Te Faka ʼUhiga ʼo Te ʼOfa Ki Totatou Kāiga
“ ʼE tonu ke ke ʼofa ki tou kāiga ohagē pē kiā koe totonu.”—Mateo 22:39, MN.
1. ʼE feafeaʼi hatatou fakahā ʼe tou ʼoʼofa ki te ʼAtua?
KOTEĀ ʼaē ʼe fakamaʼua e Sehova kiā nātou ʼaē ʼe tauhi age kiā te ia? Neʼe nounou ia te tali ʼa Sesu kiai kae neʼe loloto. Neʼe ina ʼui, ko te fakatotonu ʼaē ʼe lahi tokotahi, ʼe ko te ʼofa ʼaē kiā Sehova mo tota loto kātoa, mo tota nefesi kātoa, mo tota laumālie kātoa, pea mo tota mālohi kātoa. (Mateo 22:37; Maleko 12:30) ʼI te ʼuluaki ʼalatike, neʼe tou talanoa ai ki te ʼofa ʼo te ʼAtua, ʼe ina fakamaʼua mai ke tou fakalogo age kiā te ia pea mo taupau tana ʼu fakatotonu ʼuhi ko tona ʼofa ʼaē kiā tātou. Kiā nātou ʼaē ʼe ʼoʼofa ki te ʼAtua, ʼe mole ko he kavega kiā nātou ia te fai ʼo tona finegalo; kae ʼe fakatupu fiafia kiā nātou.—Pesalemo 40:8; 1 Soane 5:2, 3.
2, 3. He koʼe ʼe tonu ke tou tōkakaga ki te fakatotonu ʼaē ke tou ʼofa ki totatou kāiga, pea ko te ʼu fehuʼi fea ʼaē ʼe malaga ai?
2 Neʼe ʼui e Sesu, ko te lua fakatotonu ʼaē ʼe lahi tokotahi ʼe pipiki ki te ʼuluaki fakatotonu: “ ʼE tonu ke ke ʼofa ki tou kāiga ohagē pē kiā koe totonu.” (Mateo 22:39, MN ) Pea ko te fakatotonu ʼaia kā tou vakaʼi anai ʼi te ʼalatike ʼaenī, pea ʼe ʼi ai tona tupuʼaga tāfito. Ko te temi ʼaenī ʼe tou māʼuʼuli ai, ʼe tou sio ki te hahaʼi kua natou tahi manatu pē kiā nātou totonu, pea kua puli mo te ʼofa. ʼAki te takitaki ʼa te laumālie māʼoniʼoni, neʼe fakamatalatala e te ʼapositolo ko Paulo ʼi “te u aho fakamuli,” ko te hahaʼi ʼe natou tahi ʼofa pē anai kiā nātou totonu, mo te paʼaga, pea mo te ʼu fakafiafia. Tokolahi te hahaʼi ʼe natou “heeʼofa” anai, peʼe ohagē ko te fakaliliu ʼi te tahi Tohi-Tapu, “ ʼe mole natou ʼofa ki tonatou fāmili.” (2 Timoteo 3:1-4) Neʼe fakakikite fēnei e Sesu Kilisito: “[Ko] te tokolahi, e natou fekakaʼaki mo fe’fehiaʼaki. . . . E fakaʼalupe anai te momoko o te ofa o te tokolahi.”—Mateo 24:10, 12.
3 Kae kotou tokaga, neʼe mole ʼui e Sesu ko te ʼofa ʼa te hahaʼi fuli ʼe momoko anai. Neʼe ʼi ai tuʼumaʼu pē pea mo talu ai, ia nātou ʼaē ʼe natou maʼu te faʼahiga ʼofa ʼaē ʼe fakamaʼua mai e Sehova pea mo tuha mo ia. Ko nātou ʼaē ʼe natou ʼoʼofa moʼoni kiā Sehova, ʼe natou faiga anai ke natou tokaga ki te hahaʼi ohagē pē ko te tokaga ʼa te ʼAtua. Ko ai koa totatou kāiga ʼaē ʼe tonu ke tou ʼoʼofa kiai? ʼE tonu ke feafeaʼi tatatou fakahā totatou ʼofa ki totatou kāiga? ʼE feala ki te Tohi-Tapu ke tokoni mai ʼo ʼuhiga mo te tali ki te ʼu fehuʼi maʼuhiga ʼaia.
Ko Ai Koa Totatou Kāiga?
4. ʼO mulimuli ki te manatu iā Levitike kāpite 19, neʼe ko ai ʼaē neʼe tonu ke ʼoʼofa ki ai te kau Sutea?
4 ʼI te ʼui ʼaē ʼa Sesu ki te Faliseo ko te lua fakatotonu ʼaē ʼe lahi tokotahi neʼe ko te ʼofa ki tona kāiga, neʼe fia talanoa ia Sesu ki te lao ʼaē neʼe foaki ki Iselaele. ʼE talanoa ki te lao ʼaia iā Levitike 19:18. ʼI te kāpite ʼaia, neʼe ʼui ki te kau Sutea ʼe tonu ke natou tokaga ki ʼihi heʼe ko tonatou kāiga ʼe mole gata pē ki tonatou ʼu tehina Iselaele. ʼE ʼui fēnei ʼi te vaega 34: “Ko te matāpule ʼaē ʼe nofo iō koutou ohagē ko he matāpule ʼe tonu ke liliu kiā koutou ohagē ko he tahi ʼo koutou; pea ʼe tonu ke ke ʼofa ki ai ohagē pē ko koe totonu, he neʼe kua kotou liliu ko te ʼu hahaʼi ʼe nonofo matāpule ʼi te fenua ʼo Esipito.” Koia, māʼiapē lā mo nātou neʼe mole ko ni kau Sutea, tāfito lā te kau poloselite, neʼe tonu ke tokagaʼi ia nātou ʼaki te ʼofa.
5. Neʼe mahino feafeaʼi ki te kau Sutea ia te ʼui ʼaē ke natou ʼofa ki tonatou kāiga?
5 Kae ʼi te temi ʼo Sesu, neʼe mole manatu feiā te kau takitaki Sutea. Ko ʼihi kau takitaki lotu neʼe natou akoʼi ko te ʼu kupu “kaumeʼa” pea mo “kāiga” neʼe faka ʼuhiga pē ki te kau Sutea. Neʼe fehiʼaʼinaʼi te hahaʼi ʼaē neʼe mole Sutea. Ko te kau faiako ʼaia neʼe natou ʼui, neʼe tonu ki te hahaʼi tui ke natou manukiʼi te hahaʼi heʼe lotu. ʼE ʼui fēnei ʼi te tohi: “Ko te taʼi manatu ʼaia neʼe ina faka fealagia ia te loto fehiʼa. Pea ko te manatu ʼaia neʼe mālohi iā nātou.”
6. Koteā te ʼu puani e lua ʼaē neʼe talanoa kiai ia Sesu ʼi tana ʼui ʼaē ke tou ʼoʼofa ki totatou kāiga?
6 ʼI tana Akonaki ʼi te Moʼuga, neʼe talanoa ia Sesu ki te faʼahi ʼaia, ʼo ina fakamahino lelei, pe ko ai ʼaē neʼe tonu ke tokagaʼi ʼaki te ʼofa. Neʼe ina ʼui fēnei: “Neʼe kotou fagono neʼe ʼui fēnei: ‘ ʼE tonu ke ke ʼofa ki tou kāiga kā ke fehiʼa ki tou fili.’ Kae ʼe au tala atu au kiā koutou: Ke kotou haga ʼoʼofa ki ʼokotou fili pea mo hūfaki ia nātou ʼe natou fakatagaʼi koutou; koteʼuhi ke kotou gali ai ko he ʼu foha ʼo takotou Tamai ʼaē ʼe ʼi selō, heʼe ina fakahopo ake tona laʼā ki te kau agakovi pea mo te kau agalelei, pea ʼe ina fakatō te ʼua ki te kau agatonu pea mo te kau heʼe agatonu.” (Mateo 5:43-45, MN ) Ko puani e lua ʼi henī neʼe talanoa kiai ia Sesu. ʼUluaki puani, ko Sehova ʼe manavaʼofa pea mo agalelei ki ʼaē ʼe agalelei pea mo ʼaē ʼe agakovi. Lua puani, ʼe tonu ke tou muliʼi tana faʼifaʼitaki.
7. Koteā te ako ʼe tou tāʼofi mai te lea fakatātā ʼo te tagata Samalitana aga faka kāiga?
7 ʼI te tahi ʼaluʼaga, ko te tagata Sutea ʼe poto ʼi te Lao neʼe ina fehuʼi fēnei age kiā Sesu: “Ko ai toku kāiga?” Moʼo tali kiai, neʼe fakaʼaogaʼi e Sesu ia te lea fakatātā ʼo te tagata Samalitana neʼe ina maʼu te tagata Sutea ʼi te ala, neʼe tāmateʼi e te kau kaihaʼa pea mo kaihaʼa tona ʼu koloa. ʼI te agamāhani neʼe fehiʼaʼinaʼi te kau Samalitana e te kau Sutea, kae ko te tagata Samalitana neʼe ina haʼi te ʼu lavea ʼo te tagata Sutea pea mo ʼave ia ia ki te fale tali fagona ke faitoʼo ai ʼo aʼu ki tona mālōlō. Koteā te ako ʼe tou tāʼofi ai? Ko totatou ʼofa ki totatou kāiga ʼe tonu ke toe fakalahi atu ki te kau matāpule, mo te hahaʼi ʼe mole lanu tahi mo tātou, peʼe mole puleʼaga tahi mo tātou, peʼe mo lotu tahi mo tātou.—Luka 10:25, 29, 30, 33-37, MN.
Te Faka ʼUhiga ʼo Te ʼOfa Ki Totatou Kāiga
8. Koteā ʼaē ʼe ʼui iā Levitike kāpite 19 ʼo ʼuhiga mo te ʼofa ʼaē ʼe tonu ke tou fakahā?
8 Ko te ʼofa ki te kāiga ohagē pē ko te ʼofa ʼo te ʼAtua, ʼe mole ko he meʼa pē ʼi te loto, kae ʼe tonu ke hā ʼi tatatou ʼu aga. ʼE lelei ke tou vakaʼi age muʼa te ʼu faʼahi ʼaē neʼe tupu ai te fai ʼo te fakatotonu ʼaē iā Levitike kāpite 19, ʼaē ʼe fakaloto mālohi ai te ʼu kaugana ʼa te ʼAtua ke natou ʼoʼofa ki tonatou kāiga ohagē pē ko nātou totonu. ʼE tou lau ʼi te kāpite ʼaia, neʼe fakatotonu ki te kau Iselaele ke natou tuku te hahaʼi fakaʼofaʼofa pea mo te kau matāpule ke natou kau ki te tae ʼo te taʼukai. Neʼe mole fakagafua te kaihaʼa, mo te kākā, peʼe ko te feloiʼaki. ʼI te ʼu faifakamāu ʼa te kau Iselaele, neʼe mole tonu ke natou fakapalatahi. Logolā tonatou fakatonutonuʼi mo kapau neʼe tonu ke fai te faʼahi ʼaia, kae neʼe ʼui fakalelei age kiā nātou: “ ʼE mole tonu ke ke fehiʼa ki tou tehina ʼi tou loto.” Ko te ʼu fakatotonu ʼaia pea mo ʼihi age neʼe fakatahiʼi ʼaki te ʼu palalau ʼaenī: “ ʼE tonu ke ke ʼofa ki tou kāiga ohagē pē ko koe totonu.”—Levitike 19:9-11, 15, 17, 18.
9. He koʼe neʼe fakatotonu age e Sehova ki te kau Iselaele ke natou fakamamaʼo mai te ʼu puleʼaga?
9 Logopē neʼe tonu ki te kau Iselaele ke natou fakahā tonatou ʼofa ki ʼihi, kae neʼe tonu foki ke natou fakamamaʼo mai iā nātou ʼaē neʼe tauhi ki te ʼu ʼatua hala. Neʼe fakatokagaʼi age e Sehova te ʼu tuʼutāmaki pea mo te ʼu fua kovi ʼo te ʼu fakakaugā kovi. Ohagē lā ki te ʼu puleʼaga ʼaē neʼe tonu ke maʼu e te kau Iselaele, neʼe fakatotonu fēnei age e Sehova: “ ʼE mole tonu anai ke ke fai he fuakava ʼohoana mo nātou. ʼE mole tonu anai ke ke foaki tou ʼofafine ki tona foha pea ʼe mole tonu anai ke ke toʼo tona ʼofafine maʼa tou foha. Koteʼuhi ʼe ina fakatafoki anai tou foha ke mole mulimuli iā te au, pea ʼe mahino papau ia ʼe natou tauhi anai ki te tahi ʼu ʼatua; pea ko te hāūhāū ʼo Sehova ʼe hoko moʼoni anai kiā koutou.”—Teutalonome 7:3, 4.
10. Koteā ʼaē ʼe ʼaoga ke tou tōkakaga kiai?
10 ʼO toe feiā pē, ʼe tōkakaga te kau Kilisitiano ke ʼaua naʼa natou fakatahi mo te hahaʼi ʼaē ʼe feala ke natou fakavaivaiʼi tanatou tui. (1 Kolonito 15:33) ʼE fakaloto mālohiʼi fēnei tātou: “Aua [tatatou] pipiki tahi mo te hahai e mole tui,” ia nātou ʼaē ʼe mole natou kau ʼi te kokelekasio faka Kilisitiano. (2 Kolonito 6:14) Tahi ʼaē, ʼe tokoniʼi te kau Kilisitiano ke natou ʼohoana “[pē] i te Aliki.” (1 Kolonito 7:39) Kae ʼaua naʼa tou fiameʼameʼa age iā nātou ʼaē ʼe mole tauhi tahi mo tātou kiā Sehova. Neʼe mate ia Kilisito maʼa te kau agahala, pea tokolahi ia nātou ʼaē neʼe agakovi ʼi muʼa atu kua fetogi tonatou maʼuli pea kua natou felōgoi mo te ʼAtua.—Loma 5:8; 1 Kolonito 6:9-11.
11. Ko te ʼaluʼaga fea ʼaē ʼe tou lava fakahā ai totatou ʼofa kiā nātou ʼaē ʼe mole tauhi kiā Sehova, pea koteā tona tupuʼaga?
11 Kā tou fakahā totatou ʼofa kiā nātou ʼaē ʼe mole tauhi ki te ʼAtua, ko te faʼifaʼitaki lelei pē e tahi ke tou muliʼi ko ʼaē ʼa Sehova. Logolā ʼe mole manako ki te aga ʼaē ʼe kovi, kae ʼe ina fakahā tona loto manavaʼofa ki te hahaʼi fuli, ʼo foaki he faigamālie ke natou tafoki mai, mai tanatou ʼu aga ʼaē ʼe kovi pea ke natou maʼu te maʼuli heʼegata. (Esekiele 18:23) Ko Sehova “e . . . loto . . . ke tafoki te tagata fuape o fakahemala.” (2 Petelo 3:9) ʼE ko tona finegalo “ke fakamauli te tagata fuape, pea ke natou kaku ki te iloi o te mooni.” (1 Timoteo 2:4) Koia lā ʼaē neʼe fakatotonu ai e Sesu ki tana ʼu tisipulo ke natou faka mafola pea mo ako, mo “[“fai ʼo,” MN ] he u tisipulo i te atu puleaga.” (Mateo 28:19, 20) Kā tou kau ki te gāue ʼaia, pea ʼe tou fakahā totatou ʼofa ki te ʼAtua pea mo totatou kāiga, ʼeī, ʼo kau ai mo totatou ʼu fili!
Tou ʼOfa Ki Totatou ʼu Tehina Kilisitiano
12. Koteā ʼaē neʼe tohi e te ʼapositolo ko Soane ʼo ʼuhiga mo te ʼofa ki totatou tehina?
12 Neʼe tohi fēnei e te ʼapositolo ko Paulo: “Tou fai ia te lelei ki te tagata fuape, kae tafito ia te lelei o te kaiga o te tui.” (Kalate 6:10) ʼI totatou ʼuhiga Kilisitiano, ʼe ko he maʼua kiā tātou ke tou ʼofa kiā nātou ʼaē ʼe lotu tahi mo tātou—totatou ʼu tehina mo tuagaʼane fakalaumālie. ʼE maʼuhiga feafeaʼi ia te ʼofa ʼaia? Tou tokagaʼi te puani maʼuhiga ʼaenī neʼe tohi e te ʼapositolo ko Soane: “Ko ae e fehia ki tona tehina, e ko he tagata e fakapo. . . . Kapau e lau e he tahi: ‘E au ofa ki te Atua,’ pea fehia ki tona tehina, e ko he tagata kaka. He ko ae e mole ofa ki tona tehina e sio ki ai, e mole feala tana ofa ki te Atua ae e mole sio ki ai.” (1 Soane 3:15; 4:20) ʼE ko he ʼu palalau ʼe mālohi. Neʼe faka ʼuhiga e Sesu Kilisito te ʼu kupu ‘tagata fakapo’ pea mo ‘kākā’ kiā Satana te Tēvolo. (Soane 8:44) ʼE mole kotou loto anai ke faka ʼuhiga te ʼu kupuʼi palalau ʼaia kiā koutou!
13. Ko te ʼu ʼaluʼaga fea ʼaē ʼe tou lava fakahā ai totatou ʼofa ʼaē ki totatou ʼu tehina?
13 “Nee akoi [te kau Kilisitiano moʼoni] e te Atua ki [te] feʼofaʼofani.” (1 Tesalonika 4:9) Ke “aua naa tou ofa aki te lea mo te alelo, kae i te u gaue mo te mooni.” (1 Soane 3:18) Ko totatou ʼofa ʼe tonu ke “[mole] malualoi.” (Loma 12:9, MN ) Ko te ʼofa ʼe ina uga tātou ke tou agalelei, mo loto manavaʼofa, mo loto fakamolemole, pea mo kātaki fualoa, ke ʼaua naʼa tou maheka, mo fiameʼameʼa, mo fiatuʼu peʼe tou manatu pē kiā tātou totonu. (1 Kolonito 13:4, 5; Efeso 4:32) ʼE ina uga tātou ke tou “fe’tauhiʼaki.” (Kalate 5:13) Neʼe ʼui e Sesu ki tana kau tisipulo ke natou feʼofaʼaki ohagē ko tana ʼofa ʼaē kiā nātou. (Soane 13:34) Koia ʼe tonu ki he Kilisitiano ke lotolelei ʼo foaki tona maʼuli moʼo haofaki tona ʼu tehina mo kapau ʼe tonu ke ina fai te faʼahi ʼaia.
14. ʼE feafeaʼi hatatou fakahā te ʼofa ʼi totatou maʼuli faka fāmili?
14 ʼE tonu ʼuluaki ke fakahā te ʼofa ʼi totatou maʼuli faka fāmili faka Kilisitiano, kae tāfito ʼi te felōgoi ʼa te taumātuʼa. Neʼe ʼui fēnei e Paulo ʼuhi ko te maʼuhiga ʼaupitō ʼo te nofo faka taumātuʼa: “Te u tagata ohoana e maua ke oʼofa . . . ki onatou ohoana o hage ko onatou sino totonu.” Neʼe ina toe ʼui fēnei: “Ko ae e ofa ki tona ohoana, e ofa ia kia te ia totonu.” (Efeso 5:28) Neʼe toe liuliuga e Paulo tana tokoni ʼaia ʼi te ʼu vaega e nima ki muli age. Ko he tagata ʼohoana ʼe ʼofa ki tona ʼohoana, ʼe mole ina muliʼi anai ia te aga fakakākā ʼa te kau Iselaele ʼo te temi ʼo Malakia ʼaē neʼe natou fai ki ʼonatou ʼohoana. (Malakia 2:14) Ko te tagata ʼe ina fakapelepeleʼi anai tona hoa. ʼE ʼofa anai kiā ia ohagē ko te ʼofa ʼa Kilisito ki te kokelekasio. Ko te ʼofa ʼe ina toe uga pē foki anai te fafine ke fakaʼapaʼapa ki tona ʼohoana.—Efeso 5:25, 29-33.
15. Koteā ʼaē neʼe ʼui pea mo fai e ʼihi ʼi tanatou fakatokagaʼi ia te ʼofa faka tautēhina?
15 ʼE hā mai, ko te taʼi ʼofa ʼaia ʼe ko te faka ʼiloga ʼo te kau Kilisitiano moʼoni. Neʼe ʼui fēnei e Sesu: “Aki te mea aia, e iloi anai e te tagata fuape, ko koutou ko aku tisipulo, kapau e koutou maù te feʼofaʼofani.” (Soane 13:35) Ko tatatou feʼofaʼaki ʼe ina uga te hahaʼi ke natou ʼomai ki te ʼAtua ʼaē ʼe tou ʼofa ki ai pea mo tou fakafofoga. Ohagē lā, ʼi Mosapike, neʼe ʼui fēnei e te fāmili Fakamoʼoni: “Neʼe heʼeki matou sisio ki he meʼa feiā. ʼI te hili hoʼatā, neʼe kamata agi te matagi, pea tō mo te ʼua lahi pea mo te ʼua maka. Neʼe maumauʼi e te matagi te ʼu kaho ʼo tomatou fale, pea neʼe taʼaki te ʼu taliave. Neʼe punamaʼuli tomatou ʼu vāhaʼa fale ʼi tanatou fakatokagaʼi te ʼomai ʼo te ʼu tehina ʼo ʼihi kokelekasio ʼo tokoni ki te toe laga ʼo tomatou fale, pea mo natou ʼui fēnei: ‘ ʼE lelei takotou lotu. Neʼe mole heʼeki matou maʼu he tokoni feiā mai tamatou lotu.’ Neʼe matou avahi age te Tohi-Tapu pea mo fakahā age ia te koga tohi ʼo Soane 13:34, 35. ʼI te temi nei, tokolahi ʼi tomatou ʼu vāhaʼa fale kua natou ako te Tohi-Tapu.”
Tou ʼOfa Ki Te Hahaʼi Takitokotahi
16. Koteā te kehekehe ʼi te ʼofa ki he kūtuga pea mo te ʼofa ki te hahaʼi takitokotahi?
16 ʼE mole faigataʼa te fakahā ʼo tokita ʼofa ki te hahaʼi fuli, kae kā tonu ke kita ʼofa ki te hahaʼi takitokotahi, ʼe lagi mole tatau anai. Ohagē lā, ko ʼihi ʼe natou ʼoʼofa ki te hahaʼi ʼaki pē tanatou lagolago ki te ʼu kautahi ʼaē ʼe natou foaki meʼa ʼofa. ʼI te agamāhani, ʼe faigafua age hata ʼui ʼe tou ʼofa ki totatou kāiga ʼi hata ʼofa ki hota kaugā gāue ʼe lagi mole fakaʼapaʼapa mai kiā kita, ki hota vāhaʼa fale ʼe kita fehiʼa kiai, peʼe ko hota kaumeʼa neʼe ina fai mai he aga ʼe kovi kiā kita.
17, 18. Neʼe fakahā feafeaʼi e Sesu tona ʼofa ʼaē ki te hahaʼi takitokotahi, pea koteā te tupuʼaga tāfito ʼo tana fai ia te meʼa ʼaia?
17 ʼO ʼuhiga mo te ʼofa ʼaē ki te hahaʼi takitokotahi, ʼe tou maʼu te ako mai ia Sesu, ʼaē neʼe ina fakahā lelei te ʼu kalitātē ʼo te ʼAtua. Logolā tana hifo mai ki te kele ʼo maʼuli ʼi te mālama agahala ʼaenī, kae neʼe ina fakahā tona ʼofa ki te hahaʼi takitokotahi—ki he fafine mahaki, mo he tagata kilia, mo he tamasiʼi. (Mateo 9:20-22; Maleko 1:40-42; 7:26, 29, 30; Soane 1:29) ʼO toe feiā pē, ʼe tou ʼofa ki totatou kāiga ʼaki te aga ʼaē ʼe tou fai kiā nātou takitokotahi ʼi te ʼaho fuli.
18 Kae ʼaua naʼa galo iā tātou, ko te ʼofa ki te kāiga ʼe pipiki ki totatou ʼofa ki te ʼAtua. Logolā neʼe tokoni ia Sesu ki te hahaʼi māsisiva, mo te hahaʼi māhahaki, pea mo fafaga te hahaʼi pākupapaku, kae ko te tupuʼaga tāfito ʼo tana fai ia te ʼu meʼa fuli ʼaia ʼo feiā mo tana faiakonaki ki te toe hahaʼi tokolahi, he neʼe ina fia tokoni ki te hahaʼi ke natou maʼu he felōgoi lelei mo Sehova. (2 Kolonito 5:19) Neʼe fai e Sesu ia meʼa fuli ʼaia moʼo faka kolōliaʼi te ʼAtua, kae neʼe mole galo iā ia neʼe ina fakafofoga pea mo fakatapa te ʼAtua ʼaē neʼe ʼofa ki ai. (1 Kolonito 10:31) ʼI tatatou muliʼi ia te faʼifaʼitaki ʼa Sesu, ʼe tou toe fakahā foki te ʼofa moʼoni ki te kāiga pea mo tou haga fakamamaʼo mai te mālama agakovi.
ʼE Feafeaʼi Tatatou ʼOfa Ki Totatou Kāiga Ohagē Pē Kiā Tātou Totonu?
19, 20. Koteā te faka ʼuhiga ʼo te ʼofa ki totatou kāiga ohagē pē kiā tātou totonu?
19 Neʼe ʼui fēnei e Sesu: “ ʼE tonu ke ke ʼofa ki tou kāiga ohagē pē kiā koe totonu.” ʼE mole kovi hata tokaga kiā kita kae ke fakapotopoto tata tokaga ʼaē kiā kita totonu. Kapau ʼe mole tou tokaga ki te faʼahi ʼaia, ʼe mole ʼi ai anai he ʼuhiga ʼo te fakatotonu ʼaia. ʼE mole kehekehe te ʼofa ʼaia kiā kita totonu mo te ʼofa fakavale ʼaē ʼe talanoa kiai te ʼapositolo ko Paulo iā 2 Timoteo 3:2. Kae ʼe lelei hata loto ke fakaʼapaʼapaʼi kita. Ko te tagata fai Tohi-Tapu neʼe ina ʼui ʼo ʼuhiga mo te ʼofa ʼaia, “ko he ʼofa kiā kita totonu, ʼe kehekehe mo te ʼofa fakavale kiā kita totonu ‘ ʼE au māʼoluga’ peʼe mole fakahā fau tana agavaivai ‘ ʼE au mālalo.’ ”
20 Kā tou ʼofa ki ʼihi ohagē pē kiā tātou totonu, ʼe tou tokaga anai ki te hahaʼi ohagē ko tata loto ʼaē ke natou tokaga mai kiā tātou. Neʼe ʼui fēnei e Sesu: “Koia, ko meafuape e koutou fakaamuʼage ke fai kia koutou e te hahai, pea koutou fai feia’pe kia natou.” (Mateo 7:12) Kotou fakatokagaʼi, neʼe mole ʼui e Sesu ke kita lau fuli te ʼu meʼa ʼaē neʼe fai mai e te hahaʼi pea mo tou toe liufaki age leva kiā nātou. Kailoa ia, ʼe tonu ke tou fakakaukauʼi peʼe tou loto anai ke tokaga feafeaʼi mai ʼihi kiā tātou pea mo tou fai anai te aga ʼaē ʼe lelei kiā nātou ʼaia. Kotou fakatokagaʼi foki, ko Sesu neʼe mole ina faka tuʼakoi pē tana palalau ki te ʼu kaumeʼa pea mo te ʼu tehina. Neʼe ina fakaʼaogaʼi te kupu “te hahai,” lagi moʼo fakahā ʼe tonu ke tou ʼoʼofa ki te hahaʼi fuli, ia te hahaʼi takitokotahi ʼaē kā felōgoi anai mo tātou.
21. Kapau ʼe tou ʼofa ki te hahaʼi, koteā ʼaē ʼe tou fakahā?
21 Kā tou ʼofa ki totatou kāiga, ʼe puipui anai tātou ke ʼaua naʼa tou fai te meʼa ʼaē ʼe kovi. Neʼe tohi fēnei e te ʼapositolo ko Paulo: “Koteuhi: Aua naa ke tono, aua naa ke fakapo, aua naa ke kaihaa, aua naa ke holikovi, pea kapau e i ai mo ihiʼage fekau e fakanounou i te fekau aeni, pea ko ia aeni: E ke ofa anai ki tou kaiga o hage ko koe totonu. E mole gaue kovi te ofa ki te kaiga.” (Loma 13:9, 10) Ko te ʼofa ʼe ina uga anai tātou ke tou kumi te ʼu ʼaluʼaga moʼo fai te meʼa ʼaē ʼe lelei ki ʼihi. Kā tou ʼofa ki totatou kāiga, ʼe tou fakahā ʼe tou toe ʼoʼofa kiā Sehova ʼAtua ia ia ʼaē neʼe ina fakatupu te tagata ki Tona pāki.—Senesi 1:26.
ʼE Kotou Tali Feafeaʼi Anai?
• Ko ai koa ʼaē ʼe tonu ke tou ʼoʼofa kiai, pea koteā tona tupuʼaga?
• ʼE feafeaʼi hatatou lava fakahā totatou ʼofa kiā nātou ʼaē ʼe mole tauhi kiā Sehova?
• ʼE fakamatala feafeaʼi ʼi te Tohi-Tapu ia te ʼofa ʼaē ʼe tonu ke tou fakahā ki totatou ʼu tehina?
• Koteā te faka ʼuhiga ʼo te ʼofa ki totatou kāiga ohagē pē kiā tātou totonu?
[Paki ʼo te pasina 22]
“Ko ai toku kāiga?”
[Paki ʼo te pasina 25]
Ko te ʼofa ʼo Sesu ʼe fakahā ki te hahaʼi takitokotahi