“ ʼE Tuputupu Anai Te Fale Fehikitaki ʼa Te Kau Agatonu”
KA HOKO mai anai ia Halamaketone ʼo fakaʼauha ai te tuʼu agakovi ʼa Satana, “ ʼe pulihi anai ia te ʼapi ʼa te kau agakovi.” Kae feafeaʼi ki “te fale fehikitaki ʼa te kau agatonu”? ʼI te mālama foʼou ʼaē ka fakatuʼu anai e te ʼAtua, “ ʼe tuputupu anai” ia.—Tāʼaga Lea 14:11.
Kae ʼo fakatalitali ki te temi ʼaē ‘ka molehi ai te hahaʼi agakovi ʼi te kele, pea mo taʼaki ai te hahaʼi kākā,’ ʼe kei maʼuʼuli fakatahi ia te hahaʼi agatonu pea mo te hahaʼi agakovi. (Tāʼaga Lea 2:21, 22) ʼE lava tuputupu koa te kau agatonu ʼi te ʼu ʼaluʼaga ʼaia? ʼI te kapite 14 ʼo Tāʼaga Lea, ʼe fakahā e te vaega 1 ʼo aʼu ki te vaega 11, ka tou tuku te poto ke ina takitaki tatatou ʼu palalau mo tatatou ʼu aga, pea ʼe feala ʼi te temi nei ke maʼu he faʼahiga tuputupu lelei ʼo totatou maʼuli pea mo haʼele lelei.
Ka Laga He Loto Fale ʼAki Te Poto
ʼI tana palalau ʼo ʼuhiga mo te ʼu fua lelei ʼaē ʼe fakatupu e he fafine ki te maʼuli faka famili, ʼe ʼui fēnei e Salomone ia te Hau ʼo te Iselaele ʼāfea: “Ko te fafine ʼaē ʼe poto moʼoni neʼe ina laga tona loto fale, kae ko ia ʼaē ʼe vale ʼe ina holoʼi ʼaki ʼona nima.” (Tāʼaga Lea 14:1) Ko te fafine ʼaē ʼe poto, ʼe ina lagalaga feafeaʼi tona loto fale? Ko he fafine poto ʼe fakaʼapaʼapa ki te fakatuʼutuʼu pule ʼa te ʼAtua. (1 Kolonito 11:3) ʼE mole mulimuli ki te manatu ʼo te mālama ʼa Satana, ʼaē ʼe ina uga te fafine ke loto faʼitaliha. (Efeso 2:2) ʼAki tana fakalogo ki tona ʼohoana pea mo tana fakavikiviki ia ia, ʼe ina fakatuputupu ai te fakaʼapaʼapa ʼa te hahaʼi ʼo ʼuhiga mo tona ʼohoana. Ko he fafine poto ʼe tokaga tāfito ki te akoʼi ʼo tana fānau ʼi te faʼahi fakalaumālie pea mo akoʼi age kia nātou te aga fakapotopoto. ʼE gāue kinakina ke liliu tona ʼapi ko he nofoʼaga lelei pea mo fīmālie maʼa tona loto fale. ʼE ʼiloga ʼi te ʼu meʼa ʼo te loto fale ia tana tokaga pea mo tana fakapotopoto ʼo ʼuhiga mo te falā. ʼE lagolago ia te fafine ʼaē ʼe poto moʼoni ki te maʼuli fīmālie pea mo te haʼele lelei ʼo tona famili.
Ko te fafine vale ʼe mole fakaʼapaʼapa ki te fakatuʼutuʼu ʼa te ʼAtua ke pule te tagata. ʼE ina fai he ʼu palalau kovi ʼo ʼuhiga mo tona ʼohoana. ʼE mole nima taupau, kae ʼe ina maumauʼi ia te falā ʼo te loto fale, ʼaē neʼe gāue kinakina kiai tona ʼohoana, pea ʼe toe pulinoa foki mo tona temi. Koia ʼaē ʼe mole maʼa ai tona ʼapi, pea ʼe mole lelei ia te maʼuli fakasino pea mo fakalaumālie ʼo tana fānau. ʼIo, ko te fafine vale ʼe ina maumauʼi pe tona loto fale.
E tou ʼiloʼi feafeaʼi he tahi ʼe poto peʼe vale? ʼE ʼui fēnei e te Tāʼaga Lea 14:2: “Ko ia ʼaē ʼe haʼele ʼi tana agatonu ʼe manavasiʼi kia Sehova, kae ko ia ʼaē ʼe haʼele fakapikopiko ʼe fehiʼa kiā Ia.” Ko ia ʼaē ʼe agatonu ʼe manavasiʼi ki te ʼAtua moʼoni, pea ko “te manavasiʼi kia Sehova ʼe ko te kamataʼaga ia ʼo te poto.” (Pesalemo 111:10) Ko te tagata ʼaē ʼe poto moʼoni ʼe ina ʼiloʼi ko tona maʼua ʼaē ke “manavasiʼi ki te ʼAtua moʼoni pea mo taupau tana ʼu fakatotonu.” (Tagata Tānaki 12:13) Kae ko te tagata vale ʼe fakafeagai ki te ʼu lekula faitotonu ʼa te ʼAtua. Ko tona ʼu ala ʼe fakapikopiko. Ko te taʼi tagata ʼaia ʼe manukinuki ki te ʼAtua, ʼo ina ʼui ʼi tona loto: “ ʼE mole ʼi ai he Sehova.”—Pesalemo 14:1.
Ka Takitaki e Te Poto Ia Te ʼu Laugutu
E feafeaʼi ia te ʼu palalau ʼa he tahi ʼe manavasiʼi kia Sehova pea mo he tahi ʼe manukinuki kia te Ia? ʼE ʼui fēnei e te hau: “Ko te ʼakau ʼo te fia meʼa lahi ʼe ʼi te gutu ʼo te tagata vale, kae ko te ʼu laugutu ʼa te kau popoto ʼe nātou hāofaki anai nātou.” (Tāʼaga Lea 14:3) ʼI tana mole maʼu te poto mai ʼoluga, ko te tagata vale ʼe mole maʼuli tokalelei pea ʼe mole aga fakapotopoto. Ko tona poto ʼe mulimuli ki te poto fakatagata, ki te poto fakamanu pea mo te poto fakatemonio. ʼE ina fai ia te ʼu palalau ʼe fakatupu tokakovi pea mo fia meʼa lahi. ʼAki te fiatuʼu ʼo tana ʼu palalau, ʼe ina fakatupu ai ia te ʼu maveuveu kia ia pea mo ʼihi.—Sakopo 3:13-18.
Ko te ʼu laugutu ʼo te tagata poto ʼe ina hāofaki peʼe ina puipui ia ia, ʼo maʼuli fiafia ai. ʼO feafeaʼi? ʼE ʼui fēnei ʼi te Tohi-Tapu: “ ʼE ʼi ai te faʼahiga tagata ʼaē ʼe palalau vale ohage ko he ʼu tā ʼaki he heletā, kae ko te ʼalelo ʼo te kau popoto ʼe ina fakamālōlō ia.” (Tāʼaga Lea 12:18) Ko te ʼu palalau ʼa te tagata poto ʼe mole fefeka pea mo manukinuki. ʼE metitasio tona loto moʼo fai hana tali. (Tāʼaga Lea 15:28) Ko tana ʼu palalau ʼaē neʼe fakakaukauʼi lelei ʼe hage ko he faitoʼo—ʼe ina fakaloto mālohiʼi ia nātou ʼe lotomamahi pea mo fakafimālieʼi ia nātou ʼe taʼomia. ʼE mole ina fakaʼita te hahaʼi, kae ʼaki tana ʼu palalau ʼe maʼu ai ia te tokalelei pea mo te fakatokatoka.
Ka Takitaki e Te Poto Ia Te ʼu Faiga ʼa Te Tagata
ʼE fakahā leva e Salomone ia te Tāʼaga Lea maʼuhiga ke tou ʼiloʼi ai te fakafuafua ʼo te ʼu fua lelei pea mo te ʼu fua kovi ʼo he gāue. ʼE ina ʼui fēnei: “ ʼI te potu ʼaē ʼe mole ʼi ai he faga pipi, ʼe maʼa te kaiʼaga manu, kae ʼe mahu te taʼukai ʼuhi ko te mālohi ʼo te vitulo.”—Tāʼaga Lea 14:4.
ʼO ʼuhiga mo te faka ʼuhiga ʼo te tāʼaga lea ʼaenī, ʼe ʼui fēnei ʼi te tohi: “Ko he kaiʼaga manu ʼe lāvaki ʼe fakahā ai ʼe mole ʼi ai he faga pipi ke fāgai, koia ʼe mole ʼaoga ai ke fakamaʼa pea mo taupau te ʼu manu, pea mole lahi he puli ki te gāue ʼaia. Kae ko te ‘lelei’ ʼaia ʼe mole ʼalutahi mo te lua koga ʼo te vaega 4 ʼaē ʼe ʼui ai: ka mole ʼi ai he vitulo, pea ʼe veliveli anai te taʼukai.” Koia ʼe tonu anai ki te tagata gāue kele ke ina fai he tonu ʼe fakapotopoto ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia.
ʼE lagi lelei anai ke tou fakaʼaogaʼi ia te tāʼaga lea ʼaenī mokā ʼe tou fakatuʼutuʼu ke tou fetogi gāue, ke tou filifili he ʼapi, ke tou totogi he motokā, ke tou toʼo he manu ki fale, pea mo te tahi ʼu meʼa feiā. Ko te tagata poto ʼe ina sioʼi muʼa te ʼu fua lelei pea mo te ʼu fua kovi, ʼo ina fakafuafua peʼe ʼaoga moʼoni ke totogi te ʼu meʼa ʼaia.
Ka Poto He Fakamoʼoni
ʼE hoko atu fēnei e Salomone: “ ʼE mole loi anai ia te tagata fakamoʼoni agatonu, kae ʼe loi tuʼumaʼu ia te tagata fakamoʼoni loi.” (Tāʼaga Lea 14:5) Ko te ʼu loi ʼa te tagata fakamoʼoni loi ʼe fakatupu ai he mamahi lahi. Ko Napote te Siseleele neʼe taumakaʼi ki te mate ʼuhi ko te ʼu fakamoʼoni loi ʼa te ʼu tagata noa e toko lua. (1 Hau 21:7-13) Pea neʼe toe hoko te meʼa feiā kia Sesu, ʼo iku ai mo tona matehi. (Mateo 26:59-61) Neʼe fai e te ʼu tagata ia te ʼu fakamoʼoni loi ʼo ʼuhiga mo Setefano—te ʼuluaki tisipulo ʼa Kilisito ʼaē neʼe fakapogi ʼuhi ko tana tui.—Gaue 6:10, 11.
ʼE lagi feala ke mole tou ʼiloʼi ia te tagata loi lolotoga he temi, kae koutou fakatokagaʼi tona ka haʼu. ʼE ʼui fēnei ʼi te Tohi-Tapu, ʼe fehiʼa ia Sehova ki “he fakamoʼoni loi ʼe ina fai he ʼu loi.” (Tāʼaga Lea 6:16-19) Ko te taʼi tagata ʼaia ʼe lī anai ki te ano ʼo te afi mo te sulifa—te lua mate—mo te kau agakovi ʼaē ko te hahaʼi fai fakapō, mo te kau fai folonikasio, pea mo te kau tauhi tamapua.—Apokalipesi 21:8.
Ko te tagata ʼaē ʼe agatonu ʼi tana fakamoʼoni ʼe mole loi ia ʼi tana ʼu fakapapau. ʼE mole loi tana fakamoʼoni. Kae ʼe mole tonu leva ke ina fakamatala ia meʼa fuli kia nātou ʼaē ʼe feala ke nātou fai he ʼu meʼa kovi ki te hahaʼi ʼa Sehova. Ko te ʼu pateliaka ko Apalahamo mo Isaake neʼe nā fufū te ʼu meʼa neʼe mole tonu ke ʼiloʼi e te ʼu hahaʼi neʼe mole atolasio kia Sehova. (Senesi 12:10-19; 20:1-18; 26:1-10) Ko Laape ʼo Seliko neʼe mole ina tala age ki te ʼu tagata faifekau ʼa te hau peʼe ʼifea te ʼu tagata malomu. (Sosue 2:1-7) ʼO feiā mo Sesu Kilisito, neʼe mole ina tala fuli te ʼu meʼa ki tana ʼu tisipulo, he neʼe feala ke nātou tuʼutāmaki ai. (Soane 7:1-10) Neʼe ina ʼui fēnei: “Aua tautou avage te mea taputapu ki te u kuli, pe koutou laku outou lopa ia mua o te u puaka.” Koteā tona tupuʼaga? “Pe mole natou . . . haga mai o hae koutou.”—Mateo 7:6.
Mokā “ ʼe Maʼu Gafua Ia Te ʼAtamai Mālama”
ʼE maʼu koa ia te poto e te hahaʼi fuli? ʼE ʼui fēnei ia Tāʼaga Lea 14:6: “Neʼe kumi e te tagata vāvā ia te poto, kae ʼe mole ina maʼu; kae ʼe maʼu gafua ia te ʼatamai mālama e te tagata ʼatamai.” ʼE lagi kumi e te tagata vāvā ia te poto, kae ʼe mole ina maʼu ia te poto moʼoni. Koteʼuhi ko te tagata vāvā ʼe fialahi ʼo manukinuki ki te ʼu meʼa ʼa te ʼAtua, pea ʼe mole ina lava maʼu ia te faʼahi ʼaē ʼe maʼuhiga tāfito moʼo maʼu ʼo te poto—ia te ʼatamai mālama totonu ʼo ʼuhiga mo te ʼAtua moʼoni. ʼUhi ko tona fiatuʼu pea mo tana fia meʼa lahi ʼe mole lava mahino ai ki te ʼAtua pea mo maʼu ʼo te poto. (Tāʼaga Lea 11:2) He koʼe ʼe faiga ke ina maʼu ia te poto? ʼE mole tali kiai ia te Tāʼaga Lea, kae lagi ʼe ina fai te faʼahi ʼaia ke ʼui e te hahaʼi ʼe poto.
“ ʼE maʼu gafua ia te ʼatamai mālama” e he tahi ʼe ʼatamai. Ko te ʼatamai ʼe ko he “mahino lelei,” ʼe ko “te fealagia ke kita sio katoa ki te ʼu meʼa kehekehe ʼo he meʼa ʼe hoko.” ʼE ina lava fakapipiki ia te ʼu meʼa kehekehe fuli pea mo mahino katoa ki te fihifihia, kae ʼe mole tuʼu tana sio ʼi he koga pe e tahi ʼo te fihifihia. ʼE ʼui e te Tāʼaga Lea ʼe maʼu gafua te fealagia ʼaia e ia ʼaē ʼe ʼatamai.
ʼO ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia, koutou fakakaukauʼi ia koutou totonu ʼi te temi ʼaē neʼe koutou ʼiloʼi ai ia te ʼu moʼoni ʼo te Tohi-Tapu. ʼI te kamata neʼe lagi koutou ako ia te ʼu ʼuluaki akonaki ʼo ʼuhiga mo te ʼAtua, tana ʼu fakapapau, pea mo tona ʼAlo. Neʼe koutou mahino ki te ʼu moʼoni takitahi ʼaia ʼa te Tohi-Tapu. Kae ʼaki te hoholo ʼo takotou ako, neʼe koutou sio ai leva ko te ʼu akonaki fuli ʼe ʼi ai tonatou pikipikiga mo te fakatuʼutuʼu katoa ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo te malamanei pea mo te kele. Kua faigafua leva takotou mahino ki te moʼoni ʼa te Tohi-Tapu. ʼI te temi nei kua faigafua leva takotou ako pea mo takotou manatuʼi ia te ʼu meʼa foʼou, koteʼuhi kua koutou mahino katoa ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe talanoa kiai ia te Tohi-Tapu.
Ko te hau poto ʼe ina fakatokaga mai pe ko ai ʼaē ʼe mole ina maʼu ia te ʼatamai mālama. ʼE ina ʼui fēnei: “Fakamamaʼo mai te tagata vale, heʼe moʼoni papau ia, ʼe mole ke tokagaʼi anai te ʼu laugutu ʼo te ʼatamai mālama.” (Tāʼaga Lea 14:7) Ko he tahi ʼe vale ʼe mole ina maʼu ia te ʼatamai mālama moʼoni. ʼE mole palalau tona ʼu laugutu ki te ʼatamai mālama. Koia ʼe tonu pea mo fakapotopoto ke tou fakamamaʼo mai te taʼi tagata ʼaia. Ko ʼaē “ ʼe fakatahi mo te kau vale, ʼe fua kovi anai kia ia.”—Tāʼaga Lea 13:20.
ʼE toe ʼui fēnei e Salomone: “Ko te poto ʼa te tagata fakapotopoto, ko tana mahino ki tona ala, kae ko te agavale ʼa te kau vavale ʼe ko he kākā.” (Tāʼaga Lea 14:8) Ko te tagata poto ʼe tokaga ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe ina fai. ʼE ina vakavakaʼi ia te ʼu ʼaluʼaga kehekehe ʼaē ʼe sio kiai, pea ʼe ina fakafuafua lelei ia te ʼu ikuʼaga ʼo te ʼu meʼa takitahi ʼaia. ʼE ina filifili fakapotopoto te meʼa ʼaē ʼe tonu ke ina fai. Kae feafeaʼi ia ia ʼaē ʼe vale? ʼE ina fili ia te meʼa ʼaē ʼe kovi, heʼe ʼi tana manatu ʼe ina ʼiloʼi ia te meʼa ʼaē ʼe ina fai pea ʼe ina fai te tonu ʼaē ʼe lelei. ʼE lotomamahi pe ia ʼi tana ia agavale.
Ka Fakatafito Ia Te ʼu Felogoi Ki Te Poto
Ko he tahi ʼe takitaki e te poto ʼe maʼuli tokalelei mo te hahaʼi. ʼE fakatokaga fēnei mai e te hau ʼo Iselaele: “ ʼE vavale ia te hahaʼi ʼaē ʼe nātou vāʼi te hala, kae ʼe maʼu te felogoi tahi ʼi te kau agatonu.” (Tāʼaga Lea 14:9) Ko te tagata vale ʼe ina fakahuahuaʼi ia tana aga ʼaē ʼe kovi. ʼE ina maumauʼi ia tana ʼu felogoi ʼi tona loto fale pea mo te hahaʼi fuli, koteʼuhi ʼe ‘lahi fau tona fia meʼa lahi ke tupu ai hana fia fetogi tana ʼu aga ʼaē ʼe kovi’ pea mo kumi te tokalelei. Ko te tagata agatonu ʼe aga fakamolemole ki te ʼu hala ʼa ʼihi. ʼE fakamolemole gafua pea mo ina fakatokatoka ia te tokakovi mo kapau neʼe ko ia ʼaē neʼe hala. ʼE fiafia pea mo lelei tuʼumaʼu tana ʼu felogoi mo te hahaʼi heʼe ina kumi ia te tokalelei.—Hepeleo 12:14.
ʼE toe fakahā mai e Salomone ʼe ʼi ai te tuʼakoi ʼa te ʼu felogoi ʼa te hahaʼi. ʼE ina ʼui fēnei: “Ko te loto ʼe ina ʼiloʼi te mamahi ʼo te nefesi, pea ʼe mole ʼi ai anai he meʼa kehe ʼe pipiki ki tona fiafia.” (Tāʼaga Lea 14:10) ʼE feala koa ʼi te temi fuli ke tou fakahā ki ʼihi te ʼu meʼa ʼaē ʼi ʼotatou loto—totatou lotomamahi peʼe ko totatou fiafia—pea mo fakamatala fuli age ia te ʼu meʼa ʼaē ʼe lolotoga hoko kia tatou? Pea ʼe feala koa ke tou mahino katoa ʼi te temi fuli ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe logoʼi e he tahi ʼi tona loto? Kailoa ia.
Ohage la tou fakatokagaʼi ia te ʼu manatu ʼa he tahi ʼe fia fakamate. Ko he tahi ʼe fia mate, ʼi te agamāhani ʼe mole ina lava fakahā fakalelei tana ʼu manatu ki he tahi ʼi tona famili peʼe ki hona kaumeʼa. Pea ʼi te agamāhani ʼe faigataʼa ki te hahaʼi hanatou ʼiloʼi ia te ʼu fakaʼiloga ʼo tana ʼu taʼi manatu ʼaia mokā nātou fakatahi. ʼE mole tonu ke tou lotomamahi mo kapau ʼe mole tou sio ki te ʼu meʼa ʼaia pea mo kapau ʼe mole tou lava tokoni ki ai. Ko te Tāʼaga Lea ʼe ina akoʼi mai, logola ʼe ko he meʼa lelei hakita fakahā ki hokita kaumeʼa te ʼu meʼa ʼaē ʼi totatou loto ke feala hana foaki mai he fakaloto mālohi, kae ʼe tuʼakoi pe te tokoni ʼaē ʼe lava foaki mai e te tagata. ʼE lagi tonu anai ke tou fakahā kia Sehova tokotahi pe te ʼu fihifihia ʼaē ʼe tou lolotoga tauʼi.
“ ʼI Tona ʼApi ʼe Maʼu Ai Te ʼu Meʼa Maʼuhiga Pea Mo Te ʼu Koloā”
ʼE ʼui fēnei e te hau ʼo Iselaele: “ ʼE pulihi anai ia te ʼapi ʼa te kau agakovi, kae ʼe tuputupu anai ia te fale fehikitaki ʼa te kau agatonu.” (Tāʼaga Lea 14:11) Ko he tahi ʼe agakovi ʼe feala ke maui mālie tona maʼuli ʼi te tuʼu ʼaenī pea ʼe lagi nofo ʼi he ʼapi matalelei, kae koteā anai tona ʼaoga kia ia mokā mate anai? (Pesalemo 37:10) Kae ko te ʼapi ʼo te tagata faitotonu ʼe lagi ko he ʼapi ʼe mole matalelei ke feafeaʼi. Kae ʼe ʼui fēnei ia Pesalemo 112:3: “ ʼI tona ʼapi ʼe maʼu ai te ʼu meʼa maʼuhiga pea mo te ʼu koloā.” Koteā te ʼu meʼa ʼaia?
Ka fakatafito tatatou ʼu palalau pea mo tatatou ʼu gāue ki te poto, pea ʼe tou maʼu “te ʼu koloā pea mo te kolōlia” ʼaē ʼe pipiki ki te poto. (Tāʼaga Lea 8:18) ʼAki te ʼu meʼa ʼaia ʼe tou maʼu ai te ʼu felogoi lelei mo te ʼAtua pea mo te hahaʼi, ʼe tou maʼuli fīmālie pea mo fiafia, pea ʼe tou fakaʼaluʼalu lelei totatou maʼuli. Ei, māʼiape la mo te temi nei ʼe feala ke tuputupu “te fale fehikitaki ʼa te kau agatonu.”
[Paki ʼo te pasina 27]
Ko te fafine ʼaē ʼe poto ʼe ina laga tona loto fale
[Paki ʼo te pasina 28]
“Ko te ʼalelo ʼo te kau popoto ʼe ina fakamālōlō ia”