“Koutou Femaʼuʼaki Te ʼOfa”
“ ʼAki te meʼa ʼaia, ʼe ʼiloʼi ai anai e te hahaʼi fuli ko koutou ko taku ʼu tisipulo, mo kapau ʼe koutou femaʼuʼaki te ʼofa.”—Soane 13:35, MN.
1. Koteā te kalitate ʼaē neʼe faka maʼuhigaʼi e Sesu ʼi muʼa ʼo tona mate?
“ ʼU KIʼI fānau.” (Soane 13:33, MN ) Neʼe ko te ʼu palalau ʼofa ʼaia neʼe fai e Sesu ki tana kau ʼapositolo ʼi te po ʼaē ʼi muʼa ʼo tona mate. ʼE mole tou maʼu he fakamatala ʼi te Evaselio ʼe ina fakahā mai neʼe fakaʼaogaʼi e Sesu ʼi muʼa atu te ʼu kupusigaʼi palalau ʼofa ʼaia moʼo talanoa kia nātou. Kae ʼi te po makehe ʼaia, neʼe ina fakaʼaogaʼi te palalau ʼaia moʼo fakahā tona ʼofa lahi ʼaē ki tana kau tisipulo. ʼIo, ko Sesu ʼi te po ʼaia neʼe ina fakaʼaogaʼi tuʼa 30 te kupu ʼofa. He koʼe neʼe ina faka maʼuhiga feiā te kalitate ʼaia?
2. He koʼe ʼe maʼuhiga ʼaupito ki te kau Kilisitiano ke nātou fakahā ia te ʼofa?
2 Neʼe fakamahino e Sesu pe koʼe ʼe maʼuhiga ʼaupito te ʼofa. “ ʼAki te meʼa ʼaia,” neʼe ina ʼui “ ʼe ʼiloʼi ai anai e te hahaʼi fuli ko koutou ko taku ʼu tisipulo, mo kapau ʼe koutou femaʼuʼaki te ʼofa.” (Soane 13:35, MN; 15:12, 17) Ko he tahi ʼe ko he tisipulo ʼa Kilisito neʼe tonu ke ina fakahā te ʼofa fale tautēhina. ʼE ʼiloʼi te kau Kilisitiano moʼoni ʼaki tanatou agalelei pea mo te ʼofa ʼaē ʼe nātou fefakahāʼaki, kae ʼe mole ʼiloʼi nātou ʼaki honatou ʼu faʼahiga teuteu peʼe ʼaki he ʼu faʼahiga aga makehe. Ko te taʼi ʼofa fakatalakitupua ʼaia ʼe ko te lua fakatotonu ʼi te ʼu fakatotonu tāfito e tolu ʼaē neʼe fai ki he tisipulo ʼa Kilisito, ohage ko te alatike ʼaē neʼe tou vakaʼi ʼi muʼa atu. Koteā anai ka tokoni mai kia tatou ke tou mulimuli ki te fakatotonu ʼaia?
“Koutou Haga Fai Ke Lahi Age”
3. Koteā te tokoni neʼe fai e Paulo ʼo ʼuhiga mo te ʼofa?
3 Ohage pe ko te kau tisipulo ʼa Kilisito ʼi te ʼuluaki sēkulō, ko te ʼofa fakatalakitupua ʼaia ʼe ʼiloga ia ʼaho nei ʼi te kau tisipulo moʼoni ʼa Kilisito. Ki te kau Kilisitiano ʼo te ʼuluaki sēkulō, neʼe tohi fēnei e te ʼapositolo ko Paulo: “ ʼO ʼuhiga mo te ʼofa fakatautehina, ʼe mole ʼaoga ia ke mātou faitohi atu, koteʼuhi ʼe akoʼi totonu koutou e te ʼAtua ke koutou feʼofaniʼaki; pea ko te meʼa ʼaia ʼe koutou fai ki te ʼu tēhina fuli.” Kae neʼe toe ʼui fēnei e Paulo: “Koutou haga fai ke lahi age.” (1 Tesalonika 3:12; 4:9, 10, MN ) ʼE tonu foki mo tatou ke tou tokagaʼi te tokoni ʼa Paulo pea mo tou faiga “ke lahi age” tatatou fefakahāʼaki ia te ʼofa.
4. Kia Paulo pea mo Sesu, ko ai ʼaē ʼe tonu ke tou foaki kiai he tokaga makehe?
4 ʼI tana tohi pe ʼaia, neʼe fakaloto mālohiʼi e Paulo tona ʼu kaugā fagona ke nātou “fai he ʼu palalau fakaloto fīmālie ki te ʼu nefesi ʼaē ʼe lotomamahi” pea mo nātou “lagolago kia nātou ʼe vaivavai.” (1 Tesalonika 5:14, MN ) ʼI te tahi ʼaluʼaga, neʼe ina fakamanatuʼi ki te kau Kilisitiano, ko nātou ʼaē “ ʼe mālohi ke [nātou] fua ia te ʼu vaivai ʼo nātou ʼaē ʼe mole mālohi.” (Loma 15:1, MN ) Neʼe toe foaki e Sesu mo te ʼu fakatotonu ʼo ʼuhiga mo te tokoni ʼaē ke fai kia nātou ʼe vaivai. ʼI tana ʼosi fakahā fakatomuʼa kia Petelo, ko te po ʼaē ka puke ai ʼe ina līaki anai ia ia, neʼe ʼui fēnei e Sesu kia Petelo: “Mokā ke ʼosi liliu mai, fakamālohiʼi tou ʼu tēhina.” Koteā tona tupuʼaga? Koteʼuhi ʼe nātou līaki anai mo nātou ia Sesu pea neʼe ʼaoga he tokoni kia nātou. (Luka 22:32, MN; Soane 21:15-17) Koia, ʼe tokoni mai te Folafola ʼa te ʼAtua ke tou fakalahi totatou ʼofa kia nātou ʼaē ʼe vaivavai ʼi te faʼahi fakalaumālie pea lagi kua nātou mamaʼo ʼi te kokelekasio. (Hepeleo 12:12) He koʼe ʼe tonu ke tou fai te faʼahi ʼaia? ʼE tou maʼu te tali kiai ʼaki te ʼu lea fakatātā fakatalakitupua e lua neʼe fai e Sesu.
Ko He Ōvi Pea Mo He Foʼi Piesi Neʼe Puli
5, 6. (a) Koteā te ʼu lea fakatātā nounou e lua ʼaē neʼe fai e Sesu? (b) Koteā te meʼa ʼe tou ʼiloʼi ʼo ʼuhiga mo Sehova ʼi te ʼu lea fakatātā ʼaia?
5 Moʼo akoʼi kia nātou ʼaē neʼe fagono age kia ia, te manatu ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo nātou ʼaē kua hēhē, neʼe fai e Sesu te ʼu lea fakatātā nounou e lua. Ko te ʼuluaki lea fakatātā neʼe talanoa ʼo ʼuhiga mo he tagata tauhi ōvi. Neʼe ʼui fēnei e Sesu: “Ko ai te tagata ʼaē ia koutou ʼe nofo mo hana ʼu ōvi e teau, pea ka puli hana ōvi e tahi, ʼe mole ina tuku anai te hivagofulu-ma-hiva ʼi te toafa kaʼe ʼalu ia ki ʼaē kua puli, ʼo aʼu ki hana toe maʼu? Pea ʼi tana toe maʼu, ʼe ina hili ia ki ʼona fugaʼuma pea ʼe fakafiafia ia. Pea ʼi tana toe liliu mai ki tona ʼapi, neʼe ina pāuiʼi tona ʼu kaumeʼa pea mo tona ʼu vāhaʼa fale ke fakatahi age, pea ʼui maʼana kia nātou, ‘Koutou fakafiafia mo ʼau, heʼe kua ʼau toe maʼu taku ōvi ʼaē neʼe puli.’ ʼE ʼau tala atu kia koutou, ʼe lahi anai te fiafia ʼi selo ʼi he fakahemala ʼa he tokotahi ʼe agahala, ʼi he kau agatonu e toko hivagofulu-ma-hiva ʼe mole ʼaoga ke nātou fakahemala.”—Luka 15:4-7, MN.
6 Ko te lua lea fakatātā neʼe talanoa ʼo ʼuhiga mo he fafine. Neʼe ʼui fēnei e Sesu: “Ko ai te fafine ʼaē ʼe nofo mo ʼana talame e hogofulu, pea ka puli hana talame e tahi, ʼe mole ina tutu he mālama, mo hiko tona loto fale pea mo ina kumi fakalelei ʼo aʼu ki tana maʼu? Pea ka ina maʼu, pea ʼe ina pāuiʼi tona ʼu kaumeʼa pea mo tona ʼu vāhaʼa fale, pea ʼui maʼana: ‘Koutou fakafiafia mo ʼau, heʼe kua ʼau maʼu te talame ʼaē neʼe puli.’ Koia, ʼe ʼau tala atu ai kia koutou, ʼe ʼi ai te fiafia ʼi te kau ʼaselo ʼa te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo he tagata agahala e tahi ʼe fakahemala.”—Luka 15:8-10, MN.
7. Koteā te ʼu ako e lua ʼe tou maʼu mai te ʼu lea fakatātā ʼo ʼuhiga mo te ōvi pea mo te foʼi piesi ʼaē neʼe puli?
7 Koteā te ako ʼe tou lava maʼu mai te ʼu lea fakatātā ʼaia? ʼE nā fakahā mai (1) koteā te meʼa ʼe tonu ke tou logoʼi ʼo ʼuhiga mo nātou ʼaē kua vaivavai pea (2) koteā ʼe tonu ke tou fai moʼo tokoni kia nātou. Tou vakaʼi te ʼu puani ʼaia.
Neʼe Puli Kae Neʼe Maʼuhiga
8. (a) Neʼe feafeaʼi te tagata tauhi ōvi pea mo te fafine ʼi te puli ʼo tanā ʼu meʼa? (b) Koteā te meʼa ʼe tou ʼiloʼi mai tanā ʼu aga ʼo ʼuhiga mo tanā faʼahiga faka ʼuhiga ʼo tanā ʼu meʼa ʼaē neʼe puli?
8 ʼI te ʼu lea fakatātā ʼaia e lua neʼe puli te ʼu meʼa, kae koutou fakatokagaʼi te aga ʼa nāua ʼaē neʼe puli tana meʼa ʼaia. Neʼe mole ʼui e te tagata tauhi ōvi: ‘Koteā te ʼuhiga ʼo te ōvi e tahi kua puli mo kapau ʼe kei toe taku ʼu ōvi e 99? ʼE mole he ʼaoga ʼo te ōvi ʼaia kia ʼau.’ Neʼe mole ʼui e te fafine: ‘He koʼe ʼe ʼau mamahi ki he foʼi piesi e tahi? ʼE ʼau fiafia pe ʼau heʼe kei toe taku ʼu foʼi piesi e hiva.’ Kailoa, ko te tagata tauhi ōvi neʼe ina kumi tana ōvi ohage pe ʼe mole ʼi ai hana tahi age ʼu ōvi. Pea neʼe hage ki te fafine te puli ʼo tana foʼi piesi ʼe mole ʼi ai hana tahi ʼu foʼi piesi. ʼI te ʼu faʼifaʼitaki ʼaia e lua, ko te meʼa ʼaē neʼe puli neʼe maʼuhiga ʼaupito ki te tagata tauhi manu pea mo te fafine. Koteā ʼe ʼasi mai ai?
9. Koteā ʼaē neʼe ʼasi ʼi te tokaga ʼaē neʼe fakahā e te tagata tauhi ōvi pea mo te fafine?
9 Koutou fakatokagaʼi te ʼu palalau fakaʼosi ʼa Sesu ʼo ʼuhiga mo te ʼu ʼaluʼaga ʼaia: “ ʼE lahi anai te fiafia ʼi selo ʼi he fakahemala ʼa he tokotahi ʼe agahala” pea “koia, ʼe ʼau tala atu ai kia koutou, ʼe ʼi ai te fiafia ʼi te kau ʼaselo ʼa te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo he tagata agahala e tahi ʼe fakahemala.” Koia ʼe ʼasi mai ʼi te tokaga ʼa te tagata tauhi ōvi pea mo te fafine, te ʼu meʼa ʼi te loto ʼo Sehova mo tana kau ʼaselo ʼi he ʼu kiʼi ʼaluʼaga veliveli. Koia ko nātou ʼaē kua hēhē pea mole kei kau mo te hahaʼi ʼa Sehova ʼe kei nātou maʼuhiga kia mata ʼo Sehova ohage pe ko te maʼuhiga kia mata ʼo te tagata tauhi ōvi pea mo te fafine te ʼu meʼa ʼaē neʼe puli. (Selemia 31:3) ʼE lagi ko te ʼu hahaʼi ʼaia kua vaivavai ʼi te faʼahi fakalaumālie, kae ʼe lagi mole nātou fai ni ʼu meʼa ʼe fakafeagai ki te kautahi. Logola tonatou ʼaluʼaga vaivai ʼaia, kae lagi kei ʼi ai pe ia nātou ʼaia he loto ke nātou maʼuliʼi te ʼu fakatotonu ʼa Sehova. (Pesalemo 119:176; Gaue 15:29) Koia ohage pe ko te temi muʼa, ko Sehova ʼe tuai “ ʼi te līaki ʼo nātou [ʼaia] ʼi ʼona muʼa.”—2 Hau 13:23.
10, 11. (a) ʼE tonu ke tou sio feafeaʼi kia nātou ʼaē kua hēhē ʼi te kokelekasio? (b) ʼO mulimuli ki te ʼu lea fakatātā ʼa Sesu, ʼe tou lava fakahā feafeaʼi tatatou tokaga kia nātou?
10 ʼE tou tokaga mālohi foki ohage ko Sehova mo Sesu kia nātou ʼaē ʼe vaivai pea mo puli ʼi te kokelekasio. (Esekiele 34:16; Luka 19:10) ʼE tou sio ki he tahi ʼe vaivai fakalaumālie ohage ko he ōvi neʼe puli—kae ʼaua naʼa tou faka ʼuhiga ohage ko he tahi ʼe mole kei ʼi ai hona ʼaoga. ʼE mole tonu ke tou manatu fēnei: ‘He koʼe ʼe ʼau mamahi ki he tahi ʼe vaivai? ʼE mole ʼi ai hona ʼaoga ki te kokelekasio.’ Kailoa, ohage ko Sehova, ʼe maʼuhiga kia tatou ia nātou ʼaē kua hēhē kae ʼe nātou toe fia liliu mai.
11 ʼE tou lava fakahā feafeaʼi tatatou tokaga? ʼE fakahā mai e te ʼu lea fakatātā e lua ʼa Sesu te meʼa ʼaē ʼe feala ke tou fai (1) tou fai he fakatuʼutuʼu, (2) tou agaʼofa, pea (3) tou faiga fakamalotoloto. Tou vakaʼi te ʼu puani takitahi ʼaia e tolu.
Tou Fai He Fakatuʼutuʼu
12. Koteā ʼe tou mahino ʼo ʼuhiga mo te aga ʼa te tagata tauhi ōvi ʼi te ʼui ʼaē neʼe “ ʼalu ki ʼaē kua puli”?
12 ʼI te ʼuluaki lea fakatātā, ʼe ʼui e Sesu ko te tagata tauhi ōvi ʼe “ ʼalu [anai] ia ki ʼaē kua puli.” Ko te tagata tauhi ōvi ʼe fakatuʼutuʼu ke ʼalu pea ʼe faiga ke ina maʼu te ōvi ʼaē ʼe puli. Neʼe mole lotovaivai ia ʼuhi ko te faigataʼa, te tuʼutāmaki, pea mo te mamaʼo. Kailoa, ko te tagata tauhi ōvi neʼe faʼa kātaki “ ʼo ʼau ki hana toe maʼu.”—Luka 15:4, MN.
13. Neʼe tokaga feafeaʼi te ʼu tagata agatonu ʼo te temi muʼa kia nātou ʼaē ʼe vaivai, pea ʼe tou lava muliʼi feafeaʼi te ʼu faʼifaʼitaki faka Tohi-Tapu ʼaia?
13 ʼO toe feiā pe mo te tokoni ʼaē ke fai ki he tahi ʼe ʼaoga ke fakaloto mālohiʼi, ʼi ʼihi temi ʼe tonu ki ʼaē ʼe mālohi ke ina fai he fakatuʼutuʼu ʼo ʼalu ki ʼaē ʼe vaivai. Ko te ʼu tagata agatonu ʼo te temi muʼa neʼe nātou mahino ki te faʼahi ʼaia. Ohage la, ʼi te logo ʼaē ʼa Sonatane te foha ʼo te Hau ko Saulo, ko tona kaumeʼa ko Tavite neʼe ʼaoga ki ai he fakaloto mālohi “neʼe tuʼu [Sonatane] ʼo ʼalu kia Tavite ʼi Olesi, moʼo fakamālohiʼi tona nima ʼo ʼuhiga mo te ʼAtua.” (1 Samuele 23:15, 16) ʼI te ʼu sēkulō ki muli age, ʼi te sio ʼa te Kovana ko Nehemia ko ʼihi ʼi tona ʼu tēhina sutea neʼe kua vaivai, mo ia foki neʼe “foimo tuʼu” ʼo ʼalu ʼo fakaloto mālohiʼi nātou ke nātou ‘manatuʼi ia Sehova.’ (Nehemia 4:14) Ia ʼaho nei ʼe tou fia ‘tuʼu’ anai—ʼo fai he fakatuʼutuʼu—moʼo fakaloto mālohiʼi ia nātou ʼe vaivai. Kae ko ai koa ʼi te kokelekasio ʼe tonu ke ina fai te faʼahi ʼaia?
14. Ko ai ʼi te kokelekasio ʼe tonu anai ke tokoni kia nātou ʼaē ʼe vaivavai?
14 ʼE fakamaʼua tāfito ki te kau tagata ʼāfea ke nātou “fakaloto mālohiʼi te ʼu nima ʼaē ʼe vaivai . . . pea mo [nātou] fakamālohiʼi te ʼu tuli ʼaē kua tetetete,” pea mo “[nātou] ʼui age kia nātou ʼaē ʼe loto tuʼania: ‘Koutou lotomālohi. Tuku takotou matataku.’ ” (Isaia 35:3, 4; 1 Petelo 5:1, 2) Kae koutou fakatokagaʼi, ko te tokoni ʼa Paulo ʼaē ke “fai he ʼu palalau fakaloto fīmālie ki te ʼu nefesi ʼaē ʼe lotomamahi” pea mo “lagolago kia nātou ʼe vaivavai” neʼe mole ina fai pe ki te kau tagata ʼāfea. Kae neʼe fai e Paulo tana ʼu palalau ki te “kokelekasio [katoa] ʼo te kau Tesalonika.” (1 Tesalonika 1:1; 5:14, MN ) Koia, ko te tokoni ʼaē ke fai kia nātou ʼe vaivavai ʼe ko he gāue ki te kau Kilisitiano fuli. Ohage pe ko te tagata tauhi ōvi ʼo te lea fakatātā, ko te kau Kilisitiano takitokotahi ʼe tonu ke nātou “[ʼolo] . . . ki ʼaē kua puli.” ʼE mahino ia, ʼe maui lelei te faʼahi ʼaia mokā ʼe nātou gāue fakatahi mo te kau tagata ʼāfea. ʼE feala anai ke koutou fai he fakatuʼutuʼu moʼo tokoni ki he tahi ʼe vaivai ʼi tokotou kokelekasio?
Tou Agaʼofa
15. He koʼe neʼe fai feiā te tagata tauhi ōvi?
15 Koteā te meʼa ʼe fai e te tagata tauhi ōvi ʼi tana kua maʼu leva te ōvi ʼaē neʼe puli? “ ʼE ina hili ia ki ʼona fugaʼuma.” (Luka 15:5, MN ) ʼE ko he aga ʼofa ʼaupito! Ko te ōvi lagi neʼe hēhē ʼi ni ʼu ʼaho mo ni ʼu po ʼi he ʼu potu ʼe mole māhani ai, lagi neʼe feala pe ke kai ia ia e ni ʼu laione. (Sopo 38:39, 40) ʼE mahino ia kua vaivai te ōvi heʼe pakupaku. ʼI tana kua vaivai fau ʼe mole kei mālohi moʼo tauʼi te ʼu fihifihia ʼaē ka hoko anai kia ia ʼi tana toe liliu mai ki te faga ōvi. Koia ko te tagata tauhi ōvi ʼe punou ʼo hiki fakalelei age te ōvi, pea mo ina ʼamo ʼuhi ko te ʼu fihifihia fuli ʼaē ʼe feala ke hoko ʼi tana toe liliu mai ki te faga ōvi. ʼE tou lava faʼifaʼitakiʼi feafeaʼi te tokaga ʼofa ʼaē neʼe fai e te tagata tauhi ōvi?
16. He koʼe ʼe tonu ke tou faʼifaʼitakiʼi te agalelei ʼaē neʼe fakahā e te tagata tauhi ōvi ki te ōvi kua hēhē?
16 Ko he tahi kua mamaʼo ʼi te kokelekasio, ʼe lagi kua gaʼegaʼe ʼi te faʼahi fakalaumālie. Ohage ko te ōvi ʼaē neʼe mavae mai te tagata tauhi ōvi, ko ia ʼaia lagi kua hēhē haʼele ʼi he potu ʼo te mālama fekai ʼaenī. ʼI tana mole kei maʼu te puipui ʼaē mai te faga ōvi, ia te kokelekasio faka Kilisitiano, kua ʼāsili age tona fakahalaʼi e te Tevolo ia ia ʼaē “ ʼe feʼaluʼaki ohage ko he laione ʼe gugulu, ʼo ina kumi ke ina kai he tahi.” (1 Petelo 5:8, MN ) Tahi ʼaē meʼa, kua vaivai heʼe mole kei ʼi ai hana meʼa kai fakalaumālie. Koia, ʼe lagi kua vaivai fau ʼi tana tō tokotahi, ʼo mole kei ina lava tekeʼi te ʼu fihifihia ʼaē ʼe tau anai mo ia ʼi tana toe liliu mai ki te kokelekasio. Koia la ʼaē, ʼe tonu ai ke tou tokaga ki ai, mo tokoni ki ai, mo agaʼofa ʼo fakaloto mālohiʼi ia ia ʼe vaivai, pea mo taki mai ki te kokelekasio. (Kalate 6:2) ʼE tou lava fakahoko feafeaʼi te faʼahi ʼaia?
17. ʼE tou lava faʼifaʼitakiʼi feafeaʼi te ʼapositolo ko Paulo mokā ʼe tou ʼaʼahi he tahi ʼe vaivai?
17 Neʼe ʼui fēnei e te ʼapositolo ko Paulo: “Kapau ʼe vaivai he tahi, pea ʼe mole vaivai koa la mo ʼau?” (2 Kolonito 11:29, The New English Bible; 1 Kolonito 9:22) Neʼe lotomahino ia Paulo ki te hahaʼi, ohage la ko te kau vaivai. ʼE tou fia fakahā mo tatou te taʼi aga ʼaia kia nātou ʼaē kua lotovaivai. Ka tou ʼaʼahi he Kilisitiano kua vaivai ʼi te faʼahi fakalaumālie, tou fakahā age ʼe maʼuhiga ia ia kia mata ʼo Sehova pea ko tona ʼu kaugā fagona Fakamoʼoni ʼe nātou logoʼi tana puli. (1 Tesalonika 2:17) Tou fakahā age ki ai, ʼe nātou fia tokoni kia ia pea mo liliu maʼa ia “ko he tēhina ia ʼe tupu mokā ʼe ʼi ai he mamahi.” (Tāʼaga Lea 17:17; Pesalemo 34:18) ʼE feala anai ke toe liliu mai ki te kokelekasio heʼe lave lelei kia ia tatatou ʼu tokoni fakamalotoloto. Koteā anai te tahi age meʼa ʼe tonu ke tou fai? ʼE tou ʼiloʼi te meʼa ʼaē ʼe tonu ke tou fai ʼaki te lea fakatātā ʼo te fafine pea mo te foʼi piesi ʼaē neʼe puli.
Tou Faiga Fakamalotoloto
18. (a) He koʼe neʼe falala tuʼumaʼu te fafine ʼo te lea fakatātā? (b) Koteā te ʼu faiga fakamalotoloto neʼe fai e te fafine, pea koteā tona fua?
18 Ko te fafine ʼaē neʼe puli tana foʼi piesi ʼe ina ʼiloʼi ʼe ko he ʼaluʼaga faigataʼa kae ʼe haga falala aipe. Kanapaula neʼe tō te foʼi piesi ʼi he koga meʼa ʼe vaoa peʼe ko he vaitafe ʼe pela, ʼe lagi ʼe mole ina toe maʼu anai. Kae ʼi tana ʼiloʼi ʼaē ko te foʼi piesi neʼe tō pe ʼi tona loto fale, neʼe ina ʼiloʼi ʼe feala ke ina maʼu, koia neʼe ina kumi fakalelei ai. (Luka 15:8) ʼUluaki, ʼe ina tutu he mālama moʼo inaina tona ʼapi. ʼOsi ʼaia, pea ʼe ina hiko ke feala hana logo ki te teka ʼo te foʼi piesi. ʼOsi ʼaia, pea ʼe ina kumi fakalelei ʼi te ʼu pokoʼi meʼa fuli ʼo aʼu ki tana sio ki te foʼi piesi siliva. Neʼe fua manuʼia te ʼu faiga fakamalotoloto ʼa te fafine!
19. Koteā te ʼu ako moʼo tokoni ki te hahaʼi vaivavai ʼe tou maʼu ʼi te ʼu gāue ʼaē neʼe fai e te fafine ʼo te lea fakatātā ʼo te foʼi piesi ʼaē neʼe puli?
19 Ohage ko tona fakahā mai e te lea fakatātā ʼaia, ko te maʼua faka Tohi-Tapu ʼaē ke tou tokoni ki he Kilisitiano ʼe vaivai, ʼe ko te maʼua ʼe tou lavaʼi fuli. ʼE tou toe mahino ai ʼe tonu ke tou gāue lahi kiai. Koia, neʼe ʼui ai e te ʼapositolo ko Paulo ki te tagata ʼāfea ʼo Efeso: “ ʼE tonu ke kita gāue feiā moʼo tokoni kia nātou ʼaē ʼe vaivai.” (Gaue 20:35a) Tou manatuʼi ko te fafine neʼe ina maʼu te foʼi piesi he neʼe mole ina kumi faka temi pe, peʼe ina kumi ʼi he faʼahi pe e tahi ʼo te loto fale. Kailoa, neʼe ina maʼu koteʼuhi neʼe ina kumikumi fakalelei “ ʼo aʼu ki tana maʼu”? ʼO toe feiā pe ka tou fia tokoni ki he tahi kua vaivai fakalaumālie, ʼe tonu ke tou faiga fakamalotoloto pea mo fai fakalelei. Koteā te meʼa ʼe tou lava fai?
20. Koteā te meʼa ʼe tou lava fai moʼo tokoni ki te hahaʼi ʼe vaivai?
20 ʼE tou lava tokoni feafeaʼi ki he tahi ʼe vaivai ke ina toe fakamālohiʼi tana tui pea mo tana loto fakafetaʼi? ʼE lagi ʼaoga anai ke fai hana ako Tohi-Tapu ʼi he tohi faka Tohi-Tapu. ʼIo, ʼaki tatatou fai he ako Tohi-Tapu mo he tahi ʼe vaivai ʼe tou lava tokoni fakalelei ki ai pea mo fai hoholo. ʼE lagi lelei age mokā ko te tēhina taupau ki te gāue ʼaē ʼe ina vakaʼi peʼe ko ai ʼaē ʼe ina lava foaki te tokoni ʼaia. ʼE feala ke ina fakahā peʼe ko te alatike fea pea mo te tohi fea ʼaē ka ʼaoga ke fai kiai. Ko tatou ia ʼaho nei ʼe tou hage pe ko te fafine ʼo te lea fakatātā ʼaē neʼe ina fakaʼaogaʼi tana ʼu meʼa gāue moʼo fai tana ʼu kumi, ʼe tou maʼu tatatou ʼu meʼa gāue moʼo fakahoko totatou maʼua ʼaē neʼe foaki mai e te ʼAtua ke tou tokoni ki te hahaʼi ʼaē ʼe vaivai. Ko tatatou ʼu meʼa gāue foʼou e lua, peʼe ko te ʼu tohi, ʼe ʼaoga tāfito anai ki te faʼahi ʼaia. Ko te tahi tohi Adorez le seul vrai Dieu pea mo te tahi Approchez-vous de Dieu.a
21. E feafeaʼi tatatou maʼu te ʼu tapuakina ʼi tatatou tokoni kia nātou ʼe vaivai?
21 ʼE tou maʼu fuli te ʼu tapuakina ʼi tatatou tokoni kia nātou ʼaē ʼe vaivai. Ko ia ʼaē neʼe tokoniʼi, ʼe ina maʼu te fiafia ʼaē ko te fakatahi mo tona ʼu kaumeʼa moʼoni. Ko te fiafia lahi ʼaia ʼe tou maʼu pe ʼi tatatou foaki. (Luka 15:6, 9; Gaue 20:35b) Ko te kokelekasio katoa ʼe tuputupu ʼi te ʼofa mo kapau ko tatou fuli ʼe tou ʼofa ki ʼihi. Pea ko te faʼahi ʼaē ʼe maʼuhiga tāfito, ʼe tou fakavikiviki ki totatou ʼu Tauhi Ōvi ʼofa ko Sehova pea mo Sesu, heʼe ko tonā loto ke tou tokoni ki te kau vaivai pea ʼe fakahā te faʼahi ʼaia e tanā ʼu kaugana ʼi te kele. (Pesalemo 72:12-14; Mateo 11:28-30; 1 Kolonito 11:1; Efeso 5:1) Koia ʼe ko he ʼu tupuʼaga lelei ʼaia ke tou haga ‘femaʼuʼaki te ʼofa ia tatou’!
[Kiʼi nota]
a Neʼe tā e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova.
ʼE Feala Koa Hakotou Fakamahino?
• He koʼe ʼe maʼuhiga kia tatou takitokotahi ke tou fakahā te ʼofa?
• He koʼe ʼe tonu ke tou fakalahi totatou ʼofa kia nātou ʼe vaivai?
• Koteā te ʼu ako ʼe tou maʼu ʼi te ʼu lea fakatātā ʼo ʼuhiga mo te ōvi pea mo te foʼi piesi ʼaē neʼe puli?
• Koteā te ʼu meʼa ʼe tou lava fai moʼo tokoni ki he tahi ʼe vaivai?
[Paki ʼo te pasina 16, 17]
ʼI tatatou tokoni ki te kau vaivai, ʼe tou fai te ʼu fakatuʼutuʼu pea ʼe tou agalelei pea mo fakamalotoloto
[Paki ʼo te pasina 16, 17]
ʼE tou maʼu te ʼu tapuakina ʼi tatatou tokoni kia nātou ʼe vaivai