Te ʼu Faiga Mālohi—Ko ʼAfea ʼe Hoki Tapuakina Ai e Sehova?
“TUKU ke ʼau ʼalu, he kua mafoa te ʼaho.”
“ ʼE mole ʼau tuku anai ia koe ke ke ʼalu kae mole heʼeki ke tapuakina ia ʼau.”
“Ko ai tou higoa?”
“Ko Sakopo.”
“ ʼE mole ke toe higoa anai ko Sakopo, kae ko Iselaele, koteʼuhi neʼe ke fihi mo te ʼAtua pea mo te tagata pea neʼe ke mālo.”—Senesi 32:26-28.
Neʼe hoko te fai palalau ʼaenī ʼi te ʼosi faiga mālohi ʼa Sakopo ʼaē kua taʼu 97. Logope ʼe mole ʼui e te Tohi-Tapu neʼe ko he tagata faigaoʼi, kae neʼe tautakao ʼi te po katoa mo te ʼaselo ʼo ina faigaʼi ke ina tokahi. Koteā tona tupuʼaga? Neʼe tuʼania lahi ia Sakopo ki te fakapapau ʼaē neʼe fai e Sehova ki tana kui—tona tofiʼa.
ʼI te ʼu taʼu ki muʼa atu, neʼe fakatoʼo e Esau tona ʼuhiga ʼuluaki tupu ki tona tēhina ko Sakopo ke feala hana kai hana ipu lenitili. ʼI te tahi ʼaho, neʼe fakahā age kia Sakopo ko Esau ʼe ʼalu age ki ai mo tana ʼu tagata e toko 400. ʼE tou mahino ai ki te hoha ʼa Sakopo, pea neʼe faiga ai ke fakamoʼoni age e Sehova ʼo ʼuhiga mo tana fakapapau ʼaē ʼe tuputupu anai tona famili ʼi te fenua ʼo te tuʼa Vaitafe ʼo Solotane. ʼO mulimuli ki tana ʼu faikole, neʼe fai e Sakopo te puleʼaki. Neʼe ina momoli te tuʼuga meʼa ʼofa ki tona tēhina ʼaē ʼe kua fakaōvi age. Neʼe ina toe fai te tahi puleʼaki, neʼe ina vaeluaʼi tona fagona ʼo ina toʼo tona ʼu ʼohoana e lua mo tana fānau ke nātou fakalaka ʼi te liuʼa ʼo Sapoke. ʼAki he faiga mālohi pea mo he ʼu loʼimata, neʼe tau mo te ʼaselo ʼi te po katoa “ke ina kolekole maʼa ia hona tapuakina.”—Osea 12:4; Senesi 32:1-32.
Tou toʼo he ʼuluaki faʼifaʼitaki ʼo te temi muʼa, ko Lasele, te lua ʼohoana ʼo Sakopo kae neʼe ʼofa mamahi ki ai. Neʼe ʼiloʼi lelei e Lasele te fakapapau ʼa Sehova ke ina tapuakina ia Sakopo. Ko tona tēhina ko Lea, te ʼuluaki ʼohoana ʼo Sakopo, neʼe ina fānauʼi tana ʼu tama e toko fā kae ko Lasele neʼe paʼa. (Senesi 29:31-35) Neʼe mole nofo ʼaki tona fakaʼofaʼofa, kae neʼe faikole kia Sehova pea mo ina fai te ʼu puleʼaki ke ʼalutahi mo tana ʼu faikole. Ohage ko tana fai e tana kui fafine ko Sala kia Akale, neʼe ʼaumai e Lasele tana fafine kaugana ko Pila kia Sakopo ke hage kia ia ko hona ʼohoana, pea neʼe ʼui ai Lasele, “ke ʼau maʼu mo ʼau haku fānau mai ia ia.”a Neʼe fānauʼi e Pila te ʼu tama e lua kia Sakopo—ko Tani pea mo Nefetali. ʼI te tupu ake ʼa Nefetali, neʼe tala fēnei e Lasele ʼi te lahi ʼaupito ʼo te ʼu meʼa ʼi tona loto: “Neʼe ʼau kinakina ʼi taku fihi mo toku tēhina. Kae neʼe ʼau mālo!” Ki muli age neʼe fānauʼi e Lasele tana ʼu tama e toko lua, ko Sosefo pea mo Pesamino.—Senesi 30:1-8; 35:24.
He koʼe koa neʼe tapuakina e Sehova ia te ʼu faiga fakasino pea mo te ʼu faiga ʼi te loto ʼo Sakopo mo Lasele? Koteʼuhi neʼe nā fakamuʼamuʼa lelei te finegalo ʼo Sehova pea mo nā leleiʼia tonā tōfiga. Neʼe nā faikole fakamalotoloto ke ina tapuakina tonā maʼuli pea neʼe nā maʼuliʼi tana faikole ʼo mulimuli pe ki te finegalo ʼo te ʼAtua.
Ohage pe ko Sakopo mo Lasele, ʼe feala ke fakamoʼoni e te tokolahi, ʼe tonu ke kita faiga kapau ʼe kita fia maʼu ia te tapuakina ʼa Sehova. ʼI te ʼu faiga mālohi ʼaia, ʼe tautau hoko mo he ʼu tagi, mo he ʼu lotovaivai, pea mo he lotomamahi. ʼE manatuʼi e te fafine Kilisitiano ko Elizabeth ia tana ʼu faiga mālohi ke toe kau tuʼumaʼu ki te ʼu fono faka Kilisitiano hili he temi loaloaga ʼo tana mole kei kau ki te ʼu fono ʼaia. Neʼe mole ko he meʼa faigafua hana ʼalu motokā ki te Fale ʼo Te Puleʼaga ʼe vaha ia kilometa e 30, mo he ʼu tamaliki liliki e toko nima, pea mo he ʼohoana ʼe mole kau ki te moʼoni. “Neʼe tonu ke ʼau fakamālohiʼi ia ʼau totonu, ke ʼau kau tuʼumaʼu ki te ʼu fono, pea neʼe ʼau sio neʼe ʼi ai tona ʼu fua lelei kia ʼau mo taku ʼu tama. Neʼe tokoni mai te ʼu fono ke ʼau mahino neʼe ko te fakatuʼutuʼu ʼaia neʼe tonu ke ʼau haga fai.” Neʼe tapuakina tana ʼu faiga e Sehova. ʼI tana ʼu tama e toko tolu ʼe gāue mālohi ʼi te kokelekasio faka Kilisitiano, ko te toko lua ʼe gāue pionie. ʼI tana fiafia ki tanā tuputupu fakalaumālie, ʼe ina ʼui fēnei: “Kua laka age tanā tuputupu fakalaumālie ia ʼau.” ʼE ko he fakapale ia ki tana ʼu faiga mālohi!
Te ʼu Faiga Mālohi ʼe Tapuakiʼi e Sehova
ʼE mahino ia ʼe maʼu te ʼu fakapale mai he faiga mālohi pea mo he gāue kinakina. Ka lahi hatatou faiga ki he fakatuʼutuʼu, pea ʼe toe lahi foki mo te fakapale ʼe tou toe maʼu mai ai. Neʼe faʼu feiāʼi tatou e Sehova. Neʼe tohi fēnei e te Hau ko Salomone: “Ke kai te tagata fuli pe, ʼio ke ʼinu, pea mo mamata ki te lelei ʼo tana gāue kinakina katoa. ʼE ko te meʼa ʼofa ia ʼo te ʼAtua.” (Tagata Tānaki 3:13; 5:18, 19) Kae ke tou maʼu he tapuakina mai te ʼAtua, ʼe tonu ke tou fakaʼaluʼalu leleiʼi tatatou ʼu faiga. Ohage la, ʼe fakapotopoto koa hatatou ʼamanaki ke tapuakina tatou e Sehova mo kapau ʼe tou faka maʼuhigaʼi tāfito te ʼu meʼa fakasino ʼi te ʼu meʼa fakalaumālie? ʼE feala koa ki he Kilisitiano hana ʼamanaki ke ʼofa ia Sehova kia ia mo kapau ʼe ina tali he gāue peʼe ko he tuʼulaga ʼi tana gāue ʼe feala ai hana to tuʼumaʼu ʼi te ʼu fono ʼaē ʼe lagalagaʼi ai tana tui pea mo maʼu ai he ako?—Hepeleo 10:23-25.
Kapau ʼe kita gāue kinakina ke kita maʼu tuʼulaga peʼe ko he maʼu koloā, ʼe mole faka ʼuhiga tuʼumaʼu anai ʼe kita “mamata ki te lelei” mo kapau la neʼe kita fai te meʼa ʼaia kae neʼe kita lītuʼa ki te ʼu meʼa fakalaumālie. ʼI tana lea fakatātā ʼo ʼuhiga mo te tagata tūtū pulapula, neʼe fakamatalatala e Sesu ia te ʼu fua kovi ʼo he ʼu faiga neʼe fakaʼaluʼalu kovi. ʼO ʼuhiga mo te pulapula ʼaē neʼe ‘tūtū ʼi te vao talatala,’ neʼe fakamahino e Sesu “ ʼe ko ia ia ʼaē ʼe logo ki te folafola, kaʼe ko te hoha ki te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaenī pea mo te mālohi fakahala ʼo te ʼu koloā ʼe nā taʼotaʼo te folafola, pea ʼe liliu ia ʼo mole fua.” (Mateo 13:22, MN ) Neʼe toe fai foki e Paulo te fakatokaga ʼo ʼuhiga mo te hele pe ʼaia, pea neʼe ina toe ʼui ko nātou ʼaē ʼe nātou faiga ki te ʼu koloā fakasino “e natou higa ki te fakahala, mo te matahele, pea mo te u manumanu kehekehe fakavale mo fakatupu tuutamaki, e natou fakaʼuku te hahai ki te auha mo te malaia.” Koteā te faitoʼo ki te taʼi faʼahiga maʼuli fakatupu tuʼutāmaki ʼaia ʼi te faʼahi fakalaumālie? Neʼe hoko atu fēnei e Paulo: ‘Hola mai te ʼu meʼa ʼaia kae ʼaua naʼa ke tuku tau falala ki he ʼu koloā fakalākilua, kae falala ki te ʼAtua, ʼaē ʼe ina fakakoloa mai tatou, ʼaki te meʼa fuape, ke tou fiafia ai.’—1 Timoteo 6:9, 11, 17.
ʼE feala pe ke fua lelei kia tatou fuli mokā tou faʼifaʼitakiʼi te ʼu faiga mālohi ʼa Sakopo mo Lasele, ʼo mole tou lauʼia totatou ʼu taʼu peʼe ko te temi e fia kua tou tauhi ai ki te ʼAtua. ʼI tanā faiga ʼaē ke tapuakina ia nāua e te ʼAtua, neʼe mole puli kia nāua tonā tofiʼa, tatau aipe peʼe hage ʼe fakamatakutaku peʼe fakatupu mamahi tonā ʼaluʼaga. ʼI te temi nei, ʼe lagi feala ke tou tau mo he ʼu ʼahiʼahi pea mo he ʼu faigataʼaʼia ʼe fakamataku, mo fakatupu mamahi, peʼe feala aipe ke fakaloto vaivai. ʼE lagi faigaʼi mai anai ke ʼaua naʼa tou tauʼi kae ke tou tuku ke fakahalaʼi tatou e Satana. ʼE lagi ina fakaʼaogaʼi anai he ʼu faʼahiga puleʼaki kehekehe moʼo fakakaku ʼana fakatuʼutuʼu, peʼe ko he fakafiafia, peʼe ko he faigaoʼi, peʼe ko he ʼu gāue peʼe ko he mahu koloā. ʼI te agamāhani, ko te ʼu meʼa ʼaē ʼe fakapapauʼi ʼe mole hoko ia. ʼE tautau tokagaʼi e nātou ʼaē neʼe kākāʼi peʼe neʼe fetōki ki te ʼu hele ʼaia, kua lahi ʼaupito tonatou lotomamahi. Ohage ko Sakopo mo Lasele ʼo te temi muʼa, tou lotomālohi pea mo tou mālo ʼi te ʼu kākā ʼa Satana.
ʼE loto e te Tevolo ke tou līaki tatatou ʼu faiga, pea ke tou manatu ‘ ʼe mole ʼi ai he tahi ʼamanaki. ʼE mole kei ʼi ai he puleʼaki. ʼE mole kei ʼi ai he meʼa ʼe tonu ke fai.’ Koia ʼe maʼuhiga ʼaupito kia tatou fuli ke tou tokakaga naʼa tou fakatuputupu he faʼahiga aga ʼe mole kei tou tauʼi, ʼo tou manatu ‘ ʼe mole ʼi ai he tahi ʼe ʼofa kia ʼau’ pea ko ‘Sehova kua ina galoʼi ia ʼau.’ Ko te maʼu ʼo te ʼu taʼi manatu ʼaia ʼe fakatupu tuʼutāmaki. ʼE faka ʼuhiga koa ʼe tonu ke tou lītuʼa kae mole tou faʼa kātakiʼi ʼo aʼu ki te tapuakinaʼi ʼo tatou? Koutou manatuʼi, ʼe tapuakina e Sehova tatatou ʼu faiga mālohi.
Tou Haga Faiga Ke Tou Maʼu Te Tapuakina ʼa Sehova
ʼE fakalogo totatou fīmālie fakalaumālie ki tatatou tali te ʼu moʼoni tāfito e lua ʼi totatou maʼuli ʼi totatou ʼuhiga kaugana ʼa Sehova. (1) ʼE tou tau fuli mo te ʼu fihifihia, mo he mahaki, peʼe ko he ʼu ʼaluʼaga faigataʼa ʼi te maʼuli, pea (2) ʼe fagono ia Sehova ki te ʼu pāui ʼa nātou ʼaē ʼe nātou kumi tokoni pea mo kumi tapuakina kia te ia.—Ekesote 3:7-10; Sakopo 4:8, 10; 1 Petelo 5:8, 9.
Peʼe faigataʼa tokotou ʼaluʼaga, peʼe koutou logoʼi ʼe siʼisiʼi tokotou ʼu fealagia, ʼaua naʼa koutou tō ki “te agahala ʼaē ʼe ina tāʼofi gafua ia tatou”—ia te tuigataʼa. (Hepeleo 12:1, MN ) Koutou haga faiga ʼo aʼu ki te temi ʼaē ka tapuakina ai koutou. Koutou faʼa kātaki, mo koutou manatuʼi ia Sakopo ʼaē neʼe kua matuʼa kae neʼe tautakao ʼi te po katoa mo te ʼaselo ke ina maʼu he tapuakina. Ohage pe ko te tagata gāue kele ʼaē ʼe ina to tana pulapula ʼi te fasiga taʼu mātala pea mo fakatalitali ki tona utu, ʼo feiā mo koutou, koutou fakatalitali ʼaki te faʼa kātaki ke tapuakina e Sehova takotou gāue fakalaumālie, ʼo mole lauʼia te veliveli ʼo te gāue neʼe lagi koutou fai. (Sakopo 5:7, 8) Pea koutou manatuʼi tuʼumaʼu te ʼu palalau ʼaenī ʼa te tagata fai pesalemo: “Ko nātou ʼaē ʼe nātou to ʼaki te ʼu loʼimata ʼe nātou utu anai ʼaki he kalaga fakafiafia.” (Pesalemo 126:5; Kalate 6:9) Koutou tutuʼu maʼu, pea mo koutou kau kia nātou ʼaē ʼe fakatalitali ki te tapuakina.
[Kiʼi nota]
a Ko te nonofo fakatahi ʼa he tagata mo he fafine kae mole nā ʼohoana neʼe ko he meʼa neʼe kua hoko ʼi muʼa ʼo te fakatuʼu ʼo te fuakava ʼo te Lao, pea neʼe fakagafua e te Lao pea mo ina fakatuʼu te lekula ki te faʼahi ʼaia. Neʼe fakafuafua e te ʼAtua neʼe feala ke mole muliʼi te ʼuluaki fakatuʼutuʼu ʼo te nofo faka taumatuʼa ʼaē neʼe hoko ʼi Eteni ʼo aʼu pe ki te tupu ʼa Sesu Kilisito, kae neʼe ina puipui te taʼi nofo ʼaia ʼo ina fakatuʼu te ʼu lekula kiai. ʼI tona fakahagatonu, ko te taʼi nofo ʼaia neʼe ʼaoga moʼo fakahahaʼi vave ia te fenua ʼo Iselaele.