Ko Te ʼOfa ʼo Kilisito ʼe Ina Uga Tātou Ke Tou ʼOʼofa Mo Tātou
“Ko Sesu ʼi tana ʼofa kiā nātou ʼaē ʼaʼana ʼi te mālamanei, neʼe ʼofa ia kiā nātou ʼo aʼu ki te fakaʼosi.”—SOA. 13:1.
1, 2. (a) Koteā ʼaē ʼe fakaofoofo lahi ai ia te ʼofa ʼaē neʼe maʼu e Sesu? (b) Ko te ʼu faʼahi fea ʼo te ʼofa ʼaē kā tou palalau anai kiai ʼi te ʼalatike ʼaenī?
KO SESU neʼe ina tuku ia te faʼifaʼitaki haohaoa ʼo te ʼofa. Ko tana ʼu palalau, mo tana aga, mo tana faiakonaki, pea mo tona mate fakasākilifisio, neʼe hā ai ia tona ʼofa. ʼO aʼu ki te fakaʼosi ʼo tona maʼuli ʼi te kele, neʼe fakahā e Sesu ia tona ʼofa kiā nātou ʼaē neʼe felāveʼi mo ia pea tāfito ki tana ʼu tisipulo.
2 Ko te faʼifaʼitaki fakaofoofo ʼo ʼuhiga mo te ʼofa ʼaē neʼe maʼu e Sesu, ʼe ina tuku ia he lēkula māʼoluga ʼe mulimuli kiai tana ʼu tisipulo. ʼE ina toe uga tātou ke tou fakahā ia te ʼofa ʼaia ki totatou ʼu tehina mo tuagaʼane fakalaumālie, pea mo te hahaʼi fuli. ʼI te ʼalatike ʼaenī, ʼe tou vakaʼi anai pe koteā ʼaē ʼe feala ke ako e te kau tagata ʼāfea mai iā Sesu, ʼo ʼuhiga mo te fakahā ʼo te ʼofa kiā nātou ʼaē neʼe agahala, māʼia mo nātou ʼaē neʼe agahala mamafa. ʼE tou toe palalau anai pe feafeaʼi ia te uga ʼaē e te ʼofa ʼo Sesu ia te kau Kilisitiano, ke natou fai he ʼu gāue moʼo tokoni ki te ʼu tehina mo ʼihi age ʼi te ʼu temi faigataʼaʼia, mokā hoko he tuʼutāmaki fakanātulā, pea mokā natou māhahaki.
3. Logolā ia te ʼu hala mamafa ʼa Petelo, kae neʼe feafeaʼi ia te aga ʼaē ʼa Sesu ki ai?
3 ʼI te pō ʼi muʼa ʼo tana mate, ko tana ʼapositolo ko Petelo neʼe fakafisi tuʼa tolu kiā te ia. (Mko. 14:66-72) Kae ʼi te fakahemala ʼaē ʼa Petelo ki tana aga ʼaia, ohagē pē ko tona tala fakatomuʼa ʼaē e Sesu, neʼe fakamolemole ia Sesu ki ai. Neʼe foaki age e Sesu kiā Petelo ia te ʼu gāue maʼuhiga. (Luka 22:32; Gāue 2:14; 8:14-17; 10:44, 45) Koteā ʼaē ʼe tou ako mai te aga ʼa Sesu kiā nātou ʼaē neʼe hala mamafa?
Tou Maʼu Ia Te Faʼahiga Manatu ʼa Kilisito ʼo ʼUhiga Mo Nātou ʼAē Neʼe Agahala
4. Ko te ʼaluʼaga fea ʼaē ʼe feala ke hoko, ʼo maʼua ai ke tou fakahā tāfito ia te faʼahiga manatu ʼa Kilisito?
4 ʼI te ʼatu ʼu ʼaluʼaga ʼaē ʼe maʼua ai ke tou maʼu ia te faʼahiga manatu ʼa Kilisito, ʼe ʼi ai te ʼaluʼaga ʼe lagi malave ʼaupitō ki totatou loto, ko te aga ʼaē ʼe tonu ke tou fai ki he tahi neʼe agahala, ʼi te fāmili peʼe ʼi te kōkelekāsio. Meʼa fakaʼofaʼofa, ʼi te ovi mai ʼo te ʼu ʼaho fakaʼosi ʼo te tuʼu ʼa Satana, tokolahi neʼe natou mulimuli ki te ʼu manatu ʼo te mālamanei. Ko te mālama agakovi ʼaenī peʼe ko te agaaga ʼa te hahaʼi ʼaē ʼe mole mulimuli ki te aga ʼaē ʼe tonu ke fai, ʼe feala ke malave ki te kau tūpulaga ʼo fēia mo nātou kua fotufotuʼa, ʼo vaivai ai ia tanatou fakatotonu ʼaē ke natou haʼele ʼi te ala fāveliveli. ʼI te ʼuluaki sēkulō, ko ʼihi neʼe tonu ke fakamavae ʼi te kōkelekāsio, pea ko ʼihi neʼe fakatonutonuʼi. ʼE toe fēia pē iā ʼaho nei. (1 Ko. 5:11-13; 1 Tim. 5:20) Kae kā vakaʼi e te kau tagata ʼāfea ia te ʼu faʼahi ʼaia ʼo natou fakahā ia te ʼofa ʼaē neʼe maʼu e Kilisito, ʼe feala ke malave ʼaupitō kiā ia ʼaē neʼe agahala.
5. ʼE tonu ke faʼifaʼitakiʼi feafeaʼi e te kau tagata ʼāfea ia te aga ʼa Kilisito ʼo ʼuhiga mo nātou ʼaē neʼe agahala?
5 Ohagē ko Sesu, ʼe tonu ki te kau tagata ʼāfea ke natou taupau maʼu ia te ʼu lēkula faitotonu ʼa Sehova. ʼI tanatou fai fēia, ʼe natou fakahā ai ia te agamalū, mo te agaʼofa pea mo te ʼofa ʼo Sehova. Kā fakahemala moʼoni he tahi, mokā ‘lavea tona loto’ pea mo ‘mafasia tona ʼatamai’ ʼuhi ko tana agahala, ʼe mole lagi faigataʼa ki te kau tagata ʼāfea hanatou “fakatonutonuʼi . . . te tagata ʼaia ʼaki he agamalū.” (Pes. 34:18; Kal. 6:1) Kae ʼe feafeaʼi mokā ko he tahi ʼe fialahi pea mole fia fakahemala?
6. Koteā ʼaē ʼe mole tonu ke fai e te kau tagata ʼāfea mokā natou felōgoi mo nātou ʼaē neʼe agahala, pea koteā tona tupuʼaga?
6 Kā mole fia logo ia he tahi neʼe agahala ki te tokoni Fakatohi-tapu ʼaē ʼe foaki age ki ai, peʼe ina faiga ke ina tuku te hala ki he tahi kehe, ʼe lagi ʼiʼita ai anai ia te kau tagata ʼāfea pea mo ʼihi age pē. ʼI tanatou ʼiloʼi ia te ʼu mamahi ʼaē neʼe kua hoko ʼuhi ko tana aga, ʼe lagi faiga anai ia te kau tagata ʼāfea ke natou fakahā age ia tanatou manatu ʼo ʼuhiga mo tana aga ʼaia. Kae ko te ʼita ʼe ʼi ai tona ʼu fua kovi pea ʼe mole ʼasi ai ia “te manatu ʼa Kilisito.” (1 Ko. 2:16; lau ia Sake 1:19, 20.) Neʼe fakatokaga e Sesu ʼihi ʼi tona temi, ʼo palalau fakahagatonu kiā nātou, kae neʼe mole ina fakaʼaogaʼi ʼi he temi ia he ʼu palalau ʼe hā ai ʼe fehiʼa peʼe fakalotomamahi ai kiā nātou. (1 Pet. 2:23) Neʼe ina fakafealagia kiā nātou ʼaē neʼe agahala ke natou fakahemala pea mo toe maʼu ia te ʼofa ʼo Sehova. Ko te tupuʼaga ʼi te ʼu tupuʼaga maʼuhiga ʼaē neʼe haʼu ai Sesu ki te mālamanei neʼe ko te “haofaki ʼo te kau agahala.”—1 Tim. 1:15.
7, 8. Koteā ʼaē ʼe tonu ke mulimuli kiai ia te kau tagata ʼāfea mokā natou fai he fakamāu ʼi te kōkelekāsio?
7 Ko te faʼifaʼitaki ʼa Sesu ʼi te faʼahi ʼaia, ʼe tonu ke malave feafeaʼi ʼo ʼuhiga mo tatatou aga ʼaē kiā nātou ʼe tonu ke fakatonutonuʼi e te kōkelekāsio? Tou manatuʼi ko te fakatuʼutuʼu Fakatohi-tapu ʼaē ke fai he fakamāu ʼi te kōkelekāsio, ʼe ina puipui ai ia te faga ovi pea ʼe feala ai ke ina uga ia ia ʼaē neʼe agahala pea neʼe fakatonutonuʼi, ke fakahemala. (2 Ko. 2:6-8) ʼE fakalotomamahi mokā mole fakahemala ʼihi pea ʼe tonu ai leva ke fakamavae nātou, kae ʼe fakalotofīmālie hata ʼiloʼi ʼaē ki muli age, tokolahi iā nātou ʼaia neʼe natou toe liliu mai kiā Sehova pea mo tana kautahi. Kā fakahā e te kau tagata ʼāfea ia te aga ʼaē neʼe maʼu e Kilisito, pea ʼe faigafua ai ki he tahi, ki muli age, ke fetogi tona loto pea ke toe liliu mai. ʼAki te temi, ʼe feala kiā nātou ʼaē neʼe agahala ke mole kei natou manatuʼi ia te ʼu vaega Tohi-Tapu fuli ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi e te kau tagata ʼāfea moʼo tokoni kiā nātou, kae ʼe mahino ia ʼe natou manatuʼi anai ia te aga fakaʼapaʼapa ʼaē ʼa te kau tagata ʼāfea ki tonatou matagafua pea mo tonatou ʼofa ʼaē neʼe fakahā age kiā nātou.
8 Koia, ʼe tonu ai ki te kau tagata ʼāfea ke natou fakahā ia “te fua ʼo te laumālie,” tāfito te ʼofa ʼaē neʼe maʼu e Kilisito, logolā ia te ʼu ʼaluʼaga faigataʼa ʼaē neʼe tau mo ia. (Kal. 5:22, 23) ʼE mole tonu ke natou fakamavae fakavilivili he tahi neʼe agahala ʼi te kōkelekāsio. ʼE tonu ke natou fakahā ia tanatou loto ʼaē ke toe liliu mai kiā Sehova ia nātou ʼaē neʼe kua hehē. Koia, kā fakahemala ki muli age ia ia ʼaē neʼe agahala, ohagē ko tona fai e te tokolahi, ʼe lagi loto fakafetaʼi lahi kiā Sehova pea mo te “ ʼu meʼa ʼofa ko te ʼu tagata” ʼaē neʼe natou fakafaigafua ki ai ke toe liliu mai ki te kōkelekāsio.—Efe. 4:8, 11, 12.
ʼI Te Temi Fakaʼosi, Tou Fakahā Ia Te ʼOfa ʼAē Neʼe Maʼu e Kilisito
9. Kotou tuku mai he faʼifaʼitaki ʼe fakahā ai e Sesu ia tona ʼofa ʼaē ki tana ʼu tisipulo.
9 ʼE fakamatala e Luka ia te lakaga fakaofoofo ʼaē neʼe fakahā ai e Sesu ia tona ʼofa.ʼI tana ʼiloʼi ʼaē ʼe hoko mai anai ia te temi ʼaē kā ʼātakai e te kau sōlia Loma ia te kolo ʼo Selusalemi, ʼo mole feala ki he tahi ke hola, ʼi tona ʼofa neʼe fai e Sesu ia te fakatokaga ʼaenī ki tana ʼu tisipulo: “Kā kotou sisio anai ʼe takatakai ia Selusalemi e he ʼu kautau neʼe fakaʼapitaki-tau, pea ke kotou ʼiloʼi kua ovi mai tona maumau.” Koteā ʼaē ʼe tonu ke natou fai? Neʼe foaki fakatomuʼa e Sesu he ʼu fakatotonu, ʼo ina ʼui fēnei: “Koia, ko nātou ʼaē kā nonofo anai ʼi Sutea, ke natou feholaki ki te ʼu moʼuga, pea ko nātou kā nonofo anai ʼi tona lotolotoiga ke natou mavae mai ai, pea ko nātou ʼaē kā nonofo anai ʼi te ʼu potu ʼo te tuvao ke ʼaua naʼa natou hū kiai; heʼe ko te ʼu ʼaho ʼaia ʼo te fakatūʼā ʼo mulimuli ki te faitotonu, ke hoko ia meʼa fuli ʼaē neʼe tohi.” (Luka 21:20-22) ʼI te kua ʼosi ʼātakai e te ʼu kautau Loma ia Selusalemi ʼi te taʼu 66 ʼo totatou temi, ko nātou ʼaē neʼe fakalogo neʼe natou mulimuli ki te ʼu fakatotonu ʼaia.
10, 11. Ko te vakaʼi ʼaē ʼo te feholaki ʼa te ʼu ʼuluaki Kilisitiano mai Selusalemi, ʼe tokoni feafeaʼi mai kiā tātou ke tou nofo teuteu ki te “mamahi lahi”?
10 Lolotoga tanatou feholaki ʼaia mai Selusalemi, neʼe tonu ki te kau Kilisitiano ke natou fefakahāʼaki ia te ʼofa ʼaē neʼe maʼu e Kilisito, ohagē pē ko te fakahā e Sesu ia tona ʼofa kiā nātou. ʼE mahino ia neʼe tonu ke natou fevaevaeʼaki ia te ʼu meʼa ʼaē neʼe natou maʼu. Kae ʼe ʼi ai te tahi age fakahoko ʼe lahi age ʼo te lea fakapolofetā ʼa Sesu, ʼo mole fakatuʼakoi pē ki te fakaʼauha ʼaē ʼo te kolo ʼāfea ʼaia. Neʼe ina fakakikite fēnei: “[ʼE] ʼi ai anai te mamahi lahi, ʼe mole hona tatau kua hoko talu mai te kamataʼaga ʼo te mālamanei ʼo kaku mai ki te temi nei, kailoa, pea ʼe mole toe hoko anai he tahi mamahi fēia.” (Mat. 24:17, 18, 21) ʼI muʼa ʼo te hoko mai ʼo te “mamahi lahi” ʼaia pea lolotoga te temi ʼaia kā hoko mai, ʼe tou toe tau anai mo he ʼu faigataʼaʼia pea mo he maʼuli fakaʼofaʼofa. Kapau ʼe tou maʼu ia te faʼahiga manatu ʼa Kilisito, ʼe feala anai ke tou kātakiʼi ia te ʼu ʼaluʼaga ʼaia.
11 ʼI te temi ʼaia, ʼe ʼaoga anai ke tou muliʼi ia te faʼifaʼitaki ʼa Sesu, ʼo tou fakahā ia he ʼofa moʼoni. ʼO ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia, ʼe tokoni fēnei mai ia Paulo: “Ke tou tahi faiga ke leleiʼia ʼe tona kāiga ʼi te meʼa ʼaē ʼe lelei, ʼo ʼuhiga mo tona lagalaga ake ʼo ia. Koteʼuhi ko Kilisito neʼe mole nofoʼaki pē ʼi te meʼa ʼaē ʼe ina leleiʼia. . . . Pea ʼofa pē ke tuku atu kiā koutou e te ʼAtua ʼaē ʼe ina foaki ia te faʼa kātaki pea mo te fakalotofīmālie, ke kotou femaʼuʼaki te faʼahiga manatu ʼaē neʼe maʼu e Kilisito Sesu.”—Loma 15:2, 3, 5.
12. Ko te faʼahiga ʼofa feafeaʼi ʼaē ʼe tonu ke tou fakatuputupu iā ʼaho nei, pea koteā tona tupuʼaga?
12 Ko Petelo, ʼaē neʼe ʼofa ki ai ia Sesu, neʼe ina toe fakalotomālohiʼi te kau Kilisitiano ke natou maʼu ia he “ ʼofa fakatautēhina ʼe mole mālualoi” pea mo natou “talagafua . . . ki te moʼoni.” Neʼe tonu ke natou “feʼofamamahiʼaki, ʼaki te loto.” (1 Pet. 1:22) Iā ʼaho nei, kua ʼaoga lahi age ke tou fakatuputupu iā tātou te ʼu kalitātē ʼaia neʼe maʼu e Kilisito, heʼe kua mālohi age ia te ʼu fakaneke ʼaē ʼe fai ki te hahaʼi fuli ʼa te ʼAtua. ʼE mole tonu ke tou falala ki he fakatuʼutuʼu ʼe fai ʼi te mālama ʼaenī, ohagē ko tona fakamoʼoni lelei e te maveuveu fakaekonomika ʼaenī neʼe hoki hoko age. (Lau ia 1 Soane 2:15-17.) Kae ʼi te kua ovi mai ʼo te fakaʼosi ʼo te tuʼu ʼaenī, ʼe tonu ke tou ovi lahi kiā Sehova pea ke lelei age mo tatatou felogoiʼaki iā tātou, ʼo tou maʼu ai ʼi te kōkelekāsio ia hotatou ʼu kaumeʼa moʼoni. Neʼe fai e Paulo ia te tokoni ʼaenī: “ ʼI te ʼofa fakatautēhina, ke kotou feʼofamamahiʼaki. Ke kotou ʼuluaki tuʼumaʼu ʼi te fefakamaʼuhigaʼaki.” (Loma 12:10) Pea neʼe fakamaʼuhigaʼi e Petelo ia te manatu ʼaia, ʼo ina ʼui fēnei: “Kae ko te meʼa ʼaē ʼe maʼuhiga tāfito, ke kotou femaʼuʼaki he ʼofa lahi, heʼe ko te ʼofa ʼe ina ʼuʼufi he tuʼuga agahala.”—1 Pet. 4:8.
13-15. Neʼe fakahā feafeaʼi e ʼihi tehina ia te ʼofa ʼaē neʼe maʼu e Kilisito, mokā kua hili he ʼu tuʼutāmaki fakanātulā?
13 ʼI te mālamanei kātoa, ʼe ʼiloa ia te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi te ʼu gāue ʼaē ʼe natou fai moʼo fakahā ai ia te ʼofa ʼaē neʼe maʼu e Kilisito. Tou vakaʼi age muʼa ia te kau Fakamoʼoni neʼe natou tali ki te ʼu pāui tokoni ʼaē neʼe fai ʼi te ʼosi tō ʼo te ʼu ʼafā ʼaē neʼe maumau ai ia te ʼu koga meʼa ʼi te potu sautē ʼo Amelika ʼi te taʼu 2005. Ko te faʼifaʼitaki ʼofa ʼaē neʼe maʼu e Sesu, neʼe ina uga ia te kau gāue e toko 20 000 tupu ke natou ʼolo ki te ʼu koga meʼa tuʼutāmakiʼia. Tokolahi neʼe natou tuku tonatou ʼu ʼapi matalelei pea mo tanatou ʼu gāue lelei, kae natou ʼolo ʼo tokoni ki ʼonatou tehina ʼaē neʼe hoko kiā nātou te toe tuʼutāmaki ʼaia.
14 ʼI te tahi koga meʼa, neʼe hūfi e te tai ia te loto fenua iā kilometa e 80, pea neʼe loloto iā meta e 10. ʼI te temi ʼaē neʼe hifo ai te vai, ko te tahi ʼapi iā ʼapi e tolu pea mo ʼihi atu fale neʼe maumau kātoa. Neʼe ʼomai ia te kau Fakamoʼoni mai te ʼatu ʼu fenua kehekehe, ko ʼihi iā nātou neʼe popoto gāue, neʼe natou ʼomai mo tanatou ʼu meʼa gāue moʼo laga he ʼu fale ʼi te koga meʼa ʼaia pea neʼe natou lotolelei ʼo fai te ʼu gāue fuli pē neʼe tonu ke fai. Ko te tautēhina, ʼe nā vītua toko lua, neʼe nā fafaʼo ia tanā ʼu meʼa ki tanā motokā pea nā ʼolo ai iā kilometa e 3 000 ʼo tokoni kiā nātou ʼaē neʼe tuʼutāmakiʼia. Ko ia ʼaē ʼe veliveli ʼi te tautēhina neʼe hoko atu tana kau ki te ʼu taʼi tokoni ʼaia, ʼo lagolago ki te komitē tokoni gāue ʼo tona kolo pea ʼe pioniē kātoa.
15 Neʼe ko ʼapi e 5 600 tupu ʼo te kau Fakamoʼoni pea mo ʼihi ʼo te koga meʼa ʼaia ʼaē neʼe toe laga pe neʼe toe gaohi ke lelei. Neʼe feafeaʼi te loto ʼo te kau Fakamoʼoni ʼo te koga meʼa ʼaia ʼi tanatou maʼu ia te taʼi faʼahiga ʼofa lahi ʼaia? Ko te tuagaʼane neʼe maumau tona ʼapi, neʼe nofo ʼi te kiʼi ʼapi neʼe fakapipiki ki te motokā, neʼe tutulu te ʼato pea neʼe mole kei haʼele te gutuʼumu. Neʼe laga e te ʼu tehina ia tona kiʼi ʼapi matalelei. ʼI tana tuʼu ʼi muʼa ʼo tona ʼapi foʼou ʼaia, neʼe tagi ia te tuagaʼane ʼi tana loto fakafetaʼi ʼaē kiā Sehova pea mo tona ʼu tehina. Kae ko ʼihi kau Fakamoʼoni ʼo te koga meʼa ʼaē neʼe fakamavae mai ai nātou, neʼe natou nonofo ʼi te ʼu nofoʼaga fakatemi ʼi te taʼu kātoa peʼe laka atu logolā te kua ʼosi laga ʼaē ʼo tonatou ʼapi. Koteā tona tupuʼaga? Neʼe natou tuku ia tonatou ʼu ʼapi foʼou ʼaia ke nonofo ai ia te kau gāue ʼaē neʼe ʼomai ʼo tokoni kiā nātou. Neʼe ko he faʼifaʼitaki lelei ʼo ʼuhiga mo te fakahā ʼaē ʼo te faʼahiga manatu ʼaē neʼe maʼu e Kilisito.
Tou Maʼu Ia Te Aga ʼa Kilisito Kiā Nātou ʼAē ʼe Māhahaki
16, 17. Ko te ʼu faʼahi fea ʼaē ʼe feala ke tou fakahā ai ia te faʼahiga manatu ʼa Kilisito ki te hahaʼi māhahaki?
16 Lagi tokosiʼi iā tātou neʼe kua hoko ki ai ia he tuʼutāmaki fakanātulā. Kae lagi ko tātou fuli ʼe tou tau mo te mahaki, peʼe ko kita ʼaē ʼe mahaki peʼe ko he tahi ʼo totatou fāmili. Ko te faʼahiga manatu ʼa Sesu kiā nātou ʼaē neʼe māhahaki, ʼe ko he faʼifaʼitaki kiā tātou. Neʼe ʼofa mamahi kiā nātou ʼaē neʼe māhahaki. ʼI te ʼaumai ʼaē kiā te ia e te hahaʼi kaugamālie ia tanatou ʼu mahaki, “neʼe ina fakamālōlō ia nātou fuli ʼaē neʼe mahaki.”—Mat. 8:16; 14:14.
17 Iā ʼaho nei, ko te kau Kilisitiano ʼe mole natou maʼu ia te mālohi ʼo Sesu moʼo fai he ʼu milakulo, kae ohagē ko Sesu ʼe natou manavaʼofa ki te hahaʼi māhahaki. ʼE hā feafeaʼi te faʼahi ʼaia? ʼE fakahā e te kau tagata ʼāfea ʼe natou maʼu ia te faʼahiga manatu ʼa Kilisito ʼaki hanatou fakatuʼutuʼu pea mo vakavakaʼi ia te ʼu gāue ʼaē ʼe fai moʼo tokoni kiā nātou ʼe māhahaki ʼi te kōkelekāsio, ʼo natou mulimuli ai ki te aga ʼaē ʼe talanoa kiai ia te pelesepeto iā Mateo 25:39, 40.a (Lau.)
18. Neʼe fakahā feafeaʼi e te ʼu tuagaʼane e toko lua ia te ʼofa moʼoni ki te tahi tuagaʼane, pea neʼe koteā tona ʼu fua?
18 ʼE moʼoni, ʼe mole hoki tou tagata ʼāfea pea tou lava tokoni ai ki niʼihi. Kotou tokagaʼi ia Charlene, neʼe taʼu 44, neʼe ʼi ai tona kōsea, pea neʼe ʼui age e te tōketā ʼe kei toe pē ʼaho e hogofulu pea mate ia. Ko te ʼu tuagaʼane e toko lua, ko Sharon pea mo Nicolette, ʼi tanā tokagaʼi ʼaē ia te toe gāue kinakina ʼaē neʼe tonu ke fai e tona ʼohoana kiā ia, neʼe nā fakatuʼutuʼu ai leva ke nā tokoni ʼāteaina pē kiā Charlene ʼi te ʼu ʼaho ʼaia e hogofulu. Neʼe loaloaga atu ia te maʼuli ʼo Charlene iā vāhaʼa e ono, pea neʼe fakahā aipē e te ʼu tuagaʼane ʼaia ia tonā ʼofa ʼo aʼu ki te fakaʼosi. ʼE ʼui fēnei e Sharon: “ ʼE faigataʼa hata tokoni ki he tahi ʼe kita ʼiloʼi ʼe mole toe lelei anai ia tona mahaki. Kae neʼe foaki mai e Sehova kiā māua ia te mālohi. Ko te tokoni ʼaia neʼe mā foaki neʼe ina fakaovi lahi age māua kiā te ia pea neʼe toe lahi age mo tamā felōgoi lelei ʼaē iā māua toko lua pē.” ʼE ʼui fēnei e te ʼohoana ʼo Charlene: “ ʼE mole galo anai iā au ia te agalelei pea mo te tokoni ʼa te ʼu tuagaʼane ʼofaina ʼaia e toko lua. Ko tanā agalelei pea mo tanā aga fakasākilifisio neʼe feala ai ki te ʼu lakaga fakaʼosi fakalotomamahi ʼaia ke maʼamaʼa ki te maʼuli ʼo toku ʼohoana agatonu ko Charlene, pea mo liliu kiā au ko he temi fakalotofīmālie ʼi te faʼahi fakasino pea ʼi te faʼahi ʼo toku loto. ʼE au loto fakafetaʼi anai kiā nāua ʼo talu ai. Ko tanā foaki ʼaia ʼo tonā temi, mo tonā mālohi neʼe fakalotomālohiʼi ai taku tui ʼaē kiā Sehova pea mo toku ʼofa ʼaē ki te fale tautēhina kātoa.”
19, 20. (a) Ko te ʼu faʼahi fea e nima ʼo te faʼahiga manatu ʼa Kilisito ʼaē neʼe tou vakaʼi ʼi te ʼu ʼalatike ʼaenī e tolu? (b) Koteā ʼaē ʼe kotou fakatotonu ke kotou fai?
19 ʼI te ʼu ʼalatike ʼaenī e tolu, neʼe tou vakaʼi ia faʼahi e nima ʼo te faʼahiga manatu ʼa Sesu pea mo feafeaʼi hatatou faʼahiga faʼifaʼitakiʼi tana fakakaukau pea mo tana aga. Tou “agamalū pea mo agavaivai” ohagē ko Sesu. (Mat. 11:29) Tou toe faiga foki ke tou agaʼofa ki te hahaʼi, tatau aipē peʼe malave kovi kiā tātou ia tanatou ʼu hala pea mo tanatou ʼu vaivaiʼaga. Tou fakalogo ʼaki he lototoʼa ki te ʼu fakatotonu fuli ʼa Sehova, logopē lā ia te ʼu faigataʼaʼia ʼaē ʼe feala ke hoko.
20 ʼOsi ʼaia, tou fakahā leva ki totatou ʼu tehina fuli ia te ʼofa ʼaē neʼe maʼu e Kilisito, “ ʼo aʼu ki te fakaʼosi,” ohagē ko tona fai e Kilisito. ʼAki te taʼi ʼofa ʼaia, ʼe ʼiloʼi ai anai tātou ko te ʼu tisipulo moʼoni ʼa Sesu. (Soa. 13:1, 34, 35) ʼEī, “ke haga hoko atu tokotou ʼofa fakatautēhina.” (Hep. 13:1) Kotou maʼuliʼi ia te ʼu tokoni ʼaenī. Kotou fakaʼaogaʼi tokotou maʼuli moʼo vikiʼi ia Sehova pea mo tokoni ki te hahaʼi! ʼE tapuakinaʼi anai e Sehova ia takotou ʼu faiga fakamālotoloto.
[Nota]
a Kotou vakaʼi ia te ʼalatike ko tona kupu tāfito “Ke Mole Gata ʼAki Pē Takotou ʼUi: ‘Ke Kotou Fakamāfana Pea Mo Kotou Haga Fafaga Fakalelei Ia Koutou’ ” ʼi Te Tule Leʼo Fakafalani ʼo te ʼaho 15 ʼo ʼOketopeli 1986.
ʼE Feala Koa Hakotou Fakamahino?
• ʼE lava fakahā feafeaʼi e te kau tagata ʼāfea ia te faʼahiga manatu ʼa Kilisito kiā nātou ʼaē neʼe agahala?
• He koʼē ʼe maʼuhiga tāfito ke tou faʼifaʼitakiʼi ia te ʼofa ʼo Kilisito ʼi te temi fakaʼosi ʼaenī?
• ʼE tou lava fakahā feafeaʼi ia te faʼahiga manatu ʼa Kilisito ki te hahaʼi māhahaki?
[Paki ʼo te pasina 19]
ʼE loto e te ʼu tagata ʼāfea ke toe liliu mai kiā Sehova ia nātou ʼaē neʼe kua hehē
[Paki ʼo te pasina 22]
ʼE ʼiloa ia te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi tanatou maʼuliʼi ia tonatou ʼofa ʼaē ki ʼihi