Moka Mate Tokotou ʼOhoana
ʼE FAKAHA lelei fenei ʼi te Tohi-Tapu: “Ke tahi ofa te tagata ki tona ohoana o hage kia ia totonu.” ʼO toe feia pe ʼe tonu “ke fakaapaapa te fafine ki tona ohoana.” ʼE nā tahi fakahoko ʼonā maʼua ohage ko he “sino e tahi.” (Efe. 5:33; Sen. 2:23, 24) ʼAki te temi, ko tonā maʼuli fakataumatuʼa ʼe liliu anai ʼo malohi ʼo toe feia ai mo tanā feʼofaʼaki. ʼE feala ke kotou fakatatau te faʼahi ʼaia ki he ʼu ʼakasi ʼi ʼakau ʼo ni fuʼu ʼakau ʼe lua ʼe nā tutupu fakatahi. Ko te ʼu meʼa ʼae ʼe logoʼi e he taumatuʼa fiafia ʼi tonā loto, ʼe malohi pea mo tologa anai ʼaki te temi.
Kaʼe ʼe feafeaʼi moka mate te tagata peʼe ko te fafine ʼohoana? Ko te noʼo ʼaia ʼae ʼe faigataʼa tona maumauʼi, kua veteki ia. Tuʼumaʼu pe ʼi te maʼuli ʼo he tagata peʼe fafine vitua, ʼe ko te lotomamahi, mo te nofo tokotahi pea ʼe lagi ita peʼe manatu ʼe ko tana hala. Lolotoga te nofo ʼohoana ʼa Daniella ia taʼu ʼe 58, neʼe tokolahi natou neʼe ina iloʼi kua mate tonatou ʼohoana.a Kaʼe ʼi te ʼosi mate leva ʼo tona ʼohoana, neʼe ina ui fenei: “Neʼe heʼeki au mahino ki te aluʼaga ʼaeni ʼi muʼa atu. Kaʼe ʼe hoki kita mahino ki te faʼahi ʼaia moka hoko kia kita.”
KO TE LOTOMAMAHI ʼE HAGE ʼE MOLE HONA GATAʼAGA
Ko ʼihi hahaʼi faikumi ʼe natou ui ʼe lahi age te hoha ʼae ʼe tou maʼu moka mate totatou ʼohoana ʼofaina. Tokolahi te hahaʼi putu ʼe natou manatu feia. Ohage la ko te ʼohoana ʼo Millie neʼe mate kua hili ki ai ni taʼu. ʼI tana fakamatala ia tona ʼuhiga fafine vitua, ʼe ina ui fenei: “Kua hage ia ʼe hehe toku ʼatamai.” Neʼe talanoa ia ki te ʼu meʼa ʼae neʼe ina logoʼi ʼi tona loto hili te mate ʼo tona ʼohoana ʼae neʼe kua taʼu 25 tanā ʼohoana.
Maʼa Susan, ʼe mole ko he agafakapotopoto moka lotomamahi te ʼu fafine vitua lolotoga ni taʼu ʼi te ʼosi mate ʼo tonatou ʼohoana. Kaʼe neʼe mate leva tona ʼohoana ʼae neʼe kua taʼu 38 tanā ʼohoana. Kua fakalaka nei ki ai taʼu ʼe 20 kaʼe ʼe ina ui, “ ʼE au manatu pe ki ai ʼi te ʼaho fuli.” ʼE tagi tuʼumaʼu pe ia ʼuhi heʼe ina logoʼi ʼaupito te kua puli ʼo tona ʼohoana.
ʼE fakamoʼoni ʼi te Tohi-Tapu, ko te lotomamahi ʼae ʼe logoʼi e he tahi moka mate tona ʼohoana, ʼe faigataʼa ʼaupito pea mo tologa. ʼI te mate ʼo tona ʼohoana, “nee fai leva e Apalahamo te putu o Sala, pea nee tagi leva ia ia kia ia.” (Sen. 23:1, 2) Logo pe neʼe tui ia Apalahamo ki te fakatuʼuake, kaʼe neʼe lotomamahi ʼaupito ia ʼi te mate ʼo tona ʼohoana ʼofaina. (Hep. 11:17-19) Hili te mate ʼa Lasele, neʼe heʼeki oviovi ia ke galoʼi e Sakopo ia tona ʼohoana ʼofaina. Pea neʼe palalau lelei ia ʼo ʼuhiga mo tona ʼohoana ki ʼona foha.—Sen. 44:27; 48:7.
Kotea te ako ʼe tou lava taʼofi mai te ʼu faʼifaʼitaki Fakatohi-tapu ʼaia? Tuʼumaʼu pe, ko te ʼu tagata mo fafine vitua ʼe natou lotomamahi lolotoga ni taʼu moka mate tonatou ʼohoana. Koia ʼe mole tonu ke tou manatu ai ko ʼanatou tagi pea mo tanatou lotomamahi ʼe ko he vaivaiʼaga, kaʼe ʼe ko te ʼuhiga ʼaia moka mate tokita ʼohoana. ʼE mahino ia, ʼe ʼaoga ke tou lotomahino pea mo lagolago kia natou lolotoga he temi.
ʼE TAKITAHI PE TE ʼAHO MO TONA MAMAHI
Ko te maʼuli ʼo he tagata peʼe fafine vitua ʼe mole tatau ia mo te temi ʼae neʼe kei nofo selipatea ai. Hili ni taʼu ki te kua ʼosi ʼohoana ʼa he tagata, ʼi te agamahani ʼe ina iloʼi pe feafeaʼi te fakalotofimalieʼi pea mo fakalotomalohiʼi ʼo tona ʼohoana moka lotovaivai peʼe ita. Kapau leva ʼe mate te tagata, pea ʼe toe puli mo ia te ʼu faʼahi ʼaia. ʼO toe feia, ʼaki te temi ʼe iloʼi e te fafine ʼohoana pe feafeaʼi hana fakafiafiaʼi ia tona ʼohoana pea ke loto falala ai. ʼE ko he meʼa lelei ia tana fakaha tona ʼofa ki tona ʼohoana mo ʼana palalau fakalotofimalie pea mo tana tokaga ki te ʼu meʼa ʼae ʼe ʼaoga kia ia. Ka mate ia ia, pea ʼe logoʼi anai e te tagata ʼohoana ia tana nofo tokotahi. Koia ko ʼihi ʼae kua mate tonatou ʼohoana, ʼe natou maʼuli tuʼania ʼo ʼuhiga mo te ka haʼu. Ko te pelesepeto Fakatohi-tapu fea ʼae ʼe natou lava maʼu ai te fimalie pea mo te tokalelei?
ʼE lava tokoni atu te ʼAtua ke kotou ʼutakiʼi ʼi te ʼaho fuli te mate ʼo tokotou ʼohoana
“Aua naa kotou tuania te apogipogi, koteuhi e tokaga te apogipogi kia ia totonu. Ki te aho taki tahi e feauga mo tona kinakina.” (Mat. 6:34) Ko te ʼu palalau ʼaia ʼa Sesu ʼe fakaʼuhiga tafitō ki te ʼu meʼa ʼe ʼaoga ki totatou maʼuli fakasino, kaʼe neʼe toe tokoni ki te tokolahi ke natou utakiʼi moka mate he tahi ʼe natou ʼofa ai. Hili ni mahina ki te mate ʼo tona ʼohoana, neʼe tohi fenei e Charles: “ ʼE kei lahi ʼaupito taku manatuʼi ia Monique pea kua toe lesili ia ʼaki te temi. Kaʼe, ʼe au fakatokagaʼi ʼe feia pe te maʼuli ia, pea lagi ʼaki te alu ʼo te temi ʼe puli mamalie ai anai toku lotomamahi.”
ʼE moʼoni neʼe tonu kia Charles ke ina toe katakiʼi mo “te alu ʼo te temi.” Neʼe feafeaʼi hana lavaʼi te faʼahi ʼaia? Neʼe ina ui, “ ʼAki te tokoni ʼa Sehova neʼe feala ai ke au toʼo takitahi pe te ʼaho mo tona mamahi.” Neʼe mole taʼomia ia Charles ʼi tona mamahi. ʼE moʼoni neʼe mole faigafua te puli ʼo tona lotomamahi, kaʼe neʼe feala pe ke ina ʼutakiʼi. Kapau kua mate tokotou ʼohoana, pea kotou faiga ke kotou tauʼi te aluʼaga ʼaia, ʼo kotou toʼo takitahi pe te ʼaho mo tona mamahi. ʼE mole kotou iloʼi te ʼu lelei pea mo te fakalotomalohi ʼe feala ke kotou maʼu ʼi te ʼaho takitahi.
Ko te mate neʼe mole kau ia ki te fakatuʼutuʼu ʼae neʼe fai e Sehova maʼa te malamanei ʼi te kamata. Kaʼe ʼe kau ia ki “te u gaue a te tiapolo.” (1 Soa. 3:8; Loma 6:23) ʼE fakaʼaogaʼi ʼe Satana te mate pea mo te mataku ki te mate ke ina puleʼi te hahaʼi ohage ni kaugana pea ke ʼaua naʼa natou maʼu te ʼamanaki. (Hep. 2:14, 15) Pea ko Satana ʼe fiafia ia moka lotovaivai he tahi ʼi tana mole maʼu te fiafia moʼoni, maʼia ʼi te malama foʼou ʼa te ʼAtua. Koia, ko te lotomamahi ʼae ʼe logoʼi e he tahi moka mate tona ʼohoana, ʼe ko te nunuʼa ʼaia ʼo te agahala ʼa Atama pea mo te agatuʼu ʼa Satana. (Loma 5:12) ʼE fakatokatoka katoa anai e Sehova te ʼu fihifihia ʼae neʼe fakatupu e Satana, ʼaki tana haga ʼo pulihi tana mahafu fakamataku ʼae ko te mate. Ko natou ʼae kua ʼateaina mai te mataku ki te mate ʼae ʼe fakatupu e Satana, ʼe kau ai te tokolahi kua mate tonatou ʼohoana, ʼo lagi ohage pe ko koe.
ʼO ʼuhiga leva mo natou ʼae ka fakatuʼuake, ʼe mahino ia ʼe lahi anai te ʼu fetogi ʼi te ʼu felogoʼi ʼa te tagata ʼi te malama foʼou. Ohage la ko te ʼu matuʼā mo te ʼu kui pea mo ʼihi neʼe muʼamuʼa atu ʼae ka fakatuʼuake anai, ʼe natou maʼu mamalie anai te maʼuli haohaoa mo ʼanatou fanau pea mo ʼonatou mokopuna. ʼE molehi anai te ʼuhiga matuʼa. ʼE fetogi anai te faʼahiga sio ʼa te taʼiake muli ʼo ʼuhiga mo ʼanatou kui. Pea ʼe hikihiki anai te ʼu felogoʼi ʼa te tagata ʼaki te ʼu fetogi ʼaia.
ʼE lahi te ʼu fehuʼi ʼe feala ke tou fai ʼo ʼuhiga mo natou ka fakatuʼuake, ohage la ko natou ʼae kua mate ʼonatou ʼohoana ʼe toko lua peʼe laka atu. Ko te kau Satuseo neʼe natou fai te fehuʼi ʼo ʼuhiga mo he fafine kua mate tona ʼuluaki ʼohoana mo te lua ʼo toe feia mo ʼona ʼohoana ake ʼae. (Luka 20:27-33) Moka fakatuʼuake natou fuli ʼaia, pea ʼe feafeaʼi anai ʼanatou felogoʼi? ʼE mole tou iloʼi. Pea ʼe mole ʼaoga ke tou faiga ke tou iloʼi peʼe ke tou tuʼania ki te ʼu fehuʼi ʼaia. ʼE tonu ke tou falala ki te ʼAtua. Ko te faʼahi ʼae ʼe tou tui papau ki ai, ko meʼa fuli ʼae ka fai e Sehova ʼi te ka haʼu, ʼe ko he faʼahi lelei ia ʼe tonu ke tou ʼamanaki ki ai kaʼe ke mole tou tuʼaniaʼi.
ʼE KO HE FAKALOTOFIMALIE TE ʼAMANAKI ʼAE KI TE FAKATUʼUAKE
Ko te fakatuʼuake ʼo natou kua mamate ʼae ʼe tou ʼofa ai, ʼe ko he akonaki tafitō ia ʼi te Folafola ʼa te ʼAtua. Ko te ʼu fakamatala Fakatohi-tapu ʼo natou neʼe fakatuʼuake ʼi te temi muʼa, ʼe ko he fakamoʼoni ia ko natou fuli ʼae ʼe nonofo ʼi te ʼu fale maka, ʼe natou logo anai ki te leʼo ʼo Sesu pea ʼe natou feʼulufi anai ki tuʼa. (Soa. 5:28, 29) Ko te hahaʼi ʼi te temi ʼaia, ʼe natou fiafia anai ʼi tanatou toe felaveʼi mo natou ʼae kua fakatuʼuake. Tahi ʼae, ʼe mole feala hatatou fakafuafua ia te fiafia ʼae ka logoʼi anai e natou ka fakatuʼuake.
Hili te fakatuʼuake ʼo te kau mate, ʼe fonu anai te kele ʼi he fiafia neʼe heʼeki tou sio ki ai. ʼE toe maʼuʼuli anai te toko lau ʼi miliale hahaʼi ʼae neʼe kua mamate. (Mko. 5:39-42; Apk. 20:13) Pea ko te metitasio ki te milakulo ʼaia ʼae ka hoko ʼi te ka haʼu ʼe tonu ke ina fakalotofimalieʼi natou fuli ʼae kua mate he tahi ʼe natou ʼofa mamahi ai.
ʼE ʼi ai koa he tupuʼaga ke lotomamahi ai he tahi moka hoko anai ia te fakatuʼuake? Kailoa ia. Koteʼuhi ʼo mulimuli kia Esaia 25:8, ko Sehova “e ina folo anai te mate o talu osi.” ʼE kau ki ai ia te pulihi katoa ʼo te lotomamahi ʼuhi ko te mate, heʼe toe hoko atu fenei te lea fakapolofeta: “E holoholoi anai e te Aliki, [ia Sehova], te u loimata ia mata fuli.” Tatau aipe pe kotou lotomamahi ʼi te temi nei heʼe kua mate tokotou ʼohoana, kaʼe ʼaki te fakatuʼuake ʼe kotou fiafia moʼoni ai anai.
ʼE mole he tahi ʼe mahino katoa ki te ʼu gaue fuli ʼae ka fakahoko anai e te ʼAtua ʼi te malama foʼou. ʼE ui fenei e Sehova: “O hage ko te atu lagi e maoluga ake i te kele, e toe maoluga ake foki oku ala i okotou ala, pea mo aku manatu i akotou manatu.” (Esa. 55:9) Ka tou tui ki te fakapapau ʼa Sesu ʼo ʼuhiga mo te fakatuʼuake, pea ʼe tou fakaha ai ʼe tou falala kia Sehova, ohage ko Apalahamo. ʼI te temi nei, ʼe maʼuhiga ke fai e te kau Kilisitiano fuli ia te meʼa ʼae ʼe fakamaʼua e te ʼAtua kia natou. Kapau ʼe tou fai te faʼahi ʼaia, pea ʼe tuha anai mo tatou ke tou maʼuʼuli ʼi te malama foʼou mo natou ʼae ka fakatuʼuake.—Luka 20:35.
KO HE TUPUʼAGA LELEI KE TOU ʼAMANAKI AI
Kapau ʼe kotou taupau maʼu ʼi tokotou ʼatamai ia takotou ʼamanaki fakaofoofo, pea ʼe tokoni atu anai ke mole kotou loto hoha ki te ka haʼu. ʼE mole lahi te ʼamanaki ʼa te tokolahi ki te ka haʼu. Kaʼe ʼe fakapapau mai e Sehova ia he ʼamanaki ʼe lelei age. ʼE mole feala hatatou iloʼi lelei pe foaki mai anai e Sehova ia meʼa fuli ʼae ʼe ʼaoga pea mo ʼae ʼe tou loto ki ai, kaʼe ʼe tonu ke tou tui papau ʼe ina fakahoko anai te faʼahi ʼaia. Neʼe tohi fenei e te apositolo ko Paulo: “Ko te amanaki lelei ae e tou sio ki ai e mole ko he amanaki lelei: Ko te mea ae e tou sio ki ai, pe e feala ke tou toe amanaki ki ai? Kae kapau e tou amanaki ki te mea ae e mole tou sio ki ai, e tou talitali ki ai mo he kataki fualoa.” (Loma 8:24, 25) Ko takotou falala malohi ʼae ki te ʼu fakapapau ʼa te ʼAtua ʼe tokoni atu anai ke kotou loto ʼutaki. Kapau ʼe kotou faʼa kataki, pea ʼe kotou maʼuʼuli anai ʼi te ka haʼu fakaofoofo ʼaia ʼae e foaki atu ai anai e Sehova “kia [koutou] te mea ae e holi ki ai [tokotou] loto.” ʼE ina fafaga anai “o makokona te u mea fuli ae e natou mau te mauli.”—Pes. 37:4; 145:16; Luka 21:19.
Kotou falala ki te fakapapau ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo te ka haʼu ʼe fonu ai te fiafia
ʼI te kua vave mate ʼa Sesu, neʼe lotohoha ʼaupito ʼana apositolo. Kaʼe neʼe fakalotofimalieʼi natou e Sesu ʼaki te ʼu palalau ʼaeni: “Aua naa hoha okotou loto. Kotou tui ki te Atua, pea kotou tui kia au.” Neʼe ina ui fenei kia natou: “E mole au tuku paea [peʼe ʼateaina] anai koutou, e au toe hau anai kia koutou.” (Soa. 14:1-4, 18, 27) ʼAki te ʼu palalau ʼaia ʼa Sesu, ʼe maʼu anai e ʼana tisipulo fakanofo lolotoga ni taʼu ʼe lau ʼi teau ia he fakatafitoʼaga ke natou loto falala pea mo faʼa kataki ai. ʼO toe feia, ko natou ʼae ʼe natou fakaʼamu ke fakatuʼuake la ia natou ʼae ʼe natou ʼoʼofa ai, ʼe mole tonu ke puli tanatou ʼamanaki. Ko Sehova pea mo tona ʼAlo ʼe mole nā tuku ʼateaina anai koutou. Pea ʼe kotou lava tui papau ki ai!!
a Neʼe fetogi te ʼu higoa.