ʼE Maʼuhiga ʼi Te Temi Nei Ke Tou Nonofo ʼAlaʼala
“Koutou alaʼala, koteuhi e mole koutou iloi, pe ko te aho fea e haele mai ai toutou Aliki.”—Mateo 24:42.
1, 2. Koteā ʼaē ʼe hā mai ai ʼe tou maʼuʼuli nei ʼi te fakaʼosi ʼo te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaenī?
ʼE ʼUI fēnei e te tagata faitohi ko Bill Emmott: “Ko te meʼa ʼaē neʼe hoko tāfito ʼi te ʼuafulu sēkulō neʼe ko te ʼu tau.” Logola tana fakamoʼoni ʼaē neʼe hoko tuʼumaʼu pe te tau pea mo te agamālohi ʼi te maʼuli ʼo te tagata, kae ʼe ina toe ʼui fēnei: “Ko te ʼuafulu sēkulō ʼe hage pe ko te ʼu sēkulō ki muʼa atu, kae ko tona kehekehe he neʼe fakalialia ʼaupito te ʼu tau ʼaē neʼe hoko lolotoga te sēkulō ʼaia. Neʼe ko te sēkulō ʼaia ʼaē neʼe ʼuluaki hoko ai te fetauʼaki ʼa te malamanei katoa . . . Pea ohage ko he fakaʼiloga lelei ʼo te faʼahi ʼaia, neʼe mole ko te tau faka malamanei pe e tahi ʼaē neʼe hoko, kae ko tau e lua.”
2 Neʼe fakakikite e Sesu Kilisito te fetauʼaki ʼa ‘he fenua mo he tahi fenua pea mo he puleʼaga mo he tahi puleʼaga.’ Kae ʼe ko he koga pe ʼaia e tahi ʼo ‘te fakaʼiloga ʼo te ʼi henī ʼa Sesu pea mo te fakaʼosi ʼo te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa.’ ʼI tana lea faka polofeta lahi ʼaia, neʼe toe talanoa ia Sesu ʼo ʼuhiga mo te ʼu hoge, mo te ʼu mahaki, pea mo te ʼu mafuike. (Mateo 24:3, 7, 8; Luka 21:6, 7, 10, 11) ʼI te tahi ʼu ʼaluʼaga, neʼe mafola pea neʼe ʼāsili kovi te ʼu tuʼutāmaki ʼaia. Kua kovi ʼaupito te aga ʼa te tagata, ʼo ʼuhiga mo te ʼAtua pea mo tona tatau. ʼE hā lelei te kua māmio kovi ʼa te hahaʼi, pea mo te tuputupu ʼo te fai fakapō pea mo te agamālohi. Kua liliu te hahaʼi ʼo kaumeʼa mo te paʼaga kae mole nātou kaumeʼa mo te ʼAtua, ʼo nātou tokakaga pe ki te ʼu fakafiafia. Koia, ko te ʼu meʼa fuli ʼaia ʼe nātou fakamoʼoni ʼe tou maʼuʼuli ʼi “he u temi faigataa.”—2 Timoteo 3:1-5.
3. ʼE tonu ke malave feafeaʼi kia tatou “te u fakailoga o te temi”?
3 Koteā takotou manatu ʼo ʼuhiga mo te ʼāsili agakovi ʼa te tagata? Tokolahi ʼe mole nātou tokagaʼi, peʼe kua fefeka tonatou loto, ʼo ʼuhiga mo te ʼu ʼaluʼaga faigataʼa ʼaē ʼe hoko ʼi te temi nei. Ko te ʼu tagata maʼuhiga pea mo popoto ʼo te malamanei ʼe mole mahino kia nātou te faka ʼuhiga ʼo “te u fakailoga o te u temi,” pea ʼe mole foaki e te kau takitaki lotu he ʼu tokoni lelei ʼi te faʼahi ʼaia. (Mateo 16:1-3) Kae neʼe fakatotonu fēnei e Sesu ki tana kau tisipulo: “Koutou alaʼala, koteuhi e mole koutou iloi, pe ko te aho fea e haele mai ai toutou Aliki.” (Mateo 24:42) ʼE mole fakaloto mālohiʼi tatou e Sesu ke tou ʼalaʼala ʼi he kiʼi temi pe, kae ke tou nonofo ʼalaʼala tuʼumaʼu. Ke feala hatatou nonofo ʼalaʼala ʼe tonu ke tou nonofo ʼo lamalama. ʼE mole faka ʼuhiga pe ke tou fakamoʼoni ʼe tou maʼuʼuli ʼi te ʼu ʼaho fakamuli, peʼe ke tou mahino ʼe faigataʼa te temi. ʼE tonu ke tou tui papau “ko te fakaʼosi ʼo te ʼu meʼa fuli kua ōvi mai.” (1 Petelo 4:7, MN ) Kapau ʼe tou tui papau ki te faʼahi ʼaia pea ʼe lahi age anai tatatou nonofo ʼalaʼala. Koia, ko te fehuʼi ʼaenī ʼaē ka tou vakaʼi: ‘Koteā ʼaē ka tokoni mai anai ke tou tui mālohi kua ōvi mai te fakaʼosi?’
4, 5. (a) Koteā ʼaē ʼe ina fakaloto mālohiʼi tatatou tui papau ʼaē kua ōvi mai te fakaʼosi ʼo te mālama agakovi ʼaenī, pea koteā tona tupuʼaga? (b) Koteā te ʼuluaki faʼahi ʼaē ʼe tatau ai te temi ʼo Noe pea mo te ʼi henī ʼo te Foha ʼo te tagata?
4 Tou vakaʼi age muʼa pe neʼe feafeaʼi te hahaʼi ʼo te temi ʼo Noe, ʼi muʼa ʼo te hoko ʼo te Tulivio lahi ʼaē neʼe mole hona tatau, kua hoko ʼi te hisitolia ʼo te tagata. Neʼe “mamahi [te] loto” ʼo Sehova he neʼe agakovi ʼaupito te hahaʼi. Neʼe ina tali fēnei: “ ʼE ʼau molehi anai ʼi te fuga kele te hahaʼi ʼaē neʼe ʼau fakatupu.” (Senesi 6:6, 7) Pea neʼe ina fai te faʼahi ʼaia. ʼI tana fakatatau te temi ʼaia pea mo totatou temi, neʼe ʼui fēnei e Sesu: “Ohage pe ko te ʼu ʼaho ʼo Noe, ʼe toe feiā pe anai mo te ʼi henī ʼa te Foha ʼo te tagata.”—Mateo 24:37, MN.
5 ʼE mahino ia, ʼe tatau te ʼu meʼa ʼaē ʼe logoʼi e Sehova ʼo ʼuhiga mo te mālama ʼaenī pea mo te mālama ʼaē ʼi muʼa ʼo te Tulivio. Mai tona ʼaluʼaga ʼaē neʼe ina fakaʼauha te mālama agakovi ʼo te temi ʼo Noe, ʼe mahino ia ʼe ina toe fakaʼauha anai mo te mālama agakovi ʼo te temi nei. Ko tatatou ʼiloʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼe tatau ai te temi ʼaia pea mo totatou temi, ʼe ina fakaloto mālohiʼi tatatou tui papau ʼaē kua ōvi mai te fakaʼosi ʼo te mālama ʼaenī. Koteā te ʼu faʼahi ʼaē ʼe tatau ai te ʼu temi ʼaia? Ko faʼahi ʼe nima ʼe nā tatau ai. ʼUluaki neʼe kua fakahā lelei te fakatokaga ʼo ʼuhiga mo te fakaʼauha.
Neʼe Fakatokaga Age ʼo ʼUhiga Mo “Te ʼu Meʼa ʼAē Neʼe Mole Heʼeki Hā”
6. Koteā ʼaē neʼe fakatuʼutuʼu e Sehova ke ina fai ʼi te temi ʼo Noe?
6 ʼI te temi ʼo Noe, neʼe ʼui fēnei e Sehova: “Ko toku laumālie ʼe mole feiā anai tana aga ki te tagata ʼo talu ai, heʼe toe kakano foki. Koia, ko tona ʼu ʼaho ʼe aʼu anai kia taʼu e teau ʼuafulu.” (Senesi 6:3) Ko te fakatokaga fakaʼatua ʼaia ʼi te taʼu 2490 ʼi muʼa ʼo totatou temi, neʼe ko te kamataʼaga ʼo te ʼu ʼaho fakamuli ʼo te mālama agakovi ʼaia. Koutou fakakaukauʼi age muʼa te meʼa ʼaē ka hoko kia nātou ʼaē neʼe maʼuʼuli ʼi te temi ʼaia! Neʼe kei toe pe taʼu e 120 tupu pea ko Sehova ʼe ina “fakatō anai he lōmaki ki te kele, moʼo fakaʼauha ʼi te lalo lagi te kakano fuli pe ʼaē ʼe gāue ʼai te mālohi ʼo te maʼuli.”—Senesi 6:17.
7. (a) Koteā ʼaē neʼe fai e Noe ʼi te temi ʼaē neʼe fai age kiai te fakatokaga ʼo ʼuhiga mo te Tulivio? (b) ʼE tonu ke tou tali feafeaʼi ki te ʼu fakatokaga ʼo ʼuhiga mo te fakaʼosi ʼo te tuʼu ʼaenī?
7 Neʼe fakahā kia Noe te tuʼutāmaki ka hoko ʼi ni ʼu taʼu ki muʼa atu, pea neʼe ina fakaʼaogaʼi fakapotopoto tona temi mo teuteuʼi ai tona hāofaki. ʼE ʼui fēnei e te ʼapositolo ko Paulo: “Ko Noe, ʼaē neʼe fakahā age ki ai e te ʼAtua te ʼu meʼa ʼaē neʼe mole heʼeki hā, neʼe ina fakahā tana manavasiʼi fakaʼatua ʼo ina faʼu te aleka moʼo hāofaki ai tona famili.” (Hepeleo 11:7, MN ) E feafeaʼi ia tatou? Kua hili taʼu e 90 talu mai te kua kamata ʼo te ʼu ʼaho fakamuli ʼo te tuʼu ʼaenī ʼi te taʼu 1914, pea kua mahino kia tatou ʼe tou maʼuʼuli nei ʼi “te temi fakaʼosi.” (Taniela 12:4) Koteā ʼaē ʼe tou fai ʼi te kua fakahā mai ʼo te meʼa ʼaē ka hoko? ʼE ʼui fēnei e te Tohi-Tapu: “Kia ia ae e ina fai te finegalo o te Atua e mauli o talu ai.” (1 Soane 2:17) Koia ʼi te temi maʼuhiga ʼaenī ʼe tonu ke tou fai te finegalo ʼo Sehova.
8, 9. Koteā te ʼu fakatokaga ʼaē ʼe fai ʼi totatou temi, pea ʼe tala feafeaʼi te ʼu fakatokaga ʼaia?
8 ʼI totatou temi, ko te kau ako fakamalotoloto ʼo te Tohi-Tapu kua nātou mahino ʼaki te Tohi-Tapu, ʼe tautea te tuʼu ʼaenī ki te fakaʼauha. ʼE tou tui koa ki te faʼahi ʼaia? Koutou tokagaʼi te ʼui fakalelei fēnei ʼa Sesu Kilisito: “Heʼe ʼi ai anai te mamahi lahi, ʼe mole hona tatau kua hoko talu mai te kamataʼaga ʼo te malamanei ʼo kaku mai ki te temi nei, kailoa, pea ʼe mole toe hoko anai he tahi mamahi feiā.” (Mateo 24:21, MN ) Neʼe toe ʼui e Sesu ʼe haʼu anai ohage ko he Tuʼi Fakamāu neʼe fakanofo e te ʼAtua, pea ʼe ina vaevae kehe anai te hahaʼi ohage ko te vaheʼi e te tagata tauhi manu te ʼu ōvi mo te ʼu tao. Ko nātou ʼaē ʼe nātou fakafisi ki te finegalo ʼo Sehova, “ ʼe nātou ʼolo ai anai ki te pulinoa heʼegata, kaʼe ko te kau agatonu, ki te maʼuli heʼegata.”—Mateo 25:31-33, 46, MN.
9 Neʼe fakahā tuʼumaʼu e Sehova te ʼu fakatokaga ʼaia ki tana hahaʼi ʼo ina fakamanatuʼi age ʼi tona temi totonu, ʼaki te meʼa kai fakalaumālie ʼaē ʼe tufa e “te tagata kaugana agatonu mo poto.” (Mateo 24:45-47, MN ) Tahi ʼaē meʼa, ʼe kole ki te ʼu puleʼaga, mo te ʼu telepi, mo te ʼu lea pea mo te hahaʼi fuli pe ke nātou “tuania te Atua, . . . [mo] foaki kia te ia te kololia, koteuhi kua hoko mai te hola o tana fakamau.” (Apokalipesi 14:6, 7) Ko te koga maʼuhiga ʼo te logo ʼo te Puleʼaga ʼaē ʼe faka mafola ʼi te kele katoa e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, ʼe ko te fakatokaga ki te hahaʼi kua ōvi mai te fakaʼauha ʼaē ka fakahoko e te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ki te ʼu puleʼaga faka tagata. (Taniela 2:44) ʼE mole tonu ke tou meʼa noaʼi te fakatokaga ʼaia. Ko te ʼAtua Māfimāfi ʼe ina fakahoko tuʼumaʼu pe tana folafola. (Isaia 55:10, 11) Neʼe ina fakahoko ʼi te temi ʼo Noe, pea ʼe ina toe fakahoko anai ʼi totatou temi.—2 Petelo 3:3-7.
Ko Te ʼu Aga Heʼe ʼAoga Kua Mafola
10. Koteā ʼaē ʼe feala ke tou ʼui ʼo ʼuhiga mo te ʼu felāveʼi fakasino heʼeʼaoga ʼaē neʼe fai ʼi te temi ʼo Noe?
10 ʼE ʼi ai te tahi faʼahi ʼe tatau ai totatou temi pea mo te temi ʼo Noe. Neʼe fakatotonu e Sehova ki te ʼuluaki tagata pea mo te ʼuluaki fafine ke nā fanaunau moʼo “fakafonu te kele,” ʼo nā fakaʼaogaʼi lelei te ʼu felāveʼi fakasino ʼaē neʼe fakatuʼutuʼu kiai e te ʼAtua ʼi te nofo ʼohoana. (Senesi 1:28) ʼI te temi ʼo Noe, ko te kau ʼaselo talagataʼa neʼe nātou fai te ʼu felāveʼi fakasino heʼeʼaoga, ʼo nātou ʼulihi ai te malamanei. Neʼe nātou hihifo mai ki te kele, ʼo nātou kofuʼi te ʼu sinoʼi tagata, pea mo nātou nonofo ai mo te ʼu taʼahine finemui, ʼo nātou fakatupu tanatou ʼu fānau, neʼe koga tagata pea mo koga temonio—ko te kau Nefilime. (Senesi 6:2, 4) Ko te agahala ʼa te kau ʼaselo ʼaia, neʼe hage ko te ʼu felāveʼi fakasino heʼe ʼaoga ʼaē neʼe fai ʼi Sotoma pea mo Komola. (Suta 6, 7) Koia, ko te ʼu aga heʼeʼaoga ʼi te ʼu felāveʼi fakasino neʼe kamata mafola ʼi te ʼu ʼaho ʼaia.
11. Koteā te ʼaluʼaga ʼo totatou temi ʼaē ʼe tatau ai mo te temi ʼo Noe?
11 E feafeaʼi ia ʼaho nei? ʼI te ʼu ʼaho fakaʼosi ʼaenī, ko te tokolahi ʼe nātou holi tāfito ki te ʼu felāveʼi fakasino. ʼE fakamatala e Paulo ko te hahaʼi ʼaia ʼe “mole kei nātou mahino ki te aga ʼaē ʼe tonu ke fai,” koia tokolahi “kua nātou fai te ʼu aga heʼeʼaoga, moʼo fai ʼaki te holi fakavale te ʼu faʼahiga aga heʼemaʼa kehekehe.” (Efeso 4:19, MN ) ʼI te temi nei, kua lahi te fakahā ʼo ni ʼu pāki ʼe hā ai te ʼu felāveʼi fakasino heʼeʼaoga, mo te ʼu felāveʼi fakasino ʼa te hahaʼi kae heʼeki nātou ʼohoana, mo te fakaʼalikiʼi ʼo te ʼu tamaliki, pea mo te nofo ʼa he tagata mo he tahi tagata. Ko ʼihi kua nātou “tali i onatou sino te totogi” heʼe kua nātou maʼu he mahaki, peʼe mavetevete tonatou famili, pea mo te tahi ʼu fihifihia.—Loma 1:26, 27.
12. He koʼe ʼe tonu ke tou fakatupu ia tatou te fehiʼa ki te meʼa ʼaē ʼe kovi?
12 ʼI te temi ʼo Noe, neʼe fakahoko e Sehova te Tulivio lahi pea mo ina fakaʼauha te mālama ʼaē neʼe mālohi ai te fai ʼo te ʼu felāveʼi fakasino heʼeʼaoga. ʼAua naʼa galo kia tatou, ko te ʼu ʼaho ʼaenī ʼe tatau ʼosi mo te ʼu ʼaho ʼo Noe. Ko te “mamahi lahi” ʼaē ka hoko mai, ʼe ina molehi anai ʼi te kele te ‘kau folonikasio, te kau tono, te ʼu tagata ʼe taupau ke fai kia nātou he ʼu holi ʼe mole tonu ke fai, he ʼu tagata ʼe momoe mo he tahi ʼu tagata.’ (Mateo 24:21; 1 Kolonito 6:9, 10; Apokalipesi 21:8) Koia ʼe maʼuhiga ai ke tou fakatupu ia tatou te fehiʼa ki te meʼa ʼaē ʼe kovi, pea mo tou fakamamaʼo mai te ʼu ʼaluʼaga ʼaē ʼe feala ke nātou taki tatou ki he ʼu aga heʼeʼaoga.—Pesalemo 97:10; 1 Kolonito 6:18.
ʼE “Fonu Te Kele Ko Te Agamālohi”
13. ʼI te temi ʼo Noe, he koʼe neʼe ‘fonu te agamālohi ʼi te kele’?
13 ʼE fakahā e te Tohi-Tapu te tahi faʼahi neʼe hoko ʼi te temi ʼo Noe, ʼo ina ʼui fēnei: “Neʼe liliu te malamanei ʼo kovi ia mata ʼo te ʼAtua moʼoni pea neʼe fonu te kele ko te agamālohi.” (Senesi 6:11) Neʼe mole ko he meʼa foʼou te agamālohi. Ko Kaino, te foha ʼo Atama, neʼe ina matehi tona tēhina agatonu. (Senesi 4:8) ʼI tana fakakaukauʼi te agamālohi ʼo tona temi, neʼe fai e Lameke te ʼu palalau fakatuketuke ʼe laupisi ai ki tana matehi te tagata tūpulaga, ʼi tana lagi fia hāofaki ia ia. (Senesi 4:23, 24) Ko te meʼa ʼaē neʼe kehe ai ʼi te temi ʼo Noe, neʼe ko te kua mafola ʼo te agamālohi. Ko te kau ʼaselo, te ʼu foha talagataʼa ʼo te ʼAtua neʼe nātou ʼohoana mo te ʼu fafine ʼo te kele ʼo tutupu ai tanatou ʼu fānau—ko te kau Nefilime—ʼo ʼāsili kovi ai te agamālohi. ʼI te Tohi-Tapu Les Saintes Écritures — Traduction du monde nouveau, ko te kupu faka Hepeleo ʼo ʼuhiga mo te ʼu tagata lalahi agamālohi ʼaia ʼe faka ʼuhiga ko “he ʼu hahaʼi fakatupu tūkia.” Koia la ʼaē neʼe “fonu [ai te kele] ʼi te agamālohi.” (Senesi 6:13) Koutou fakakaukauʼi age muʼa te ʼu faigataʼaʼia ʼaē neʼe tonu ke tauʼi e Noe moʼo taupau tona kiʼi famili ʼi te lotolotoiga ʼo te hahaʼi feiā. Kae ko Noe neʼe liliu ko he ‘tagata faitotonu ia muʼa ʼo Sehova ʼi te lotolotoiga ʼo te taʼiake ʼaia.’—Senesi 7:1.
14. Ia ʼaho nei, ko te ʼu ʼaluʼaga fea ʼaē ʼe ‘fonu te agamālohi ʼi te kele’?
14 Neʼe hoko tuʼumaʼu pe te agamālohi ʼi te hisitolia ʼo te tagata. Pea ohage ko tona hoko ʼi te temi ʼo Noe, kua toe ʼāsili te aga mālohi ʼi totatou temi. ʼE tou tau logo ki te agamālohi ʼe hoko ʼi te loto fale, te ʼu fai fakapō, te tāmateʼi ʼo te hahaʼi ʼo te tahi lanu, pea mo te hahaʼi tokolahi ʼe fana e te hahaʼi agakovi, kae neʼe mole lagi nātou fai he ʼu meʼa kovi. ʼO hilifaki kiai mo te ligi toto ʼi te ʼu tau. Kua toe fonu te kele ʼi te agamālohi. Koteā tona tupuʼaga? He koʼe neʼe ʼāsili tuputupu te agamālohi? Ko te tali ʼe ina fakahā te tahi faʼahi ʼe tatau ai mo te temi ʼo Noe.
15. (a) Koteā ʼaē neʼe tupu ai te ʼāsili ʼo te agamālohi ʼi te ʼu ʼaho fakamuli? (b) Koteā ʼaē ʼe feala ke tou falala ʼe hoko anai?
15 ʼI te temi ʼaē neʼe fakatuʼu ai te Puleʼaga faka Mesianike ʼo te ʼAtua ʼi selo ʼi te taʼu 1914, ko te Hau ʼaē neʼe fakanofo, ia Sesu Kilisito, neʼe ina fai te meʼa maʼuhiga. Ko Satana te Tevolo pea mo tana kau temonio neʼe kapu ifo nātou mai te lagi ki te kele. (Apokalipesi 12:9-12) ʼI muʼa ʼo te Tulivio, ko te kau ʼaselo talagataʼa neʼe nātou līaki ʼaki he loto faʼitaliha tonatou tuʼulaga ʼi selo; kae ʼi totatou temi, neʼe kapu ifo nātou mai ai. Tahi ʼaē meʼa, ʼe mole kei feala ʼi te temi nei ke nātou kofuʼi he ʼu sinoʼi tagata ke nātou fai he ʼu aga heʼeʼaoga. Koia, ʼaki tanatou ʼiʼita, pea mo tanatou tuʼania ki te fakamāu ʼaē ka fai kia nātou, ʼe nātou fakaneke te hahaʼi pea mo te ʼu kautahi ke nātou fai he ʼu fakapō fakalialia pea mo he agamālohi ʼe lahi ʼaupito age ʼi te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi te temi ʼo Noe. Neʼe fakaʼauha e Sehova te hahaʼi ʼaē neʼe maʼuʼuli ʼi muʼa ʼo te Tulivio, ʼi te kua ʼosi fonu ʼo te kele ʼaki te agamālohi, ʼuhi ko te kau ʼaselo talagataʼa pea mo tanatou fānau. ʼE feala ke tou tui papau ʼe ina toe fai feiā anai ʼi totatou temi! (Pesalemo 37:10) Kae ko nātou ʼaē ʼe nonofo ʼalaʼala ia ʼaho nei ʼe nātou ʼiloʼi kua ōvi mai tonatou faka ʼāteaina.
ʼE Faka Mafola Te Logo Lelei
16, 17. Koteā te fā puani ʼaē ʼe tatau ai te temi ʼo Noe pea mo totatou temi?
16 Ko te fā puani ʼaē ʼe tatau ai te temi nei pea mo te mālama ʼi muʼa ʼo te Tulivio ʼe ko te gāue ʼaē neʼe fakatotonu age ke fai e Noe. Neʼe faʼu e Noe te toe aleka lahi, pea neʼe ko te “tagata fai faka mafola.” (2 Petelo 2:5, MN ) Koteā te logo ʼaē neʼe ina faka mafola? ʼE mahino ia ʼi te fai faka mafola ʼa Noe, neʼe ina kole ai ki te hahaʼi ke nātou fakahemala pea mo ina tala te fakatokaga ʼo te fakaʼauha ʼaē ka ʼamanaki hoko. Neʼe ʼui e Sesu ko te hahaʼi ʼo te temi ʼo Noe “neʼe mole nātou fakatokagaʼi he meʼa ʼo aʼu ki te haʼu ʼa te tulivio pea neʼe ʼave fuli ai ia nātou.”—Mateo 24:38, 39, MN.
17 ʼO toe feiā aipe, ʼe fakahoko fakalelei e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova te fekau ʼaē ke nātou fai faka mafola, pea kua tala te logo ʼo te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ʼi te malamanei katoa. ʼI te ʼu teitei fenua fuli ʼo te kele, ʼe feala ke logo pea mo lau e te hahaʼi ia te logo ʼo te Puleʼaga ʼi tanatou lea. ʼO ʼuhiga mo te nusipepa Te Tule Leʼo, ʼaē ʼe ina kalagaʼi te Puleʼaga ʼo Sehova, ʼe ko nusipepa e 25 000 000 tupu ʼe tā ia lea e 140 tupu. Koia, ko te logo lelei ʼo te Puleʼaga ʼo te ʼAtua kua faka mafola “ ʼi te kele katoa, ko he meʼa fakamoʼoni ia ki te ʼu puleʼaga katoa.” ʼI te temi ʼaē kua manatu ai e te ʼAtua kua fakahoko katoa te gāue, pea ʼe hoko moʼoni mai anai te fakaʼosi.—Mateo 24:14, MN.
18. Ohage ko te tokolahi ʼi te temi ʼo Noe, ʼe tali feafeaʼi e te hahaʼi tatatou gāue fai faka mafola?
18 ʼI te ʼu ʼaho ʼi muʼa ʼo te hoko ʼo te Tulivio, neʼe mole kei mulimuli te hahaʼi ki te ʼu meʼa fakalaumālie pea neʼe nātou fai te ʼu aga heʼeʼaoga, koia ʼe tou mahino ai pe koʼe neʼe manukiʼi te famili ʼo Noe e te hahaʼi ʼaē neʼe mole tui pea mo te laukoviʼi ʼo nātou pea mo te fakalainoaʼi ʼo nātou. Kae neʼe hoko te fakaʼosi. ʼO toe feiā, ʼi te ʼu ʼaho fakaʼosi ʼe lahi “te kau vāvā pea mo tanatou manuki.” Kae ʼe ʼui e te Tohi-Tapu: “Ko te ʼaho ʼo Sehova ʼe haʼu anai ohage ko he tagata kaihaʼa.” (2 Petelo 3:3, 4, 10, MN ) ʼE hoko moʼoni anai ʼi tona temi totonu. ʼE mole tauhala anai. (Hapakuke 2:3) ʼE ko he aga fakapotopoto hatatou nonofo ʼalaʼala!
Ko Te Tokosiʼi Neʼe Hāo
19, 20. Koteā te fakatatau ʼe feala ke tou fai ʼo ʼuhiga mo te Tulivio pea mo te fakaʼauha ʼo te tuʼu ʼaenī?
19 Ko te tatau ʼo te temi ʼo Noe pea mo totatou temi, ʼe mole gata pe ki te agakovi ʼa te hahaʼi pea mo tonatou fakaʼauha. Ohage pe ko te hāo ʼa ʼihi ʼi te Tulivio, ʼe toe ʼi ai mo te ʼu hahaʼi ʼe nātou hāo anai ʼi te fakaʼosi ʼo te tuʼu ʼaenī. Ko nātou ʼaē neʼe hāo ʼi te Tulivio neʼe ko he ʼu hahaʼi agavaivai neʼe mole tatau tonatou maʼuli mo te hahaʼi ʼo tonatou temi. Neʼe nātou tokagaʼi te fakatokaga fakaʼatua pea mo nātou mamaʼo mai te mālama agakovi ʼo te temi ʼaia. ʼE ʼui fēnei e te Tohi-Tapu: “Neʼe leleiʼia e Sehova ia Noe.” “Neʼe heʼe mele ʼi te lotolotoiga ʼo te ʼu hahaʼi ʼo tona temi.” (Senesi 6:8, 9) ʼI te hahaʼi fuli ʼo te temi ʼaia, neʼe ko te famili pe e tahi, “ko te tokosiʼi, ko te toko valu, neʼe nātou heheka ai, ʼo nātou haohaoa ai ʼi te vai.” (1 Petelo 3:20, MN ) Pea neʼe fakatotonu fēnei e Sehova ʼAtua kia nātou: “Koutou fanaunau pea mo liliu ʼo tokolahi pea koutou fakafonu te kele.”—Senesi 9:1.
20 ʼE ʼui fakalelei e te Folafola ʼa te ʼAtua ko te “toe hahaʼi tokolahi” ʼe “ ʼōmai [anai] mai te mamahi lahi.” (Apokalipesi 7:9, 14, MN ) Ko te tokofia ʼaē ka nātou faʼufaʼu te hahaʼi tokolahi? Neʼe ʼui fēnei e Sesu totonu: “ ʼE fāveliveli ia te matapā pea mo lauveliveli ia te ala ʼaē ʼe fakatau ki te maʼuli, pea e tokosiʼi ia nātou ʼe nātou maʼu.” (Mateo 7:13, 14, MN ) Kapau ʼe fakatatau ki te ʼu lauʼi miliale hahaʼi ʼaē ʼe maʼuʼuli ʼi te temi nei ʼi te kele, pea ʼe tokosiʼi anai ia nātou ʼaē ka hāo ʼi te mamahi lahi ʼaē ka hoko mai. Kae ʼe lagi nātou maʼu anai te faigamālie ʼaē neʼe tuku age kia nātou ʼaē neʼe hāo ʼi te Tulivio. Lolotoga he temi, ʼe lagi feala anai ki te hahaʼi ʼaē ka hāo ke nātou maʼu fānau, pea ke liliu te fānau ʼaia ko te hahaʼi foʼou ʼaē ka maʼuʼuli ʼi te kele.—Isaia 65:23.
“Koutou Alaʼala”
21, 22. (a) Neʼe koteā tona ʼaoga kia koutou te vakaʼi ʼaenī ʼo te fakamatala ʼo te Tulivio? (b) Koteā te vaega faka Tohi-Tapu ʼo te taʼu 2004, pea he koe ʼe tonu ke tou tokagaʼi te fakatokaga ʼaē ʼe foaki mai?
21 Logola ʼe hage kia tatou ʼi te temi nei te Tulivio ʼe ko he meʼa kua fualoa tana hoko, kae ʼe ina foaki lelei mai kia tatou he fakatokaga ʼe mole feala ke tou meʼa noaʼi. (Loma 15:4) ʼUhi ko te ʼu faʼahi ʼaē ʼe tatau ai te temi ʼo Noe pea mo totatou temi, ʼe tonu ai ke tou tokakaga lahi age ki te faka ʼuhiga ʼo te ʼu meʼa ʼaē ʼe hoko pea mo fakaʼiloga ai te haʼu ʼa Sesu ʼo fakahoko te fakamāu ki te kau agakovi.
22 Ia ʼaho nei, ʼe takitaki e Sesu Kilisito he gāue lahi ʼaupito ʼi te faʼahi fakalaumālie. Ke maʼu e te kau atolasio moʼoni te fīmālie pea mo te hāofaki, kua fakatuʼu te palatiso fakalaumālie ʼaē ʼe hage ko he aleka. (2 Kolonito 12:3, 4) Ke puipui tatou ʼi te mamahi lahi, ʼe tonu ke tou nonofo ʼi te palatiso ʼaia. ʼI te ʼu tafaʼaki ʼo te palatiso fakalaumālie ʼaia ʼe tuʼu ai te mālama ʼa Satana, ʼaē ʼe ina foimo kai he tahi ʼe liliu ʼo tulemoe ʼi te faʼahi fakalaumālie. Koia ʼe maʼuhiga ʼaupito ke tou “alaʼala” pea mo tou teuteu ki te ʼaho ʼo Sehova.—Mateo 24:42, 44.
ʼE Kei Koutou Manatuʼi Koa?
• Koteā te fakatokaga neʼe fai e Sesu ʼo ʼuhiga mo tana haʼu?
• Koteā ʼaē neʼe fakatatau kiai e Sesu te temi ʼo tana ʼi henī?
• Koteā te ʼu faʼahi ʼaē ʼe tatau ai totatou temi pea mo te temi ʼo Noe?
• Ko tatatou fakakaukau ki te ʼu faʼahi ʼaē ʼe tatau ai te temi ʼo Noe pea mo totatou temi, ʼe tonu ke malave feafeaʼi ki tatatou sio ki te maʼuhiga ʼo te temi?
[Talanoa ʼo te pasina 18]
Te vaega faka Tohi-Tapu ʼo te taʼu 2004: “Koutou alaʼala . . . Koutou nofo teuteu.”—Mateo 24:42, 44.
[Paki ʼo te pasina 15]
Neʼe mulimuli ia Noe ki te fakatokaga ʼa te ʼAtua. ʼE tou fai feiā koa?
[Paki ʼo te pasina 16]
“He hage ko te temi o Noe, e feia anai te haele mai o te Foha o te tagata”