Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w06 1/10 p. 3-7
  • Koutou Fakahā Te ʼOfa Pea Mo Te Fakaʼapaʼapa, ʼo Koutou Puleʼi Tokotou ʼAlelo

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Koutou Fakahā Te ʼOfa Pea Mo Te Fakaʼapaʼapa, ʼo Koutou Puleʼi Tokotou ʼAlelo
  • Te Tule Leʼo—2006
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Tokaga Ki Te ‘Meʼa ʼAē ʼe Kovi, ʼe Vale’
  • ‘Koutou Līaki Te Fatufatu’
  • ‘Tou Puleʼi Totatou ʼAlelo’
  • Koutou Līaki ‘Te Lotokovi, Te ʼIta, Pea Mo Te Hāūhāū’
  • ʼE Tonu Ke ʼi Ai He “Felogoi ʼĀteaina”
  • ʼE Koutou Lava Fetogi
  • Kotou Fai He ʼu Palalau “ ʼe Lelei Moʼo Laga” ʼo Niʼihi
    “Kotou Haga Nonofo ʼi Te ʼOfa ʼo Te ʼAtua”
  • ʼAua Naʼa Veteki e Te Tagata Te Meʼa ʼAē Kua Haʼi e Te ʼAtua
    Te Tule Leʼo—2007
  • Ka Tokakovi Te Taumātuʼa
    Te Tule Leʼo—2005
  • Te ʼu Fakatuʼutuʼu Tāfito e Lua Ke Tologa Ai Te Nofo ʼOhoana
    Te Kalavi ʼo Te Manuʼia Faka Famili
Te Tule Leʼo—2006
w06 1/10 p. 3-7

Koutou Fakahā Te ʼOfa Pea Mo Te Fakaʼapaʼapa, ʼo Koutou Puleʼi Tokotou ʼAlelo

“Koutou tahi ofa ki tona ohoana o hage ko kita totonu, pea ko te fafine ohoana, ke fakaapaapa ki tona ohoana.”—Efeso 5:33.

1, 2. Ko te fehuʼi maʼuhiga fea ʼaē ʼe tonu ke fai e te hahaʼi fuli ʼaē kua ʼohoana, pea koteā tona tupuʼaga?

KAPAU lā ʼe foaki atu he meʼa ʼofa neʼe kofukofu pea tohi ai: “Pelepelegesi.” ʼE koutou gaohi feafeaʼi anai te kofukofu ʼaia? ʼE mahino ia ʼe koutou tōkakaga lelei anai ke mole maumau. E feafeaʼi ʼo ʼuhiga mo te meʼa ʼofa ʼaē ko te ʼohoana?

2 Neʼe ʼui fēnei e te fafine vītua Iselaele ko Naomi ki te ʼu fafine kei finemui ko Olipa pea mo Lute: “Ke foaki atu e Sehova he meʼa ʼofa kiā koulua, pea ke koulua maʼu hokolua nofoʼaga mālōlō ʼo koulua tahi nofo ʼi te ʼapi ʼo tona ʼohoana.” (Lute 1:3-9) ʼO ʼuhiga mo he fafine ʼohoana lelei, ʼe ʼui fēnei ʼi te Tohi-Tapu: “Ko te tofiʼa mai te ʼu tāmai: ko he ʼapi pea mo he ʼu koloā kae ʼe haʼu ia mai ia Sehova he fafine ʼohoana ʼe poto.” (Tāʼaga Lea 19:14) Kapau kua koutou ʼohoana, pea ʼe tonu ke koutou faka ʼuhiga tokotou ʼohoana ohage ko he meʼa ʼofa mai te ʼAtua. ʼE koutou gaohi feafeaʼi anai te meʼa ʼofa ʼaē neʼe foaki atu e te ʼAtua?

3. Koteā te tokoni ʼa Paulo ʼe tonu ke mulimuli kiai te ʼu tagata pea mo te ʼu fafine ʼohoana?

3 ʼI tana faitohi ki te kau Kilisitiano ʼo te ʼuluaki sēkulō, neʼe ʼui fēnei e te ʼapositolo ko Paulo: “Koutou tahi ofa ki tona ohoana o hage ko kita totonu, pea ko te fafine ohoana, ke fakaapaapa ki tona ohoana.” (Efeso 5:33) Tou vakaʼi peʼe lava mulimuli feafeaʼi te ʼu tagata pea mo te ʼu fafine ʼohoana ki te tokoni ʼaia ʼi tanatou ʼu palalau.

Tokaga Ki Te ‘Meʼa ʼAē ʼe Kovi, ʼe Vale’

4. ʼE lava liliu feafeaʼi te ʼalelo ko he mālohi moʼo fai ʼo te meʼa ʼaē ʼe lelei peʼe ko te meʼa ʼaē ʼe kovi?

4 Ko te tagata faitohi ʼo te Tohi-Tapu ko Sakopo, ʼe ina ʼui ko te ʼaleloʼe ko “he meʼa ia ʼe kovi, ʼe vale ia, ʼe fonu ia ko te kafo kona ʼe feala ke ina matehi he tahi.” (Sakopo 3:8, MN ) Neʼe mahino kiā Sakopo ia te moʼoni ʼaenī: ʼe lahi ʼaupito te ʼu fua kovi mokā ʼe mole puleʼi te ʼalelo. ʼE mahino ia, neʼe kua ina ʼiloʼi te tāʼaga lea ʼi te Tohi-Tapu ʼaē ʼe ina fakatatau he ʼu palalau neʼe mole fakakaukauʼi ohage ko “he ʼu tā ʼaki he heletā.” Kae ʼi te tāʼaga lea pe ʼaia ʼe toe ʼui ai “ko te ʼalelo ʼo te kau popoto ʼe ina fakamālōlō ia.” (Tāʼaga Lea 12:18) Koia ʼe malave mālohi te ʼu kupu ʼaē ʼe tou fakaʼaogaʼi. ʼE feala ke lavea ai he tahi, peʼe mālōlō ai. ʼE malave feafeaʼi takotou ʼu palalau ki tokotou ʼohoana? Kapau ʼe koutou fai te fehuʼi ʼaia ki tokotou ʼohoana, koteā anai tana tali?

5, 6. Ko te ʼu tupuʼaga fea ʼe feala ai ke faigataʼa ki ʼihi tanatou puleʼi tonatou ʼalelo?

5 Kapau ko he agamāhani takotou fai he ʼu palalau fakatupu lavea ki tokotou ʼohoana, ʼe feala ke koutou fetogi te ʼaluʼaga ʼaia. Kae ʼe tonu anai ke koutou faiga lahi ki te faʼahi ʼaia. Koteā tona tupuʼaga? Ko tona tupuʼaga ʼaē heʼe tonu ke tou tauʼi totatou kakano agahala. ʼUhi ko tatatou maʼu te agahala, ʼe mole lelei tatatou faʼahiga fakakaukau pea mo tatatou palalau ki he tahi. Neʼe tohi fēnei e Sakopo: “Kapau e i ai he tagata e mole hala moka lea, ko te tagata aia e haohaoa pau, e ina mafai te pulei o te sino katoa.”—Sakopo 3:2.

6 ʼO hilifaki ki totatou ʼuhiga agahala, ʼe lagi tou fakaʼaogaʼi kovi anai totatou ʼalelo ʼuhi ko te loto fale ʼaē neʼe tou lahilahi ake ai. Ko ʼihi hahaʼi neʼe natou lahilahi ake ʼi he ʼu loto fale neʼe “logogataʼa, . . . heʼe fakatātāʼofi, [mo] fekai” ai te ʼu mātuʼa. (2 Timoteo 3:1-3, MN ) ʼI te agamāhani, ko te ʼu fānau ʼaē ʼe lahilahi ake ʼi he loto fale feiā ʼe natou toe maʼu te ʼu agaaga ʼaia ʼi tanatou kua lalahi. ʼE mahino ia, ʼe mole tonu ke tou fai he ʼu palalau kovi ʼo tou takuʼaki ko totatou ʼuhiga agahala peʼe ko te ʼaluʼaga faka fāmili ʼaē neʼe tou lahilahi ake ai. Kae ko tatatou ʼiloʼi ia te ʼu faʼahi ʼaia ʼe tokoni mai ke tou mahino peʼe koʼe ʼe faigataʼa ʼaupito ki ʼihi tanatou puleʼi tonatou ʼalelo ke mole ina fai he ʼu palalau kovi.

‘Koutou Līaki Te Fatufatu’

7. Koteā ʼaē neʼe fia ʼui e Petelo ʼi tana tokoni ʼaē ki te kau Kilisitiano ke natou “līaki . . . te ʼu faʼahiga fatufatu fuape?”

7 Ko he ʼu palalau kovi ʼi te maʼuli faka taumātuʼa, tatau aipe peʼe koteā tona tupuʼaga, ʼe fakahā ai te mole maʼu ʼo te ʼofa pea mo te mole fakaʼapaʼapa ki tona ʼohoana. Ko tona tupuʼaga la ʼaiaʼo te tokoni ʼa Petelo ki te kau Kilisitiano ke natou “līaki . . . te ʼu faʼahiga fatufatu fuape.” (1 Petelo 2:1, MN ) Ko te kupu faka Keleka ʼaē neʼe fakaliliu ki te kupu “fatufatu” ko tona faka ʼuhiga ko “he tauveleʼi.” ʼE faka ʼuhiga ki te ‘fana ʼo te hahaʼi ʼaki he ʼu palalau.’ ʼE fakahā lelei ai te ʼu fua kovi mokā mole puleʼi te ʼalelo!

8, 9. Koteā ʼaē ʼe feala ke hoko mokā fai he ʼu palalau moʼo fakamālaloʼi, pea he koʼe ʼe mole tonu ke fai e he taumātuʼa te ʼu palalau ʼaia?

8 Ko he ʼu palalau moʼo fakamālaloʼi he tahi ʼe lagi ko he meʼa ʼe mole koviʼia, kae tou vakaʼi pe koteā ʼaē ʼe hoko mokā palalau feiā he tagata peʼe ko he fafine ʼohoana. Ko te ʼui ʼaē ki tokita ʼohoana ʼe vale, peʼe manatu pe kiā ia ʼe hage ko hatatou ʼui ʼe feiā tona ʼulugaaga—pea ʼe fakalainoa kiā ia. ʼE mahino ia, ʼe ko he agakovi ʼaia. Pea e feafeaʼi age lā te ʼu palalau ʼaē ʼe fakahā lelei ai te ʼu vaivaiʼaga ʼo tokita ʼohoana? Ohage lā ko te ʼui fēnei “ ʼE ke tauhala tuʼumaʼu pe” peʼe “ ʼE mole he temi ʼe ke fakalogo mai kiā au.” ʼE mole koa lā ko he ʼu palalau fakavalevale ʼaia? ʼE mahino ia ʼe fai anai he tali ʼitaʼita ki te ʼu palalau ʼaia. Pea ki muli age ʼe feala ke hoko ai he fihi lahi.—Sakopo 3:5.

9 Ko he ʼu fai palalau ʼe fakamālaloʼi ai he tahi ʼi te taumātuʼa, ʼe tupu ai he ʼu fihi, pea ʼe feala ke fua kovi te ʼu fihi ʼaia. ʼE ʼui fēnei iā Tāʼaga Lea 25:24: “ ʼE lelei age takita nofo ʼi he pokoʼi meʼa ʼo te lalo ʼato ʼi [takita] maʼuli mo he fafine ʼohoana ʼe kē tuʼumaʼu, kae ʼapi tahi.” ʼE moʼoni, ʼe feala ke tou toe ʼui te faʼahi ʼaia ʼo ʼuhiga mo he tagata ʼohoana ʼe kē tuʼumaʼu pe. ʼAki te temi, ʼe feala ke tokakovi te taumātuʼa ʼuhi ko he ʼu laukovi, lagi manatu anai e te tagata peʼe ko te fafine ʼe mole ʼofa ia kiā ia, peʼe ʼe mole tāu ke ʼofainaʼi. ʼE hā lelei mai, ʼe maʼuhiga ke tou puleʼi totatou ʼalelo. Kae ʼe lava feafeaʼi te faʼahi ʼaia?

‘Tou Puleʼi Totatou ʼAlelo’

10. He koʼe ʼe maʼuhiga ke tou puleʼi totatou ʼalelo?

10 ʼE ʼui fēnei iā Sakopo 3:8 (MN ): “[Ko] te ʼalelo, ʼe mole he tahi ʼi te tagata ʼe feala ke ina puleʼi.” Kae ʼe tonu ke tou faiga mālohi ke tou puleʼi totatou ʼalelo. “Kapau ʼe manatu he tahi ʼe ina fai leleiʼi te tauhi, kā mole ina tāʼofi tona ʼalelo, kae ina haga kākāʼi tona loto, ko te tauhi ʼa te tagata ʼaia ʼe ʼalu noa.” (Sakopo 1:26, MN; 3:2, 3) ʼE fakahā e te ʼu palalau ʼaia te maʼuhiga ʼo tatatou faʼahiga fakaʼaogaʼi ʼo totatou ʼalelo. ʼE mole malave pe ki takotou ʼu felogoi mo tokotou ʼohoana; ʼe malave ki takotou ʼu felogoi takitokotahi mo Sehova ʼAtua.—1 Petelo 3:7.

11. ʼE lava feafeaʼi ke mole liliu he kiʼi tokakovi ko he toe kē?

11 ʼE ko he aga fakapotopoto hakotou tōkakaga ki takotou faʼahiga palalau ki tokotou ʼohoana. Kā hoko he fihifihia, koutou faiga ke fakasiʼisiʼi te ʼita. Tou vakaʼi te ʼaluʼaga neʼe hoko ʼi te maʼuli ʼo Isaake pea mo tona ʼohoana, ia Lepeka, ohage ko tona tuʼu iā Senesi 27:46–28:4. “Neʼe ʼui fēnei e Lepeka kiā Isaake: ‘Kua au fehiʼa ki toku maʼuli ʼuhi ko te ʼu ʼofafine ʼo Heti. Kapau ʼe toʼo e Sakopo he ʼohoana ʼi te ʼu ʼofafine ʼo Heti, ohage ko te ʼu taʼahine ʼaenī, ʼi te ʼu taʼahine ʼo te fenua, koteā tona ʼaoga kiā au ke au maʼuli?’ ” ʼE mole fakahā mai pe neʼe tali fefeka age ia Isaake. Kae neʼe ina fekauʼi tonā foha ko Sakopo ke ʼalu ʼo kumi hona ʼohoana ʼe manavasiʼi ki te ʼAtua, ke mole fakatupu mamahi ai kiā Lepeka. Kapau lā ʼe tupu he fihifihia ʼi te tagata pea mo te fafine ʼohoana, pea ʼe lelei ke mole tukugakoviʼi he tahi, ke mole liliu ai he kiʼi tokakovi ko he toe kē. Ohage lā, ʼaua naʼa koutou ʼui “ ʼE mole pe lā he temi ʼe ke fakatahi ai mo au,” kae ʼe tonu ke koutou ʼui fēnei: “ ʼE au fakaʼamu ke lahi age te temi ke tā fakatahi ai.” Koutou tokaga tāfito ke fakatokatoka te fihifihia kae mole koutou tukugakoviʼi tokotou ʼohoana. ʼAua naʼa koutou kumi peʼe ko ai ʼaē ʼe tonu peʼe ko ai ʼaē ʼe hala. ʼE ʼui fēnei iā Loma 14:19: “Fekumi kia mea o te tokalelei pea mo mea e lagalaga aki tatou taki tokotahi.”

Koutou Līaki ‘Te Lotokovi, Te ʼIta, Pea Mo Te Hāūhāū’

12. Ke tou puleʼi totatou ʼalelo, koteā ʼaē ʼe tonu ke tou faikole kiai, pea koteā tona tupuʼaga?

12 Ko te puleʼi ʼo totatou ʼalelo ʼe mole faka ʼuhiga pe ke tou tōkakaga ki tatatou ʼu palalau. ʼI tona ʼuhiga moʼoni, ʼe hā ʼi tatatou ʼu palalau te meʼa ʼaē ʼi totatou loto kae mole ko te meʼa ʼaē ʼi totatou gutu. Neʼe ʼui fēnei e Sesu: “Ko he tagata agalelei ʼe ina toʼo mai ki tuʼa te ʼu meʼa lelei mai te koloā ʼaē ʼe lelei ʼo tona loto, kae ko he tagata agakovi ʼe ina toʼo mai ki tuʼa te ʼu meʼa kovi mai tona koloā ʼaē ʼe kovi; heʼe ko te mahu ʼo te loto ʼaē ʼe palalau ai te gutu.” (Luka 6:45, MN ) Koia, ke tou puleʼi totatou ʼalelo, ʼe lagi tonu ke tou faikole ohage ko tona fai e Tavite: “Fakatupu iā te au he loto maʼa, Ê ʼAtua, pea ke ke ʼai iā te au he laumālie foʼou, ʼe mālohi.”—Pesalemo 51:10.

13. ʼE lava feafeaʼi ke fakatupu e te lotokovi, mo te ʼita, pea mo te hāūhāū he ʼu lea kovi?

13 Neʼe uga e Paulo te kau Efeso ke tuku tanatou fai he ʼu palalau ʼe lavea pea ke natou toe tauʼi mo te ʼu meʼa ʼaē ʼi tonatou loto ʼaē ʼe tupu ai tanatou fai he ʼu palalau feiā. Neʼe ina tohi fēnei: “Ke toʼo iā koutou te lotokovi fuli pe, te ʼita fuli pe, te hāūhāū fuli pe, te kalaga fuli pe, te lea kovi fuli pe, pea mo te agakovi fuli pe.” (Efeso 4:31, MN ) Koutou tokagaʼi, ʼi muʼa ʼo tana talanoa ki “te kalaga fuli pe, te lea kovi fuli pe,” neʼe talanoa Paulo ki “te lotokovi fuli pe, te ʼita fuli pe, te hāūhāū fuli pe.” ʼE ko te ʼita ʼaē ʼe tupu ai te fai ʼo he ʼu palalau ʼe lavea. Koia koutou fai te ʼu fehuʼi ʼaenī: ‘ ʼE au tānaki koa ʼi toku loto te lotokovi pea mo te ʼita? ʼE au “hoko ʼita” koa?’ (Tāʼaga Lea 29:22) Kapau ʼe koutou feiā, pea koutou faikole ke tokoni atu te ʼAtua ke koutou tauʼi te ʼu agaaga ʼaia pea mo koutou loto lolomi ke mole koutou tuku ke hake tokotou ʼita. ʼE ʼui fēnei iā Pesalemo 4:4: “Koutou hoha kae ʼaua naʼa koutou agahala. Koutou palalau ʼi tokotou loto, ʼi tokotou moeʼaga, pea mo nonofo fakalogologo.” Kapau ʼe koutou logoʼi ʼe hake tokotou ʼita pea mo koutou tuʼania naʼa mole koutou loto lolomi, koutou mulimuli ki te tokoni ʼaē iā Tāʼaga Lea 17:14: “ ʼI muʼa ʼo te hoko ʼo te kē, mavae mai ai.” Koutou mavae faka temi mai te ʼaluʼaga ʼaia ʼo aʼu ki takotou kua fīmālie.

14. Koteā te ʼu fua ʼo te lotokovi ʼi he taumātuʼa?

14 ʼE mole faigafua te tauʼi ʼo te hāūhāū pea mo te ʼita, tāfito lā mokā tupu mai ai te meʼa ʼaē ʼe ʼui e Paulo ko te “lotokovi.” Ko te kupu faka Keleka ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi e Paulo ʼi henī neʼe fakaʼaogaʼi moʼo talanoa ki he “tahi ʼe lotokovi ʼe mole fia fai he fakatokatoka” pea mo ‘he tahi ʼe ina fakaʼau te ʼu hala ʼaē neʼe fai kiā ia.’ ʼI ʼihi temi, ko te loto ʼita ʼe hage ko he kaupā ʼi te tagata pea mo tona ʼohoana, pea ʼe feala ke nofo fualoa te ʼaluʼaga ʼaia. Kapau neʼe mole fakatokatoka lelei he fihifihia, pea ʼe feala ke hoko ai he fehiʼa. Kae ʼe mole he fua lelei ʼo te taupau ʼo te ʼita ʼo ʼuhiga mo he ʼu hala neʼe fai ʼi te temi muʼa. ʼE mole feala ke fetogi te meʼa ʼaē neʼe hoko. Ko he hala neʼe fakamolemole ʼe tonu ke galoʼi. Ko te ʼofa “e mole lotokovi.”—1 Kolonito 13:4, 5.

15. Koteā ʼaē kā tokoni anai kiā nātou ʼaē kua māhani ʼi te fai ʼo he ʼu palalau fefeka ke fetogi tanatou faʼahiga palalau?

15 E feafeaʼi mo kapau neʼe ko he meʼa māhani te fai ʼo he ʼu palalau fefeka ʼi te loto fale ʼaē neʼe koutou lahilahi ake ai, pea kua koutou māhani mo koutou ʼi te palalau feiā? ʼE feala ke koutou fetogi te ʼaluʼaga ʼaia. Neʼe kua koutou fakatuʼu he ʼu tuʼakoi ʼi ʼihi ʼu ʼaluʼaga ʼo tokotou maʼuli, kua koutou fakatotonu ke mole koutou toe fai anai. ʼO ʼuhiga mo te palalau, ko te temi fea ʼaē kā koutou tuʼu ai? ʼE koutou tuku koa takotou palalau ʼi muʼa ʼo hakotou fai he ʼu palalau kovi? ʼE koutou fia mulimuli anai ki te tuʼakoi ʼaē ʼe fakahā ia Efeso 4:29: “Naa mavae mai i outou gutu he kupu kona.” ʼE tonu anai ke “koutou toʼo kehe iā koutou tokotou ʼulugaaga ʼāfea mo ʼana gāue pea ke koutou kofuʼi te ʼulugaaga foʼou, ʼaē ʼaki te ʼatamai mālama totonu, ʼe fakafoʼou ʼo mulimuli ki te pāki ʼo Ia ʼaē neʼe ina fakatupu.”—Kolose 3:9, 10, MN.

ʼE Tonu Ke ʼi Ai He “Felogoi ʼĀteaina”

16. He koʼe ʼe fua kovi ki te maʼuli faka taumātuʼa te mole gū ʼa te tagata ʼohoana peʼe ko te fafine ʼohoana?

16 ʼE mole fua lelei anai mokā mole gū te tagata ʼohoana peʼe ko te fafine ʼohoana ki tona ʼohoana, pea ʼe feala ke hoko ai he meʼa ʼe kovi. ʼE mole ko he fakatūʼā pe ʼaia ʼo tokita ʼohoana, heʼe feala ke hoko te taʼi ʼaluʼaga ʼaia tupu ko te ʼita peʼe ko te lotovaivai. Ko te mole fegūʼaki ʼe fakaʼāʼāsili ai te ʼita pea ʼe mole fakatokatoka ai te fihifihia. Ohage ko tona ʼui e te fafine ʼohoana, “kā mā toe fegūʼaki, ʼe mole mā talanoa ki te fihifihia.”

17. Koteā ʼaē ʼe tonu ke fai e te kau Kilisitiano ʼaē ʼe hoko kiai he ʼu fihifihia faka taumātuʼa?

17 Kā hoko atu te ʼu fihifihia faka taumātuʼa, pea ʼe mole he puleʼaki faigafua ki te faʼahi ʼaia. ʼE ʼui iā Tāʼaga Lea 15:22: “ ʼE mole lava he ʼu fakatuʼutuʼu mokā mole he ʼu felogoi ʼāteaina, kae ʼe hoko he meʼa mo kapau ʼe lahi te ʼu hahaʼi fai tokoni.” ʼE tonu ke koutou heheka pea mo palalau mo tokotou ʼohoana ki te fihifihia. Koutou fakalogo fakalelei ki tokotou ʼohoana ʼaki te fakatuʼutuʼu ʼaē ke koutou fakatokatoka. Kapau ʼe hage ʼe mole feala ke fai te faʼahi ʼaia, he koʼe koa ʼe mole koutou kole tokoni ki te kau tagata ʼāfea ʼi te kokelekasio? Kua natou mālama ki te Tohi-Tapu pea mo māhani ʼi te maʼuliʼi ʼo te ʼu pelesepeto ʼa te Tohi-Tapu. Ko te ʼu tagata ʼaia ʼe natou “[hage] ko he nonoʼaga mokā matagi pea ko he holaʼaga mokā afā.”—Isaia 32:2.

ʼE Koutou Lava Fetogi

18. Koteā te meʼa faigataʼa ʼaē ʼe talanoa kiai ia Loma 7:18-23?

18 Ko te puleʼi ʼo totatou ʼalelo ʼe ko he meʼa faigataʼa. ʼE toe faigataʼa foki te puleʼi ʼo tatatou ʼu aga. ʼI te fakamatala e Paulo te faigataʼaʼia ʼaē neʼe tau mo ia, neʼe ina tohi fēnei: “ ʼE au ʼiloʼi ʼe ia te au, ko tona faka ʼuhiga ʼi toku kakano, ʼe mole nofo ai he meʼa ʼe lelei; heʼe ko te fealagia ʼaē ki te fakaʼamu ʼe nofo ia ia te au, kae ko te fealagia ʼaē ʼo te fai ʼo te meʼa ʼaē ʼe lelei ʼe mole nofo ia ia te au. Ko te meʼa lelei ʼaē ʼe au fakaʼamu kiai ʼe mole au fai au, kae ko te meʼa kovi ʼaē ʼe mole au fakaʼamu kiai, koʼenā te meʼa ia ʼaē ʼe au fai. Koia kapau ko te meʼa ia ʼaē ʼe mole au fakaʼamu kiai ʼaē ʼe au fai, pea ʼe mole ko au ia ʼaē ʼe au fai, kae ko te agahala ia ʼaē ʼe nofo ia au.” ʼUhi ko “te lao ʼo te agahala ʼaē ʼi [totatou] ʼu koga ʼo [totatou] sino,” ʼe tou tau fakaʼaogaʼi kovi ai totatou ʼalelo pea mo ʼihi ʼatu ʼu koga ʼo te sino. (Loma 7:18-23, MN ) Kae ʼe feala ke tou fetogi, pea ʼe feala anai ʼaki te tokoni ʼa te ʼAtua.

19, 20. ʼE lava tokoni feafeaʼi ia te faʼifaʼitaki ʼa Sesu ki te ʼu tagata pea mo te ʼu fafine ʼohoana ʼi tanatou puleʼi tonatou ʼalelo?

19 ʼI he ʼu felogoi ʼe maʼu ai te ʼofa pea mo te fakaʼapaʼapa, ʼe mole tonu ke fai he ʼu palalau neʼe mole fakakaukauʼi, he ʼu palalau fefeka. Koutou fakakaukauʼi ki te faʼifaʼitaki ʼaē neʼe tuku e Sesu Kilisito ʼi te faʼahi ʼaia. Neʼe mole he temi neʼe fakalainoaʼi ai Sesu tana ʼu tisipulo. Māʼiape lā ʼi te pō fakaʼosi ʼo tona maʼuli ʼi te kele, ʼi te fihi ʼa tana kau ʼapositolo ke natou ʼiloʼi pe ko ai iā nātou ʼaē neʼe lahi age, neʼe mole munaʼi nātou e te ʼAlo ʼo te ʼAtua. (Luka 22:24-27) ʼE fai ʼi te Tohi-Tapu te tokoni ʼaenī: “ ʼU tagata ʼohoana, ke koutou haga ʼofa ki ʼokotou ʼohoana, ohage ko te ʼofa ʼa Kilisito ki te kokelekasio pea mo ina foaki ia ia totonu maʼa te kokelekasio.”—Efeso 5:25, MN.

20 E feafeaʼi ki te fafine ʼohoana? “ ʼE tonu ke ina maʼu he fakaʼapaʼapa loloto ki tona ʼohoana.” (Efeso 5:33, MN ) Ko te fafine ʼaē ʼe fakaʼapaʼapa ki tona ʼohoana ʼe kalaga koa ki tona ʼohoana, ʼo palalau kovi ki ai? Neʼe tohi fēnei e Paulo: “E au loto ke koutou iloi: ko te pule o te tagata fuape e ko Kilisito; pea ko te pule o te fafine e ko te tagata; pea ko te pule o Kilisito e ko te Atua.” (1 Kolonito 11:3) ʼE tonu ke fakalogo te ʼu fafine ki tonatou pule ohage ko Kilisito ki tona Pule. (Kolose 3:18) Logola ʼe mole he tagata agahala ʼe feala ke ina faʼifaʼitakiʼi lelei ia Sesu, kae kapau ko te ʼu tagata pea mo te ʼu fafine ʼohoana ʼe natou “mulimuli lelei ki tona ʼu tapugā vaʼe” pea ʼe natou lavaʼi anai te fetogi ʼo tanatou faʼahiga fakaʼaogaʼi ʼo te ʼalelo.—1 Petelo 2:21, MN.

Koteā ʼAē Neʼe Koutou Ako?

• ʼE lava maumauʼi feafeaʼi te maʼuli faka taumātuʼa mokā fakaʼaogaʼi kovi ia te ʼalelo?

• He koʼe ʼe faigataʼa te puleʼi ʼo te ʼalelo?

• Koteā ʼaē kā tokoni mai ke tou puleʼi tatatou faʼahiga palalau?

• Koteā ʼaē ʼe tonu ke koutou fai mokā hoko hokotou ʼu fihifihia faka taumātuʼa?

[Paki ʼo te pasina 6]

ʼE foaki e te ʼu tagata ʼāfea he tokoni ʼe fakatafito ki te Tohi-Tapu

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae