“Omai Kia Te Au, . . . Pea e Au Fakafimalieʼi Anai Koutou”
Ko He ʼu Fono Moʼo Uga Ki Te ʼOfa Pea Mo Te ʼu Gāue Lelei
MAI Toronto ki Tokyo, mai Moscou ki Montevideo—tuʼa lahi ʼi te vāhaʼa fuli, ko te lauʼi miliona kau Fakamoʼoni ʼa Sehova mo ʼonatou kaumeʼa ʼe nātou ʼolo ki te ʼu fale ʼe fai ai tanatou tauhi. ʼI te ʼu hahaʼi ʼaia ʼe kau ai te ʼu pule famili neʼe nātou gāue kinakina, kua nātou gaʼegagaʼe ʼi te ʼosi ʼo he ʼaho gāue loaloaga; ʼe toe kau ai mo te ʼu fafine ʼohoana faʼa gāue pea mo te ʼu faʼe ʼe nātou kaugā ʼolo mo tanatou ʼu kiʼi tamaliki; ʼe kau ai mo te kau tūpulaga kei nātou mālolohi neʼe nātou ako ʼaho katoa ʼi te faleako; ʼe ʼi ai foki mo te kau matutuʼa ʼe nātou haʼele māmālie ʼuhi ko te ʼu mamahi ʼo tonatou sino; ʼe ʼi ai mo te kau vitua pea mo te tamaliki ʼe nātou hala mo tāmai; ʼe kau ai foki mo nātou ʼe lotomamahi ʼaupito ʼe tonu ke fakaloto mālohiʼi.
ʼE lahi te ʼu faʼahiga meʼa feʼaluʼaki ʼe fakaʼaogaʼi e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼaia—te saliote afi gaholo pea mo te ʼu asino; te ʼu métros pea mo te ʼu kamio. Ko ʼihi ʼe nātou fakalaka ʼi te ʼu vaitafe ʼe lahi ai te ʼu kolokotile, kae ko ʼihi ʼe nātou mulimuli māmālie ki te fua motokā ʼaē ʼe feʼoloʼaki ʼi te ʼu kolo lalahi. He koʼe koa ʼe faiga feiā te hahaʼi ʼaia?
ʼUluaki, ko te ʼolo pea mo te kau ki te ʼu fono faka Kilisitiano ʼe ko he faʼahi maʼuhiga ki te tauhi kia Sehova ʼAtua. (Hepeleo 13:15) Neʼe palalau te ʼapositolo ko Paulo ki te tahi tupuʼaga ʼi tana tohi fēnei: “Tou fe’tokagaʼaki o fakaʼalaʼala ki te fai o te ofa pea mo te u gaue lelei. Aua naa tou liaki atatou fakatahi . . . kae tou fe’tokoniʼaki, pea tafito leva, e koutou mamata ki te fakaovi mai o te Aho.” (Hepeleo 10:24, 25) Neʼe toe palalau ia Paulo ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe logoʼi e te tagata fai pesalemo ko Tavite, ʼaē neʼe hiva fēnei: “Neʼe ʼau fiafia ʼi tanatou ʼui ʼaē kia ʼau: ‘Tou ʼolo ki te ʼapi ʼo Sehova.’ ”—Pesalemo 122:1.
He koʼe koa ʼe fiafia te kau Kilisitiano mokā nātou ʼolo ki tanatou ʼu fono? Koteʼuhi ko nātou ʼaē ʼe ʼolo ki te ʼu fono ʼe mole nātou ʼolo pe ʼo mamata. Kae ʼe faka fealagia age e te ʼu fono kia nātou ke nātou feʼiloʼiʼaki. Tāfito la, ko te ʼu fakatahi lalahi ʼe ko he ʼu faigamālie ʼaia ke nātou foaki, kae mole nātou tali pe, pea ke nātou feʼugaʼaki ki te ʼofa pea mo te fai ʼo te ʼu gāue lelei. Ko te potu ʼaia ʼe ina fakaliliu te ʼu fono ko he ʼu lakaga moʼo felagalagaʼaki. Pea tahi ʼaē meʼa, ko te ʼu fono faka Kilisitiano ʼe kau ki te ʼu puleʼaki ʼaē ʼe fakahoko ai e Sesu tana fakapapau ʼaenī: “Omai kia te au, . . . pea e au fakafimalieʼi anai koutou.”—Mateo 11:28.
Ko He Koga Meʼa ʼo Te Loto Fīmālie Pea Mo Te Loto Tokaga
Maʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, ʼe ʼi ai te ʼu tupuʼaga lelei ʼo te faka ʼuhiga ʼo tanatou ʼu fono ko he ʼu meʼa fakaloto fīmālie kia nātou. ʼUluaki, ʼi te ʼu fono ʼe tufa ai e “te kaugana agatonu mo fakapotopoto” te meʼa kai fakalaumālie ʼi tona temi totonu. (Mateo 24:45) ʼE toe faka fealagia e te ʼu fono ke liliu te kau kaugana ʼa Sehova ko he kau faiako ʼo te Folafola ʼa te ʼAtua ʼe nātou faiva pea mo faʼafai. Pea tahi ʼaē meʼa, ʼi te Fale ʼo te Puleʼaga, ʼe lava maʼu ai he ʼu kaumeʼa lotoʼofa, loto tokaga pea ʼe nātou nofo teuteu moʼo tokoni kia nātou ʼaē ʼe tau mo te ʼu mamahi.—2 Kolonito 7:5-7.
Neʼe ko te meʼa ʼaia neʼe hoko kia Phillis, ko te fafine vitua neʼe mate tona ʼohoana kae neʼe kei taʼu nima pea mo taʼu valu tanā ʼu kiʼi taʼahine. ʼI tana fakamatala te lave lelei ʼo te ʼu fono faka Kilisitiano kia ia mo tana ʼu taʼahine, neʼe ina ʼui fēnei: “Neʼe ko he meʼa fakaloto fīmālie haku ʼalu ki te Fale ʼo te Puleʼaga, koteʼuhi neʼe fakahā tuʼumaʼu e te ʼu tēhina ʼi te tui tonatou ʼofa mo tanatou loto tokaga, ʼo nātou fāʼufua mai, peʼe nātou tuku mai he manatu faka Tohi-Tapu, peʼe nātou fai mai he ʼalofa fakaloto māfana. Neʼe ko he koga meʼa neʼe ʼau fia ʼalu tuʼumaʼu kiai.”—1 Tesalonika 5:14.
ʼI te ʼosi ʼo te tafa lahi ʼaē neʼe fai kia Marie, neʼe ʼui age e tana tōketā ʼe tonu muʼa ke mālōlō vāhaʼa e ono ke maʼu ai hona fīmālie. Lolotoga te ʼu ʼuluaki vāhaʼa mālōlō ʼaia, neʼe mole lava kau ia Marie ki te ʼu fono. Neʼe tokagaʼi e tana tōketā tana mole kei fiafia ohage ko te temi ki muʼa atu. ʼI te ʼiloʼi e te tōketā tana mole ʼalu ki te ʼu fono, neʼe ina fakaloto mālohiʼi ia Marie ke ina fai te potu ʼaia. Neʼe tali age e Marie ko tona ʼohoana, ʼaē ʼe mole lotu tahi mo ia, ʼe mole ina tali ke ʼalu ki te ʼu fono ʼi tana tuʼania ki tona mahaki. Neʼe fai ai e te tōketā te pepa “ ʼe fakatotonu” ai ke ʼalu ia Marie ki te Fale ʼo te Puleʼaga ke ina maʼu ai he fakaloto mālohi, pea mo fakatahi mo he ʼu hahaʼi ʼe nātou lagalagaʼi ia ia. ʼE ʼui fēnei e Marie: “ ʼI te ʼosi ʼo te ʼuluaki fono, neʼe ʼau logo lelei. Neʼe ʼau kamata kai, neʼe ʼau moe ʼi te po katoa, neʼe mole kei ʼaoga ke ʼau folo ʼakau ke maʼu ai hoku fakafimālie, pea kua ʼau toe malimali!”—Tāʼaga Lea 16:24.
Ko te ʼofa ʼaē ʼe tou logoʼi ʼi te ʼu fono faka Kilisitiano ʼe ko he meʼa ʼe tokagaʼi e te hahaʼi mai tuʼa. Neʼe filifili e te finemui neʼe kei ako ke ina sivisivi te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, ke ina tohi ʼi he pepa maʼa tana kalasi te faʼahiga maʼuli ʼo te hahaʼi ʼaia. ʼI tana tokagaʼi te ʼofa ʼaia ʼi te ʼu fono, neʼe ina tohi fēnei ʼi tana pepa: “Neʼe fakaofoofo ʼaupito te tali fagona neʼe fai mai kia ʼau. Ko te agalelei neʼe ko te kalitate maʼuhiga ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, pea neʼe ko te kalitate tāfito ʼaia neʼe ʼau tokagaʼi.”—1 Kolonito 14:25.
ʼI te mālama maveuveu ʼaenī, ko te kokelekasio faka Kilisitiano ʼe ko he nofoʼaga fīmālie ʼi te faʼahi fakalaumālie. ʼE ko he koga meʼa ʼe maʼu ai te tokalelei pea mo te ʼofa. Kapau ʼe koutou kau ki te ʼu fono, ʼe koutou logoʼi anai te moʼoni ʼo te ʼu palalau ʼaenī ʼa te tagata fai pesalemo: “Koutou sisio! ʼE ko he meʼa lelei pea mo fakafiafia ki te ʼu tēhina hanatou nonofo fakatahi ʼi te logo tahi!”—Pesalemo 133:1.
[Talanoa ʼo te pasina 25]
KO TE TOKAGA MAKEHE
ʼE feala koa te kau tuli ke nātou kau ki te ʼu fono faka Kilisitiano? ʼI te malamanei katoa, neʼe fakatuʼu e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova te ʼu kokelekasio maʼa te kau tuli. Lolotoga te ʼu taʼu e 13 kua hili, neʼe fakatuʼu te ʼu kokelekasio e 27 pea mo te ʼu kūtuga e 43 maʼa te kau tuli ʼi Amelika. Pea ʼi te tahi ʼu fenua e 40, kua maʼu nei te ʼu kokelekasio e 140 maʼa te hahaʼi tuli. Neʼe teuteuʼi te ʼu foʼi fime viteo ki te ʼu lea e 13 maʼa te kau tuli.
ʼE faka fealagia e te kokelekasio faka Kilisitiano ki te kau tuli ke nātou fakavikiviki kia Sehova. Ko Odile, ko te fafine Falani neʼe Lotu Katolika ʼi muʼa atu pea neʼe tau mo he lotomamahi ʼaupito pea neʼe fia fakamate, kua fakafetaʼi ki te ako faka Tohi-Tapu ʼaē ʼe ina maʼu ʼi te ʼu fono faka Kilisitiano. ʼE ina ʼui fēnei: “Neʼe toe lelei mai toku maʼuli, pea kua ʼau toe fiafia. Kae tāfito pe, kua ʼau maʼu te moʼoni. Kua ʼi ai leva te ʼuhiga ʼo toku maʼuli.”