Te Moʼoni ʼo ʼUhiga Mo Halamaketone
“Ko ni temonio, . . . e ʼolo ki te ʼu hau ʼo te kele kātoa. . . . Pea neʼe natou fakatahiʼi leva nātou i te koga meʼa ʼaē ʼe higoa ʼi te Fakahepeleo ko Alemaketone, peʼe Halamaketone.” (Ko mātou ʼaē neʼe matou fetogi tona faʼahiga tohi)—APOKALIPISI 16:14, 16, Bible en français courant.
NEʼE fakaliliu tuʼumaʼu ia te kupu “Halamaketone” ko he higoa ʼo he koga meʼa.
ʼI te agamāhani, koteā ia te fakaʼuhiga moʼoni ʼo te kupu “Halamaketone?” Pea he koʼē ʼe feala ke fakaʼuhiga tuʼumaʼu ki he ʼaluʼaga, ohagē lā ki he tau?
Ko Te Fakatahitahi ʼi Te Koga Meʼa ʼAē ʼe Higoa Ko Halamaketone
Ko te haʼuʼaga ʼo te kupu Fakahepeleo Hala-maketone ʼe fakaʼuhiga ki te “Moʼuga ʼo Mekito.” Logolā, ʼe mole tou ʼiloʼi pe neʼe ko he moʼuga moʼoni, kae ʼe tou ʼiloʼi neʼe ko he koga meʼa moʼoni ia Mekito. ʼE ko he koga meʼa maʼuhiga ʼe fetaulaki ai te ʼu ala lalahi ʼi te potu noleto ʼuesitē ʼaē neʼe nofoʼi e te kau Iselaele. Neʼe lahi te ʼu tau fakamataku neʼe hoko ovi ki te koga meʼa ʼaia. Koia lā aē ʼe fakaʼaogaʼi ai te higoa ko Mekito ki te tau.a
Kae, ko te fakaʼuhiga totonu ʼo Mekito ʼe mole fakaʼuhiga pe neʼe feafeaʼi ia tanatou fetauʼaki, kae he koʼē neʼe natou fetauʼaki. Ko Mekito ʼe ko he koga ʼo te Kele ʼo Te Fakapapau, ʼaē neʼe foaki e Sehova ki te kau Iselaele. (Ekesote 33:1; Sosue 12:7, 21). Neʼe ina fakapapauʼi ki te hahaʼi ʼaia, ʼe ina haofaki anai nātou mai ʼonatou fili, pea neʼe ina fakahoko. (Tetelonome 6:18, 19) Ohagē lā, ʼi Mekito neʼe haofaki fakamilakulo ai e Sehova ia te kau Iselaele mai tonatou ʼohofi fakamālohi e te kautau ʼa te Hau Kanaane ko Sapini pea mo tana pule kautau ko Sisela.—Tui Fakamaau 4:14-16.
Koia ko te kupu “Hala-Maketone” peʼe “Halamaketone,” neʼe ko he ʼaluʼaga fakatā. ʼE mole fakaʼuhiga ki he koga meʼa kae ki he fehōkosi ʼo he ʼu mālohi e lua.
ʼI te lea fakapolofetā ʼo Apokalipisi, ʼe talanoa ai ki he temi kua ovi mai ʼaē kā uga ai anai e Satana pea mo tana kau temonio ia te ʼu puleʼaga fakatagata ke fakatahiʼi ʼanatou kautau ki te koga meʼa fakatā, pea ʼe natou fakafeagai anai ki te hahaʼi ʼa te ʼAtua pea mo ʼanatou gāue. ʼE iku anai te fetauʼaki ʼaia ki te mamate ʼo te toko lauʼi miliona hahaʼi ʼi te temi ʼaē kā tauʼi ai e te ʼAtua ia te kau fakafeagai ʼaia.—Apokalipisi 19:11-18.
ʼE mamate koa ia te hahaʼi tokolahi ʼuhi ko te ʼAtua, kae ʼe ʼui ʼi te Tohi-Tapu ko he ʼAtua ʼe “manavaofa, ae e mole ita vave, pea e mau koloa i te agalelei”? (Neemia 9:17) Ke tou mahino ki te ʼu gāue ʼa te ʼAtua, ʼe ʼaoga ke tou tali ki te ʼu fehuʼi ʼaenī e tolu: (1) Ko ai ʼaē kā ina kamata anai ia te tau? (2) He koʼē ʼe kau kiai ia te ʼAtua? (3) Koteā anai ia te ikuʼaga ʼi te hili ʼo te tau ki te hahaʼi ʼaia ʼaē kā māʼuʼuli anai ʼi te kele?
1. KO AI ʼAĒ KĀ INA KAMATA ANAI IA TE TAU?
Ko te tau ʼo Halamaketone ʼe mole ko he tautea mai te ʼAtua. Kae, ʼe haofaki anai e te ʼAtua ia te hahaʼi agalelei mai iā nātou ʼaē ʼe natou gaohi koviʼi ia nātou. Ko te hahaʼi agakovi ʼo te tau ʼaia, ʼe ko “te u hau o te kele katoa,” te kau takitaki ʼo te mālamanei. He koʼē ʼe fai ia te tau ʼaia? Koteʼuhi, ohagē ko he tahi ʼe ina puleʼi fakamālohi he tahi age, ʼe fakaʼaogaʼi e Satana ia te faʼahi fakapuleʼaga pea mo fakasōlia moʼo gaohi koviʼi ia nātou ʼaē ʼe tauhi kiā Sehova ʼAtua.—Apokalipisi 16:13, 14; 19:17, 18.
ʼI tatatou sisio ki te maʼuhiga ʼaē ki te hahaʼi ʼo te ʼu fenua fuli iā ʼaho nei ia tanatou palalau faʼifaʼitaliha pea mo natou filifili te lotu ʼaē ʼe natou fia kau kiai, ko te manatu ʼo te ʼu puleʼaga ʼaia ke natou fakasiʼisiʼi pea mo fakagata ia te ʼu magaʼi lotu ʼaē ʼe hagē ko he ʼu fāgana. Kae, ko te ʼu tau ʼaia neʼe hoko lolotoga te ʼu sēkulō e 20 pea neʼe mole hona ikuʼaga.b Kae, ʼe ʼi ai te ʼu faʼahi e lua ʼe kehekehe ʼaupitō ai ʼi te ʼu tau ʼaia pea mo ʼaē ʼi Halamaketone. ʼUluaki, ko te tau ʼaia ʼe hoko anai ʼi te mālamanei kātoa. Lua, ʼe fakahoko anai e Sehova ia he tau ʼe mālohi age neʼe mole heʼeki ina fakahoko ki muʼa atu. (Selemia 25:32, 33) ʼE fakatatau ʼi te Tohi-Tapu ia te fehōkosi ʼaia ki “te tau o te aho lahi o te Atua mafimafi.”
2. HE KO’Ē ʼE KAU KIAI IA TE ʼATUA?
ʼE akoʼi e Sehova ia tana hahaʼi ke natou taupau te tokalelei mo ʼofa ki ʼonatou fili. (Mikea 4:1-3; Mateo 5:43, 44; 26:52) Koia, ʼe mole natou toʼo ia te ʼu mahafu moʼo haofaki ia nātou totonu mai te ʼu ʼohofi fakamataku ʼaia. Kanapaulā neʼe mole feala ki te ʼAtua ke ina haofaki ia tana hahaʼi, neʼe feala ke natou pulihi ia nātou. Pea, neʼe feala ke ʼulihi ai ia te huafa ʼo Sehova ʼAtua peʼe ko tona matagafua. Kanapaulā neʼe feala ki te ʼu fili ʼo te hahaʼi ʼa te ʼAtua ke natou fakaʼauha ia nātou, neʼe feala ke hā ki te hahaʼi ko Sehova ʼe ko he tahi ʼe heʼe ʼofa, mo heʼe faitotonu pea mo vaivai. Kae ʼe mole feala ke hoko ia te faʼahi ʼaia.—Pesalemo 37:28, 29.
Neʼe mole loto e te ʼAtua ke fakaʼauha he tahi, kae neʼe ina fakahā fakatomuʼa ia te meʼa ʼaē kā ina fai. (2 Petelo 3:9) ʼAki tatatou mahino ki te ʼu fakamatala ʼaē ʼe tuʼu ʼi te Tohi-Tapu, ʼe ina fakamanatuʼi mai ia te ʼu meʼa fuli neʼe hoko ʼi te temi muʼa ʼi tana haofaki ia tana hahaʼi mokā ʼohofi nātou. (2 Hau 19:35) ʼE toe fakatokaga mai ʼi te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te kā haʼu mokā tauʼi anai e Satana pea mo tana hahaʼi ʼaē ina puleʼi ia te hahaʼi ʼa te ʼAtua, pea ʼe toe fai anai e Sehova ia te ʼu fakatuʼutuʼu pea mo ina fakaʼaogaʼi ia tona mālohi kiā nātou ʼaē ʼe natou fakamatakuʼi ia tana hahaʼi. ʼI tona fakahagatonu, neʼe kua fualoa ia te fakakikite ʼi te Folafola ʼa te ʼAtua, ʼe fakaʼauha anai e Sehova ia te kau agakovi. (Taaga Lea 2:21, 22; 2 Tesalonika 1:6-9) ʼI te temi ʼaia, ʼe mole toe ʼi ai anai he lotolotolua ʼi te ʼatamai ʼo te kau fakafeagai ʼaē neʼe natou filifili ke natou tauʼi ia tona Māfimāfi.—Esekiele 38:21-23.
3. KOTEĀ ANAI IA TE IKUʼAGA ʼI TE HILI ʼO TE TAU KI TE HAHAʼI ʼAIA ʼAĒ KĀ MĀʼUʼULI ANAI ʼI TE KELE?
Ko te tau ʼo Halamaketone ʼe ko te haofaki ʼaia ʼo te ʼu maʼuli e toko lauʼi miliona. ʼI tona fakahagatonu, ʼe ko he fakamelomelo ʼo te temi tokalelei ʼi te kele.—Apokalipisi 21:3, 4.
ʼE fakahā ʼi te tohi ʼo Apokalipisi ko “te hahai kaugamalie osi” ʼaē kā haofaki anai mai te tau ʼaia. (Apokalipisi 7:9, 14) ʼAki te takitaki ʼa te ʼAtua, ʼe tokoni mai anai ke tou toe fakatuʼu ʼi te kele ia te ʼu ʼaluʼaga Fakapalatiso ʼaē neʼe fakatuʼutuʼu e Sehova ʼi te kamataʼaga.
ʼE tou ʼiloʼi koa peʼe ko ʼāfea ʼaē kā hoko ai anai ia te ʼohofi ʼaia ki te hahaʼi ʼa te ʼAtua?
[ʼU nota]
a Ko te fakatahitahi ki te koga meʼa ʼaia ki te tau neʼe mole fai māhani. Ohagē lā ko te kolo ko Hiroshima ʼi Saponia, ʼaē neʼe molehi ʼaki te foʼi pulu fakanukeleʼea, kua liliu ʼi te temi nei ko he fakaʼiloga ʼo te tuʼania naʼa hoko he tau fakanukeleʼea.
b Ko te tau ʼaia ʼe ko he faʼifaʼitaki ki te faiga ʼa te ʼu puleʼaga ke natou fakaʼauha ia te ʼu kūtuga fakalotu pea mo te ʼu lanu kehekehe. ʼI te temi ʼo te kau Kominisi ʼi Lusia, neʼe toe tāʼofi ia te ʼu kūtuga fakalotu ʼi te lotolotoiga ʼo te U.R.S.S. Kotou vakaʼi ʼi te nusipepa ʼaenī ia te ʼalatike “Un peuple paisible défend sa réputation,” neʼe hā ʼi Te Tule Leʼo Fakafalani ʼo te ʼaho 1 ʼo Maio 2011, neʼe tā e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova.
[Paki ʼo te pāsina 6]
Neʼe haofaki e Sehova ʼAtua ia tana hahaʼi ʼi te temi muʼa
[Paki ʼo te pāsina 7]
ʼE toe haofaki anai e Sehova ia tana hahaʼi lolotoga te tau ʼo Halamaketone