Te Tauʼi ʼo Te Lotomamahi
“Pea neʼe tutuʼuake ia tona ʼu foha fuli, pea mo tona ʼu ʼofafine fuli ke natou fakafīmālieʼi ia ia, kae neʼe fakafisi ke fakafīmālieʼi ia ia, pea neʼe ina ʼui fēnei: ʼE mahino papau ia, ʼe au hifo anai ʼi te putu, ki toku foha, ʼi te Seole. Pea neʼe tagi tana tamai ʼo ʼuhiga mo ia.”—SENESI 37:35, La Sainte Bible, J.N. Darby.
NEʼE lotomamahi ʼaupitō ia te pāteliaka ko Sakopo ʼi te puli ʼo tona foha. Neʼe fakaʼamu ke lotomamahi ʼo kaku ki tona mate. Ohagē ko Sakopo, ʼe lagi kotou manatu ʼe mole puli anai ʼi he temi te lotomamahi ʼuhi ko te mate ʼo he tahi neʼe kotou ʼoʼofa mamahi ai. Ko te taʼi lotomamahi ʼaupitō ʼaia ʼe hā ai koa ʼe mole tou tui ki te ʼAtua? Kailoa ia!
ʼE ʼui ʼi te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo Sakopo neʼe ko he tagata tui. Fakatahi mo tana kui ko Apalahamo pea mo tana tamai, ia Isaake, neʼe vikiʼi ia Sakopo ʼuhi ko te makehe ʼo tana tui. (Hepeleo 11:8, 9, 13) Ohagē lā, ʼi te tahi lakaga, neʼe tau ʼi te pō kātoa mo te ʼāselo ke ina maʼu ia te tapuakina ʼa te ʼAtua! (Senesi 32:24-30) ʼE mahino ia, ko Sakopo neʼe ina maʼu ia he ʼu felōgoi mālohi pea mo Sehova. Koia, koteā te ako ʼe feala ke tou tāʼofi mai te lotomamahi ʼa Sakopo ʼi te temi ʼaia? ʼE feala ke kita lotomamahi ʼaupitō mokā mate he tahi ʼe kita ʼofa mamahi ai tatau aipē peʼe mālohi takita tui ki te ʼAtua. Ko te lotomamahi ʼe ko he ʼaluʼaga ʼe hoko māhani mokā mate he tahi ʼe tou ʼofa mamahi ai.
Koteā Koa Ia Te Lotomamahi?
Ko te lotomamahi ʼe feala ke hoko kiā tātou ʼi te ʼu ʼaluʼaga kehekehe, kae tokolahi ʼe natou logoʼi tāfito ia he lotohoha. Tou vakaʼi ia te meʼa ʼaē neʼe hoko kiā Leonardo, ʼaē neʼe taʼu 14 ʼi te temi ʼaē neʼe mate fakapunamaʼuli ai ia tana tamai ʼaē neʼe kau ʼi te hela pea neʼe mahaki mafu. ʼE mole galoʼi anai e Leonardo ʼi he temi ia te ʼaho ʼaē neʼe ina maʼu ai ia te logo mai tona mahikitaga. ʼUluaki, neʼe mole fakatui ko he moʼoni. Neʼe sio ki te sino ʼo tana tamai ʼi te fale mate, kae ʼe hagē kiā ia ʼe mole ko he moʼoni ia te ʼu meʼa fuli ʼaia. Lolotoga māhina e ono, neʼe mole pē lā fia tagi ia Leonardo. ʼI te agamāhani, neʼe nofo ʼo ʼatalitali ki te liliu mai ki fale ʼo tana tamai mai tana gāue. Neʼe hili teitei taʼu kātoa pea hoki mahino lelei ai ki te puli moʼoni ʼo tana tamai. ʼI te moʼi temi pē ʼaia, neʼe ina kamata logoʼi ai kua nofo tokotahi. Ko te ʼu kiʼi aga māhani—ohagē ko te liliu mai ki fale ʼe lāvaki te ʼapi—neʼe ina fakamanatuʼi kiā ia te puli ʼo tana tamai. ʼI te ʼu taʼi ʼaluʼaga ʼaia, neʼe tau tagi ʼi tona lotomamahi. Neʼe ina manatuʼi tana tamai!
Ohagē ko tona fakahā lelei ʼi te fakamatala ʼo ʼuhiga mo Leonardo, ʼe feala ke lahi ʼaupitō ia te lotomamahi. Meʼa lelei foki, heʼe feala ke kita maʼu te fakafīmālie ʼi te ʼaluʼaga ʼaia. Kae, ʼe lagi ʼaoga anai ki ai he temi. Kā lavea kovi he tahi, ʼe ʼaoga he temi feʼauga ke faitoʼo ai, ʼo toe fēia aipē ʼe ʼaoga he temi moʼo fakalotofīmālieʼi ia ia ʼaē ʼe putu. Ke puli te lotomamahi ʼaia, ʼe lagi ʼaoga anai ki ai he ʼu māhina, he ʼu taʼu peʼe laka atu. Kae ko te lahi fau ʼo te lotomamahi ʼaē neʼe kotou logoʼi ʼi te kamataʼaga ʼe malu ifo anai ʼaki te temi, pea ʼaki te temi ʼe siʼisiʼi anai takotou manatu ʼaē ʼe fakaʼofaʼofa tokotou maʼuli pea ʼe mole hona ʼuhiga.
Kae ʼi te agamāhani, ʼe ʼui ko te lotomamahi ʼe ko he faʼahi ʼe maʼua ke hoko ke feala ai he fakalotofīmālieʼi ia ia ʼaē ʼe putu pea ke fakamāmāhani ki tona faʼahiga maʼuli foʼou. ʼI te kamataʼaga neʼe kita maʼuli fakatahi mo he tahi, pea ki muli age kua mata lāvaki te ʼapi. ʼE maʼua ke hoko atu tota maʼuli kae kua puli ia ia neʼe kita ʼofa mamahi ai. Ko te lotomamahi ʼe feala ke tokoni mai ke tou fakahā ia te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou logoʼi. ʼE mahino ia, ko tātou fuli ʼe mole tatau totatou fakahā ia totatou lotomamahi. Kae ʼi te agamāhani, ʼe moʼoni te ʼu faʼahi ʼaenī: Ko te taupau ʼo te lotomamahi ʼe feala ke fakatupu kovi ki te ʼatamai, ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe kita logoʼi, pea mo tokita sino. Koia, ʼe lava feafeaʼi hakotou fakahā takotou lotomamahi ke kotou lotofīmālie ai? ʼE tou maʼu anai he ʼu tokoni ʼe ʼaoga ʼi te Tohi-Tapu.
Te Tauʼi ʼo Te Lotomamahi
Tokolahi ia nātou ʼaē neʼe putu neʼe natou ʼui, ko tanatou palalau neʼe tokoni age ke natou maʼu ai he fakalotofīmālie. Ohagē lā, kotou tokagaʼi te ʼu palalau neʼe fai e te tagata ʼo te Tohi-Tapu ko Sopo, ʼaē neʼe lotomamahi ʼi te mate ʼo tana ʼu tamaliki ʼe toko hogofulu pea mo tana kātakiʼi ia te ʼu malaʼia. Neʼe ina ʼui fēnei: “ ʼE fakalialia moʼoni toku nefesi ki toku maʼuli. ʼE au fia fakahā ki tuʼa toku [lotohoha] ʼo ʼuhiga mo au. ʼE au fia palalau ʼi te mamahi ʼo toku nefesi.” (Sopo 1:2, 18, 19; 10:1) Kotou fakatokagaʼi neʼe ʼaoga kiā Sopo ke ina “fakahā ki tuʼa” ia te ʼu meʼa ʼaē ʼe tuʼania kiai. ʼE ina fakahoko feafeaʼi anai ia te faʼahi ʼaia? Neʼe ina fakamahino fēnei: “ ʼE au fia palalau.”
Ko Paulo, ʼaē neʼe mate tana faʼē, neʼe ina ʼui fēnei: “Ko te faʼahi ʼaē neʼe tokoni mai kiā au ko taku palalau ʼo ʼuhiga mo taku faʼē.” Koia ko te palalau ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe kotou logoʼi ki hokotou kaumeʼa ʼe kotou falala ki ai ʼe feala ke ina foaki atu he fakalotofīmālie. (Tāʼaga Lea 17:17) ʼI te hili ʼo te mate ʼo tana faʼē, neʼe kole age e Yone ki tona ʼu tehina Kilisitiano ke natou ʼaʼahi tuʼumaʼu ia ia. ʼE ina manatuʼi fēnei: “Ko te palalau ʼe tokoni mai ke malu ifo ia te lotomamahi.” Moʼo kātakiʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼe kotou logoʼi ʼi tokotou loto, ʼe lagi kotou leleiʼia anai tona tohi ki he moʼi pepa ʼo vaevae kiā nātou ʼaē ʼe fakalogo ʼaki he lotomahino.
Ko te faitohi ʼe toe feala ke maʼu ai he fakalotofīmālie. Ko nātou ʼaē ʼe faigataʼa hanatou palalau ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe natou logoʼi ʼe lagi natou leleiʼia age anai hanatou tohi ia te ʼu faʼahi ʼaia. ʼI te ʼosi mate ʼa Saulo pea mo Sonatane, neʼe tohi e te tagata agatonu ko Tavite ia te hiva mate ʼo ina fakahā ai ia tana lotomamahi. Ko te hiva lotomamahi ʼaia neʼe kau ki te koga ʼo te lua tohi Fakatohi-tapu ʼa Samuele.—2 Samuele 1:17-27.
Ko te tagi ʼe toe ʼaoga pea mo fua lelei. ʼE ʼui fēnei ʼi te Tohi-Tapu: “Kiā meʼa fuli ʼe ʼi ai tona temi kua fakakatofa, ʼeī . . . te temi moʼo tagi.” (Tagata Tānaki 3:1, 4) ʼE mahino ia, ko te mate ʼo he tahi ʼe tou ʼoʼofa mamahi ai ʼe ko “te temi moʼo tagi.” Ko te ʼu loʼimata ʼo te lotomamahi ʼe mole tonu ke tou ufiufi ai. ʼI te Tohi-Tapu, ʼe lahi te ʼu faʼifaʼitaki ʼo te ʼu tagata pea mo te ʼu fafine agatonu neʼe natou fakahā lelei ia tanatou lotomamahi ʼi tanatou fetāgihi. (Senesi 23:2; 2 Samuele 1:11, 12) “Neʼe tagi” ia Sesu Kilisito ʼi te temi ʼaē neʼe fakaovi ai ki te falemaka ʼo tona kaumeʼa ko Lasalo, ʼaē neʼe mole heʼeki faʼa fualoa tana mate.—Soane 11:33, 35.
Ko te gāue ʼi te lotomamahi ʼe ʼaoga kiai te faʼa kātaki, ʼe lagi fetogi fakavilivili ia te ʼu meʼa ʼaē ʼe kotou logoʼi. Kotou manatuʼi ʼe mole tonu ke kotou ufiufi ʼi te hali ʼo ʼokotou loʼimata. Tokolahi te kau agatonu ʼe natou fakamoʼoni ki te ʼaoga ʼo te fetāgihi ke natou lotofīmālie ai.
Kotou Fakaovi Ki Te ʼAtua
ʼE ʼui fēnei mai kiā tātou ʼi te Tohi-Tapu: “Kotou fakaovi ki te ʼAtua, pea ʼe fakaovi atu anai kiā koutou.” (Sake 4:8) Ko te faikole ʼe ko te faʼahi tāfito ʼaia ke tou fakaovi ki te ʼAtua. ʼAua naʼa tou meʼa noaʼi ia tona maʼuhiga! ʼE fai ʼi te Tohi-Tapu ia te fakapapau fakalotofīmālie ʼaenī: “Ko Sehova ʼe ovi kiā nātou ʼaē ʼe lavea tonatou loto pea ʼe ina haofaki ia nātou ʼaē ʼe mafasia tonatou ʼatamai.” (Pesalemo 34:18) ʼE ina toe fakalotomālohiʼi tātou: “Tuku tau kavega kiā Sehova totonu, pea ko ia totonu ʼe lagolago anai kiā te koe.” (Pesalemo 55:22) Kotou fakakaukauʼi age ia te faʼahi ʼaenī. Ohagē ko te fakamatala ʼi te kamataʼaga, tokolahi ʼe natou maʼu ia he tokoni ʼi tanatou palalau ki honatou kaumeʼa moʼoni ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe natou logoʼi. ʼE mole toe laka age anai koa lā ia te tokoni ʼaē kā tou maʼu, ʼi tatatou fakahā ia te ʼu meʼa ʼaē ʼi totatou loto ki te ʼAtua ʼaē ʼe ina fakapapau mai ʼe fakafīmālie anai ʼotatou loto?—2 Tesalonika 2:16, 17.
Ko Paulo, ʼaē neʼe tou talanoa ki ai ʼi te ʼu palakalafe ki muʼa atu, neʼe ina ʼui fēnei: “ ʼI te temi pē ʼaē neʼe mole kei au lava kātakiʼi ai toku mamahi pea neʼe mole kei au lava tauʼi ai, neʼe au tuʼutuli pea mo au faikole ki te ʼAtua. Neʼe au kole mamahi ke tokoni mai.” Neʼe ʼiloʼi papau e Paulo ko tana ʼu faikole neʼe tokoni kiā ia. Kapau ʼe kotou faikole tuʼumaʼu, pea ʼe lagi kotou fakatokagaʼi “ko te ʼAtua ʼo te fakalotofīmālie fuli” ʼe ina tali anai takotou ʼu kole ʼo ina foaki atu ia te lototoʼa pea mo te lotomālohi moʼo tauʼi ʼo te faʼahi ʼaia.—2 Kolonito 1:3, 4; Loma 12:12.
Te ʼAmanaki Ki Te Fakatuʼuake
Neʼe ʼui fēnei e Sesu: “Ko au ko te tuʼuake pea mo te maʼuli. Ko ʼaē ʼe tui kiā te au, tatau aipē peʼe mate, ʼe haʼu anai ia ki te maʼuli.” (Soane 11:25) ʼE akoʼi mai ʼi te Tohi-Tapu ko he tahi ʼe mate ʼe toe maʼuli anai.a ʼI te temi ʼaē neʼe nofo ai Sesu ʼi te kele, neʼe ina fakahā ai ʼe feala ke ina fakatuʼuake ia he tahi kua mate. ʼI te tahi lakaga, neʼe ina fakatuʼuake ai ia te kiʼi finemui neʼe kei taʼu 12. Koteā ʼaē neʼe logoʼi e tana ʼu mātuʼa? Neʼe “mole kei [nā] manofo maʼu ʼi te lahi ʼaupitō ʼo [tonā] fiafia.” (Maleko 5:42) ʼI te takitaki ʼo tona Puleʼaga ʼaē ʼi selō, ʼe fakatuʼuake anai e te Hau ko Sesu Kilisito ia he toe hahaʼi ʼe mole feala hona lau ki te maʼuli ʼi te kele—kae ʼi he ʼu ʼaluʼaga ʼe maʼu ai ia te tokalelei pea mo te faitotonu. (Gāue 24:15; 2 Petelo 3:13) Kotou fakafuafua age muʼa ia te toe fiafia mokā fakatuʼuake anai ia te kau mate ki te maʼuli pea mo felāveʼi mo nātou ʼaē ʼe natou ʼoʼofa mamahi ai!
Ko Claudete ʼaē neʼe mate tana tama ʼi te tuʼutāmaki ʼo te vakalele, neʼe ina fakapipiki ia te pāki ʼo tana tama, ia Renato ki te ʼaisi. ʼE ina sioʼi tuʼumaʼu pē te pāki pea mo ʼui pē iā ia totonu, ‘ ʼE tā toe felāveʼi anai ʼi te fakatuʼuake.’ Kiā Leonardo leva, ʼe ina fakakaukauʼi ia te temi ʼaē kā fakatuʼuake anai ia tana tamai ki te maʼuli ʼi te mālama foʼou ʼaē neʼe fakapapauʼi mai e te ʼAtua. ʼEī, ko te ʼamanaki ki te fakatuʼuake ʼe ko he fakalotofīmālie moʼoni kiā nātou pea mo ʼihi atu hahaʼi kua puli he tahi neʼe natou ʼoʼofa mamahi ai. ʼE feala ke toe fēia mo koutou!
[Nota]
a Kapau ʼe kotou fia ʼiloʼi he tahi ʼu fakamahino ʼo ʼuhiga mo te ʼamanaki ki te fakatuʼuake ʼi te Tohi-Tapu, vakaʼi ia te kāpite 7 ʼo te tohi Koteā ʼAē ʼe Akoʼi Moʼoni Mai ʼi Te Tohi-Tapu? ʼaē neʼe tā e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova.
[Talanoa ʼo te pasina 7]
“TE ʼATUA ʼO TE FAKALOTOFĪMĀLIE FULI”
“Ke tapuakina te ʼAtua pea mo Tamai ʼo totatou ʼAliki ko Sesu Kilisito, ko te Tamai ʼo te manavaʼofa pea ko te ʼAtua ʼo te fakalotofīmālie fuli.”—2 Kolonito 1:3.
ʼI te vaega Tohi-Tapu ʼaenī, ʼe fakahā ai ʼe feala ki te ʼAtua ke tokoni ki tana ʼu kaugana agatonu, ke natou kātakiʼi ia te ʼu fihifihia peʼe ko te ʼu faigataʼaʼia ʼaē neʼe hoko kiā nātou. Moʼo foaki ʼo te fakalotofīmālie, ʼe feala ke fakaʼaogaʼi e Sehova he kaumeʼa peʼe ko he tahi ʼe tou ʼofa ai ʼe lotu tahi mo kita.
Ko Leonardo, ʼaē neʼe mate tana tamai, ʼe ina manatuʼi te meʼa ʼaē neʼe hoko kiā ia neʼe ina maʼu ai ia he lotomālohi pea mo te fakalotofīmālie. ʼI tana tau pē ki fale, neʼe ina manatuʼi ai kua lāvaki ia te ʼapi, pea neʼe kamata tagi ai ʼo mole kei feala hana tātāʼofi. Neʼe ʼalu ai ki te malaʼe ʼaē neʼe tuʼu ovi mai kiō ia pea heka ai ki te hekaʼaga, ʼo hoko atu ai tana tagi. ʼI tana lolotoga tagi, neʼe ina kole mamahi ki te ʼAtua ke tokoni age. Fokifā pē, kua tau ovi age ia te kamioneti, pea tokagaʼi e Leonardo ko te motokā ʼo tona tehina Kilisitiano. Neʼe feʼaluʼaki ia te tehina ʼo tufa te ʼu meʼa ʼi te ʼu ʼapi pea neʼe faihala ʼo ina toʼo te ala ʼaē neʼe mole tonu ke ʼalu ai. Ko tana haʼu ʼaia ʼo heka mo Leonardo neʼe feala ke ina maʼu he fakalotofīmālie.
ʼI te tahi ʼaluaga, neʼe lotomamahi ia te tagata vītua ʼi tana nofo tokotahi pea neʼe lotovaivai ʼaupitō. Neʼe mole gata tana tagi koteʼuhi ʼe hagē kiā ia ʼe mole hana ʼamanaki. Neʼe toka ifo ai ki lalo pea mo kole mamahi ki te ʼAtua ke tokoni age. ʼI te temi ʼaē neʼe kei faikole ai, neʼe tagi ia te telefoni. Neʼe ko tona mokopuna. Neʼe ina ʼui fēnei: “Ko tamā kiʼi fai palalau fakanounou ʼaia neʼe au maʼu ai ia he lotomālohi. Neʼe au ʼiloʼi papau ai ko tana telefoni mai ʼe ko te tali ʼaia ki taku faikole ke tokoni mai.”
[Talanoa ʼo te pasina 9]
TE FAKALOTOFĪMĀLIEʼI ʼO NIʼIHI
“[Ko te ʼAtua] ʼe ina fakalotofīmālieʼi tātou ʼi totatou ʼu mamahi fuli, ke feala tatatou fakalotofīmālieʼi ia nātou ʼaē ʼe tau mo he ʼu faʼahiga mamahi kehekehe, ʼaki te fakalotofīmālie ʼaē ʼe fakalotofīmālieʼi ʼaki tātou e te ʼAtua.”—2 Kolonito 1:4.
Tokolahi te kau Kilisitiano moʼoni neʼe natou mahino ai ki te ʼu palalau ʼaia. ʼI tanatou kua maʼu mai niʼihi ia te fakalotofīmālie ke natou tauʼi ia te mate ʼo he tahi neʼe natou ʼoʼofa ai, kua natou fakaʼamu leva ke natou fakalotomālohiʼi pea mo fakalotofīmālieʼi ʼo niʼihi.
Vakaʼi ia te faʼifaʼitaki ʼo Claudete, ʼaē neʼe ina ʼaʼahi tuʼumaʼu niʼihi ʼo vaevae mo nātou ia te ʼu manatu Fakatohi-tapu ʼaē neʼe tui kiai. ʼI muʼa ʼo te mate ʼo tana tama, neʼe ina ʼaʼahi ia te fafine neʼe mate ia tana tama ʼi te kōsea ʼo te toto. Neʼe fiafia ia te fafine ʼi tona ʼaʼahi, kae ʼi tana manatu ʼe mole feala anai kiā Claudete ke mahino kātoa ki tona lotomamahi. Kae, ʼi te hili pē ʼo te mate ʼa te tama ʼa Claudete, neʼe ʼaʼahi ia ia e te fafine pea mo haʼu ʼo vakaʼi peʼe kei tui ia Claudete ki tona ʼAtua kae kua mate tana tama. Neʼe punamaʼuli ki te mālohi ʼo te tui ʼa Claudete, pea neʼe haga fai ai e te fafine ia tana ako Tohi-Tapu pea mo Claudete ʼo ina maʼu ai ia he fakalotofīmālie lahi mai te Folafola ʼa te ʼAtua.
ʼI te hili leva ʼo te mate ʼa tana tamai, neʼe fakatuʼutuʼu e Leonardo ke ina akoʼi ia te lea ʼa te kau tuli ke feala ai hana vaevae ia te ʼu logo fakalotofīmālie ʼo te Tohi-Tapu kiā nātou ʼaē ʼe tuli. Neʼe ina maʼu te ʼu tapuakina lahi ʼi tana faiga ke tokoni ki te hahaʼi tuli, heʼe ina ʼui fēnei: “Ko te faʼahi ʼaē neʼe tokoni mai ke au tauʼi ia toku lotomamahi ʼe ko taku holi ʼaē ke au tokoni ki te kau tuli ke natou ako ʼo ʼuhiga mo te ʼAtua. Neʼe au fakaʼaogaʼi ia he toe temi pea mo toku mālohi ke au tokoni kiā nātou. Ko toku lotomamahi neʼe liliu ko he fiafia ʼi te temi ʼaē neʼe au sio ai ki taku ʼuluaki ako Tohi-Tapu ʼe papitema! ʼI tona fakahagatonu, talu mai te mate ʼo taku tamai, ko taku hoki logoʼi ē ia te fakaʼuhiga ʼo te fiafia.”—Gāue 20:35.
[Paki ʼo te pasina 5]
Ko te palalau ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe kotou logoʼi ʼe feala ke ina foaki atu he lotofīmālie
[Paki ʼo te pasina 6]
Ko te faitohi ʼe feala ke tokoni atu ke kotou fakahā ia takotou lotomamahi
[Paki ʼo te pasina 6]
Ko te lautohi ʼo ʼuhiga mo te ʼamanaki ki te fakatuʼuake ʼe feala ke maʼu ai he fakalotofīmālie moʼoni
[Paki ʼo te pasina 8]
Neʼe fakapapau e Sesu ʼe ina fakatuʼuake anai ia nātou ʼaē ʼe tui kiā te ia