Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w04 15/9 p. 24-27
  • Ko He ʼu Puani Maʼuhiga ʼi Te Tohi ʼo Teutalonome

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Ko He ʼu Puani Maʼuhiga ʼi Te Tohi ʼo Teutalonome
  • Te Tule Leʼo—2004
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • ‘ ʼAUA NAʼA GALO KIA KOE TE ʼU MEʼA ʼAĒ NEʼE SIO KIAI TOU ʼU MATA’
  • (Teutalonome 1⁠:1–4⁠:⁠49)
  • ʼOFA KIA SEHOVA, MO FAKALOGO KI TANA ʼU FAKATOTONU
  • (Teutalonome 5⁠:1–26⁠:⁠19)
  • “ ʼE TONU KE KE FILI TE MAʼULI”
  • (Teutalonome 27⁠:1–34⁠:⁠12)
  • ʼE Maʼuhiga ʼAupito Kia Tatou Te Tohi ʼo Teutalonome
  • Tou Ako Ke Tou ʼIloʼi Te ʼu Ala ʼa Sehova
    Te Tule Leʼo—2005
  • ‘Ko Sehova Totatou ʼAtua Ko Te Sehova Pe ʼAia ʼe Tahi’
    Te Tule Leʼo—2016
  • Kofea ʼAe ʼe Haga Ki Ai ʼOu Mata?
    Ko Te Tule Leʼo ʼe Ina Kalagaʼi Te PuleʼAga ʼo Sehova (Ako)—2018
  • ʼE Foaki e Sehova Tana ʼu Lao
    Te Tohi ʼo Te ʼu Hisitolia Faka Tohi-Tapu
Te Tule Leʼo—2004
w04 15/9 p. 24-27

ʼE Maʼuli Te Folafola ʼa Sehova

Ko He ʼu Puani Maʼuhiga ʼi Te Tohi ʼo Teutalonome

NEʼE hoko te meʼa ʼaenī ʼi te taʼu 1473 ʼi muʼa ʼo totatou temi. Kua hili te ʼu taʼu e fāgofulu talu mai te hāofaki ʼo te ʼu foha ʼo Iselaele ʼi tanatou nofo popūla ʼi Esipito. Hili te ʼu taʼu ki tanatou feʼoloʼaki ʼi te toafa, neʼe mole heʼeki maʼu e te kau Iselaele honatou fenua. Kae kua nātou ʼamanaki hū ki te Kele ʼo Te Fakapapau. Koteā anai te meʼa ka hoko kia nātou ʼi tanatou hū ki te kele ʼaia? Koteā anai te ʼu fihifihia ka tau mo nātou, pea ʼe nātou lava fakatokatoka feafeaʼi anai?

ʼI muʼa ʼo te fakalaka ʼo Iselaele ʼi te Vaitafe ʼo Solotane ʼo hū ki te fenua ʼo Kanaane, neʼe teuteuʼi e Moisese te kokelekasio ki te gāue lahi ka nātou fakahoko. ʼO feafeaʼi? Neʼe ina fai te ʼatu ʼu akonaki ʼe fakaloto mālohi pea mo ina uga ia nātou, mo fakatonutonuʼi pea mo fakatokaga. Neʼe ina fakamanatuʼi age ki te kau Iselaele ko Sehova ʼAtua ʼe tāu mo ia he pipiki ʼāteaina, pea ʼe mole tonu ke nātou faʼifaʼitakiʼi te ʼu aga ʼa te ʼu puleʼaga ʼi ʼonatou tafaʼaki. ʼE faʼufaʼu e te ʼu akonaki ʼaia te koga maʼuhiga ʼo te tohi ʼo Teutalonome. Pea ʼe toe ʼaoga kia tatou ia ʼaho nei te tokoni ʼaē neʼe foaki ʼi te ʼu akonaki ʼaia, koteʼuhi ʼe tou maʼuʼuli ʼi te mālama ʼe faigataʼa takita pipiki ʼāteaina kia Sehova.​—Hepeleo 4⁠:⁠12.

Neʼe tohi e Moisese te tohi katoa ʼo Teutalonome gata pe ki te kapite fakaʼosi, pea neʼe māhina lua tana tohi ʼaia.a (Teutalonome 1⁠:3; Sosue 4⁠:19) Ko te meʼa ʼaē neʼe fakahā ki Iselaele, ʼe feala ke tokoni mai ke tou ʼoʼofa kia Sehova ʼAtua ʼaki totatou loto katoa pea mo tauhi agatonu kia te ia.

‘ ʼAUA NAʼA GALO KIA KOE TE ʼU MEʼA ʼAĒ NEʼE SIO KIAI TOU ʼU MATA’

(Teutalonome 1⁠:1–4⁠:⁠49)

ʼI te ʼuluaki akonaki, ʼe fakamatala e Moisese ʼihi meʼa neʼe hoko ʼi te toafa​—tāfito te ʼu meʼa ʼaē ʼe tokoni anai ki te kau Iselaele ke nātou maʼu te Kele ʼo Te Fakapapau. Neʼe tonu ke manatuʼi e te kau Iselaele ʼaki te fakamatala ʼo te fakanofo ʼo te kau tuʼi fakamāu ko Sehova ʼe tokaga fakalelei ki tana hahaʼi. ʼE toe fakahā e Moisese te fakamatala kovi ʼa te kau malomu e toko hogofulu ʼaē neʼe tupu ai te mole hū ʼa te taʼiake ki muʼa atu ki te kele ʼo te fakapapau. Koutou fakakaukauʼi age te malave ʼo te fakatokaga ʼaia ki te hahaʼi ʼaē neʼe fagono ki te faiakonaki ʼa Moisese, kae nātou sisio ki te kele ʼo te fakapapau.

ʼI tanatou manatuʼi te ʼu mālo ʼaē neʼe foaki e Sehova ki te ʼu foha ʼo Iselaele ʼi muʼa ʼo tanatou fakalaka ʼi Solotane, neʼe tonu ke nātou lototoʼa ai mokā nātou ʼamanaki tauʼi te hahaʼi ʼaē ʼe nonofo ʼi te tahi kauvai. Neʼe tauhi tamapua te hahaʼi ʼo te fenua ʼaē ka nātou maʼu. Neʼe matatonu ke fai e Moisese he fakatokaga mālohi ʼo ʼuhiga mo te tauhi tamapua!

Te ʼu Tali Ki Te ʼu Fehuʼi Faka Tohi-Tapu:

2⁠:​4-6, 9, 19, 24, 31-35; 3⁠:​1-6​—He koʼe neʼe matehi e te kau Iselaele ʼihi hahaʼi neʼe nonofo ʼi te potu esite ʼo Solotane kae hāo ʼihi? Neʼe fakatotonu e Sehova ki Iselaele ke ʼaua naʼa nātou tauʼi te ʼu foha ʼo Esau. Koteā tona tupuʼaga? Koteʼuhi neʼe ko te hōloga ʼo te tēhina ʼo Sakopo. Neʼe mole tonu ke gaohi koviʼi e te kau Iselaele ia te kau Moapite pea mo te kau Amonite, koteʼuhi neʼe ko te hōloga ʼo Lote ia te ʼilāmutu ʼa Apalahamo. Kae ko te ʼu Hau Amolite ko Sihone mo Oke neʼe mole nā kāiga nāua mo te kau Iselaele pea neʼe mole tonu ke nātou nonofo ʼi te fenua ʼaē neʼe nātou puleʼi. Koia, ʼi te fakafisi ʼa Sihone ke fakalaka te kau Iselaele ʼi tona fenua pea mo te haʼu ʼa Oke ʼo laga tau ki te kau Iselaele, neʼe fakatotonu ai e Sehova ki te kau Iselaele ke nātou fakaʼauha te hahaʼi ʼo tonatou ʼu kolo.

4⁠:​15-20, 23, 24​—Ko te tapuʼi ʼo te fai ʼo he ʼu paki togi ʼe faka ʼuhiga koa ʼe kovi te fai ʼo he ʼu paki moʼo fakamataleleiʼi? Kailoa. Ko te tapuʼi ʼaenī neʼe fai ki te ʼu paki neʼe fakaʼaogaʼi ki te tauhi, neʼe ko he tapu ki te ‘tulolo ki te ʼu fakatātā pea mo tauhi kiai.’ ʼE mole tapuʼi e te Tohi-Tapu te ʼu fakatātā togi peʼe ko te ʼu paki moʼo fakamataleleiʼi.​—1 Hau 7⁠:​18, 25.

Te ʼu Puani ʼe Tou Lava Tāʼofi:

1⁠:​2, 19. Te ʼu foha ʼo Iselaele neʼe nātou feʼoloʼaki ʼi te toafa lolotoga taʼu e 38, logola ko Katesi-palenea neʼe tuʼu pe ia “ ʼaho e hogofulu-ma-tahi mai Holepe [te ʼu moʼuga ʼe tuʼu ai te Moʼuga ʼo Sinai ʼaē neʼe foaki ai te ʼu Folafola e Hogofulu] ʼi te ala ʼo te Moʼuga ʼo Seile.” Ko he ikuʼaga mamafa ʼi te talagataʼa kia Sehova ʼAtua!​—Faka au 14⁠:​26-34.

1⁠:​16, 17. ʼE mole heʼeki fetogi ia ʼaho nei te ʼu lekula fakamāu ʼa te ʼAtua. Ko nātou ʼaē ʼe nātou kau ʼi he komite fakamāu ʼe mole tonu ke nātou fakakehekeheʼi peʼe nātou manavasiʼi ki te tagata ʼo hala ai tanatou fakamāu.

4⁠:⁠9. Ke maʼuli fīmālie ia Iselaele neʼe tonu ‘ke mole galo ia nātou te ʼu meʼa ʼaē neʼe sio kiai ʼonatou mata.’ ʼI te kua ōvi mai ʼo te mālama foʼou, ʼe maʼuhiga ke tou haga manatuʼi tuʼumaʼu te ʼu gāue fakaofoofo ʼa Sehova, ʼo tou ako tuʼumaʼu tana Folafola.

ʼOFA KIA SEHOVA, MO FAKALOGO KI TANA ʼU FAKATOTONU

(Teutalonome 5⁠:1–26⁠:⁠19)

ʼI tana lua akonaki, ʼe fakamatala e Moisese ia te foaki age ʼo te lao ʼi te Moʼuga ʼo Sinai pea ʼe ina toe fakamanatuʼi age te ʼu Folafola e Hogofulu. Neʼe fakahā fakalelei age kia nātou ke fakaʼauha katoa te ʼu puleʼaga e fitu. Neʼe fakamanatuʼi age te ako maʼuhiga ki te ʼu foha ʼo Iselaele ʼi tanatou nonofo ʼi te toafa: “Ko te tagata ʼe mole maʼuli ʼaki pe te pane, kae ʼe maʼuli te tagata ʼaki te folafola fuli pe ʼaē ʼe haʼu mai te gutu ʼo Sehova.” ʼI tonatou ʼaluʼaga foʼou ʼaia, neʼe tonu ke nātou “taupau te folafola katoa.”​—Teutalonome 8⁠:3; 11⁠:⁠8.

Ka nātou nonofo anai ʼi te kele ʼo te fakapapau, ʼe mole ʼaoga pe anai ki te kau Iselaele he ʼu lao ki te tauhi kae toe ʼaoga anai kia nātou te ʼu lao ʼo ʼuhiga mo te fakamāu, mo te puleʼaga, mo te tau, pea mo tonatou maʼuli mo te hahaʼi pea mo tonatou maʼuli takitokotahi. ʼE toe fakamanatu e Moisese te ʼu lao pea mo ina faka maʼuhigaʼi te maʼua ʼaē ke nātou ʼoʼofa kia Sehova pea mo fakalogo ki tana ʼu folafola.

Te ʼu Tali Ki Te ʼu Fehuʼi Faka Tohi-Tapu:

8⁠:​3, 4​—ʼE faka ʼuhiga feafeaʼi te mole popo ʼa te ʼu mutuʼi meʼa ʼa te kau Iselaele pea mo te mole fufula ʼo tonatou ʼu vaʼe ʼi tanatou feʼoloʼaki ʼi te toafa? Neʼe ko te milakulo, ohage pe ko tanatou kai tuʼumaʼu te mane. Neʼe fakaʼaogaʼi e te kau Iselaele tonatou ʼu mutuʼi meʼa māhani pea mo tonatou ʼu sūlie ʼaē neʼe nātou tui ʼi tanatou kamata feʼoloʼaki ʼi te toafa, pea lagi neʼe nātou tuku ki tanatou ʼu fānau ʼaē neʼe lalahi ake pea mo toʼo mai ia nātou kua mamate. Mai tona ʼaluʼaga ʼaē neʼe mole fetogi te kaugamālie ʼo te kau Iselaele ʼi te kamataʼaga pea mo te fakaʼosi ʼo tanatou feʼoloʼaki ʼi te toafa, koia neʼe feʼauga pe te ʼu mutuʼi meʼa pea mo te ʼu sūlie.​—Faka au 2⁠:32; 26⁠:⁠51.

14⁠:21​—He koʼe koa neʼe lava foaki peʼe fakatau e te kau Iselaele ki te kau matāpule ia he sino mate ʼo he manu neʼe mole nātou lava kai? ʼI te Tohi-Tapu, ko te kupuʼi palalau “matāpule” neʼe feala ke fakaʼaogaʼi ki he tagata ʼe mole Iselaele kua liliu ko he poloselite peʼe kua nofo ʼi te fenua ʼo mulimuli ki te ʼu lao ʼo te fenua kae ʼe mole heʼeki tauhi kia Sehova. Ko te matāpule ʼaē neʼe mole heʼeki liliu ko he poloselite neʼe mole tonu ke fakalogo ki te Lao pea neʼe ina lava fakaʼaogaʼi he ʼu sino mate ʼo he ʼu manu. Neʼe gafua ki te kau Iselaele ke nātou foaki peʼe ke nātou fakatau te ʼu taʼi manu ʼaia. Kae ko te poloselite neʼe fakalogo ki te fuakava ʼo te Lao. Ohage ko tona ʼui ia Levitike 17⁠:​10, ko te taʼi tagata ʼaia neʼe tapu tana kai ki te toto ʼo he manu.

24⁠:6​—He koʼe ko te puke ʼa “he meʼa momosi nima peʼe ko he maka momosi fulumeto ohage ko he meʼa moʼo fakamoʼoni” neʼe fakatatau ki he toʼo ʼo “he nefesi”? Neʼe fakatātā e te meʼa momosi nima peʼe ko te maka momosi fulumeto ia te “nefesi” ʼo he tahi, peʼe ko te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga ki tona maʼuli. ʼE faka ʼuhiga te toʼo ʼo te ʼu meʼa ʼaia ki he fakatupu masiva ki he famili.

25⁠:9​—Neʼe faka ʼuhiga feafeaʼi he tahi neʼe ina huʼi tona savate pea mo ina ʼanuhi te ʼu mata ʼo he tagata neʼe fakafisi ke ina ʼohoanaʼi te ʼohoana ʼo tona tēhina? ʼO mulimuli ki “te talatisio ʼo te temi muʼa ʼi Iselaele, ʼo ʼuhiga mo te totogi ʼo he meʼa . . . , neʼe tonu ke huʼi e te tagata tona savate pea mo ina foaki ki he tahi.” (Lute 4⁠:⁠7) Ko te huʼi ʼo te savate ʼo he tagata neʼe fakafisi ke ina ʼohoanaʼi te ʼohoana ʼo tona tēhina, neʼe fakamoʼoni ai kua fakafisi ki tona tuʼulaga pea mo tana mole fia fakatupu he hōloga ʼo tona tēhina ʼaē kua mate. Neʼe ko he meʼa fakaufiufi. (Teutalonome 25⁠:10) Neʼe ko he meʼa fakamata lainoa ki te tagata ʼaia te ʼanuhi ʼo tona ʼu mata.​—Faka au 12⁠:14.

Te ʼu Puani ʼe Tou Lava Tāʼofi:

6⁠:​6-9. Ohage ko tona fakatotonu ki te kau Iselaele ke nātou ʼiloʼi te Lao, pea ʼe tonu foki mo tatou ke tou ʼiloʼi fakalelei te ʼu fakatotonu ʼa te ʼAtua, ʼo tou manatuʼi ʼi te temi fuli, pea mo akoʼi ki tatatou ʼu fānau. ʼE tonu ke tou ‘nonoʼo ohage ko he fakaʼiloga ʼi totatou nima’ ʼaē ʼe tonu ke tou fakahā ʼi tatatou ʼu gāue ʼe tou talagafua kia Sehova. Pea ohage ko ‘he meʼa ʼe ʼai ʼi te vaha ʼo te ʼu mata,’ ʼe tonu ke ʼiloga ki te hahaʼi fuli tatatou talagafua.

6⁠:16. ʼOfa pe ke mole tou ʼahiʼahiʼi ia Sehova ohage ko tona fai e te kau Iselaele heʼe agatonu ʼi Masa, ʼaē neʼe nātou muhumuhu ʼi tanatou mole maʼu hanatou moʼi vai moʼo ʼinu.​—Ekesote 17⁠:​1-7.

8⁠:​11-18. ʼE feala ke tou galoʼi ia Sehova ʼuhi ko te mānumānu koloā.

9⁠:​4-6. ʼE tonu ke tou tokakaga ke ʼaua naʼa tou mata faitotonu kia tatou totonu.

13⁠:⁠6. ʼE mole tonu ke tou tuku he tahi ke ina fakamamaʼo tatou mai tatatou tauhi kia Sehova.

14⁠:⁠1. Ko te hifi ʼo totatou sino ʼe mole ko he aga fakaʼapaʼapa ʼaia ki te sino ʼaia, pea ʼe lagi pipiki te faʼahi ʼaia ki te lotu hala, koia ʼaē ʼe mole tonu ai ke tou fai te faʼahi ʼaia. (1 Hau 18⁠:​25-28) ʼE mole tau ke tou fai te taʼi putu ʼaia ʼuhi ko tatatou ʼamanaki ki te fakatuʼuake.

20⁠:​5-7; 24⁠:⁠5. ʼE tonu ke tou tokagaʼi ia nātou ʼaē ʼe tau mo te ʼu faigataʼaʼia makehe, tatau aipe peʼe maʼuhiga te meʼa ʼaē ʼe tou lolotoga fai.

22⁠:​23-27. ʼI te ʼu puleʼaki ʼaē ʼe lava fai e he fafine moʼo puipui ia ia mokā ʼe fakaʼalikiʼi, ʼe tonu ke kalaga.

“ ʼE TONU KE KE FILI TE MAʼULI”

(Teutalonome 27⁠:1–34⁠:⁠12)

ʼI tana tolu akonaki, ʼe tala e Moisese ʼi te ʼosi fakalaka ʼi te Solotane, ʼe tonu ke tohi e te kau Iselaele ia te Lao ki te ʼu maka lalahi pea ke nātou fai he ʼu faitutuku ʼo ʼuhiga mo te talagataʼa pea mo fai he ʼu tapuakina ʼo ʼuhiga mo te fakalogo. ʼE kamata te fā akonaki ʼaki te fakafoʼou ʼo te fuakava ʼa Sehova pea mo Iselaele. ʼE toe fakatokaga age e Moisese te talagataʼa pea mo fakaloto mālohiʼi te hahaʼi ke nātou “fili te maʼuli.”​—Teutalonome 30⁠:⁠19.

ʼO mole gata pe ki tana foaki te fā akonaki, neʼe talanoa ia ki te fetogi ʼo te takitaki pea mo akoʼi ki te kau Iselaele te hiva matalelei ʼe ina fakavikiviki ai Sehova, pea mo fakatokagaʼi age te ʼu malaʼia mo kapau ʼe mole nātou agatonu. ʼI tana ʼosi tapuakiʼi te ʼu telepi, neʼe mate ia Moisese ʼi tona taʼu 120 pea neʼe fai tona ʼavaifo. Neʼe fai te putu ia ʼaho e 30, teitei pe ko te vaelua ʼo te temi ʼaē neʼe tohi ai te Teutalonome.

Te ʼu Tali Ki Te ʼu Fehuʼi Faka Tohi-Tapu:

32⁠:​13, 14​—Mai tona ʼaluʼaga ʼaē neʼe tapuʼi ki te kau Iselaele tanatou kai te gako, koteā te faka ʼuhiga ʼo tanatou kai “te gako ʼo te ʼu matuʼa akeno”? ʼE fakaʼaogaʼi ʼi henī te kupu gako moʼo fakatātā te meʼa ʼaē ʼe lelei ʼi te faga manu. ʼI te vaega pe ʼaia ʼe fakaʼaogaʼi te palalau fakatuketuke ʼe ʼui ko “te gako ʼo te ʼu ifiifi ʼo te fulumeto” pea mo “te toto ʼo te vite.”

33⁠:​1-29​—He koʼe ʼe mole talanoa fakahagatonu kia Simeone ʼi te tapuakina ʼaē neʼe fai e Moisese ki te ʼu foha ʼo Iselaele? Koteʼuhi ko Simeone ʼo feiā mo Levi neʼe nā “agamālohi,” pea neʼe “fefeka fau” tonā ʼita. (Senesi 34⁠:​13-31; 49⁠:​5-7) Ko tonā ʼu tofiʼa neʼe mole tatau mo te tahi ʼu telepi. Neʼe maʼu e Levi te ʼu kolo e 48, ko te vahe ʼo Simeone neʼe tuʼu ʼi te telituale ʼo Suta. (Sosue 19⁠:9; 21⁠:​41, 42) Koia, neʼe mole tapuakina fakahagatonu e Moisese ia Simeone. Kae ko te tapuakina ʼo Simeone neʼe pipiki ki te tapuakina ʼo Iselaele.

Te ʼu Puani ʼe Tou Lava Tāʼofi:

31⁠:12. ʼE tonu ke heka fakatahi te kau tūpulaga mo te hahaʼi lalahi ʼi te fono ʼo te kokelekasio pea ke nātou fakalogo pea mo ako.

32⁠:⁠4. Ko te ʼu gāue fuli ʼa Sehova ʼe haohaoa, ʼe ina fakafuafua lelei tona ʼu ʼulugaaga ʼo ʼuhiga mo te faitotonu, te poto, te ʼofa pea mo te mālohi.

ʼE Maʼuhiga ʼAupito Kia Tatou Te Tohi ʼo Teutalonome

ʼE fakahā e te Teutalonome ia Sehova ʼe ko “te Sehova pe e tahi.” (Teutalonome 6⁠:⁠4) ʼE ko he tohi ʼe talanoa ki te hahaʼi neʼe nātou felogoi makehe mo te ʼAtua. ʼE toe fakatokagaʼi mai e te tohi ʼo Teutalonome te tauhi tamapua pea mo faka maʼuhigaʼi te ʼaoga ʼaē ke pipiki ʼāteaina ki te ʼAtua moʼoni.

ʼE mahino ia, ʼe maʼuhiga ʼaupito kia tatou te tohi ʼo Teutalonome! Logola ʼe mole kei fakamaʼua kia tatou te Lao, kae ʼe lahi te ʼu ako ʼe tou maʼu mai ai, ʼe tokoni anai ke tou ‘ ʼofa kia Sehova totatou ʼAtua ʼaki totatou loto katoa, mo totatou nefesi katoa, pea mo totatou mālohi katoa.’​—Teutalonome 6⁠:⁠5.

[Kiʼi nota]

a Ko te kapite fakaʼosi, ʼaē ʼe fakamatala ai te mate ʼo Moisese, neʼe lagi tohi e Sosue peʼe ko te Pelepitelo Lahi ko Eleasale.

[Paki ʼo te pasina 24]

Ko te ʼu akonaki ʼa Moisese ʼe ko te koga maʼuhiga ʼo te Teutalonome

[Mape]

Katesi-palenea

SEILE

Moʼuga ʼo Sinai (Holepe)

Te Tai Kula

[Haʼuʼaga ʼo te paki]

Based on maps copyrighted by Pictorial Archive (Near Eastern History) Est. and Survey of Israel

[Paki ʼo te pasina 26]

Koteā te ako ʼe tou maʼu ʼi te fakatuʼutuʼu ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo te mane?

[Paki ʼo te pasina 26]

Ko te puke ʼa he meʼa momosi nima peʼe ko he maka momosi fulumeto ohage ko he meʼa moʼo fakamoʼoni neʼe fakatatau ki he toʼo ʼo “he nefesi”

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae