Te ʼu Meʼa Neʼe Manatuʼi e Sosue
“KUA mate taku tagata kaugana ko Moisese,” ko te ʼui ʼaia ʼa Sehova, “ ʼi te temi nei tuʼu ake ki ʼoluga, fakalaka ia koe pea mo te hahaʼi fuli ʼi te Solotane ʼaenī, ʼo hū ki te kele ʼaē ʼe ʼau foaki age kia nātou.” (Sosue 1:2) ʼE ko he gāue faigataʼa ʼaupito neʼe tuku age kia Sosue! Neʼe tokoni kia Moisese ia taʼu e teitei 40. ʼI te lakaga nei kua foaki age te tuʼulaga pule pea ko ia ka ina taki te ʼu foha ʼulu fefeka ʼo Iselaele ki te Kele ʼo Te Fakapapau.
ʼE lagi neʼe manatuʼi e Sosue te ʼu meʼa neʼe ina fai ki muʼa atu, te ʼu fihifihia neʼe kua tau mo ia pea neʼe ina lava fakatokatoka. Ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe manatuʼi e Sosue ʼe mahino ia neʼe tokoni ʼaupito kia ia ʼi te moʼi temi ʼaia, pea ʼe feala pe ke feiā mo te kau Kilisitiano ia ʼaho nei.
Te Tagata Popūla Kua Liliu ʼo Pule
Neʼe toe manatuʼi e Sosue te ʼu taʼu loaloaga ʼo tona maʼuli popūla. (Ekesote 1:13, 14; 2:23) ʼE feala pe ke tou fakakaukauʼi te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko kia Sosue ʼi te temi ʼaia, koteʼuhi ʼe mole talanoa te Tohi-Tapu ki te ʼu kiʼi meʼa liliki fuli ʼo tona maʼuli. ʼE lagi neʼe poto fai fakatuʼutuʼu ia Sosue ʼi te temi ʼaē neʼe kaugana ai ʼi Esipito, pea neʼe feala ke tokoni ki te fakatuʼutuʼu ʼo te fagona ʼa te kau Hepeleo pea mo te “toe hahaʼi tokolahi kehekehe” mai te fenua ʼaia.—Ekesote 12:38.
Neʼe kau ia Sosue ʼi te famili ʼo te telepi ʼo Efalaime. Ko Elisama tana kui tagata neʼe ko te pule ʼo te telepi pea neʼe ʼui neʼe ina taki te toko 108 100 kau tagata solia ʼi te tahi telepi ʼo te ʼu telepi e tolu ʼo Iselaele. (Faka au 1:4, 10, 16; 2:18-24; 1 Fakamatala 7:20, 26, 27) Kae mole fualoa ki te mavae mai ʼa Iselaele mai Esipito, neʼe ʼohofiʼi nātou e te kau Amalesite, pea neʼe fekauʼi e Moisese ia Sosue ke ina fai he fakatuʼutuʼu ki te faʼahi ʼaia. (Ekesote 17:8, 9a) He koʼe koa neʼe ina fili ia Sosue kae mole ko tana kui tagata peʼe ko tana tāmai? ʼE feala ke tou ʼui fēnei: “Neʼe ko te pule ʼo te telepi maʼuhiga ʼo Efalaime, pea neʼe kua ʼiloa tona faiva fai fakatuʼutuʼu, pea neʼe kua falala katoa te hahaʼi ki ai, koia neʼe fili ai e Moisese ia Sosue ko he takitaki lelei moʼo filifili te hahaʼi ki te tau pea mo teuteuʼi te foʼi kautau ʼaia.
Logope pe koteā te ʼu tupuʼaga ʼaē neʼe fili ai Sosue, kae neʼe mulimuli ki te ʼu meʼa fuli ʼaē neʼe fakatotonu age e Moisese. Logola ko Iselaele neʼe mole faiva ʼaupito ʼi te teuteu ki he tau, kae neʼe tui papau ia Sosue ki te tokoni ʼa te ʼAtua. Koia neʼe feʼauga aipe kia ia te ʼu palalau ʼaē neʼe ʼui age e Moisese, “ ʼapogipogi ʼe ʼau tuʼu anai ʼi te fuga mafa, mo te ʼakau ʼo te ʼAtua moʼoni ʼi toku nima”. Neʼe lagi manatuʼi e Sosue neʼe hoki ʼosi atu pe te fakaʼauha e Sehova te foʼi kautau lahi mālohi ʼo te temi ʼaia. Ki muli age, ʼi te temi ʼaē neʼe hiki ai e Moisese tona ʼu nima ʼo aʼu ki te tō ʼo te laʼā, neʼe mole feala ki tonatou ʼu fili ke nātou fakafeagai ki Iselaele, pea neʼe nātou mālo ai ʼi te kau Amalesite. Koia neʼe fakatotonu ai e Sehova kia Moisese ke ina tohi ki te tohi pea mo ‘tala ki te ʼu taliga ʼo Sosue’ te fakatotonu fakaʼatua ʼaenī: “ ʼE ʼau molehi katoa anai te suvenia ʼo Amaleke ʼi te lalo lagi.” (Ekesote 17:9b-14) Ei, ʼe fakahoko moʼoni anai e Sehova tana tautea ʼaia.
Te Temi ʼAē Neʼe Tokoni Ai Kia Moisese
ʼE mahino ia ko te fakatuʼutuʼu ʼaē neʼe fai moʼo tauʼi te kau Amalesite, neʼe feala ai ke lahi age te felogoi ʼa Sosue pea mo Moisese. Neʼe maʼu e Sosue te pilivilesio “talu mai tona temi tūpulaga” ke tokoni kia Moisese ia taʼu e 40, peʼe ke “minisi,” ʼo aʼu ki te mate ʼa Moisese.—Faka au 11:28.
ʼAki te tuʼulaga ʼaia ʼe ʼi ai anai tona ʼu pilivilesio pea mo tona ʼu maʼua. Ohage la, ʼi te temi ʼaē neʼe hake ai Moisese, mo Alone, mo te ʼu foha ʼo Alone, pea mo te kau matuʼa e toko 70 ki te Moʼuga ʼo Sinai pea mo nātou sio ai ki te kolōlia ʼo Sehova, neʼe lagi kau ai mo Sosue. ʼI tona tuʼulaga tokoni, neʼe kaugā ʼolo mo Moisese ki te moʼuga pea ʼe mahino ia neʼe mole nofo mamaʼo kae ʼaofi ia Moisese e te ʼao ʼaē ʼe ina fakatātā ia Sehova. ʼE mahino ia, ko Sosue neʼe nofo ʼi te moʼuga ia ʼaho e 40 pea mo po e 40. Neʼe fakatalitali lelei ki te liliu mai ʼo tona pule, heʼe ʼi te hifo mai ʼa Moisese mai te moʼuga mo te ʼu laupapa ʼo te Fakamoʼoni, neʼe kei fakatalitali aipe Sosue ki tana hifo mai.—Ekesote 24:1, 2, 9-18; 32:15-17.
Hili te tauhi tamapua ʼa te kau Iselaele ki te vitulo aulo, neʼe hoko atu te tokoni ʼa Sosue kia Moisese ʼi te falelā ʼo te fono ʼaē neʼe tuʼu ʼi tuʼa ʼo te nofoʼaga. ʼI te temi ʼaia neʼe palalau ai Sehova kia Moisese. Kae ʼi te liliu mai ʼa Moisese ki te nofoʼaga, ko Sosue “neʼe mole mavae mai te loto falelā.” Lagi ko tana ʼi ai neʼe mole feala ai ki te kau Iselaele ke nātou hū ki te falelā heʼe nātou heʼemaʼa. Neʼe fai fakaleleiʼi e Sosue tona maʼua ʼaia.—Ekesote 33:7, 11.
Neʼe ʼui e te tagata fai hisitolia ko Josèphe, ko te felogoi ʼa Moisese ʼaē neʼe matuʼa age ia Sosue ia taʼu e 35, neʼe ko he faʼahi neʼe ina fakamālohiʼi ai te tui lahi ʼa Sosue. Ko tanā felogoi ʼaia neʼe faka ʼuhigaʼi fēnei “ko te felogoi ʼo te taʼiake matuʼa pea mo te taʼiake tūpulaga, te felogoi ʼa te tagata faiako mo te tamasiʼi ako,” ʼo tupu ʼaki ai te liliu ʼa Sosue “ko te tagata tui mālohi pea mo falala mālohi.” Ia ʼaho nei ʼe mole tou maʼu he ʼu polofeta ohage ko Moisese, kae ʼe tou maʼu te ʼu matuʼa ʼi te ʼu kokelekasio ʼa te hahaʼi ʼa Sehova, ʼe nātou tokoniʼi pea mo fakamālohiʼi tatou ʼuhi ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe kua hoko kia nātou ʼi tonatou maʼuli pea mo tonatou maʼuli ʼi te faʼahi fakalaumālie. ʼE koutou fakafetaʼi koa ʼo ʼuhiga mo nātou ʼaia? ʼE koutou leleiʼia koa ia takotou fakatahi mo nātou?
Ko Te Malomu ʼi Kanaane
Hili te kiʼi temi ki te ʼosi foaki age ʼo te Lao ki Iselaele, neʼe hoko te faʼahi maʼuhiga ki te maʼuli ʼo Sosue. Neʼe ina tali ke ina fakafofoga tona telepi ʼi tana ʼalu ʼo vakavakaʼi te Kele ʼo Te Fakapapau. ʼE ʼiloa te hisitolia ʼaia. Pea ko te kau malomu e toko 12 neʼe nātou fakamoʼoni ko te fenua neʼe “hali ai te huʼa pipi pea mo te meli,” ohage pe ko tona fakapapauʼi age e Sehova. Kae ko te toko 10 neʼe nātou matataku he neʼe mole nātou falala ʼe nātou lava tauʼi anai te hahaʼi ʼo te fenua. Gata pe kia Sosue pea mo Kalepe neʼe nā fakaloto mālohiʼi te hahaʼi ke ʼaua tanatou fakafeagai peʼe nātou tuʼaniaʼi te faʼahi ʼaia heʼe ko Sehova ʼe tokoni moʼoni anai kia nātou. Kae neʼe fakafeagai te hahaʼi fuli kia nāua pea neʼe nātou ʼui ke tuki makaʼi nāua. Neʼe lagi feala pe ke hoko te faʼahi ʼaia mo kanapaula neʼe mole fakahā age e Sehova tona kolōlia kia nātou. Koia neʼe fakatotonu ai leva e te ʼAtua ʼuhi ko tanatou mole tui, ʼe mole ʼi ai he tahi ʼi te kau Iselaele ʼaē neʼe tuʼu ʼi te tohi mai te taʼu 20 ʼo laka atu ʼe hū anai ki Kanaane. Gata pe ko Sosue, mo Kalepe pea mo te kau Levite neʼe maʼuʼuli.—Faka au 13:1-16, 25-29; 14:6-10, 26-30.
Neʼe mole koa la sisio fuli te hahaʼi ki te ʼu gāue lalahi ʼa Sehova ʼi Esipito? He koʼe ki muli age neʼe ko Sosue pe ʼaē neʼe tui ki te tokoni ʼa te ʼAtua kae neʼe lahi age ia nātou ʼaē neʼe lotolotolua? ʼE mahino ia neʼe manatuʼi tuʼumaʼu e Sosue te ʼu meʼa fuli ʼaē neʼe fakapapauʼi age pea mo fai e Sehova, pea neʼe ina metitasioʼi te ʼu meʼa fuli ʼaia. Koia ʼaē neʼe feala ai ki te ʼu taʼu ki muli age ke ina ʼui fēnei ‘neʼe mole he folafola ʼi te ʼu folafola lelei fuli ʼaē neʼe ʼui e Sehova ki Iselaele neʼe mole hoko. Neʼe hoko fuli ia.’ (Sosue 23:14) Neʼe tui ai ia Sosue ʼe hoko moʼoni anai te ʼu fakapapau fuli ʼaē neʼe fai e Sehova ʼo ʼuhiga mo te ka haʼu. (Hepeleo 11:6) Ko te faʼahi ʼaia ʼe ina uga he tahi ke ina fai te ʼu fehuʼi ʼaenī: ‘ ʼE feafeaʼi kia ʼau? Ko te ʼu faiga ʼaē neʼe ʼau fai moʼo ako pea mo metitasioʼi te ʼu fakapapau ʼa Sehova ʼe ina fakalotoʼi koa ʼau ke ʼau tui papau ʼe nātou hoko moʼoni? ʼE ʼau tui koa ko te ʼAtua ʼe ina lava hāofaki ʼau mo tana hahaʼi mai te mamahi lahi ʼaē ka hoko mai?’
Neʼe tui ia Sosue pea neʼe ina toe fakahā mo te lototoʼa. Ko ia pe mo Kalepe neʼe nā nonofo agatonu, pea ko te hahaʼi fuli neʼe nātou ʼui ke tuki makaʼi nāua. ʼE koutou feafeaʼi anai ʼi te temi ʼaia? ʼE koutou matataku koa? Ko Sosue neʼe mole mataku. Ko Sosue pea mo Kalepe neʼe nā fakahā fakahagatonu te ʼu meʼa ʼaē neʼe nā tui kiai. ʼE feala ke feiā mo tatou ia ʼaho nei mokā ʼe tou agatonu kia Sehova.
ʼI te hisitolia ʼo te kau malomu ʼe tou toe mahino ai ko te higoa ʼo Sosue neʼe fetogi. Ko Osea neʼe ko tona ʼuluaki higoa, ʼe faka ʼuhiga “Hāofaki,” pea neʼe faka higoaʼi leva ia ia e Moisese ko Sosue—“Ko Sehova ʼe Ko Te Hāofaki.” ʼE ʼui ʼi te Septante ko tona higoa ko “Sesu.” (Faka au 13:8, 16, kiʼi nota ʼi te lalo pasina.) ʼO mulimuli pe ki te faka ʼuhiga ʼo te huafa lahi ʼaia, neʼe lototoʼa ia Sosue ʼo tala ko Sehova ʼe ko te hāofaki. Neʼe fetogi te higoa ʼo Sosue he neʼe ʼi ai tona tupuʼaga. ʼAki te higoa ʼaia neʼe fakahā ai e Moisese tana faka maʼuhigaʼi ia Sosue pea neʼe ʼalutahi mo te pilivilesio ʼaē ka fakahoko e Sosue, ke ina taki te taʼiake foʼou ki te Kele ʼo Te Fakapapau.
Neʼe feʼoloʼaki te kau Iselaele ʼi te toafa ia taʼu e 40 ʼo mamate māmālie aipe tanatou ʼu tāmai. ʼE mole tou ʼiloʼi te ʼu meʼa neʼe hoko kia Sosue ʼi te temi ʼaia. Kae neʼe lagi lahi te ʼu meʼa neʼe ina ako mai ai. ʼE mahino ia neʼe sio tonu ki te tauteaʼi e te ʼAtua ia te kau agatuʼu ko Kolea, Tatane, mo Apilame pea mo te hahaʼi neʼe lagolago kia nātou pea mo nātou neʼe kau ki te tauhi fakalialia ʼo Paale ʼo Peole. ʼE mahino ia neʼe lotomamahi ia Sosue ʼi tana ʼiloʼi ʼaē, ʼuhi he neʼe mole faka tāpuhā e Moisese ia Sehova ʼi te ʼu vai ʼo Melipā, ʼe mole hū anai ia Moisese ki te kele ʼo te fakapapau.—Faka au 16:1-50; 20:9-13; 25:1-9.
Neʼe Fakanofo Moʼo Fetogi Ia Moisese
ʼI te kua ōvi mai ʼo te temi mate ʼo Moisese, neʼe ina kole age ki te ʼAtua ke fili he tahi ke hoa mai kia ia, koteʼuhi ke ʼaua naʼa liliu ia Iselaele ko he “faga ōvi ʼe mole honatou tagata tauhi ōvi.” Koteā te tali ʼa Sehova? Neʼe tonu ke fakanofo ia muʼa ʼo te hahaʼi fuli ia Sosue ko “te tagata neʼe ia te ia te laumālie.” Neʼe tonu ke fakalogo te hahaʼi kia te ia. ʼE ko he toe pilivilesio tona fakanofo! Neʼe sio Sehova ki te tui pea mo te tauhi mālohi ʼa Sosue. Neʼe mole ʼi ai he tahi age neʼe tau mo te falala ʼaia moʼo takitaki ia Iselaele. (Faka au 27:15-20) Neʼe ʼiloʼi e Moisese ʼe tau anai Sosue mo te ʼu faigataʼa lahi. Koia neʼe ina fakaloto mālohiʼi ai ia Sosue ke “lototoʼa pea mo mālohi,” heʼe nofo tuʼumaʼu anai ia Sehova mo ia.—Teutalonome 31:7, 8.
Neʼe toe liuga e te ʼAtua te fakaloto mālohi ʼaia kia Sosue, ʼo ʼui maʼana: “Ke ke tokaga ʼo fai fuli te meʼa ʼaē ʼi te lao ʼaē neʼe fakatotonu atu e Moisese, taku kaugana. ʼAua naʼa ke fakatafa mai ai ʼo ʼalu faka mataʼu peʼe fakahema, ke ke fakapotopoto ʼi te potu fuli pe ʼe ke ʼalu anai ʼi ai. Ko te tohi ʼaenī ʼo te lao ʼe mole tonu anai ke mamaʼo mai tou gutu, pea ʼe tonu anai ke ke lau leʼo veliveli ʼi te ʼaho mo te po, koteʼuhi ke ke tokaga ʼo fai ia meʼa fuli ʼaē ʼe tohi ai; heʼe ke faka manuʼia ai anai tou ala pea mo aga fakapotopoto anai. Neʼe mole ʼau fakatotonu atu koa la? Ke ke lototoʼa pea mo mālohi. Ke ʼaua naʼa hoha tou loto peʼe ke mataku, koteʼuhi ko Sehova tou ʼAtua ʼe nofo mo koe ʼi te faʼahi fuli pe ʼaē ʼe ke ʼalu kiai.”—Sosue 1:7-9.
ʼI tana puke maʼu ʼi tona ʼatamai te ʼu folafola ʼa Sehova pea mo te ʼu meʼa ʼaē neʼe kua hoko atu ki muʼa atu, neʼe mole feala kia Sosue ke lotolotolua. ʼE hoko moʼoni tanatou mālo ki te fenua. ʼE moʼoni, ʼe ʼi ai anai te ʼu faigataʼaʼia, ohage la ko te fakalaka ʼi te Vai ʼo Solotane ʼaē neʼe tatafe mālohi, neʼe ko he ʼuluaki faigataʼa ʼaia neʼe tau mo Sosue. Kae ko Sehova totonu neʼe ina fakatotonu age kia ia: “Tuʼu ake ki ʼoluga, fakalaka ʼi te Solotane ʼaenī.” Koia koteā te fihifihia neʼe feala ke hoko?—Sosue 1:2.
Ko te ʼu meʼa neʼe hoko ʼi te maʼuli ʼo Sosue—te mālo ʼi te kolo ʼo Seliko, tanatou puleʼi tonatou ʼu fili, pea mo te foaki kia nātou te fenua—neʼe fakahā ai neʼe mole galo ia ia te ʼu fakapapau ʼa te ʼAtua. ʼI te temi fakamuli ʼo tona maʼuli, ʼi te foaki age e Sehova ki te kau Iselaele ia te mālōlō ʼi tonatou ʼu fili, neʼe fakamāʼopoʼopo e Sosue te hahaʼi moʼo fakamanatuʼi age kia nātou te ʼu pelesepeto ʼa te ʼAtua pea mo uga nātou ke nātou kaugana kia te Ia ʼaki tonatou loto katoa. Koia neʼe toe fakafoʼou ai e Iselaele tana fuakava mo Sehova, pea ʼaki pe te faʼifaʼitaki ʼa Sosue ʼaē neʼe ko tonatou takitaki, “neʼe haga tauhi Iselaele kia Sehova ʼi te temi maʼuli ʼo Sosue.”—Sosue 24:16, 31.
ʼE tuku mai e Sosue te faʼifaʼitaki lelei kia tatou. ʼE tau te kau Kilisitiano mo te ʼu tuʼuga fihifihia ia ʼaho nei. ʼE maʼuhiga ʼaupito ke nātou fakatokatoka fakalelei tonatou ʼu fihifihia ʼaia moʼo taupau te ʼofa ʼo Sehova pea mo nātou maʼu ai tana ʼu fakapapau. Neʼe fakalogo te mālo ʼa Sosue ki tana tui mālohi. ʼIo, neʼe mole tou sio ohage ko te sio ʼa Sosue ki te ʼu gāue fakatalakitupua ʼa te ʼAtua, kae kapau ʼe lotolotolua he tahi ki te faʼahi ʼaia, ko te tohi faka Tohi-Tapu ʼo Sosue ʼe ina foaki mai te fakamoʼoni ʼo te moʼoni ʼo te ʼu folafola ʼa Sehova. ʼE fakapapauʼi mai ohage ko Sosue, ʼe tou maʼu te poto pea mo te mālo mo kapau ʼe tou lau te Folafola ʼa te ʼAtua ʼi te ʼaho fuli pea mo tou maʼuliʼi.
ʼE tou lotomamahi koa ʼi ʼihi temi ʼuhi ko te aga ʼo totatou ʼu tēhina mo tuagaʼane? Koutou fakakaukauʼi age muʼa te faʼa kātaki ʼa Sosue ia taʼu e 40, logola neʼe mole ko hana hala, kae neʼe tonu ke feʼaluʼaki ʼi te toafa ʼuhi ko te mole tui ʼo tona ʼu kaugā fagona. ʼE mata faigataʼa koa kia koutou te fakahā ʼo te ʼu meʼa ʼaē ʼe koutou tui kiai? Koutou manatuʼi pe koteā ʼaē neʼe fai e Sosue mo Kalepe. Neʼe nā maʼu te fakapale taulekaleka ʼuhi ko tanā tui pea mo tanā fakalogo. Ei, neʼe tui moʼoni ia Sosue ʼe fakahoko anai e Sehova tana ʼu fakapapau fuli. ʼOfa pe ke feiā mo tatou.—Sosue 23:14.
[Paki ʼo te pasina 10]
Neʼe mālohi te tui ʼa Sosue ʼuhi ko tana ʼu felogoi mo Moisese
[Paki ʼo te pasina 10]
Neʼe falala ia Sosue mo Kalepe ki te mālohi ʼo Sehova
[Paki ʼo te pasina 10]
Ko te takitaki ʼa Sosue neʼe ina uga ai te hahaʼi ke nātou haga tauhi kia Sehova