Te Lotomahino ʼe Tokoni Mai Ke Tou Agalelei Pea Mo Manavaʼofa
NEʼE tohi fēnei e Helen Keller: “Kapau ʼe feala hakotou fakasiʼisiʼi te lotomamahi ʼo te hahaʼi, pea ʼe mole vaʼiganoa anai te maʼuli.” Neʼe mahino kia Keller pe koteā te lotomamahi. Neʼe mahaki ʼi tona kei māhina 19, pea neʼe liliu ai ʼo kivi pea mo tuli. Kae ko te fafine faiako loto manavaʼofa neʼe ina fakaʼaogaʼi te tohi ʼa te kau kivi, moʼo akoʼi kia Helen te lautohi pea mo te faitohi, pea ki muli age neʼe ina akoʼi ia ia ke poto ʼi te palalau.
Ko te fafine faiako ʼa Helen, ia Ann Sullivan, neʼe ina ʼiloʼi lelei te mamahi ʼaē ʼe tau mo he tahi ʼe mahaki. Neʼe kua teitei kivi mo ia. Kae ʼaki he loto faʼa kātaki, neʼe feala kia Ann ke fai palalau mo Helen ʼo ina “puʼaki” peʼe ina tohi te ʼu mataʼi tohi ki te nima ʼo Helen. ʼI tana sio ki te lotomahino ʼo tana fafine faiako, neʼe fakatotonu e Helen ke ina foaki tona maʼuli moʼo tokoni ki te kau kivi pea mo te kau tuli. ʼI tana kinakina ʼaupito moʼo tauʼi tona mahaki, neʼe ina toe maʼu mo ia te lotomahino pea mo te manavaʼofa kia nātou ʼaē neʼe tau mo te ʼu ʼaluʼaga ʼaia. Neʼe fia tokoni kia nātou.
Neʼe lagi koutou tokagaʼi ʼi te mālama ʼaenī ʼaē ʼe manatu pe te hahaʼi kia nātou, ʼe faigafua te ‘tāpunuʼi e he tahi te matapā ʼo te manavaʼofa,’ pea ke mole ina tokagaʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga ki te hahaʼi. (1 Soane 3:17) Kae ʼe fakatotonu ki te kau Kilisitiano ke nātou ʼoʼofa ki tonatou kāiga pea ke mālohi tanatou feʼofaʼofani. (Mateo 22:39; 1 Petelo 4:8) Kae ʼe lagi mahino kia koutou te faʼahi ʼaenī: logola ʼe tou faiga fuli ke tou feʼofaʼofani, kae ʼi ʼihi temi ʼe mole tou fakaʼaogaʼi te ʼu faigamālie ʼe tou maʼu moʼo fakafimālieʼi te ʼu mamahi ʼo ʼihi. ʼE lagi tupu ko tatatou mole tokakaga ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga kia nātou. Ko te lotomahino ʼe tokoni mai ke tou fakahā te agalelei pea mo tou manavaʼofa.
Koteā Te Lotomahino?
ʼE ʼui e te tikisionalio ko te lotomahino ʼe ko “te ʼiloʼi pea mo te mahino ki te ʼaluʼaga ʼo he tahi, tana ʼu manatu pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼi tona loto.” Neʼe toe ʼui ʼe ko te fealagia ʼaē ke tou mahino ki te ʼaluʼaga ʼaē ʼe hoko ki he tahi. Koia ke tou lotomahino ʼe tonu muʼa ke tou ʼiloʼi te ʼu ʼaluʼaga ʼaē ʼe tau mo he tahi, pea lua ke tou logoʼi mo tatou te ʼu meʼa ʼaē ʼe ina logoʼi ʼi te ʼu ʼaluʼaga ʼaia. ʼE moʼoni, kapau ʼe tou lotomahino pea ʼe tou logoʼi ʼi totatou loto te mamahi ʼa he tahi.
ʼE mole maʼu te kupu “lotomahino” ʼi te Tohi-Tapu, kae ʼe fakaʼaogaʼi ai te ʼu kupu ʼe faka ʼuhiga ki te kalitate ʼaia. Neʼe tokoni te ʼapositolo ko Petelo ki te kau Kilisitiano ke nātou ‘kaugā mamahi, mo ʼofa ki te ʼu tēhina pea mo manavaʼofa.’ (1 Petelo 3:8) Ko te kupu faka Keleka ʼaē neʼe fakaliliu ki te kupu “kaugā mamahi,” ko tona faka ʼuhiga “ke kita mamahi mo he tahi” peʼe “ke kita loto manavaʼofa.” Neʼe toe fakaloto mālohiʼi e te ʼapositolo ko Paulo te ʼu kalitate ʼaia ʼi tana tokoni ʼaē ki te kau Kilisitiano ke nātou “fiafia mo te hahaʼi ʼaē ʼe fiafia; . . . [mo] fetāgihi mo te hahaʼi ʼaē ʼe fetāgihi.” Neʼe toe ʼui fēnei e Paulo: “Koutou lotolelei ki ʼihi ohage pe ko takotou lotolelei kia koutou totonu.” (Loma 12:15, 16, MN ) Pea ʼe mole koutou manatu koa la, ʼe faigataʼa anai hatatou ʼoʼofa ki totatou ʼu kāiga ohage ko tatou, mo kapau ʼe mole tou faiga ke tou mahino ki tonatou ʼaluʼaga?
ʼE teitei maʼu e te hahaʼi fuli he lotomahino. Ko ai koa ʼaē neʼe mole mamahi ʼi tana sio ki he ʼu paki fakaʼofaʼofa ʼo he ʼu tamaliki pakupaku, peʼe ko te ʼu hahaʼi ʼaē neʼe feholaki mai tonatou fenua? Peʼe feala koa ki he faʼe ke mole ina tokagaʼi te tagi ʼo tana kiʼi toe? Kae ʼe ʼi ai te ʼu mamahi ʼe mole tou lava tokagaʼi vave. ʼE faigataʼa hatatou mahino ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe logoʼi e ia ʼaē ʼe mahaki ʼi tona lotohoha, peʼe ko he tahi ʼe ʼi ai tona māʼimoa kae mole hā, peʼe ko he tahi ʼe mole lelei tana kai, mo kapau neʼe mole hoko kia tatou te ʼu fihifihia ʼaia. Kae ʼe fakahā mai e te Tohi-Tapu ʼe feala pea ʼe tonu ke tou lotomahino kia nātou ʼaē ʼe tau mo he ʼu ʼaluʼaga ʼe mole tou ʼiloʼi.
Te ʼu Hahaʼi ʼi Te Tohi-Tapu Neʼe Nātou Lotomahino
Ko te ʼuluaki faʼifaʼitaki ʼo te lotomahino ʼe ko Sehova. Logola ʼe haohaoa, kae ʼe mole ina fakamaʼua mai ke tou haohaoa, “heʼe ko ia, ʼe ina ʼiloʼi lelei peʼe faʼu tatou ʼaki teā, ʼo ina manatuʼi ko tatou ʼe tou efu.” (Pesalemo 103:14; Loma 5:12) Tahi ʼaē meʼa, ʼi tana mahino ki totatou ʼu tuʼakoi, ‘ ʼe mole ina tuku anai ke fakahalaʼi tatou ʼo laka age ʼi te meʼa ʼaē ʼe tou lava tali.’ (1 Kolonito 10:13) ʼAki tana ʼu kaugana pea mo tona laumālie maʼoniʼoni, ʼe tokoni mai kia tatou ke tou maʼu he puleʼaki.—Selemia 25:4, 5; Gaue 5:32.
ʼE logoʼi e Sehova te mamahi ʼaē ʼe logoʼi e tana hahaʼi. Neʼe ina ʼui fēnei ki te kau Sutea ʼaē neʼe toe liliu mai Papiloni: “Ko ʼaē ʼe kapa kia koutou ʼe kapa ia ki toku kanoʼi mata.” (Sakalia 2:8) ʼI tana ʼiloʼi lelei te lotomahino ʼa te ʼAtua, neʼe ʼui fēnei e te tagata fai pesalemo ko Tavite ki te ʼAtua: “Ke ke ʼai toku ʼu loʼimata ki tau taga kiliʼi manu. ʼE mole tuku koa la nātou ʼi tau tohi?” (Pesalemo 56:8) ʼI meʼa fakaloto fīmālie te ʼiloʼi ʼaē ʼe manatuʼi e Sehova—ohage kua tohi ʼi he tohi—te ʼu loʼimata ʼo tana ʼu kaugana agatonu ʼaē neʼe fetāgihi ʼi tanatou faiga ke nātou nonofo agatonu!
Ohage ko tana Tāmai ʼaē ʼi selo, ʼe logoʼi e Sesu Kilisito te ʼu meʼa ʼaē ʼe logoʼi e te hahaʼi. ʼI tana fakamālōlō te tagata tuli, neʼe ina ʼave ia ia ki he faʼahi, ke feala mokā toe logo faka milakulo, ke mole hoha peʼe punamaʼuli anai ʼi te logoaʼa. (Maleko 7:32-35) ʼI te tahi lakaga, neʼe tokagaʼi e Sesu te fafine vitua ʼi te ʼavaifo ʼo tana tama ʼulu tokotahi. Neʼe ina logoʼi atu aipe te mamahi ʼaē neʼe tau mo te fafine vitua ʼaia, pea neʼe fakaōvi ki te ʼavaifo, pea ina fakatuʼuake tana tama.—Luka 7:11-16.
ʼI te ʼosi fakatuʼuake ʼo Sesu, neʼe hā kia Saulo ʼi te ala ʼo Tamaso, pea neʼe ina fakahā ki ai ʼe malave kia te ia tana fakatagaʼi te ʼu tisipulo. Neʼe ʼui maʼana kia ia: “E ko au ia Sesu e ke fakatagai.” (Gaue 9:3-5) Neʼe logoʼi e Sesu te mamahi ʼo tana kau tisipulo, ohage ko te logoʼi ʼa he faʼe te mamahi ʼo tana tamasiʼi ʼaē ʼe mahaki. ʼO toe feiā pe, ʼi tona ʼuhiga Pelepitelo Lahi, ko Sesu ʼe ‘manavaʼofa ki ʼotatou ʼu vaivaiʼaga,’ peʼe ina “tali mamahi mo tatou i otatou vaivai.”—Hepeleo 4:15.
Neʼe ako e te ʼapositolo ko Paulo ke mahino ki te mamahi pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe logoʼi e te hahaʼi. Neʼe ina fehuʼi fēnei: “Pe ko ai ae e vaivai, kae e mole vaivai ai mo au? Pe ko ai ae e higa i te u fasituu kae e mole au vela ai?” (2 Kolonito 11:29) ʼI te temi ʼaē neʼe faka ʼāteainaʼi ai e te ʼaselo ia Paulo pea mo Silasi ʼi tanā pilisoni ʼi Filipe, neʼe ʼuluaki manatu e Paulo ke ina foimo fakatokagaʼi ki te tagata leʼo ʼo te pilisoni neʼe mole he tahi neʼe hola. Neʼe ina logoʼi neʼe feala ke fakamate te tagata leʼo pilisoni. Neʼe ʼiloʼi e Paulo, ʼo mulimuli ki te agaʼi fenua ʼo Loma, ʼe fakatūʼa mamafa anai te tagata leʼo pilisoni mo kapau ʼe hola he tahi neʼe pilisoni—tāfito la mo kapau neʼe fakatotonu age kia ia ke ina leʼoleʼo lelei te tagata ʼaia. (Gaue 16:24-28) Neʼe punamaʼuli te tagata leʼo pilisoni ʼi te agalelei ʼa Paulo koteʼuhi neʼe hāo ai, pea ko ia mo tona loto fale neʼe nātou liliu ko he kau Kilisitiano.—Gaue 16:30-34.
ʼE Tou Lava Maʼu Feafeaʼi He Lotomahino
ʼE fakaloto mālohi liuliuga tatou e te Tohi-Tapu ke tou faʼifaʼitakiʼi tatatou Tāmai ʼi selo pea mo tona ʼAlo, ia Sesu Kilisito, koia ko te lotomahino ʼe ko he kalitate ʼe tonu ke tuputupu ia tatou. ʼO feafeaʼi? ʼE ko faʼahi tāfito e tolu ka tokoni mai ke tuputupu tatatou mahino ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga ki ʼihi pea mo te ʼu meʼa ʼe nātou logoʼi: ke tou fakalogo, mo vakavakaʼi lelei, pea mo fakakaukauʼi.
Tou fakalogo. Kapau ʼe tou fakalogo lelei pea ʼe tou ʼiloʼi ai te ʼu fihifihia ʼe tau mo te hahaʼi. Pea kapau ʼe tou fakalogo lelei, pea ʼe feala anai ke nātou avahi mai tonatou loto pea mo nātou fakamatala mai te ʼu meʼa ʼaē ʼe nātou logoʼi. ʼE fakamahino fēnei e Miriam: “ ʼE feala ke ʼau palalau ki he tagata ʼāfea mo kapau ʼe ʼau falala ʼe fakalogo mai anai. ʼE ʼau fia ʼiloʼi pe kua mahino lelei ki toku fihifihia. ʼE toe ʼāsili taku falala ki ai, mo kapau ʼe ina fai mai he ʼu fehuʼi ʼe hā ʼaki mai ai neʼe fakalogo lelei ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe ʼau ʼui age.”
Tou vakavakaʼi lelei. ʼE mole ko te hahaʼi fuli ʼaē ʼe nātou fakahā mai te ʼu meʼa ʼaē ʼi tonatou loto peʼe ko tonatou ʼu fihifihia. Kae ko he tahi ʼe ina vakavakaʼi lelei, ʼe ina tokagaʼi anai mokā ʼe lotohoha he Kilisitiano, mokā mole kei fia palalau he tūpulaga, peʼe kua puli te fiafia ʼa he tēhina neʼe faiva ʼi te fai faka mafola. ʼE maʼuhiga ki te ʼu mātuʼa ke nātou tokagaʼi mokā kamata he fihifihia. ʼE ʼui fēnei e Marie: “Ka hoko he meʼa kia ʼau, ʼe ʼiloʼi e taku faʼe te meʼa ʼaē ʼi toku loto ʼi muʼa ʼo haku palalau age kia ia, koia ʼe faigafua ai kia ʼau haku fakahā fakalelei age kia ia toku ʼu fihifihia.”
Tou fakakaukau. Kapau ʼe tou lotomālohi ke tou lotomahino, pea ʼe tonu ke tou fai kia tatou te fehuʼi ʼaenī: ‘Kapau ʼe ʼau tau mo te ʼaluʼaga ʼaia, ʼe feafeaʼi anai koa toku loto? Koteā anai koa te meʼa ka ʼau fai? Koteā anai koa te meʼa ʼaē ka ʼaoga kia ʼau?’ Ko te ʼu tagata fai tokoni loi ʼo Sopo neʼe mole nātou popoto ʼi te fakakaukauʼi ʼo te ʼaluʼaga ʼaē neʼe hoko kia Sopo. Koteʼuhi neʼe nātou fakamāuʼi ia ia, ʼo nātou ʼui neʼe ina fai moʼoni he ʼu agahala neʼe mole ina fai.
ʼI te agamāhani, ʼe faigafua age ki te hahaʼi agahala hanatou valokiʼi te ʼu hala kae mole nātou faiga ke nātou mahino kiai. Kae kapau ʼe tou faiga ke tou fakakaukauʼi te lotohoha ʼo ia ʼaē ʼe mamahi, pea ʼe tou lotomahino anai kae mole tou tauteaʼi. Neʼe ʼui fēnei e Juan, ʼaē kua tagata ʼāfea talu mai fualoa: “ ʼE lelei age te ʼu tokoni ʼaē ʼe ʼau fai mokā ʼe ʼau fakalogo lelei pea mo faiga ke ʼau mahino ki te ʼu meʼa fuli ʼaē neʼe hoko, ʼi muʼa ʼo taku fai tokoni.”
Ko te ʼu nusipepa ʼaē ʼe tufa e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, neʼe tokoni ki te tokolahi ʼi te faʼahi ʼaia. Neʼe talanoa te ʼu nusipepa Te Tule Leʼo pea mo te Réveillez-vous ! ki te ʼu fihifihia faigataʼa, ohage la ko te mahaki ʼaē ko te lotohoha pea mo te gaohi koviʼi ʼo te tamaliki. Neʼe tō tonu te ʼu manatu ʼaia pea ʼe tokoni ki te kau lautohi ke nātou mahino lelei ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe logoʼi e nātou ʼaē ʼe tau mo te ʼu ʼaluʼaga ʼaia. ʼO toe feiā pe, ko te tohi Les jeunes sʼinterrogent — Réponses pratiques neʼe tokoni ki te ʼu mātuʼa ke nātou mahino ki te ʼu fihifihia ʼo tanatou ʼu fānau.
ʼE Tokoni Te Lotomahino Ki Te ʼu Gāue Faka Kilisitiano
Tokolahi ia tatou ʼe tou tokagaʼi anai te mamahi ʼa he tamasiʼi ʼe pakupaku, pea ʼe tou ʼavage anai hana meʼa kai. Kapau ʼe tou lotomahino, pea ʼe tou toe tokagaʼi anai mo te ʼaluʼaga fakalaumālie ʼo he tahi. ʼE ʼui fēnei e te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo Sesu: “Pea i tana mamata ki te hahai, nee fonu ia i te ofa kia natou, koteuhi kua natou fakaofaofa pea mo ogosia o hage he u ovi e mole honatou tauhiovi.” (Mateo 9:36) ʼE feiā te ʼaluʼaga fakalaumālie ʼa te lauʼi miliona hahaʼi ia ʼaho nei, pea ʼe tonu ke tokoni kia nātou.
Ohage ko te temi ʼo Sesu, ke feala hatatou lave ki te loto ʼo te hahaʼi, ʼe lagi tonu anai ke tou tauʼi te ʼu manatu fakapalatahi peʼe ko te ʼu agaʼi fenua ʼaē kua tou māhani kiai. Ko te minisi ʼaē ʼe lotomahino ʼe faiga ke ina maʼu he manatu ʼe feala ke felogoi ai mo te hahaʼi, peʼe palalau ki he ʼu faʼahi ʼe nātou tuʼania kiai, ke tupu ai hanatou fia ʼiloʼi te logo ʼaē ʼe tou tala. (Gaue 17:22, 23; 1 Kolonito 9:20-23) Ko te agalelei ʼaē ʼe tou fakahā ʼuhi heʼe tou lotomahino, ʼe ina lava uga te hahaʼi ke fia logo ki te logo ʼo te Puleʼaga, ohage ko te meʼa neʼe hoko ki te tagata leʼo pilisoni ʼi Filipe.
ʼE maʼuhiga ke tou lotomahino ke mole tou tokagaʼi te ʼu hala ʼa ʼihi ʼi te kokelekasio. Kapau ʼe tou faiga ke tou mahino ki te loto ʼo te tēhina ʼaē neʼe agahala mai kia tatou, pea ʼe mahino ia ʼe faigafua age anai hatatou fakamolemole ki ai. ʼE mahino ia ʼe tou fai feiā anai mo kapau ʼe hoko kia tatou te ʼaluʼaga ʼaia pea mo kapau neʼe tou fai te agahala ʼaia. Mai tona ʼaluʼaga ʼaē ko Sehova ʼe lotomahino ʼo “ina manatuʼi ko tatou ʼe tou efu,” koia ʼe mole tonu koa la kia tatou ke tou lotomahino ki te ʼu hala ʼa ʼihi pea mo tou ‘fakamolemole kia nātou’?—Pesalemo 103:14; Kolose 3:13.
Kapau ʼe tou fai tokoni, pea ʼe tou fai anai ʼaki te agalelei mo kapau ʼe tou mahino ki te loto ʼo ia ʼaē neʼe agahala. Ko te tagata ʼāfea ʼaē ʼe lotomahino ʼe ina fakakaukauʼi fēnei anai: ‘Mo ʼau la ʼe feala ke ʼau tō ki te hala ʼaia. ʼE feala ke hoko kia ʼau te ʼaluʼaga ʼaia.’ Koia ʼe tokoni fēnei ia Paulo: “Koutou faigaʼi ʼo fakatonutonuʼi te tagata ʼaia ʼaki he agamālū, ʼo ke tokaga kia koe totonu, naʼa fakahalaʼi koe.”—Kalate 6:1, MN.
Kapau ʼe tou lotomahino, pea ʼe toe feala ke tou foaki tatatou tokoni ki te hahaʼi mo kapau ʼe feala, tatau aipe peʼe lagi mole kole mai e totatou tēhina te faʼahi ʼaia. ʼE tohi fēnei e te ʼapositolo ko Soane: “Ko ae e ina mau te u koloa o te malama-nei e sio ki tona tehina e aoga he tokoni pea e ina tapunu tona loto kia ia, o feafeai leva te mauli o te ofa o te Atua ia te ia? . . . Aua naa tou ofa aki te lea mo te alelo, kae i te u gaue mo te mooni.”—1 Soane 3:17, 18.
Ke tou ʼofa “i te u gaue mo te mooni,” ʼe tonu muʼa ke tou tokagaʼi te ʼu faʼahi ʼaē ʼe ʼaoga tāfito ki totatou ʼu tēhina. ʼE tou tokagaʼi lelei koa te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga ki te hahaʼi ʼaki te fakatuʼutuʼu ʼaē ke tou tokoni kia nātou? Ko te faka ʼuhiga ʼaia ʼo te lotomahino.
Tou Maʼu Te Lotomahino
ʼE mole tou tutupu ʼaki te lotomahino, kae ʼe feala ke tou maʼu te kalitate ʼaia. Kapau ʼe tou fakalogo lelei, mo vakavakaʼi lelei, pea mo fakakaukauʼi te ʼaluʼaga ʼaē ʼe hoko ki he tahi, pea ʼe tuputupu anai tatatou lotomahino. ʼE uga lahi anai tatou ke tou ʼofa, mo agalelei, pea mo manavaʼofa ki tatatou ʼu fānau, ki te ʼu Kilisitiano, pea ki totatou kāiga.
ʼAua naʼa koutou manatu pe kia koutou, heʼe puli ai takotou lotomahino ki te hahaʼi. Neʼe tohi fēnei e Paulo: “Aua naa tahi vakai ifo ota lelei kia kita, kae kita vakai te u lelei ki te kaiga.” (Filipe 2:4) ʼE fakalogo totatou ka haʼu heʼegata ki te lotomahino ʼa Sehova pea mo tana Pelepitelo Lahi, ko Sesu Kilisito kia tatou. Koia ʼe tonu ai ke tou maʼu te kalitate ʼaia. Kapau ʼe tou lotomahino, pea ʼe tou maʼu ai anai te mālohi ke tou liliu ko he ʼu minisi pea mo he ʼu mātuʼa ʼe lelei age. Kae tāfito, ko te lotomahino ʼe tokoni anai kia tatou ke tou ʼiloʼi “e leleiʼage takita foaki i takita tali.”—Gaue 20:35.
[Paki ʼo te pasina 25]
Ko te lotomahino ʼe ko te tokagaʼi fakalelei ʼo te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga ki te hahaʼi ʼaki te fakatuʼutuʼu ʼaē ke tou tokoni kia nātou
[Paki ʼo te pasina 26]
ʼE tou maʼu anai koa te lotomahino ʼaē ʼe maʼu e he faʼe ki tana tamasiʼi?