Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w07 1/7 p. 7-10
  • Ko He ʼu Puani ʼAoga ʼo Te Tohi ʼa Esekiele—ʼUluaki Koga

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Ko He ʼu Puani ʼAoga ʼo Te Tohi ʼa Esekiele—ʼUluaki Koga
  • Te Tule Leʼo—2007
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • “ ʼE AU FAKANOFO KOE KO HE TAGATA LEʼO”
  • (Esekiele 1:1–19:14)
  • “ ʼE AU FAKAHOKO ANAI KIAI HE MAUMAU, HE MAUMAU, HE MAUMAU”
  • (Esekiele 20:1–24:27)
  • Ko He Logo ʼe Maʼuli Pea Mo Gāue
  • ʼE Tokoni Mai Ia Sehova Ke Tou Fakahoko Tatatou Minisitelio
    Ko Te Tule Leʼo ʼe Ina Kalagaʼi Te PuleʼAga ʼo Sehova (Ako)—2022
  • Ko He ʼu Puani ʼAoga ʼo Te Tohi ʼa Esekiele—Lua Koga
    Te Tule Leʼo—2007
  • Te ʼu Fehuʼi ʼa Te Kau Lautohi
    Te Tule Leʼo—2003
Te Tule Leʼo—2007
w07 1/7 p. 7-10

ʼE Maʼuli Te Folafola ʼa Sehova

Ko He ʼu Puani ʼAoga ʼo Te Tohi ʼa Esekiele—ʼUluaki Koga

NEʼE ko te taʼu 613 ʼaia ʼi muʼa ʼo totatou temi. Neʼe nofo ia te polofetā ko Selemia ʼi Suta, pea ʼe mole mataku ʼi te tala ia te ʼamanaki hoko mai ʼo te fakaʼauha ʼo Selusalemi pea mo te tuʼu lāvaki ʼo te fenua ʼo Suta. Kua pilisoniʼi te kau Sutea e tokolahi e te Hau ʼo Papiloni ko Nepukanesa. Iā nātou ʼaia ʼe kau ai te tūpulaga ko Taniela pea mo tona ʼu kaumeʼa e toko tolu, ʼaē neʼe natou kaugana ʼi te fale hau ʼo te kau Kalitia. ʼE teitei pē ki te kau Sutea fuli ʼaē neʼe ʼaunofo, ʼe natou nonofo ʼi te vaitafe Kepale ʼi te “fenua ʼo te kau Kalitia.” (Esekiele 1:1-3) Neʼe tokaga Sehova ki te kau pōpula ʼaia, ʼo ina fekauʼi kiā nātou tana tagata ʼave logo. ʼI te taʼu 30 ʼo Esekiele neʼe fakanofo ia ia e te ʼAtua ko te polofetā.

Neʼe ʼosi te tohi ʼa Esekiele ʼi te taʼu 591 ʼi muʼa ʼo totatou temi, neʼe taʼu 22 tona tohi. Neʼe tokaga lelei Esekiele ki te ʼu manatu ʼaē neʼe ina tohi. ʼE ina tohi te temi ʼaē neʼe ina fai ai tana ʼu lea faka polofetā, mo te ʼaho, mo te māhina pea mo te taʼu. Ko te ʼuluaki koga ʼo te logo ʼa Esekiele ʼe talanoa tāfito ki te tō pea mo te fakaʼauha ʼo Selusalemi. Ko te lua koga, ʼe ko te ʼu tautea ki te ʼu puleʼaga ʼi ʼona tafaʼaki, pea ko te koga fakaʼosi ʼe talanoa ki te toe fakatuʼu ʼo te tauhi ʼo Sehova. ʼE talanoa te ʼalatike ʼaenī ki te ʼu puani ʼo Esekiele 1:1–24:27, ʼaē ʼe tohi ai te ʼu meʼa neʼe hā, te ʼu lea faka polofetā, te ʼu faʼifaʼitaki ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼaē kā hoko anai ki Selusalemi.

“ ʼE AU FAKANOFO KOE KO HE TAGATA LEʼO”

(Esekiele 1:1–19:14)

ʼI tana ʼosi fakahā te hekaʼaga fakahau ʼo Sehova, neʼe foaki age kiā Esekiele te fekau. ʼE ʼui fēnei e Sehova kiā ia: “ ʼE au fakanofo koe ko he tagata leʼo maʼa te ʼapi ʼo Iselaele, pea ʼe tonu ke ke logo mai toku gutu ia he ʼu folafola pea ʼe tonu anai ke ke fakatokagaʼi nātou maʼa ʼaku.” (Esekiele 3:17) Moʼo fakakikite ia te ʼohofi ʼo Selusalemi pea mo tona ʼu fua kovi, neʼe fakatotonu age kiā Esekiele ke ina faʼifaʼitakiʼi te ʼu meʼa e lua ʼaē kā hoko. ʼO ʼuhiga mo te fenua ʼo Suta, ʼe ʼui fēnei e Sehova ʼaki ia Esekiele: “Koʼenī au! ʼE au ʼaumai te heletā kiā koutou, pea ʼe mahino ia ʼe au fakaʼauha anai tokotou ʼu potu māʼoluga.” (Esekiele 6:3) Ki te hahaʼi ʼo te fenua ʼo Suta, ʼe ina ʼui fēnei: “Ko te pale [ʼo te malaʼia] ʼe tonu ke haʼu kiā te koe.”—Esekiele 7:7.

ʼI te taʼu 612 ʼi muʼa ʼo totatou temi, ʼi te meʼa ʼaē neʼe hā kiā Esekiele, neʼe sio ai ki Selusalemi. ʼE ko he ʼu meʼa fakalialia neʼe sio ia kiai ʼe hoko ʼi te fale lotu ʼo te ʼAtua! ʼI te temi ʼaē ʼe fekauʼi ai e Sehova tana ʼu ʼāselo mālohi ʼi selō (ʼe fakatātā e te ʼu “tagata e toko ono”) moʼo fakahā tona hauhau ki te kau ʼapositā, ʼe gata pē kiā nātou ʼaē neʼe natou maʼu ia te ‘fakaʼiloga ʼi ʼonatou laʼe ʼe mole matehi anai nātou. (Esekiele 9:2-6) Koia ʼe tonu muʼa ke fakahoko ki te kolo te “mamala kakaha,” ʼaē ʼe faka ʼuhiga ki te logo fakaʼauha ʼa te ʼAtua. (Esekiele 10:2) ʼUhi ko ‘Sehova ʼe ina ʼaumai anai ki te ʼulu ʼo te kau agakovi tanatou ʼu aga,’ ʼe ina fakapapau ʼe ina toe faka māʼopoʼopo te kau Sutea ʼaē kua mavetevete ʼo Iselaele.—Esekiele 11:17-21.

Ko te laumālie ʼo te ʼAtua ʼe ina toe fakahā age kiā Esekiele te fenua ʼo te kau Kalitia. Ko he faʼifaʼitaki ʼe fakahā ai te feholaki mai Selusalemi ʼa te Hau ko Setesiasi pea mo te hahaʼi. Neʼe tala ia te ʼu polofetā loi pea mo te ʼu fafine polofetā loi. ʼE mole kei tali ia te kau tauhi tamapua. Kua fakatatau ia Suta ki te vino ʼe mole lelei hona ʼinu. Ko te faʼifaʼitaki ʼo te ʼakūila pea mo te vino ʼe hā mai ia te ʼu fua kovi ʼo te kumi tokoni ʼa Selusalemi ki Esipito. ʼE fakaʼosi te faʼifaʼitaki ʼaki te fakapapau ʼaē ko ‘Sehova ʼe ina hiki anai he muko ki te tumutumu ʼo te moʼuga.’ (Esekiele 17:22) Kae ʼi Suta, ʼe ‘mole toe ʼi anai he tokotoko moʼo takitaki.’—Esekiele 19:14.

Te ʼu Tali Ki Te ʼu Fehuʼi Faka Tohi-Tapu:

1:4-28—Koteā ʼaē ʼe fakatātā e te sāliote ʼaē ʼi selō? ʼE fakatā e te sāliote ia te koga ʼo te kautahi ʼa Sehova ʼaē ʼi selō, ʼaē ʼe faʼufaʼu e te kau ʼāselo agatonu. Ko te laumālie māʼoniʼoni ʼo Sehova ia tona matapuna mālohi. Ko Ia ʼaē ʼe ina takitaki ia te sāliote ʼe mole he fakatatau ʼo tona kolōlia, pea ʼe ina fakatā ia Sehova. ʼE fakatātā tona tokalelei ʼaki te nuanua matalelei.

1:5-11—Ko ai te ʼu fakatupu maʼuli ʼaē e fā? ʼI te lua meʼa ʼaē neʼe hā kiā Esekiele ʼo ʼuhiga mo te sāliote, ʼe ina ʼui ko te ʼu kelupimi ia te ʼu fakatupu maʼuli ʼaē e fā. (Esekiele 10:1-11; 11:22) ʼI te fakamatala fakamuli ʼaia, ʼe ina ʼui ko te fofoga ʼo te vītulo ʼe ko “te fofoga ʼo te kelupimi.” (Esekiele 10:14) ʼE ko he pāki ʼe tuha mo te faʼahi ʼaia, koteʼuhi ʼe fakatā e te vītulo ia te mālohi pea mo te māfimāfi, pea ko te ʼu kelupimi ʼe ko he ʼu laumālie mālohi.

2:6—He koʼē ʼe tuʼa lahi te ʼui ʼo ʼuhiga mo Esekiele ʼe ko he “foha ʼo te tagata”? ʼE talanoa fēia Sehova ʼo ʼuhiga mo Esekiele moʼo fakamanatuʼi ki te polofetā ko tona sino ʼe fai ʼaki te kakano pea mo te toto, koia ʼe faka maʼuhigaʼi ai te kehekehe ʼa te tagata ʼave logo pea mo te Tupuʼaga ʼo te logo. ʼI te ʼu Evaselio, ʼe tuʼa 80 te talanoa fēia ʼo ʼuhiga mo Sesu Kilisito, ʼo fakahā ai ko te ʼAlo ʼo te ʼAtua neʼe tupu tagata, kae neʼe mole tupu age ʼi he tahi age sino, ʼo he manu peʼe ʼo he tagata.

2:9–3:3—He koʼē ko te takaiga tohi ʼo te ʼu hiva mate pea mo goʼegoʼe neʼe kano lelei kiā Esekiele? Neʼe kano lelei kiā Esekiele ia te takaiga tohi ʼuhi he neʼe manako ki te gāue ʼaē neʼe tuku age ke ina fakahoko. Neʼe loto fakafetaʼi ia Esekiele ʼi tana tauhi ʼaē kiā Sehova ʼi tona ʼuhiga polofetā.

4:1-17—Neʼe faʼifaʼitakiʼi moʼoni koa e Esekiele ia te ʼamanaki fakaʼauha ʼaē ʼo Selusalemi? ʼE hā mai ʼi te kole ʼa Esekiele ke fetogi te faʼahiga fakamoho ʼo te meʼa kai pea mo te tali ʼaē e Sehova ia tana kole, ko te polofetā neʼe ina faʼifaʼitakiʼi moʼoni ia te fakaʼauha ʼaē ʼo Selusalemi. Ko tana takoto ʼaē ki tona faʼahi hema neʼe faka ʼuhiga ai ki te ʼu taʼu e 390 ʼaē neʼe agahala ai te ʼu telepī e hogofulu ʼo te puleʼaga—mai tona kamataʼaga ʼi te taʼu 997 ʼi muʼa ʼo totatou temi ʼo aʼu ki te fakaʼauha ʼo Selusalemi ʼi te taʼu 607 ʼi muʼa ʼo totatou temi. Ko tana takoto ʼaē ki tona faʼahi mataʼu neʼe faka ʼuhiga ki te ʼu taʼu e 40 ʼaē neʼe agahala ai Suta, mai te taʼu 647 ʼi muʼa ʼo totatou temi ʼaē neʼe fakanofo ai Selemia ko he polofetā ʼo aʼu ki te taʼu 607 ʼi muʼa ʼo totatou temi. Lolotoga te ʼu taʼu e 430, neʼe mole lahi te meʼa kai pea mo te meʼa ʼinu ʼa Esekiele moʼo taupau tona maʼuli, ʼo fakakikite ai te hoge ʼaē kā hoko anai ʼi te temi ʼaunofo ʼo Selusalemi.

5:1-3—Koteā te faka ʼuhiga ʼo te vaheʼi ʼaē e Esekiele he ʼu fuluʼi ʼulu e tokosiʼi, ʼo ina veteki ki te matagi pea mo kukumi ʼi tona ʼu tapaʼi kofu? Ko he faʼahi moʼo fakahā ʼe toe liliu anai ia he toe ʼo te kau Sutea ki Suta pea mo te toe fakatuʼu ia te tauhi moʼoni hili kiai taʼu e 70 ʼo tona tuʼu lāvaki.—Esekiele 11:17-20.

17:1-24—Ko ai te ʼu ʼakūila lalahi e lua, ʼe feafeaʼi te toli ʼo te ʼu muko ʼo he fuʼu setele, pea ko ai te “muko lelei” ʼaē neʼe hiki e Sehova? ʼE fakatātā e te ʼu ʼakūila e lua ia te ʼu pule takitaki ʼo Papiloni pea mo Esipito. Ko te ʼuluaki ʼakūila ʼe haʼu ki te tumutumu ʼo te fuʼu setele, ʼaē ko tona faka ʼuhiga ʼe ko te pule takitaki ʼo te puleʼaga ʼi te hōloga hau ʼo Tavite. Ko te ʼakūila ʼaia ʼe ina toli te tumutumu ʼo te ʼu muko, ko te fetogi ʼaia e Setesiasi ia te Hau ko Seoiakini ʼo Suta. Logolā te fai ʼo te fuakava hau, ʼe kumi tokoni ia Setesiasi ki te tahi ʼakūila, ko te pule takitaki ʼo Esipito, kae neʼe mole hona fua. Neʼe ʼave pōpula ia, pea neʼe mate ʼi Papiloni. Neʼe toli foki e Sehova te “muko lelei” ia te Hau Mesianike. Ko Ia ʼaia ʼaē neʼe hiki ki “he moʼuga māʼoluga,” ki te Moʼuga ʼo Sione ʼi te lagi, ʼaē ʼe liliu ai anai ko “he setele taulekaleka,” ko he matapuna ʼo te ʼu tapuakina ki te kele.—Fakahā 14:1.

Te ʼu Puani ʼe Tou Lava Tāʼofi:

2:6-8; 3:8, 9, 18-21. ʼAua naʼa tou mātataku ki te kau agakovi peʼe mo tuku tatatou faka mafola ia te logo lelei ʼo te ʼAtua, ʼaē ʼe kau ai te fakatokagaʼi ʼo te hahaʼi. Kā manukinukiʼi tātou peʼe fakafeagai mai, ʼe tonu ke tou mālolohi ohagē ko te maka gigila ko te taimani. Kae ʼe tonu ke tou tōkakaga ke ʼaua naʼa tou liliu ʼo loto fefeka. Neʼe ʼofa Sesu ki te hahaʼi ʼaē neʼe fagonogono kiai, pea mo tātou foki ʼe tonu ke tou ʼoʼofa ki te hahaʼi ʼaē ʼe tou fagonogono kiai.—Mateo 9:36.

3:15. ʼI te ʼosi foaki age ʼo tana gāue, neʼe nofo ia Esekiele ʼi Telapipe, ‘iā ʼaho e fitu neʼe ʼofolele,’ ʼo fakakaukauʼi te logo ʼaē ʼe tonu ke ina tala ki te hahaʼi. ʼE tonu mo tātou ke tou toʼo he temi moʼo ako fakalelei pea mo metitāsioʼi ke tou mahino ai ki te loloto ʼo te ʼu moʼoni fakalaumālie.

4:1–5:4. Neʼe tonu ke agavaivai pea mo lototoʼa ia Esekiele moʼo faʼifaʼitakiʼi te ʼu lea faka polofetā e lua. ʼE tonu foki mo tātou ke tou agavaivai pea mo lototoʼa ʼo fakahoko ia te gāue ʼaē neʼe tuku mai e te ʼAtua.

7:4, 9; 8:18; 9:5, 10. ʼE mole tonu ke tou fakaʼofaʼofa peʼe loto mahino ki te hahaʼi ʼaē kā tauteaʼi e te ʼAtua.

7:19. Kā fakahoko e Sehova tana tautea ki te ʼu faʼahiga meʼa ʼo te tuʼu ʼaenī, ʼe mole ʼi ai anai he ʼuhiga ʼo te paʼaga.

8:5-18. Ko te ʼapositasia ʼe ina maumauʼi totatou maʼuli fakalaumālie. “ ʼAki tona gutu ko te ʼapositā ʼe ina maumauʼi tona tatau.” (Tāʼaga Lea 11:9) ʼE tou aga fakapotopoto anai mo kapau ʼe tou tekeʼi te faʼahi ʼaia, pea ʼaua naʼa tou fakalogo ki te kau ʼapositā.

9:3-6. Ko te maʼu ʼo te fakaʼiloga—ko te fakamoʼoni kua tou foaki totatou maʼuli ʼo papitema ko he ʼu kaugana ʼa te ʼAtua pea kua tou maʼu ia te ʼulugaaga Kilisitiano—ʼe maʼuhiga ke tou hao ʼi te “mamahi lahi.” (Mateo 24:21) Ko te kau Kilisitiano fakanofo, ʼaē ʼe fakatātā e te tagata mo te vaitohi ʼo te sīkalaipe, ʼe natou takimuʼa ʼi te gāue ʼaē ʼo te fakaʼiloga, ʼaē ko te faka mafola ʼo te Puleʼaga pea mo te fai ʼo he ʼu tisipulo. Kapau ʼe tou fia taupau totatou fakaʼiloga, ʼe tonu ke tou faʼafai ʼo tokoni kiā nātou ki te gāue ʼaia.

12:26-28. Māʼiapē lā mo nātou ʼaē ʼe natou vāʼi ia tana logo, neʼe ʼui fēnei e Esekiele: ‘ ʼE mole he meʼa ʼi te ʼu folafola [ʼa Sehova] ʼe tuku anai ki he tahi age temi.’ ʼE tonu ke tou fai ia meʼa fuli ʼe tou lavaʼi moʼo tokoni ki te hahaʼi ke natou falala kiā Sehova ʼi muʼa ʼo tana tautea te tuʼu ʼaenī.

14:12-23. ʼE ko totatou maʼua takitokotahi ia te haofaki ʼo kita totonu. ʼE mole he tahi ʼe ina fai ia te faʼahi ʼaia maʼa tātou.—Loma 14:12.

18:1-29. ʼE tou tahi huʼi maʼua ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou fai.

“ ʼE AU FAKAHOKO ANAI KIAI HE MAUMAU, HE MAUMAU, HE MAUMAU”

(Esekiele 20:1–24:27)

ʼI te fitu taʼu ʼo te ʼaunofo ʼi te taʼu 611 ʼi muʼa ʼo totatou temi, ko te hahaʼi mātutuʼa ʼo Iselaele neʼe natou ʼomai kiā Esekiele “ ʼo fakafehufehuʼi ia Sehova.” Neʼe natou logo ki te hisitolia ʼo te agatuʼu ʼa Iselaele pea mo he fakatokaga ‘ ʼe tuku anai e Sehova kiā nātou te heletā.’ (Esekiele 20:1; 21:3) ʼI tana palalau ʼaē ki te pule ʼo Iselaele (ia Setesiasi), ʼe ʼui fēnei e Sehova: “Toʼo te pale, pea toʼo te kolona. ʼE mole tatau anai te faʼahi ʼaia. Faka māʼoluga te meʼa ʼaē ʼe mālalo, pea fakamālaloʼi te meʼa ʼaē ʼe māʼoluga. ʼE au fakahoko anai kiai he maumau, he maumau, he maumau. Pea ʼo ʼuhiga pē foki mo te faʼahi ʼaia, ʼe moʼoni ia, ʼe mole ʼa he tahi anai, ʼo aʼu ki te haʼu ʼo ia ʼaē ʼe maʼua ke ina maʼu [ia Sesu Kilisito], pea ʼe au foaki age anai ki ai.”—Esekiele 21:26, 27.

Neʼe tauteaʼi ia Selusalemi. Kua tala ia te hala ʼa Ohola (ia Iselaele) pea mo Oholipa (ia Suta). Kua tuku ia Ohola “ki te nima ʼo nātou ʼaē neʼe manako ʼaupitō kiā te ia, ki te nima ʼo te ʼu foha ʼo Asilia.” (Esekiele 23:9) Ko te fakaʼauha ʼo Oholipa ʼe kua ʼamanaki hoko mai. ʼI te taʼu 609 ʼi muʼa ʼo totatou temi, ʼi te 18 māhina neʼe kamata ai te ʼātakai ʼo Selusalemi. ʼI te kua tō leva ia te kolo, neʼe mole fakahā e te kau Sutea tanatou mamahi he neʼe lahi fau tanatou punamaʼuli. Neʼe mole tonu ke palalau ia Esekiele ki te logo ʼa te ʼAtua ki te kau pōpula ʼo aʼu ki te kua fakahā age ʼo he logo “mai ia ia ʼaē neʼe hao,” kua fakaʼauha ia te kolo.—Esekiele 24:26, 27.

Te ʼu Tali Ki Te ʼu Fehuʼi Faka Tohi-Tapu:

21:3—Koteā te “heletā” ʼaē kā toʼo ake e Sehova mai tona ʼaiʼaga? Ko te “heletā” ʼaē ʼe fakaʼaogaʼi e Sehova moʼo fakahoko tana tautea ki Selusalemi pea mo Suta, neʼe ko te Hau Papiloni ko Nepukanesa pea mo tana kautau. Neʼe feala foki ke toe faka ʼuhiga ki te koga ʼo te kautahi ʼa te ʼAtua ʼi selō, ʼaē ʼe faʼufaʼu e te kau ʼāselo mālohi.

24:6-14—Koteā ʼaē ʼe fakatātā e te ukaukamea ʼo te kulo? ʼE fakatatau te ʼātakai ʼo Selusalemi ki he kulo lahi. Ko tona ukaukamea ʼe fakatātā ki te aga heʼeʼaoga ʼo te kolo—te aga heʼemaʼa, te agakovi, pea mo te ligitoto ʼaē ʼe tonu ke tauteaʼi. ʼI te lahi fau ʼo tana aga heʼemaʼa, heʼe logolā te tuku ʼaē ʼo te kulo gaʼasi ʼi te mamala pea mo fai ke vela, ʼe mole tō pē lā te ukaukamea.

Te ʼu Puani ʼe Tou Lava Tāʼofi:

20:1, 49. Ko te tali ʼa te hahaʼi mātutuʼa ʼo Iselaele, ʼe hā mai neʼe natou lotolotolua ʼo ʼuhiga mo te logo ʼaē neʼe tala e Esekiele. ʼOfa pē ke ʼaua naʼa tou lotolotolua ki te ʼu fakatokaga ʼa te ʼAtua.

21:18-22. Logolā te fakaʼaogaʼi ʼaē e Nepukanesa ia te tivināsio, kae ko Sehova ʼaē neʼe ina fakahā lelei ʼe tauʼi anai Selusalemi e te takitaki pagani. ʼE ʼasi mai māʼiapē lā mo te kau temonio ʼe mole natou lava tāʼofi te hahaʼi gāue ʼa Sehova mai tanatou fakahoko ʼo tana fakatuʼutuʼu.

22:6-16. ʼE fehiʼa Sehova ki te loi, mo te agakovi, pea mo te fakaʼaogaʼi kovi ʼo te mālohi, pea mo te ʼu aga fakakākā. ʼE tonu ke tou fakatotonu mālohi ke tou tekeʼi ia te ʼu agakovi ʼaia.

23:5-49. Ko te ʼu fuakava faka politike ʼaē neʼe fai e Iselaele mo Suta neʼe tupu ai tanatou tali ia te tauhi hala ʼo tonatou ʼu hahaʼi tokoni. Tou tōkakaga naʼa tou fakakauga ki niʼihi ʼo te mālama ʼo feala ai he maumau ʼo tatatou tui.—Sake 4:4.

Ko He Logo ʼe Maʼuli Pea Mo Gāue

Ko te ʼu ako lelei ʼe tou maʼu mai te ʼu ʼuluaki kāpite e 24 ʼo te tohi ʼa Esekiele! Ko te ʼu pelesepeto ʼaē ʼe tou maʼu ʼi te ʼu kāpite ʼaia, ʼe fakahā ai te ʼu meʼa ʼaē ʼe natou taki tātou ke mole tou maʼu ia te ʼofa ʼo te ʼAtua, mo te ʼu meʼa ʼe tonu ke tou fai ke tou lava maʼu tona manavaʼofa, pea mo te tupuʼaga ʼaē ʼe tonu ai ke tou tōkakaga ki te kau agakovi. Ko te lea faka polofetā ʼo ʼuhiga mo te fakaʼauha ʼo Selusalemi ʼe ina fakahā lelei ai ko Sehova ʼe ko te ʼAtua ʼe ina ‘fakahā fakatomuʼa ki tana hahaʼi te ʼu meʼa foʼou ʼi muʼa ʼo tanatou tutupu.’—Isaia 42:9.

Ko te ʼu lea faka polofetā ʼaia ohagē ko ʼaē neʼe tala iā Esekiele 17:22-24 pea mo Esekiele 21:26, 27 ʼe talanoa ki te fakatuʼu ʼo te Puleʼaga ʼo Te Mēsia ʼi selō. Kua vave pē, ʼe ina fakahoko anai te finegalo ʼo te ʼAtua ʼi te kele. (Mateo 6:9, 10) ʼAki he tui mālohi, ʼe tou lava fakatalitali ki te ʼu tapuakina ʼo te Puleʼaga. ʼEī, “e mauli te folafola a te Atua, pea e gaue.”—Hepeleo 4:12, Tauhi Foou.

[Paki ʼo te pasina 8]

Koteā ʼaē neʼe fakatātā e te sāliote ʼaē ʼi selō?

[Paki ʼo te pasina 10]

Ko tatatou faʼafai ʼo kau ki te gāue fai faka mafola ʼe tokoni mai ke tou taupau totatou “fakaʼiloga”

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae