Kotou Tuʼu Ke Maʼu Pea Mo Tekeʼi Te ʼu Hele ʼa Satana!
“Kotou . . . tuu o fakafehagai ki te u puleaki kaka a te tiapolo.”—EFE. 6:11.
KOTEĀ TAKOTOU TALI?
ʼE lava tekeʼi feafeaʼi e he kaugana ʼa Sehova te hele ʼaē ko te mānumānu koloa?
Koteā ʼaē ʼe feala ke tokoni ki he Kilisitiano kua ʼohoana ke mole tono?
Kiā koutou lā, ko te ʼu fua lelei fea ʼe tou maʼu anai mokā ʼe tou tekeʼi te mānumānu koloa pea mo te aga heʼeʼaoga?
1, 2. (1) He koʼē ʼe fehiʼa Satana ki te kau fakanofo pea mo te tahi ʼu ovi? (2) Koteā te ʼu hele ʼa Satana kā tou vakaʼi anai ʼi te ʼalatike ʼaenī?
ʼE FEHIʼA Satana ki te hahaʼi, kae tāfito kiā nātou ʼaē ʼe tauhi kiā Sehova. ʼI tona fakahagatonu, ʼe tauʼi e Satana te kau fakanofo ʼaē ʼe kei māʼuʼuli ʼi te kele. (Apk. 12:17) ʼAki he lototoʼa, neʼe takitaki e te kau Kilisitiano ʼaia te fai fakamafola pea mo natou tala ʼe ko Satana ʼaē ʼe ina puleʼi te mālamanei. ʼE toe fehiʼa te Tiapolo ki “ni ihi ovi,” peʼe ko te tahi ʼu ovi ʼaē ʼe natou tokoni ki te kau fakanofo ʼi tanatou gāue ʼaia pea mo natou ʼamanaki ki te maʼuli heʼegata. (Soa. 10:16) ʼE ʼita lahi Satana heʼe mole kei feala ia ke maʼuli ʼo heʼegata. Peʼe tou kau ki te kau fakanofo peʼe ki te tahi ʼu ovi, kae ko Satana ʼe ko totatou fili. ʼE ina fia puke maʼuli tātou.—1 Pet. 5:8.
2 Moʼo puke tātou, ʼe fakaʼaogaʼi e Satana he ʼu hele. ʼE ina “fakakivi” te hahaʼi ke mole natou ʼiloʼi ai te logo lelei pea mo mālama ki ʼana hele. Kae neʼe toe puke foki e te Tiapolo ʼihi neʼe kua natou tali te logo lelei ʼo te Puleʼaga. (2 Ko. 4:3, 4) Neʼe tou vakaʼi ʼi te ʼalatike ʼaenī kua ʼosi, peʼe feafeaʼi hatatou tekeʼi te ʼu hele ʼaenī e tolu ʼa Satana: (1) te ʼu palalau fakatupu lavea, (2) te tō ki te mataku mo te fakaneke pea (3) tatatou tukugākoviʼi fau ia tātou. Tou vakaʼi peʼe feafeaʼi hatatou tekeʼi te tahi ʼu hele ʼaenī e lua ʼa Satana: te mānumānu koloa pea mo te holi ʼaē ke kita tono.
KO TE MĀNUMĀNU KOLOA ʼE KO HE HELE ʼE INA LAVA TAʼOTAʼO AI TĀTOU
3, 4. Kapau ʼe tou “hoha ki te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaenī” pea ʼe lava puke feafeaʼi tātou e te hele ʼo te mānumānu koloa?
3 ʼI tana tahi lea fakatā, neʼe palalau Sesu ʼo ʼuhiga mo te pulapula neʼe tūtū ʼi te vao talatala. Neʼe ina fakamahino, ʼe lagi fagono anai he tahi ki te logo ʼo te Puleʼaga, “kae ko te hoha ki te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaenī pea mo te mālohi fakahala ʼo te ʼu koloa ʼe nā taʼotaʼo te folafola, pea ʼe liliu ia ʼo mole fua.” (Mat. 13:22, MN) Ko te mānumānu koloa ʼe ko he hele ʼe fakaʼaogaʼi e totatou fili ia Satana.
4 ʼE ʼi ai faʼahi e lua, kā fakatahiʼi, pea ʼe feala ke nā “taʼotaʼo te folafola.” ʼUluaki, ko “te hoha ki te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaenī,” peʼe ko te ʼu tuʼania ʼaē ki te taupau maʼuli. ʼI te ʼu “temi faigataa” ʼaenī, ʼe lahi te ʼu faʼahi ʼe tou hoha kiai. (2 Tim. 3:1) ʼE lagi faigataʼa takotou maʼu te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga kiā koutou, heʼe kua totogi kovi te maʼuli peʼe mole hakotou gāue. ʼE lagi kotou toe tuʼania ʼo ʼuhiga mo te kā haʼu, pea mo feʼekeʼaki fēnei: “ ʼE feʼauga anai koa taku falā moʼo taupau toku maʼuli ʼi te temi ʼaē ʼe mole kei feala ai haku gāue heʼe kua au matuʼa?” Neʼe faiga ʼihi ke natou maʼu paʼaga heʼe natou manatu ʼe feala aipē anai hanatou maʼu te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga kiā nātou.
5. ʼE lava kākāʼi feafeaʼi tātou e “te mālohi fakahala ʼo te ʼu koloa”?
5 Lua, neʼe palalau Sesu ʼo ʼuhiga mo “te mālohi fakahala ʼo te ʼu koloa.” Kā fakatahiʼi te faʼahi ʼaenī mo te hoha, pea ʼe feala ai ke tou tō ki te hele ʼo te mānumānu koloa. ʼE ʼui ʼi te Tohi-Tapu ko te paʼaga ʼe hagē ko he “malumalu.” (Ekl. 7:12) Ko tona fakaʼuhiga, ʼe feala ke tokoni mai ke tou maʼu te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga kiā tātou. Kae ʼe mole ko he aga fakapotopoto hatatou faiga ke tou maʼu paʼaga ke feafeaʼi. Neʼe mahino te tokolahi ki muli age, neʼe natou tō ki te hele ʼo te mānumānu koloa he neʼe natou faiga lahi ke natou maʼu paʼaga. Pea neʼe toe liliu pē lā ʼihi ʼo pōpula kiā “Mamone” peʼe ki te ʼu koloa.—Mat. 6:24.
6, 7. (1) Koteā ʼaē ʼe feala ke hoko ʼi te gāue ʼe tupu ai hakotou kamakamata fia maʼu paʼaga? (2) Koteā ʼaē ʼe tonu ke fakakaukau kiai he Kilisitiano mokā kole age ke gāue fakalaka?
6 ʼE lagi heʼeki kotou mahino kiai, kae lagi kua kotou kamakamata fia maʼu paʼaga. Ohagē lā ʼe ʼalu atu tokotou pātolō pea ina ʼui fēnei atu: “ ʼE ʼi ai taku logo fakafiafia! Kua maʼu tatatou kotala! Ko tona ʼuhiga ʼe tonu anai ke ke fai he ʼu hola fakalaka ʼi te ʼu māhina ʼaenī kā haʼu. Kae ʼe au fakapapau atu ʼe lahi anai te falā ʼaē kā ke maʼu.” ʼE malave feafeaʼi anai kiā koutou te ʼu fakapapau ʼaia? ʼE moʼoni, ʼe maʼuhiga ke kotou tokaga ki tokotou fāmili ʼi te faʼahi fakasino, kae ʼe mole pē ko tokotou maʼua ʼaia e tahi. (1 Tim. 5:8) ʼE tonu ke kotou toe fakakaukau ki te ʼu faʼahi ʼaenī: ʼE kotou fai anai hola fakalaka e fia ʼi takotou gāue? ʼE faigataʼa anai koa takotou tauhi ki te ʼAtua ʼuhi ko takotou gāue, ʼo kotou tō ai ʼi te ʼu fono pea mo takotou ako fakafāmili?
7 Kotou fakakaukauʼi pe koteā ʼaē ʼe maʼuhiga ʼaupitō kiā koutou. ʼE ko takotou maʼu koa he tuʼuga falā peʼe ko takotou felōgoi ʼaē mo Sehova? ʼE kotou fakagata anai koa takotou fakamuʼamuʼa te ʼu gāue ʼo te Puleʼaga ʼi tokotou maʼuli, heʼe kotou fia maʼu paʼaga? ʼE feala koa hakotou sio ki te ʼu fua kovi ʼaē kā hoko anai mo kapau ʼe mole kotou tokaga ki takotou felōgoi mo Sehova pea mo te ʼaluʼaga fakalaumālie ʼo tokotou fāmili? Kapau ʼe hoko te faʼahi ʼaia kiā koutou, koteā ʼaē ʼe feala ke kotou fai ke mole taʼotaʼo ai koutou e te mānumānu paʼaga?—Lau ia 1 Timoteo 6:9, 10.
8. Ko te ʼu faifaitaki fea ʼi te Tohi-Tapu ʼe feala ke tokoni mai ke tou vakavakaʼi totatou faʼahiga maʼuli?
8 Kapau ʼe mole tou loto ke taʼotaʼo tātou e te mānumānu koloa, pea ʼe tonu ʼi ʼihi temi ke tou vakavakaʼi totatou faʼahiga maʼuli. ʼE mole tonu ʼi he temi ke tou hagē ko Esau ʼaē neʼe fehiʼa ki te ʼu fakapapau ʼa Sehova. (Sen. 25:34; Hep. 12:16) Pea ʼe mole tonu ke tou toe hagē ko te tagata maʼu koloa ʼaē neʼe kole age e Sesu ke ina fakatau ʼona koloa fuli, mo foaki te paʼaga ki te kau masiva pea ke muli age iā te ia. Neʼe mole fai e te tagata maʼu koloa te ʼu faʼahi ʼaia. Kae neʼe lotomamahi ia pea mo ʼalu he neʼe lahi ʼona koloa. (Mat. 19:21, 22) Ko te ʼu koloa ʼa te tagata ʼaia neʼe hagē ia ko he hele neʼe tō ai. Neʼe ina maʼu te fealagia ʼaē ke mulimuli iā Sesu, te tagata lahi tokotahi ʼo te ʼu temi fuli. Kae neʼe mole ina tali ia te toe pilivilēsio lahi ʼaia. Koia tou faiga ke tou taupau maʼu te pilivilēsio ʼaē ko tātou ko he ʼu tisipulo ʼa Sesu Kilisito.
9, 10. Kiā koutou lā, ʼo mulimuli ki te Tohi-Tapu, ʼe tonu ke feafeaʼi tatatou manatu ʼo ʼuhiga mo te ʼu koloa?
9 ʼE tonu ke tou fakalogo ki te ʼu tokoni ʼa Sesu mo kapau ʼe mole tou loto ke fakahalaʼi tātou ʼaki te ʼu koloa. Neʼe ina ʼui fēnei: “Aua pe naa kotou tuania, pea aua naa kotou ui: Kotea anai ka tou kai? Kotea anai ka tou inu? Kotea anai ka tou laofi? Koteuhi ko te u mea fuli aena e kumi e te kau pagani, kae e iloi e takotou Tamai i selo e natou aoga kia koutou.”—Mat. 6:31, 32; Luka 21:34, 35.
10 Kapau ʼe mole tou loto ke puke tātou e te mālohi fakahala ʼo te ʼu koloa, pea ʼe tonu ke tou manatu ohagē ko te tagata faitohi ʼo te Tohi-Tapu ko Akule, ʼaē neʼe ina ʼui fēnei: “Aua naa ke tuku kia au te masiva, pee ko te mau koloa, foaki mai kia au te pane ae e aoga kia au.” (Taag. 30:8) Neʼe mahino Akule neʼe ʼaoga ke ʼi ai hana falā moʼo taupau tona maʼuli, kae neʼe toe mahino foki ki te mālohi fakahala ʼo te ʼu koloa. ʼE tonu ke tou mahino ʼe feala ke puli ʼatatou felōgoi mo Sehova ʼuhi ko te ʼu hoha ʼo te tuʼu ʼaenī pea mo te mālohi fakahala ʼo te ʼu koloa. Kapau ʼe lahi fau tatatou hoha ki te ʼu koloa, pea ʼe lagi mole tou maʼu anai he temi, peʼe ko he mālohi moʼo fakamuʼamuʼa te ʼu gāue ʼo te Puleʼaga ʼi totatou maʼuli, peʼe lagi mole tou loto anai kiai. Koia, tou tōkakaga ke mole tou tō ki te hele ʼa Satana ʼaē ko te mānumānu koloa.—Lau ia Hepeleo 13:5.
KO TE TONO ʼE HAGĒ KO HE LUO ʼE FUFŪ
11, 12. ʼE lava tō feafeaʼi he Kilisitiano ki te hele ʼaē ko te tono ʼi tona fale gāue?
11 ʼI ʼihi temi, kā fia puke e te kau kapu manu ia he manu, pea ʼe natou keli he luo ʼi te ala ʼaē ʼe haʼele tuʼumaʼu ai te manu. ʼI te agamāhani ʼe natou ʼaofi te luo ʼaki te vao. Ko te aga heʼeʼaoga ʼe hagē ko te faʼahiga hele ʼaia, pea ʼe fakaʼaogaʼi tāfito e Satana te fakahala ʼaia heʼe tokolahi nātou ʼaē ʼe tō kiai. (Taag. 22:14; 23:27) Neʼe tō ʼihi Kilisitiano ki te hele ʼaia he neʼe natou tuku ke hoko ni ʼaluʼaga ʼo natou higa ai ki te aga heʼeʼaoga. Ko ʼihi Kilisitiano kua ʼohoana neʼe natou tono he neʼe natou kamata laukau ki he tahi ʼe mole ko tonatou ʼohoana.
12 ʼI takotou fale gāue, ʼe feala ke kotou kamata laukau ki he tahi ʼe mole ko hokotou ʼohoana. Ko te toko nimagofulu tupu ki te teau ʼo te hahaʼi fafine pea tokolahi ʼi te hahaʼi tagata, neʼe natou tono mo ʼonatou kaugā gāue. ʼE kotou gāue koa mo ni tagata peʼe ko ni fafine? Kapau koia, ʼe feafeaʼi ʼakotou felōgoi? ʼE kotou fakatuʼu koa he ʼu tuʼakoi ʼi ʼakotou felōgoi ʼaia ke mole kotou liliu ai ʼo laukau ki he tahi? Ohagē lā, ʼe lagi tautau fai palalau he tuagaʼane mo he tagata ʼe nā kaugā gāue. ʼE lagi liliu te tagata ʼaia ko hona kaumeʼa pea mo falala kiai te tuagaʼane, ʼo ina fakamatala age kiā ia ʼona fihifihia fakataumātuʼa. Peʼe lagi ko he tehina ʼe kaumeʼa mo he fafine ʼe nā gāue tahi. ʼE feala ke manatu fēnei te tehina: “ ʼE lagolago ki ʼaku manatu pea ʼe fakalogo mai mokā au palalau age. Pea ʼe fakaʼapaʼapa kiā au. ʼE au fakaʼamu age lā ke fēia toku ʼohoana!” ʼE feala koa hakotou tokagaʼi peʼe tō feafeaʼi anai te kau Kilisitiano ʼaia ki te tuʼutāmaki ʼaē ko te tono?
13. ʼI te kōkelekāsio, ʼe lava feafeaʼi ki he tahi ke kamata laukau ki he tahi ʼe mole ko hona ʼohoana?
13 ʼO toe fēia ʼi te kōkelekāsio, ʼe feala ki he tahi ke laukau ki he tahi ʼe mole ko hona ʼohoana. Koʼenī te meʼa neʼe hoko ki he taumātuʼa. Ko Taniela pea mo tona ʼohoana ko Sala, neʼe nā pioniē kātoa.a Neʼe toe tagata ʼāfea Taniela pea neʼe ina fai te ʼu gāue fuli ʼaē neʼe tuku age ʼi te kōkelekāsio. Neʼe ina fai te ʼu ako Tohi-Tapu ʼa te ʼu tagata e toko nima, pea neʼe ko te toko tolu neʼe papitema. Neʼe ʼaoga lahi ke fakalotomālohiʼi te ʼu tehina foʼou ʼaia. Neʼe maʼumaʼua ʼaupitō Taniela ʼi te kōkelekāsio, koia neʼe ko Sala ʼaē neʼe tokoni kiā nātou. Kae neʼe toe ʼaoga foki kiā Sala ke tokaga he tahi kiā ia, pea neʼe ina maʼu te tokaga ʼaia mai te kau ako ʼa Taniela. Neʼe liliu te ʼaluʼaga ʼaia ko he hele. Neʼe ʼui fēnei e Taniela: “ ʼI te māhina fuli, neʼe fakaʼaogaʼi e toku ʼohoana tona mālohi kātoa moʼo tokoni ki ʼihi, pea neʼe ʼaoga kiā ia he fakalotomālohi ʼi te faʼahi fakalaumālie pea mo he fakalotofīmālie. Kae neʼe mole au tokaga pē lā kiā ia. Neʼe iku te ʼaluʼaga ʼaia ki he tuʼutāmaki. Neʼe tono toku ʼohoana mo te tahi ʼi te ʼu tagata ʼaē neʼe au fai tanatou ako. ʼI taku kua maʼumaʼua ʼaupitō, neʼe mole au tokagaʼi pē lā te kua vaivai ʼo tana felōgoi mo Sehova.” Koteā ʼaē ʼe feala ke kotou fai ke mole hoko he tuʼutāmaki fēia?
14, 15. Koteā ʼaē ʼe feala ke tokoni ki te kau Kilisitiano kua ʼohoana ke natou tekeʼi te hele ʼaē ko te tono?
14 Ke feala hakotou tekeʼi te hele ʼaē ko te tono, ʼe ʼaoga ke kotou fakakaukauʼi lelei te fakaʼuhiga ʼo te nofo agatonu ki tokotou ʼohoana. Neʼe ʼui fēnei e Sesu: “Ke aua naa veteki e te tagata te mea ae kua hai e te Atua.” (Mat. 19:6) ʼE mole tonu ke kotou manatu ʼi he temi ʼe maʼuhiga age takotou gāue ʼi te kōkelekāsio ʼi tokotou ʼohoana. Tahi ʼaē meʼa, kapau ʼe kotou nofo mamaʼo mai tokotou ʼohoana kae mole hona tupuʼaga lelei, pea ʼe feala ke liliu ʼo vaivai takotou felōgoi fakataumātuʼa. ʼO tupu ai takotou holi peʼe ko tokotou ʼohoana ki te tono.
15 Kapau ʼe kotou tagata ʼāfea, pea ʼe mahino ia ʼe tonu ke kotou tokaga ki te kōkelekāsio. Neʼe ʼui fēnei e te ʼapositolo ko Petelo: “Kotou fafaga te faga ovi a te Atua ae kua tuku atu ke kotou tauhi, o mole i te fakatotoho, kae i te lotolelei, o mulimuli ki te finegalo o te Atua; o mole i te holi ke mau he paaga, kae i te faa fai o te ofa.” (1 Pet. 5:2) ʼAua naʼa kotou meʼa noaʼi nātou ʼi te kōkelekāsio. Kae ʼe mole tonu ke kotou faiga ke kotou liliu ko he tagata ʼāfea ʼe ina fakahoko lelei ʼona maʼua, kae mole kotou fakahoko lelei ʼokotou maʼua fakafāmili. ʼE mole fakapotopoto hakotou tokoni ki te ʼu tehina mo tuagaʼane ʼi te kōkelekāsio, kae mole kotou tokaga ki tokotou ʼohoana ʼi tokotou loto fale. ʼE feala ke hoko ai he tuʼutāmaki ki tokotou maʼuli fakataumātuʼa. ʼE ʼui fēnei e Taniela ʼaē neʼe kua tou talanoa ki ai: “ ʼE mole tonu ʼi he temi ke kotou maʼumaʼua ʼaupitō ʼi te kōkelekāsio ʼo tupu ai takotou mole kei tokaga ki tokotou fāmili.”
16, 17. (1) Koteā ʼaē ʼe feala ke fai e te kau Kilisitiano kua ʼohoana ʼi tanatou fale gāue ke natou fakahā ai ʼe mole natou fia fai ʼi he tahi ʼi tuʼa atu ʼo tonatou ʼohoana? (2) Koteā te tokoni ʼe maʼu e te kau Kilisitiano kua ʼohoana ʼi te kāpite 11, palakalafe 17 ʼo te tohi Te ʼOfa ʼo Te ʼAtua?
16 ʼI te ʼu nusipepa ʼo Te Tule Leʼo pea mo te Réveillez-vous ! ʼe foaki ai he ʼu tokoni lelei ke mole tō ai te kau Kilisitiano kua ʼohoana ki te tono. ʼI Te Tule Leʼo ʼo te ʼaho 1 ʼo ʼOketopeli 2006 ʼe fakatokaga ai he ʼu ʼaluʼaga ʼi te fale gāue peʼe ʼi he tahi age faʼahi, ʼe feala ai ki he Kilisitiano kua ʼohoana ke ina kamata fakahā te ʼu meʼa ʼaē ʼi tona loto ki he tahi ʼe mole ko tona ʼohoana. Ohagē lā, kapau ʼe kotou gāue fakalaka mo he tahi, ʼe feala ke kotou kamata laukau ai kiā ia. Kapau kua kotou ʼohoana, ʼe tonu ke kotou fakahā lelei ʼi ʼakotou palalau pea mo takotou aga ʼe mole kotou fia fai ʼi he tahi ʼi tuʼa atu ʼo tokotou ʼohoana. ʼAua naʼa kotou loto ke tokagaʼi koutou, ʼo kotou faiʼakau peʼe ke sioʼi koutou e te hahaʼi ʼuhi ko takotou faʼahiga teuteu pea mo te faʼu ʼo tokotou lauʼulu. Kotou hili he pāki ʼo tokotou ʼohoana peʼe ko ʼakotou fānau ʼi takotou fale gāue. ʼE ko he fakamanatu anai ʼaia kiā koutou pea mo ʼihi ʼe maʼuhiga age kiā koutou tokotou fāmili. Kotou fakatotonu ke mole kotou fakaneke he tahi ke lafi atu, pea ʼaua naʼa kotou tali te faʼahi ʼaia.
17 ʼI te kāpite 11, palakalafe 17 ʼo te tohi Te ʼOfa ʼo Te ʼAtua, ʼe ʼui ai ko ʼaē ʼe ina fai ni ʼu felāveʼi fakasino mo he tahi ʼe mole ko hona ʼohoana, ʼe mole fakaʼapaʼapa ia ki te ʼu lao ʼa te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te aga ʼaē ʼe tonu ke fai. Iā ʼaho nei maʼa te tokolahi, ko te tono ʼe ko he aga ia kua fai e te hahaʼi ʼohoana fuli pē. Kae ko te manatu ʼa te hahaʼi ʼo ʼuhiga mo te tono, ʼe mole tonu ia ke fetogi ai te manatu ʼa te kau Kilisitiano ʼo ʼuhiga mo te tono. ʼE mahino ki te kau Kilisitiano, ʼe mole ko te tagata kae ko te ʼAtua ʼaē kā ina “fakamaaui anai . . . ia natou e feauaki mo tono.” (Hepeleo 10:31; 12:29) Kapau kua kotou ʼohoana, pea ʼe feala hakotou lau fakatahi te ʼu ʼalatike ʼaē ʼe talanoa ki te faʼahi ʼaia. Ko Sehova te Tupuʼaga ʼo te ʼohoana, pea ko te nofo ʼohoana ʼe taputapu. Kotou tokaga ʼo toʼo he temi ke kotou fai palalau ai mo tokotou ʼohoana ʼo ʼuhiga mo tokotou maʼuli fakataumātuʼa. ʼE hā ai anai ʼe maʼuhiga kiā koutou te ʼu faʼahi ʼaē ʼe taputapu ki te ʼAtua.—Sen. 2:21-24.
18, 19. (1) Koteā te ʼu fua kovi ʼaē ʼe feala ke hoko ʼuhi ko te tono? (2) Koteā te ʼu fua lelei ʼaē ʼe kotou maʼu ʼi takotou nofo agatonu ki tokotou ʼohoana?
18 Kapau ʼe kotou kamata laukau ki he tahi ʼe mole ko tokotou ʼohoana, kotou fakakaukauʼi muʼa te ʼu fua kovi ʼaē ʼe feala ke hoko ki ʼamuli ʼuhi ko te fai feʼauʼaki peʼe ko te tono. (Taag. 7:22, 23; Kal. 6:7) Ko te hahaʼi ʼaē ʼe natou fai he aga heʼeʼaoga ʼe mole natou fakafiafiaʼi ia Sehova. ʼE natou fakamamahiʼi tonatou ʼohoana pea mo nātou totonu. (Lau ia Malakia 2:13, 14.) Kae kotou fakakaukauʼi te ʼu fua lelei ʼaē ʼe kotou maʼu ʼi takotou taupau takotou aga ke maʼa. ʼE kotou maʼu te ʼamanaki ke kotou māʼuʼuli anai ʼo heʼegata, mo maʼuli fiafia ʼi te temi nei pea mo maʼu he leʼo ʼo loto ʼe maʼa.—Lau ia Taaga Lea 3:1, 2.
19 Neʼe ʼui e te tagata fai pesalemo ko te hahaʼi ʼaē ʼe ʼofa pea mo fakalogo ki te ʼu lao ʼa te ʼAtua, ʼe natou maʼu anai he tokalelei lahi pea ʼe mole natou tō anai ki he hele. (Pes. 119:165) Koia kotou ʼofa ki te moʼoni pea “kotou tokaga aupito ki takotou haele, ke aua naa kotou hage ko he kau vale, kae kotou hage ko he kau poto” ʼi te ʼu ʼaho fakamuli mo agakovi ʼaenī. (Efe. 5:15, 16) Iā ʼaho nei, ʼe lahi te ʼu hele ʼe fakaʼaogaʼi e Satana moʼo puke te kau ʼatolasio moʼoni ʼa te ʼAtua. Kae ʼe foaki mai e Sehova ia meʼa fuli ʼe ʼaoga kiā tātou ke tou “tuu” ke maʼu pea mo puipui ai tātou ke mole tou tō ʼi he temi ki te ʼu hele ʼa Satana.—Efe. 6:11, 16.
[Nota]
a Neʼe fetogi te ʼu higoa.
[Paki ʼo te pāsina 29]
ʼAua naʼa kotou tuku ke taʼotaʼo koutou e te mānumānu koloa pea mo fua kovi ai ki ʼakotou felōgoi mo Sehova
[Paki ʼo te pāsina 32]
Kapau ko koutou ʼaē ʼe lafi peʼe kotou tuku ke ʼalu atu he tahi ʼo lafi iā koutou, pea ʼe feala anai ki ʼamuli ke kotou tono