Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w06 1/11 p. 4-7
  • Te ʼu Tokoni ʼe Tou Lava Falala Kiai Moʼo Akoʼi Te Fānau

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Te ʼu Tokoni ʼe Tou Lava Falala Kiai Moʼo Akoʼi Te Fānau
  • Te Tule Leʼo—2006
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Kotou Fakaʼaogaʼi He Temi Lahi Ki Takotou Fānau
  • Kotou Akoʼi Age Kiā Nātou Te ʼu Aga ʼAē ʼe Maʼuhiga
  • Kotou Aga Fakapotopoto
  • Te ʼAoga Lelei ʼo Te Tokoni ʼAē ʼe Kotou Lava Falala Kiai
  • Koutou Akoʼi Takotou Fānau ʼi Tanatou Kei Liliki
    Te Kalavi ʼo Te Manuʼia Faka Famili
  • Tou Faʼu He Famili Ke Mālohi Fakalaumālie
    Te Tule Leʼo—2001
  • ʼU Matuʼā, Kotou Tokoni Ki ʼAkotou Fanau Ke ʼOʼofa Ia Sehova
    Ko Te Tule Leʼo ʼe Ina Kalagaʼi Te PuleʼAga ʼo Sehova (Ako)—2022
  • ʼE Lava Tokoni Atu Koa Te Tohi-Tapu Ke Koutou Akoʼi Takotou Fānau?
    Te Tule Leʼo—2004
Hoko Atu
Te Tule Leʼo—2006
w06 1/11 p. 4-7

Te ʼu Tokoni ʼe Tou Lava Falala Kiai Moʼo Akoʼi Te Fānau

NEʼE ʼui fēnei ia Ruth ʼi tana ʼuluaki faifānau: “Neʼe ko toku taʼu 19, pea neʼe au nofo mamaʼo mo toku fāmili, kae neʼe au tau mo te faʼahi neʼe heʼeki au teuteu kiai.” ʼI tona fāmili neʼe ʼulu tokotahi, pea neʼe mole heʼeki ina fakakaukauʼi ʼe liliu anai ʼo maʼu fānau. Ko te faʼahi fea ʼaē kā ina maʼu ai anai he ʼu tokoni ʼe lava falala kiai?

Pea ko Jan ʼaē ʼi te temi nei ko tana ʼu toe e toko lua, pea kua nā lalahi, ʼe ina manatuʼi fēnei: “ ʼI te kamata neʼe mole au hoha. Kae mole fualoa kiai, pea mahino kiā au ia te mole heʼeki kātoa ʼo taku fakakaukau ki te maʼu fānau.” Kapau ʼi te kamata ʼe mole heʼeki popoto te ʼu mātuʼa peʼe natou lotolotolua ki te faʼahiga akoʼi ʼaē ʼo tanatou fānau, ko ai ʼaē ʼe feala ke natou kumi kiai he ʼu tokoni ʼe ʼaoga moʼo akoʼi tanatou fānau?

Iā ʼaho nei, kua lahi ʼaupitō age te ʼu kumi tokoni ki te Internet. Kae lagi ʼe kotou feʼekeʼaki anai, peʼe ko te tokoni fea ʼaē ʼe kotou lava falala kiai. ʼE tonu ke kotou tōkakaga fakalelei ki te faʼahi ʼaia. ʼE kotou ʼiloʼi lelei koa ia nātou ʼaē ʼe natou fai tokoni atu? Neʼe fua lelei koa te ʼu tokoni ʼaia ki tanatou ʼu fānau totonu? ʼE mahino ia, ʼe tonu ke kotou tōkakaga fakalelei mokā ko he ʼu tokoni ʼo ʼuhiga mo tokotou fāmili. ʼI ʼihi temi, ohage ko tona ʼui ʼi te alatike kua ʼosi, māʼiape lā mo te ʼu tokoni ʼa te hahaʼi popoto ʼe feala ke fakatupu lotomamahi. Koia, ko ai koa ʼaē kā kotou kumi tokoni anai kiai?

Ko Sehova ʼAtua, te Tupuʼaga ʼo te fāmili, ʼe ko ia pē te Matapuna e tahi ʼo te ʼu tokoni ʼe lelei moʼo akoʼi te fānau. (Efeso 3:15) ʼE ko ia pē ʼe ina maʼu ia te poto moʼoni. ʼI tana Folafola, te Tohi-Tapu, ʼe ina foaki te ʼu tokoni ʼe tou lava falala kiai, pea mo ʼaoga moʼoni kiā tātou. (Pesalemo 32:8; Isaia 48:​17, 18) Kae ʼa tātou pē tona maʼuliʼi.

Neʼe kole ki te ʼu taumātuʼa e tokolahi ke natou fakamatala ia he ʼu tokoni neʼe natou maʼu ʼi tanatou akoʼi tanatou ʼu fānau ke natou liliu ko ni hahaʼi fakapotopoto pea mo manavasiʼi ki te ʼAtua. Neʼe natou ʼui, kapau neʼe fua lelei, heʼe ko tanatou maʼuliʼi tāfito ia te ʼu pelesepeto faka Tohi-Tapu. Maʼa nātou, ʼe kei feala pē hatatou falala ʼi te temi nei ki te ʼu tokoni ʼi te Tohi-Tapu ohage pē ko te temi ʼaē neʼe tohi ai.

Kotou Fakaʼaogaʼi He Temi Lahi Ki Takotou Fānau

Ko Catherine ʼaē ko tana ʼu tamaliki e toko lua, ʼi te fehuʼi age ʼaē kiā ia, pe ko te tokoni fea ʼaē neʼe ʼaoga tāfito kiā ia, neʼe ina tali aipe ko te koga tohi ʼo Teutalonome 6:7. ʼE ʼui fēnei ʼi te vaega ʼaia: “ ʼE tonu anai ke ke akoʼi [te ʼu pelesepeto faka Tohi-Tapu] ki tou foha pea mo ke talanoa kiai mokā ke heka anai ʼi tou loto fale, mokā ke haʼele anai ʼi te ala, mokā ke takoto anai, pea mokā ke tuʼu ake anai.” Neʼe mahino kiā Catherine, ko te muliʼi ʼo te tokoni ʼaia, ʼe tonu anai ke lahi tona temi ʼaē ʼe ina fakaʼaogaʼi ki tana fānau.

ʼE lagi kotou ʼui anai: ‘ ʼE faigafua age tona ʼui ʼi tona fai.’ Pea kapau lā ʼe tonu ke gāue te taumātuʼa heʼe mole feʼauga te maʼuli ʼo te fāmili ʼaki pē he totogi e tahi, ʼe feafeaʼi anai ki te ʼu mātuʼa ʼaē ʼe maʼumaʼua hanatou fakaʼaogaʼi he temi lahi moʼo tokaga ki tanatou fānau? Ko Torlief, ʼaē ko tona foha kua ina akoʼi tona fāmili, ʼe ina ʼui, ko te puani ʼaē ʼe maʼuhiga, ʼe ko te muliʼi ʼo te tokoni ʼaē iā Teutalonome. Kā kotou ʼolo ki he faʼahi, kotou ʼolo mo takotou fānau, heʼe ko he ʼu faigamālie ʼaia ke kotou fai palalau ai mo nātou. ʼE ʼui fēnei e Torlief: “Ko au mo toku foha neʼe mā fai te ʼu fakatuʼutuʼu fakatahi ʼo ʼuhiga mo tomatou fāmili. Neʼe matou folau fakatahi faka fāmili, pea mo kakai fakatahi.” Ko tona fua, ʼe ina ʼui fēnei: “Neʼe feala ai ki tamā tama ke palalau faʼifaʼitaliha tuʼumaʼu mai kiā māua.”

Kae ʼe feafeaʼi lā mo kapau ʼe puli te felogoi pea mo faigataʼa te fai palalau? Ko te faʼahi ʼaia ʼe tautau hoko mokā lahilahi ake te fānau. Koia ʼaē ʼe tonu ai ke lahi tokotou temi ʼaē ʼe kotou fakaʼaogaʼi moʼo akoʼi ʼo nātou fānau. Ko Ken ia te ʼohoana ʼo Catherine, ʼe ina manatuʼi te temi ʼaē neʼe taʼu hogofulu tupu ai tanā taʼahine, neʼe meomeo tanā taʼahine ʼo ʼui ʼe mole tokatokaga age tana matuʼa mokā palalau age. Pea ko he meomeo ʼe maʼu tatau e te kau tūpulaga. Koteā ʼaē neʼe fai e Ken? ʼE ina ʼui fēnei: “Neʼe au fakatuʼutuʼu ke lahi toku temi ʼaē ke au fakalogo ʼāteaina pē kiā ia, ʼo fai palalau mo ia ki tana ʼu manatu, te ʼu meʼa ʼaē ʼi tona loto, pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼita kiai. Ko he faʼahi neʼe tokoni moʼoni kiā ia.” (Tāʼaga Lea 20:5) Kae ʼe ʼui e Ken, ko te tupuʼaga ʼo te fua lelei ʼo te fakatuʼutuʼu ʼaia, ʼe ko tanatou felogoi tuʼumaʼu faka fāmili. ʼE ina ʼui fēnei: “Ko au pea mo toku ʼofafine neʼe mā felogoi tuʼumaʼu, pea koia ʼaē neʼe feala ai hana palalau faʼifaʼitaliha mai kiā au.”

Tou tokagaʼi, neʼe fakahā ʼi te ako heʼeki faʼa fualoa, ko te kau tūpulaga tāfito ʼaē ʼe natou ʼui, ʼe mole lahi te temi ʼaē ʼe fakaʼaogaʼi e te ʼu mātuʼa pea mo te fānau ke natou fakatahi ai. Koia, he koʼe ʼe lelei ke muliʼi te tokoni faka Tohi-Tapu? Ke lahi te temi ʼaē ʼe kotou fakaʼaogaʼi mo takotou fānau​—ki te mālōlō pea mo te gāue fakatahi, ʼi fale pea mokā kotou folau, ʼi te uhu mokā kotou ʼaʼala ake pea mo te pōʼuli mokā kotou momoe. Kapau ko he faʼahi ʼe feala, kotou ʼolo mo nātou ki te ʼu faʼahi fuli ʼaē ʼe kotou ʼolo kiai. Kā tou muliʼi te manatu ʼaē iā Teutalonome 6:​7, pea ʼe mole ʼi ai he tahi age meʼa ʼe ina lava fetogi ia te temi ʼaē ke kotou fakaʼaogaʼi maʼa takotou fānau.

Kotou Akoʼi Age Kiā Nātou Te ʼu Aga ʼAē ʼe Maʼuhiga

Ko Mario, ko te tagata fai lao pea ko tana ʼu tamaliki e toko lua, ʼe ina toe fai ia te tokoni ʼaia: “Ke lahi ʼaupitō tokotou ʼofa ki takotou fānau, pea mo lautohi mo nātou.” Kae ʼe mole ko he gāue pē ke akoʼi ʼo te ʼu fealagia fakakaukau ʼo takotou fānau. ʼE tonu ke kotou akoʼi nātou ke natou ʼiloʼi te fakakehekeheʼi ʼo te meʼa ʼaē ʼe lelei mai te meʼa ʼaē ʼe kovi. ʼE toe ʼui fēnei e Mario: “Kotou ako ia te Tohi-Tapu mo nātou.”

Ki te faʼahi ʼaia, ʼe tokoni fēnei te Tohi-Tapu ki te ʼu mātuʼa: “Aua tautou fakatupu ita ki autou fanau, kae koutou fakaʼako natou ki te fakalogo mo te u fakatokaga i te malama o te Aliki.” (Efeso 6:4) ʼE lahi te ʼu fāmili ʼi te temi nei, ʼe mole kei natou faka maʼuhigaʼi te akoʼi ki tanatou fānau ia te ʼu aga ʼaē ʼe maʼuhiga. Ko ʼihi ʼe natou ʼui, ʼe fakalogo pē ki te fānau mokā natou lalahi ia te filifili ʼo te aga ʼaē ke natou fai. ʼE feafeaʼi tokotou loto? ʼI takotou kei veliveli neʼe ʼaoga ke fafaga fakalelei tokotou sino ke kotou mālohi pea mo maʼuli mālōlō ʼi takotou lahilahi ake, pea ʼe toe ʼaoga foki mo tokotou ʼatamai pea mo tokotou loto ke akoʼi fakalelei. Kapau ʼe mole ko koutou ʼaē ʼe kotou akoʼi age ki takotou fānau ia te ʼu aga ʼaē ʼe maʼuhiga, pea ʼe natou fakaʼaogaʼi anai te ʼu manatu ʼo tonatou ʼu kaugā ako pea mo tonatou ʼu kau faiako, peʼe ko te ʼu tala logo.

ʼE lava tokoni te Tohi-Tapu ki te ʼu mātuʼa ki te akoʼi ʼo tanatou fānau ke natou ʼiloʼi te fakakehekeheʼi ʼo te meʼa ʼaē ʼe lelei mai te meʼa ʼaē ʼe kovi. (2 Timoteo 3:​16, 17) Ko Jeff, ʼaē ko he tagata ʼāfea fakapotopoto neʼe ina akoʼi tana ʼu tamaliki e toko lua, ʼe ina tokoniʼi tātou ke fakaʼaogaʼi te Tohi-Tapu moʼo akoʼi te ʼu aga ʼaē ʼe maʼuhiga ki te fānau. ʼE ina ʼui fēnei: “Kā fakaʼaogaʼi e te fānau ia te Tohi-Tapu, pea ʼe natou ʼiloʼi ai anai te manatu ʼa te Tupuʼaga ʼo ʼuhiga mo he faʼahiga meʼa neʼe hoko, kae mole ko te manatu pē ʼaia ʼa tanatou ʼu mātuʼa. ʼE mā fakatokagaʼi, ʼe ko te tokoni pē ʼaē ʼi te Tohi-Tapu ʼe malave ki te ʼatamai pea mo te loto ʼo te tamasiʼi. Moʼo fakatonutonuʼi he manatu peʼe ko he aga ʼe kovi, ʼe tonu anai ke mā maʼu he vaega faka Tohi-Tapu ʼe lelei. ʼOsi ʼaia, pea mā ʼolo mo te tamasiʼi ki he faʼahi ʼe matou ʼāteaina ai, ʼo fakalau age ki ai he vaega. ʼI te agamāhani, ʼe tagi ʼi tana ʼosi lau te vaega. ʼE mā punamaʼuli ki te malave mālohi age ʼo te Tohi-Tapu ki te tamasiʼi, ʼi he palalau peʼe ʼi he aga ʼe mā fai.”

ʼE ʼui fēnei iā Hepeleo 4:12: “E mauli te folafola a te Atua, pea e gaue . . . pea e [“feala ke ina ʼiloʼi,” MN ] te u fakakaukau mo te u manatu o te loto.” Koia, ko te logo ʼaē ʼe fakahā ʼi te Tohi-Tapu, ʼe mole ko he manatu peʼe ko he gāue ʼa te ʼu tagata ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi e te ʼAtua moʼo tohi te Tohi-Tapu, kae ko te manatu ʼa te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te aga ʼaē ʼe tonu ke fai. Ko he faʼahi ʼe kehekehe ai te Tohi-Tapu mo te ʼu tohi fuli. Kā kotou fakaʼaogaʼi te Tohi-Tapu moʼo akoʼi takotou fānau, ʼe kotou tokoni kiā nātou ke natou maʼu ia te manatu ʼa te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe hoko. ʼE mālohi age takotou ako, pea ʼe feala ke malave ki te loto ʼo te tamasiʼi.

Ko Catherine ʼaē neʼe kua tou talanoa kiai, ʼe ina maʼu te manatu ʼaia. ʼE ina ʼui fēnei: “Kapau ʼe faigataʼa fau he fihifihia, pea ʼe toe lahi age tatatou kumi ia te takitaki ʼa te Folafola ʼa te ʼAtua​—pea ʼe fua lelei age pē ia!” ʼE feala koa ke lahi age takotou fakaʼaogaʼi te Tohi-Tapu moʼo akoʼi takotou fānau ke natou ʼiloʼi te fakakehekeheʼi ʼo te meʼa ʼaē ʼe lelei mai te meʼa ʼaē ʼe kovi?

Kotou Aga Fakapotopoto

ʼE fakahā e te ʼapositolo ko Paulo ia te tahi pelesepeto maʼuhiga, pea ʼe ʼaoga ki te akoʼi ʼo te fānau. Neʼe ina fakaloto mālohiʼi fēnei tona ʼu tēhina mo tuagaʼane Kilisitiano: “Kua iloi e te tagata fuape tautou aga [“fakapotopoto,” MN ].” (Filipe 4:5) ʼE mahino ia, ʼe tonu anai ke hā ki tatatou fānau tatatou aga fakapotopoto. Tou manatuʼi, ʼe hā “te poto mai oluga” ʼaki tatatou aga fakapotopoto.​—Sakopo 3:17.

ʼE feafeaʼi te felogoi tahi ʼa te aga fakapotopoto pea mo te akoʼi ʼo tatatou fānau? Logolā tatatou foaki age ʼo te tokoni ʼaē ʼe tou lavaʼi, kae mole feala anai hatatou leʼoleʼo ʼo tanatou ʼu gāue fuli. Ohage lā, ko Mario, ʼaē neʼe kua tou talanoa kiai, ʼe ko te Fakamoʼoni ʼa Sehova, pea ʼe ina ʼui fēnei: “Neʼe mā fakaloto mālohiʼi tuʼumaʼu tamā fānau ke natou papitema, ke natou kau ki te pionie temi kātoa, pea mo te tahi age ʼu fakatuʼutuʼu fakalaumālie. Kae neʼe mahino lelei kiā māua, ʼe mole fakalogo kiā māua te faʼahi ʼaia, ʼa nāua totonu pē mokā kua hoko mai te temi.” Koteā tona fua? Ko tanā ʼu tamaliki lualua ʼe nā kau ki te fai faka mafola evaselio temi kātoa.

ʼE fakatokagaʼi fēnei ʼi te Tohi-Tapu ia te ʼu tamai ia Kolose 3:21: “Aua tautou fakakinakina ki autou fanau, naa natou lotovaivai.” ʼE leleiʼia e Catherine ia te vaega ʼaia. Kā puli ia te faʼa kātaki ʼa te ʼu mātuʼa, pea ʼe vave tanatou ʼiʼita peʼe mo lahi te ʼu meʼa ʼaē ʼe natou fakamaʼua ki tanatou fānau. Kae ʼe ina ʼui fēnei: “ ʼAua naʼa kotou fakamaʼua fau ni ʼu meʼa ki takotou tamasiʼi ohage ko te meʼa ʼaē ʼe kotou loloto kiai.” Mo Catherine foki ko te Fakamoʼoni ʼa Sehova, ʼe ina ʼui fēnei: “Kotou fakaliliu te tauhi kiā Sehova ko he temi fakafiafia.”

Ko Jeff ʼaē neʼe kua tou talanoa kiai, ʼe ina fai te palalau maʼuhiga ʼaenī: “ ʼI te lahilahi ake ʼo tamā ʼu tamaliki, ko tomā kaumeʼa lelei neʼe ina ʼui mai, neʼe tuʼa lahi tana fakafisi ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe loto kiai tana fānau. Neʼe fakatupu ʼita ai kiā nātou, pea mo fakamamahi ʼonatou loto. Koia ke ʼaua naʼa hoko te faʼahi ʼaia, neʼe ina ʼui mai ke mā vakavakaʼi te ʼu faʼahi ʼaē ʼe feala hamā tali tanatou ʼu kole.

ʼE ʼui e Jeff: “Neʼe ko he tokoni lelei. ʼOsi ʼaia, neʼe mā kumi he ʼu faigamālie ke fai e tamā fānau mo ʼihi he ʼu meʼa ʼe mā leleiʼia. ʼE mā fakaōvi kiā nāua mo ʼui fēnei: ‘ ʼE kolua ʼiloʼi te fai ʼo te meʼa ʼaē mo te meʼa ʼaē? He koʼe ʼe mole kolua ʼolo mo nātou?’ Peʼe kapau ʼe kole mai e tamā ʼu tamaliki ke mā ʼave ia nāua ki he faʼahi, pea ʼe mā faiga ke matou ʼolo, tatau aipe peʼe mā gaʼegagaʼe. ʼE mā tōkakaga naʼa mā fakafisi age.” Ko te aga fakapotopoto moʼoni ʼaia​—ʼo mole tou fakapalatahi, tou tokagaʼi ʼonatou loto, pea mo tou tali te ʼu meʼa ʼaē ʼe natou loto kiai kae ʼaua naʼa tou faka mālaloʼi te ʼu pelesepeto faka Tohi-Tapu.

Te ʼAoga Lelei ʼo Te Tokoni ʼAē ʼe Kotou Lava Falala Kiai

ʼI te temi nei kua fai mokopuna te ʼu taumātuʼa ʼaia. ʼE natou fiafia ʼi tanatou toe sisio ko te ʼu pelesepeto faka Tohi-Tapu ʼaē neʼe tokoni kiā nātou ʼe kei fua lelei pē ki tanatou ʼu fānau ʼi tonatou ʼuhiga mātuʼa. ʼE feala koa ke ʼaoga atu kiā koutou te tokoni ʼaē ʼe haʼu mai te Tohi-Tapu?

Ko Ruth, ʼaē neʼe tou talanoa kiai ʼi te kamataʼaga ʼo te alatike, mo tona ʼohoana ʼi ʼihi temi neʼe hage kiā nāua ʼe mole ʼi ai honā tokoniʼaga moʼo akoʼi tanā fānau. Kae neʼe nā maʼu leva tonā tokoniʼaga, pea neʼe ko te tokoni māʼoluga ʼo te Folafola ʼa te ʼAtua, te Tohi-Tapu. Neʼe tā e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ia te ʼu tuʼuga tohi faka Tohi-Tapu ʼe feala ke tokoni ki te ʼu mātuʼa. Ohage ko te ʼu tohi Écoute le grand Enseignant, Te Tohi ʼo Te ʼu Hisitolia Faka Tohi-Tapu, Les jeunes sʼinterrogent ​— Réponses pratiques, Te tagata ʼaē ʼe lahi tokotahi ʼo te ʼu temi fuli. Ko Torlief, te ʼohoana ʼo Ruth, ʼe ina ʼui fēnei: “Iā ʼaho nei kua tapuke ʼi te ʼu nima ʼo te ʼu mātuʼa ia te ʼu tokoni faka Tohi-Tapu lelei. Kapau ʼe natou fakaʼaogaʼi lelei, pea ʼe tokoni anai kiā nātou moʼo fakatokatoka te ʼu faʼahi fuli ʼo te maʼuli ʼo te tamasiʼi ʼi tana lahilahi ake.”

[Talanoa ʼo te pasina 5]

ʼE ʼUI E TE HAHAʼI POPOTO . . . ʼE ʼUI ʼI TE TOHI-TAPU

ʼO ʼUhiga Mo Te Fakahā ʼo Te ʼOfa:

ʼI te tohi The Psychological Care of Infant and Child (1928), neʼe ʼui fēnei e te Polofesea ko John Broadus Watson ki te ʼu mātuʼa: “ ʼAua naʼa kotou fāʼufua pea mo ʼumaʼi” takotou fānau. “ ʼAua naʼa kotou fakaheka nātou ʼi ʼokotou vaʼe.” Kae mole heʼeki faʼa fualoa, ko te ʼu Polofesea fafine ko Vera Lane pea mo Dorothy Molyneaux neʼe nā ʼui ʼi te nusipepa Our Children (Malesio 1999): “ ʼI te agamāhani, ʼe hā ʼi te ʼu sivi ʼaē ʼe fai, ko te fānau liliki ʼaē neʼe mole fāʼufua pea neʼe mole ʼofainaʼi ʼe faigataʼa tanatou lahilahi ake.”

Kae iā Isaia 66:​12, ʼe ʼui ko te ʼAtua ʼe hage ko he ʼu mātuʼa ʼofa ki tanatou fānau, ʼe ina fakahā tona ʼofa ki tana ʼu kaugana. ʼO feiā pē mo Sesu, ʼi te mole tali e tana ʼu tisipulo ke ʼaumai e te hahaʼi tanatou ʼu fānau kiā te ia, neʼe ina fakatonutonuʼi nātou, ʼo ʼui maʼana: “Koutou tuku te tamaliki ke omai kia te au, aua tautou taofi natou.” Pea “nee ina fua ake natou . . . pea nee ina . . . tapuakiʼi natou.”​—Maleko 10:​14, 16.

ʼO ʼUhiga Mo Te Akoʼi Age ʼo He ʼu Aga ʼAē ʼe Tonu Ke Fai:

ʼI te taʼu 1969 ʼi te alatike ʼo te New York Times Magazine, ko te Polofesea ko Bruno Bettelheim neʼe ina fakahā lelei “te fealagia ʼaē ki [he tamasiʼi] ke ina maʼu e ia totonu tana ʼu manatu, pea ʼe mole ko tana ʼu mātuʼa ʼaē ʼe nā takitaki tana ʼu manatu ʼaia, kae ko ia totonu pē ʼaki te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko kiā te ia ʼi tona maʼuli.” Kae hili teitei taʼu e 30 ki muli age, ko te Polofesea ko Robert Coles, neʼe ina tohi The Moral Intelligence of Children (1997), neʼe ina ʼui fakahagatonu: “ ʼE ʼaoga ʼaupitō ki te ʼu fānau ke takitaki nātou, ke foaki age kiā nātou he ʼu aga” e tanatou ʼu mātuʼa pea mo niʼihi age kua fakapotopoto.

ʼE fakaloto mālohiʼi fēnei te ʼu mātuʼa iā Tāʼaga Lea 22:6: “Akoʼi te tama ki te ala ʼaē ʼe ʼaoga ki ai; koteʼuhi kā matuʼa anai, pea ʼe mole fakamamaʼo anai ia mai ai.” Ko te kupu faka Hepeleo ʼaē neʼe fakaliliu ʼaki te kupu “akoʼi” ko tona faka ʼuhiga ke “fai he ʼu tonu” pea ʼe toe fakahā ai mo te temi ʼaē ʼe kamata akoʼi ai te tamasiʼi. Koia, ʼe fakaloto mālohiʼi te ʼu mātuʼa ke natou kamata ako tanatou fānau mai tanatou tutupu ake ki he ʼu lēkula maʼuhiga. (2 Timoteo 3:​14, 15) Ko te ʼu meʼa ʼaē kā natou ako ʼi te ʼu temi ʼaia ʼe akoako ai nātou, pea ʼe feala ke natou taupau.

ʼO ʼUhiga Mo Te Fakatonutonuʼi ʼo Nātou:

Neʼe tohi e te Polofesea ko James Dobson ʼi te tohi The Strong-Willed Child (1978): “Ko te kinisi ʼe fai e he ʼu mātuʼa ʼofa, ʼe ko he faʼahiga ako ʼe feala ke fakamamaʼo ia te tamasiʼi mai te agamālohi.” Tahi ʼaē, ʼi te alatike ʼo te fitu tohi ʼo te tohi logona Baby and Child Care (1998), neʼe ʼui fēnei e te Polofesea ko Benjamin Spock: “Ko te kinisi ʼo te fānau, ʼe ko he fakahā kiā nātou, ko ia ʼaē ʼe fotufotuʼa, ʼe ina maʼu te tuʼulaga moʼo fai ia te faʼahi ʼaia, tatau aipe peʼe tonu peʼe kailoa.”

ʼO ʼuhiga mo te fakatonutonu, ʼe ʼui fēnei ʼi te Tohi-Tapu: “ ʼE maʼu te poto ʼaki te kauʼi ʼakau pea mo te akonaki.” (Tāʼaga Lea 29:15) Kae ʼe mole ʼaoga anai ki te fānau fuli ke kinisiʼi nātou. ʼE ʼui fēnei mai kiā tātou iā Tāʼaga Lea 17:10: “ ʼE hū gafua he valoki ki he tagata poto, ʼi he tā tuʼa teau ʼo he tagata vale.”

[Paki ʼo te pasina 5]

Kotou fakaʼaogaʼi te Tohi-Tapu ke malave ki te loto ʼo te tamasiʼi

[Paki ʼo te pasina 7]

Ko te ʼu mātuʼa fakapotopoto ʼe natou fai he ʼu fakatuʼutuʼu fakafiafia maʼa tanatou ʼu fānau

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae