ʼE Fakamoʼoni Koa e Te Alekeolosia Ko Sesu Neʼe Maʼuli Moʼoni?
“KO TE meʼa neʼe Tohi ʼi te Maka ʼe ina fakamoʼoni neʼe maʼuli moʼoni ia Sesu.” Neʼe tuʼu te ʼu palalau ʼaia ʼi te takafi ʼo te tohi Biblical Archaeology Review (Novepeli/Tesepeli 2002). Neʼe fakahā ʼi te takafi ʼaia te paki ʼo te puha maka neʼe tuku ai te ʼu hui, pea neʼe maʼu ʼi Iselaele. Neʼe lahi te fakaʼaogaʼi ʼo te ʼu meʼa ʼaia e te kau Sutea ʼi te kiʼi temi nounou ʼaē neʼe kamata ʼi te ʼuluaki sēkulō ʼo totatou temi ki te taʼu 70 ʼo totatou temi. Neʼe maʼuhiga tāfito te puha ʼaia he neʼe ʼi ai te meʼa neʼe tohi ai ʼi tona faʼahi ʼi te lea faka Alamea. Neʼe fakamoʼoni e te kau tagata sivi Tohi-Tapu te meʼa ʼaenī neʼe tohi: “Ko Sakopo, foha ʼo Sosefo, tēhina ʼo Sesu.”
Ohage ko tona tohi ʼi te Tohi-Tapu, neʼe ʼi ai te tēhina ʼo Sesu ʼo Nasaleti neʼe higoa ko Sakopo, neʼe ko te foha ʼo Sosefo, te ʼohoana ʼo Malia. ʼI te palalau ʼaē ʼa Sesu Kilisito ki te hahaʼi ʼo tona kolo, neʼe feʼekeʼaki fēnei e te hahaʼi ʼaē neʼe punamaʼuli: “E mole ko ia aeni e ko te foha o te tufugaʼakau? Pe e mole higoa tana fae ko Malia pea mo ona tehina, ia Sakopo mo Sosefo mo Simone pea mo Suta? Pea mo ona tuagaane, pe e mole natou fakatahi fuli mo tatou?”—Mateo 13:54-56; Luka 4:22; Soane 6:42.
ʼE moʼoni, ʼe ʼalutahi te meʼa ʼaē neʼe tohi ʼi te foi puha maka pea mo te fakamatala ʼo ʼuhiga mo Sesu ʼo Nasaleti. Kapau ko te Sakopo ʼaē neʼe tohi ʼi te puha maka neʼe ko te tēhina ʼo Sesu Kilisito, pea ʼe ko “te fakamoʼoni faka alekeolosia ʼaia ʼaē ʼe ʼāfea ʼo ʼuhiga mo te maʼuli ʼa Sesu, kae ʼe mole haʼu ia mai te Tohi-Tapu,” ko te ʼui ʼaia ʼa André Lemaire, te tagata maʼuhiga ʼi te faʼahi ʼo te ʼu mataʼi tohi ʼāfea pea neʼe ina tohi te tohi ʼaē neʼe tou talanoa kiai ʼi te kamata te Biblical Archaeology Review. Ko Hershel Shanks, ʼe ina tā te nusipepa, ʼe ina ʼui ai ko te puha maka ʼaia “ ʼe ko he meʼa ʼe feala ke tou fāfā kiai pea mo tou sio kiai ʼe ʼi ai tona pikipikiga mo te tagata ʼaē neʼe maʼuhiga tokotahi pea neʼe maʼuli ʼi te kele.”
Kae ko te ʼu higoa ʼaia e tolu ʼaē ʼe tohi ʼi te puha neʼe ko he ʼu higoa neʼe mafola ʼi te ʼuluaki sēkulō. Koia neʼe feala pe ke maʼu ʼi he famili he ʼu hahaʼi ʼe higoa ko Sakopo, mo Sosefo pea mo Sesu, ʼo kehe ia mo te famili ʼo Sesu Kilisito. ʼE ʼui fēnei e Lemaire: “ ʼI Selusalemi, lolotoga te ʼu taʼiake e lua ʼi muʼa ʼo te taʼu 70 ʼo totatou temi, neʼe lagi maʼu ai te hahaʼi ʼe teitei toko 20 neʼe feala ke higoa ko ‘Sake/Sakopo foha ʼo Sosefo tēhina ʼo Sesu.’ ” Kae ʼi tana manatu ʼe feala ke tou ʼui papau ko te Sakopo ʼaē ʼe tohi ʼi te puha maka ʼaē neʼe tuku ai te ʼu hui neʼe ko te tēhina ʼo Sesu Kilisito.
ʼE ʼi ai te tahi faʼahi ʼe ina fakahā ai ko te higoa ko Sakopo neʼe faka ʼuhiga ki te tēhina ʼo Sesu Kilisito. Logola neʼe ko he meʼa māhani te tohi ʼo te higoa ʼo te tāmai ʼo ia ʼaē kua mate, kae neʼe tahitahiga te tohi ia te higoa ʼo hona tēhina. Koia, ko ʼihi hahaʼi sivi Tohi-Tapu ʼe nātou tui ko te Sesu ʼaia neʼe ko he tahi ia neʼe maʼuhiga, ʼo tupu ai tanatou manatu neʼe ko Sesu Kilisito, ia ia ʼaē neʼe ina fakatuʼu te Lotu Faka Kilisitiano.
ʼE Moʼoni Koa Te Puha Maka ʼAē Neʼe Tuku Ai Te ʼu Hui?
Ko te ʼu hui ʼa he tahi kua mate neʼe tuku ʼi te puha maka ʼi te kua ʼosi pala ʼo te sino ʼi te falemaka. Neʼe lahi te ʼu puha maka neʼe kaihaʼa ʼi te ʼu tānuma ʼi Selusalemi. Neʼe maʼu te puha maka ʼaē neʼe tohi ai te higoa ʼo Sakopo ʼi te fale fakatau meʼa ʼāfea, kae neʼe mole maʼu mai he kumiʼaga faka alekeolosia. Ko ia ʼaē ʼa ʼana te puha maka neʼe ina ʼui neʼe ina totogi tola e teau ʼi te ʼu taʼu 1970. Koia ʼe mole ʼiloʼi ia te haʼuʼaga ʼo te puha maka ʼaia. ʼE ʼui fēnei e te Polofesea ko Bruce Chilton ʼo te Bard College ʼi New York: “Kapau neʼe mole feala ke koutou fakamoʼoni pe neʼe maʼu ʼifea he meʼa kua ʼāfea pea mo tuku ʼifea lolotoga taʼu e 2 000, pea ʼe mole feala ke koutou fakapipiki te meʼa ʼaē neʼe koutou maʼu pea mo te hahaʼi ʼaē ʼe lagi faka ʼuhiga kiai.”
ʼI te mole maʼu e he ʼu fakamoʼoni faka alekeolosia kiai, neʼe ʼave e André Lemaire te puha maka ki te fale ʼi Iselaele ko te Geological Survey. Neʼe vakaʼi ai e te hahaʼi fai kumi peʼe neʼe gaohi te puha maka ʼaia ʼaki te kele ʼo te ʼuluaki peʼe ko te lua sēkulō ʼo totatou temi. Neʼe nātou ʼui “neʼe mole nātou maʼu he ʼu fakaʼiloga ʼe fakahā ai neʼe fakaʼaogaʼi he ʼu meʼa gāue ʼo totatou temi.” Neʼe faka fehuʼi te hahaʼi sivi Tohi-Tapu e te sulunale The New York Times pea neʼe nātou ʼui ko “te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko ʼe feala ke nātou lagolago mālohi ki te fakamoʼoni ʼo ʼuhiga mo Sesu, kae ʼe fakatafito pe foki ki he ʼu fakamoʼoni ʼo he ʼu meʼa neʼe hoko.”
Neʼe ʼui e te sulunale Time “ ʼe teitei pe ko te hahaʼi fuli ʼaē neʼe ako ʼi te temi nei ʼe nātou tui neʼe maʼuli moʼoni ia Sesu.” Kae ʼe manatu ʼihi ʼe tonu ke ʼi ai he tahi fakamoʼoni kehe age ʼi te Tohi-Tapu ʼe ina fakamoʼoni te maʼuli moʼoni ʼo Sesu. ʼE tonu koa ke fakatafito e he tahi tana tui kia Sesu Kilisito ʼo mulimuli ki te alekeolosia? Koteā te fakamoʼoni ʼe tou maʼu ʼi te hisitolia ʼo ʼuhiga mo “te tagata ʼaē neʼe maʼuhiga tokotahi pea neʼe maʼuli ʼi te kele”?
[Haʼuʼaga ʼo te paki pasina 3]
Left, James Ossuary: AFP PHOTO/J.P. Moczulski; right, inscription: AFP PHOTO/HO