Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w05 15/3 p. 25-28
  • Neʼe Mālo Ia Samisoni ʼUhi Ko Te Mālohi ʼo Sehova!

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Neʼe Mālo Ia Samisoni ʼUhi Ko Te Mālohi ʼo Sehova!
  • Te Tule Leʼo—2005
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Ko Ia ʼAē Ka Ina Hāofaki Anai Ia Iselaele
  • Ko Ia “ ʼAē ʼe Au Loto Ki Ai”
  • Neʼe Laga Tau Tokotahi Ia Samisoni
  • He Koʼe Koa ‘Neʼe Mavae Ia Sehova Ia Samisoni’?
  • “Ke Au Mate Mo Te Kau Filisitini”
  • Falala Kia Sehova Ohage Ko Samisoni
    Ko Te Tule Leʼo ʼe Ina Kalagaʼi Te PuleʼAga ʼo Sehova (Ako) (2023)
  • Te Tagata Mālohi ʼe Mole Hona Fakatatau
    Te Tohi ʼo Te ʼu Hisitolia Faka Tohi-Tapu
  • Te ʼu Fehuʼi ʼa Te Kau Lautohi
    Te Tule Leʼo—2005
  • Fakanounou ʼo Tuʼi Fakamau
    Tohi-Tapu Fakaliliu ʼo Te Malama Foʼou
Te Tule Leʼo—2005
w05 15/3 p. 25-28

Neʼe Mālo Ia Samisoni ʼUhi Ko Te Mālohi ʼo Sehova!

KO TE ʼu tagata ʼaē neʼe nātou puke ia Samisoni neʼe nātou fakahoko tanatou lagavaka, ʼo fakakiviʼi tona ʼu mata pea mo fakagāueʼi ia ia ʼi te gāue fakakinau. Pea neʼe nātou ʼaumai mai te fale pilisoni ki te fale lotu pagani ke manukiʼi ia ia e te hahaʼi. Neʼe ʼave fakahāhā ia muʼa ʼo te toko lauʼi afe hahaʼi pea mo fakalainoaʼi ia ia. Ko te tagata pilisoni ʼaia neʼe mole ko he tagata fai fakapō, pea neʼe mole ko he tagata taki tau ʼo he kautau ʼe fifili mai kiā nātou. Neʼe ko te tagata neʼe atolasio kiā Sehova, pea neʼe pule ki Iselaele lolotoga te ʼu taʼu e 20.

Koteā ʼaē neʼe iku ai ia Samisoni​—⁠te tagata ʼaē ʼe mālohi ʼaupito ʼo te ʼu temi fuli pe​—⁠ki he fakalainoa feiā? Neʼe mole feala koa hona hāofaki ia ia ʼaki tona mālohi makehe? Koteā ʼaē neʼe tupu ai te mālohi ʼo Samisoni? ʼE ʼi ai koa he ako ke tou tāʼofi mai tona maʼuli?

Ko Ia ʼAē Ka Ina Hāofaki Anai Ia Iselaele

Neʼe tuʼa lahi te lītuʼa ʼa te ʼu foha ʼo Iselaele mai te tauhi moʼoni. Koia ʼi te temi ʼaē “neʼe nātou toe fai ai te meʼa ʼaē ʼe kovi kiā mata ʼo Sehova, . . . neʼe tuku nātou e Sehova kiā nima ʼo te kau Filisitini lolotoga taʼu e fāgofulu.”​—⁠Kau Tuʼi Fakamāu 13⁠:⁠1.

Neʼe kamata te hisitolia ʼo Samisoni ʼi te temi ʼaē neʼe ʼasi ai te ʼāselo ʼa Sehova ki te ʼohoana paʼa ʼo te tagata Iselaele ko Manoa, pea mo ina fakahā age ʼe ina fānauʼi anai he tama. Neʼe fakatotonu fēnei age e te ʼāselo: “ ʼE mole tonu anai ke tele tona ʼulu, koteʼuhi ko te fānau ʼaia ʼe liliu anai ko he Nasilea ʼa te ʼAtua ʼi te temi pe ʼaē ke fānauʼi ai; pea ʼe ko ia ʼaē ka ina fakatuʼutuʼu anai ia te hāofaki ʼo Iselaele mai te kau Filisitini.” (Kau Tuʼi Fakamāu 13⁠:​2-5) ʼI muʼa ʼo te tupu ake ʼa Samisoni, neʼe kua fakatuʼutuʼu e Sehova he gāue makehe maʼa Samisoni. ʼI te ʼaho ʼaē ka tupu ai, neʼe tonu ke Nasilea​—⁠ko he tahi neʼe filifili ki he gāue makehe ʼi te tauhi taputapu.

Ko Ia “ ʼAē ʼe Au Loto Ki Ai”

ʼI te lahilahi ake ʼa Samisoni, “neʼe tapuakiʼi e Sehova.” (Kau Tuʼi Fakamāu 13⁠:24) ʼI te tahi ʼaho neʼe haʼu ki tana tāmai mo tana faʼē pea mo ina ʼui age: “ ʼI Timena, neʼe au sio ki te fafine ʼi te ʼu ʼofafine ʼa te kau Filisitini, koulua toʼo mai ia ia ke ma ʼohoana.” (Kau Tuʼi Fakamāu 14⁠:⁠2) Koutou fakafuafua age tanā punamaʼuli. Mole ʼui ke ina faka ʼāteaina ia Iselaele mai ia nātou ʼaē neʼe nātou gaohi koviʼi nātou, kae neʼe fia fakahoko e tanā tama he fuakava ʼohoana mo nātou. Ko te ʼohoanaʼi ʼo he fafine ʼe atolasio ki te ʼu ʼatua pagani neʼe ko he fakafeagai ki te Lao ʼa te ʼAtua. (Ekesote 34⁠:​11-16) Koia neʼe ʼui fēnei age e tana ʼu mātuʼa: “ ʼE mole ʼi ai koa he fafine ʼi te ʼu ʼofafine ʼo tou ʼu tēhina peʼe ʼi taku hahaʼi kātoa, ke ke fia ʼohoana mo he fafine mai te kau Filisitini ʼaē neʼe mole silikosisioʼi?” Kae neʼe haga kole age pe e Samisoni: “Toʼo mai ia ia, koteʼuhi ʼe ko ia ʼaē ʼe au loto ki ai.”​—⁠Kau Tuʼi Fakamāu 14⁠:⁠3.

He koʼe neʼe ko te fafine Filisitini ʼaia ʼaē neʼe “loto” ki ai ia Samisoni? ʼE fakamahino fēnei ʼi te tohi Cyclopedia ʼa McClintock pea mo Strong, ʼe mole tupu ko te “finemui, mo te manaʼia” ʼo te fafine ʼaia, “kae ʼe ko te fafine totonu ʼaia ʼaē neʼe ʼaoga moʼo fakaiku te fakatuʼutuʼu.” Koteā te fakatuʼutuʼu ʼaia? ʼE fakamahino ia Kau Tuʼi Fakamāu 14⁠:​4, ko Samisoni “neʼe ina kumi he faigamālie ke ina tauʼi te kau Filisitini.” Neʼe fia fai ia Samisoni ki te fafine ʼuhi ko te fakatuʼutuʼu ʼaia. ʼI te liliu ʼa Samisoni ʼo tagata, “neʼe kamata uga ia ia e te laumālie ʼa Sehova,” peʼe ina eke ia ia ke ina fai hana gāue. (Kau Tuʼi Fakamāu 13⁠:25) Koia neʼe ko te laumālie ʼa Sehova ʼaē neʼe ina uga ia Samisoni ki te kumi ʼohoana ʼaia ʼaē neʼe mole fai māhani, pea neʼe ko te laumālie pe ʼaia ʼaē neʼe ina takitaki ia ia ʼi tona ʼuhiga tuʼi fakamāu ki Iselaele. Kae neʼe maʼu koa e Samisoni ia te faigamālie ʼaē neʼe ina kumi? Tou vakaʼi muʼa pe neʼe tokoni feafeaʼi age ia Sehova.

Neʼe ʼalu ia Samisoni ki Timena, te kolo ʼo te fafine ʼaē ka ina ʼohoanaʼi. ʼE fakamatala fēnei: “ ʼI tana aʼu ki te ʼu gāueʼaga vite ʼo Timena, fokifā pe kua gugulu te laione mui ʼo ʼoho age ki ai. Pea neʼe gāue te laumālie ʼa Sehova ia ia, ʼo ina haeʼi lua [te laione mui].” Ko te gāue makehe ʼaenī neʼe hoko kiā Samisoni ʼi tana tō tokotahi. Neʼe mole ʼi ai he tahi neʼe sio ki ai. Neʼe ko he faʼahiga fakahā age koa ʼaia e Sehova ko ia ko te Nasilea ʼe ina lava fakahoko te gāue fakaʼatua ʼaē neʼe tuku age ki ai? ʼE mole fakamatala mai he meʼa ʼi te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia, kae neʼe mahino papau kiā ia ko te mālohi makehe ʼaia neʼe mole ko tona mālohi fakatagata. Neʼe haʼu te mālohi ʼaia mai te ʼAtua. Neʼe lava falala ai ki te tokoni ʼa Sehova ki te fakahoko ʼo tana gāue. ʼI tana kua lotomālohi ʼaki te meʼa ʼaē neʼe ina fai ki te laione, “neʼe hifo ia Samisoni, ʼo fai palalau mo te fafine, pea neʼe kei loto aipe ia Samisoni kiā ia.”​—⁠Kau Tuʼi Fakamāu 14⁠:​5-7.

Ki muli age, ʼi te liliu ʼa Samisoni ke ina ʼave te fafine kiō ia, “neʼe afe ʼo vakaʼi te sino mate ʼo te laione, pea koʼeni ia neʼe ʼi ai te fuiga lago meli pea mo te huʼa meli.” ʼI tana manatuʼi te faʼahi ʼaia, neʼe fai e Samisoni tana matetea ki te toko 30 tagata Filisitini ʼaē neʼe ʼōmai ki tona ʼohoana: “Neʼe maʼu te meʼa kai mai ia ia ʼaē ʼe kaikai, pea neʼe maʼu mai ia ia ʼaē ʼe mālohi ia te meʼa ʼe huʼa malie.” Kapau neʼe nātou maʼu te faka ʼuhiga ʼo te matetea ʼaia, neʼe ʼui age e Samisoni ʼe ina foaki age anai honatou ʼu kofu tuʼa e 30 pea mo te ʼu teu kātoa e 30. Kae kapau ʼe mole nātou maʼu, pea ko nātou ʼaē ka nātou foaki anai kiā Samisoni ia te ʼu kofu ʼaia. Lolotoga ʼaho e tolu, neʼe nātou kumi kae mole nātou maʼu te matetea. ʼI te fā ʼaho, neʼe nātou fakamatakutaku ia te fafine. Neʼe nātou ʼui fēnei age ki ai: “Kākāʼi tou ʼohoana ke ina fakahā mai te faka ʼuhiga ʼo te matetea. Naʼa mātou tutu ia koe, mo te ʼapi ʼo tau tāmai.” Neʼe ko he aga fakalialia ia! Kapau ko te kau Filisitini neʼe nātou fakamatakuʼi feiā tanatou hahaʼi totonu, koutou fakafuafua age la te mamahi ʼaē neʼe tau mo te kau Iselaele ʼaē neʼe gaohi koviʼi!​—⁠Kau Tuʼi Fakamāu 14⁠:​8-15.

ʼI te mataku ʼa te fafine, neʼe ina uga ia Samisoni ke ina fakahā te faka ʼuhiga ʼo te matetea. ʼI tana mole ʼofa pea mo tana mole agatonu kiā Samisoni, neʼe foimo fakahā atu aipe e te fafine ki te ʼu tagata Filisitini ʼaē neʼe ʼōmai ki tona ʼohoana. Neʼe nātou maʼu te tali ki te matetea ʼa Samisoni, kae neʼe ʼiloʼi e Samisoni peʼe neʼe nātou ʼiloʼi feafeaʼi te tali ʼaia. Neʼe ina ʼui fēnei age kiā nātou: “Ka na neʼe mole koutou fuli la te kele ʼaki taku pipi fafine mui, kanaʼauala neʼe mole heʼeki nei koutou maʼu ia te matetea.” Neʼe kua hoko mai te faigamālie ke fakahoko e Samisoni tana fakatuʼutuʼu. “Neʼe gāue te laumalie ʼa Sehova ia te ia, pea neʼe hifo ai ki Asekelone, ʼo ina tāmateʼi ʼi te hahaʼi ʼaia te ʼu tagata e toko tolugofulu, pea neʼe ina toʼo ʼonatou teu ʼo foaki kiā nātou ʼaē neʼe nātou fakamahino age ia te matetea.”​—⁠Kau Tuʼi Fakamāu 14⁠:​18, 19.

Ko te meʼaʼaē neʼe fai Samisoni ʼi Asekelone neʼe ina fai koa ʼuhi ko hana lagavaka? Kailoa ia. Neʼe ko he gāue ʼa te ʼAtua ʼaki te tagataʼaē neʼe ina filifili moʼo hāofaki tana hahaʼi. ʼAki ia Samisoni, neʼe kamata lagaʼi ai e Sehova ia he tau ki te hahaʼi agakovi ʼaē neʼe nātou gaohi koviʼi tana hahaʼi. Neʼe tonu ke hoko atu te laga tau ʼaia. Neʼe hoko te tahi faigamālie ʼi te ʼalu ʼa Samisoni ʼo fakasiosio ki tona ʼohoana.

Neʼe Laga Tau Tokotahi Ia Samisoni

ʼI tana liliu ki Timena, neʼe maʼu atu e Samisoni ko tona ʼohoana kua faka ʼohoanaʼi e tana tāmai ki te tahi tagata, ʼi tana manatu ʼaē kua fehiʼa ia Samisoni ki te fafine ʼaia. ʼE ʼiloga ia neʼe ʼita ai ia Samisoni. Neʼe ʼalu ai pea neʼe ina puke te ʼu lenato e 300, pea ina haʼi taki lua ʼaki ʼonatou hiku, ʼo noʼo ʼi ʼonatou hiku te taume. ʼI tonatou tuku age, neʼe nātou tutu kātoa ai te ʼu magisi tāfito e tolu ʼo Filisitia ki te taʼu, te ʼu gāueʼaga fulumeto, mo te ʼu gāueʼaga vite, pea mo te ʼu gāueʼaga oliveto. ʼI te ʼita ʼa te kau Filisitini neʼe nātou fai tanatou aga fakalialia. Neʼe nātou tuku te hala ki te ʼohoana ʼo Samisoni mo tana tāmai, ʼo nātou tutu ia nāua. Ko tanatou lagavaka fakalialia ʼaia neʼe ina faka fealagia ai kiā Samisoni ke ina fakahoko tana fakatuʼutuʼu. Neʼe ina tauʼi ia nātou ʼo hoko ai te mātea lahi.​—⁠Kau Tuʼi Fakamāu 15⁠:​1-8.

Neʼe mahino koa ki te kau Iselaele ko Sehova ʼAtua ʼaē neʼe ina tapuakina ia Samisoni, pea ke nātou kau fakatahi mo ia ʼo fakagata te pule ʼa te kau Filisitini? Kailoa ia, neʼe mole nātou mahino kiai. Ke ʼaua naʼa hoko he tokakovi, neʼe fekauʼi e te hahaʼi ʼo Suta ia te ʼu tagata e 3 000 ke ʼolo ʼo puke ia te tagata pule ʼaē neʼe fakanofo e te ʼAtua pea mo nātou ʼave ki te kau Filisitini. Neʼe ko he tahi ʼaia faigamālie kiā Samisoni ke ina tāmateʼi niʼihi ʼo te ʼu fili. ʼI tona ʼamanaki tuku age ki te kau Filisitini, “neʼe gāue te laumālie ʼa Sehova ia te ia, pea ko te ʼu maea ʼaē neʼe haʼi ʼaki ʼona nima neʼe liliu ohage ko he ʼu filo neʼe tutu ʼi te afi, ʼo tō ai tona ʼu haʼi ʼaia mai ʼona nima.” Pea neʼe ina toʼo te kaugao ʼo te āsino ʼo ina matehi ʼaki te toko afe tagata.​—⁠Kau Tuʼi Fakamāu 15⁠:​10-15.

ʼI tana pāui kiā Sehova, neʼe ʼui fēnei e Samisoni: “Ko koe ʼaē neʼe foaki te mālo lahi ʼaenī ki te nima ʼo tau tagata kaugana, pea ʼi te temi leva ʼaenī ʼe tonu anai koa ke au mate ʼi te fia inu, pea ke au mate iā nima ʼo te ʼu tagata heʼe silikosisio ʼaenī?” Pea neʼe logoʼi e Sehova ia te faikole ʼa Samisoni pea mo tali age kiai. “Neʼe ʼavahi e te ʼAtua ia te tufu . . . pea haʼu mai ai te vai, pea neʼe ina inu, pea neʼe hoki toe mālama ai pea mo toe maʼu ai tona mālohi.”​—⁠Kau Tuʼi Fakamāu 15⁠:​18, 19.

Neʼe lotomālohi ia Samisoni ke hoko atu tana fakatuʼutuʼu, ʼaē ko te tauʼi te kau Filisitini. Neʼe ʼalu ʼo nofo ʼi te ʼapi ʼo te fafine paomutu ʼi Kasa, ʼaki te fakatuʼutuʼu ʼaē ke ina tauʼi te ʼu fili ʼo te ʼAtua. Neʼe tonu ke maʼu e Samisoni hona nofoʼaga ki te pōʼuli ʼi he kolo ʼo te ʼu fili, pea neʼe ina maʼu tona nofoʼaga ʼi te ʼapi ʼo te fafine paomutu. Neʼe mole nofo ai moʼo fakahoko he ʼu aga heʼe ʼaoga. Neʼe mavae ʼi te ʼapi ʼo te fafine ʼi te māʼupō, pea neʼe fa ki te ʼu matapā ʼo te kolo mo ʼona kaumatapā, pea ina ʼamo ia kilometa e 60 ki te tumutumu ʼo te moʼuga ʼe tuʼu ōvi ki Hepelone . Neʼe ina fai te faʼahi ʼaia ʼaki te faka fealagia pea mo te mālohi ʼaē neʼe foaki age e te ʼAtua.​—⁠Kau Tuʼi Fakamāu 16⁠:​1-3.

Neʼe makehe te gāue ʼa te laumālie maʼoniʼoni ia Samisoni ʼuhi ko te ʼu ʼaluʼaga neʼe mole hoko māhani. ʼI te temi nei, ko te kau kaugana agatonu ʼa te ʼAtua ʼe nātou lava falala ki te laumālie pe ʼaia ke ina fakamālohiʼi ia nātou. Neʼe fakamoʼoni age e Sesu ki tana kau tisipulo ko Sehova ʼe ina ‘foaki anai te laumālie maʼoniʼoni kiā nātou ʼaē ʼe nātou kole kiā te ia.’​—⁠Luka 11⁠:⁠13.

He Koʼe Koa ‘Neʼe Mavae Ia Sehova Ia Samisoni’?

Neʼe ʼofa leva ia Samisoni ʼi te fafine neʼe higoa ko Talila. Neʼe loto e te ʼu ʼaliki e toko nima ʼo Filisitia ke nātou matehi ia Samisoni, koia neʼe nātou fakaʼaogaʼi ia te fafine moʼo fakahoko ia te faʼahi ʼaia. Neʼe nātou fakaōvi kiā Talila ʼo nātou ʼui fēnei age ki ai: “Kākāʼi ia ia ke ina fakahā atu peʼe haʼu mai fea tona mālohi lahi, pea koteā ʼaē ʼe tonu ke tou fai ke feala hatatou puke ia ia.” Moʼo totogi ʼo Talila, neʼe tahi foaki age e te ʼu hau ʼaia e toko nima “te ʼu foʼi piesi siliva e afe teau.”​—⁠Kau Tuʼi Fakamāu 16⁠:​4, 5.

Kapau ko te ʼu foʼi piesi siliva neʼe ko te ʼu sikeli, pea ko te ʼu sikeli e 5 500 neʼe ko he toe totogi. ʼAki te ʼu sikeli e 400, neʼe totogi ʼaki e Apalahamo te tanuʼaga ʼo tona ʼohoana, pea ko te tagata kaugana neʼe fakatau ki te ʼu sikeli pe e 30. (Senesi 23⁠:​14-20; Ekesote 21⁠:32) Ko Talila neʼe lagi ko he fafine Iselaele, he neʼe fakaʼaogaʼi e te ʼu ʼaliki ʼaia ʼo te ʼu kolo Filisitini e nima, ia tana loto mānumānu kae mole nātou fakaʼaogaʼi tana lagolago ki te fenua. Ko te meʼa ʼe tou ʼiloʼi papau, neʼe tali e Talila ia te totogi.

Tuʼa tolu neʼe fakahā e Samisoni kiā Talila te ʼu tali hala ʼo ʼuhiga mo te meʼa ʼaē neʼe ina kole age, pea tuʼa tolu neʼe ina faigaʼi ke ina tuku ia Samisoni ki tona ʼu fili. Kae “ ʼi tana fakakinakinaʼi tuʼumaʼu ia ia ʼaki tana ʼu palalau pea mo fakaoloolo ia ia, neʼe lotohoha ʼaupito ai tona nefesi.” Neʼe fakahā age leva e Samisoni ia te moʼoni​—⁠ko tona lauʼulu neʼe mole heʼeki kosi ʼi he temi. Kapau ʼe kosi tona lauʼulu, pea ʼe liliu anai ʼo vaivai, ohage ai leva tona mālohi ko te tagata fuli pe.​—⁠Kau Tuʼi Fakamāu 16⁠:​6-17.

Neʼe tō ai leva ia Samisoni. Neʼe fai puleʼaki ia Talila ʼo ʼuhiga mo Samisoni ke feala hana kosi tona lauʼulu. Kae ko te mālohi ʼo Samisoni neʼe mole maʼu moʼoni ʼi tona lauʼulu. Ko tona lauʼulu neʼe ina fakatātā pe tana ʼu felogoi makehe mo te ʼAtua ʼi tona ʼuhiga Nasilea. ʼI te tuku e Samisoni ke tō ia ia ʼi he ʼaluʼaga neʼe fakatupu kovi ai ki tona ʼuhiga Nasilea ʼo kosi ai tona ʼulu, koia ‘neʼe mavae ai ia Sehova ia ia.’ ʼI te temi leva ʼaē neʼe mālo ai te kau Filisitini ia Samisoni, neʼe nātou fakakiviʼi ia ia, pea mo nātou pilisoniʼi ia ia​—⁠Kau Tuʼi Fakamāu 16⁠:​18-21.

ʼE ko he ako mālohi kiā tatou! ʼE tonu ke maʼuhiga ʼaupito kiā tatou tatatou ʼu felogoi mo Sehova! Kapau ʼi he faʼahiga ʼaluʼaga pe ʼe tou fakatō laloʼi ai totatou ʼuhiga Kilisitiano, ʼaē kua tou foaki totatou maʼuli ki te ʼAtua, ʼe tou lava ʼamanaki koa ʼe hoko atu anai totatou tapuakina e te ʼAtua?

“Ke Au Mate Mo Te Kau Filisitini”

Ko te kau Filisitini ʼaē kua fiafia neʼe nātou fakafetaʼi ki tonatou ʼatua ko Takone ʼi tanatou mālo ia Samisoni. Moʼo fakafiafia ki tanatou mālo, neʼe nātou ʼaumai tanatou tagata pilisoni ki te fale lotu ʼo Takone. Kae neʼe ʼiloʼi e Samisoni pe koʼe neʼe mālo te kau Filisitini. Neʼe ina ʼiloʼi ko Sehova neʼe mavae ia ia, pea kua fakahemala ʼi tana hala ʼaia. ʼI te temi ʼaē neʼe pilisoniʼi ai ia Samisoni, neʼe toe loloa tona lauʼulu. ʼI te temi leva ʼaē kua fakahaga ai ki te toko lauʼi afe kau Filisitini, koteā ʼaē neʼe ina fai?

Neʼe faikole fēnei ia Samisoni: “Tuʼi ʼAliki ko Sehova, fakalelei siʼi ou loto kae ke manatuʼi au, fakalelei siʼi ou loto kae ke foaki mai te mālohi,ʼi te lakaga pe ʼaenī e tahi, ia koe, te ʼAtua moʼoni, pea ke au lagavaka ki te kau Filisitini ki he tahi ʼo toku ʼu mata.” Pea neʼe kapa ki te ʼu pou e lua ʼo te lotomālie ʼo te fale, pea “neʼe ina ʼekenaki mo tona mālohi kātoa.” Koteā ʼaē neʼe hoko ai? “Neʼe holo ifo te fale ki te kau ʼaliki ʼo te kau Filisitini pea mo te hahaʼi kātoa ʼaē neʼe nonofo ai, ʼo laka age te kau mātea ʼaē neʼe hoko ʼaki tona mate, iā nātou ʼaē neʼe ina matehi ʼi tona temi maʼuli.”​—⁠Kau Tuʼi Fakamāu 16⁠:​22-30.

ʼO ʼuhiga mo tona mālohi, neʼe mole ʼi ai he tahi tagata neʼe tatau mo Samisoni. Neʼe maʼuhiga ʼaupito tana ʼu gāue mālohi. Kae ko te faʼahi ʼaē ʼe maʼuhiga tāfito, heʼe tohi ʼi te Folafola ʼa Sehova ko Samisoni ʼe kau ia nātou ʼaē neʼe tui mālohi.​—⁠Hepeleo 11⁠:​32-34.

[Paki ʼo te pasina 26]

Koteā ʼaē neʼe tupu ai te mālohi ʼa Samisoni?

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae