Te ʼu Fehuʼi ʼa Te Kau Lautohi
Neʼe ui e ia ʼae neʼe ina tohi ia Taʼaga Lea 30:18, 19, neʼe “faigataʼa” kia ia tana mahino ki “te faʼahiga aga ʼa he tagata ki he taʼahine.” Kotea te fakaʼuhiga moʼoni ʼo te ʼu palalau ʼaia?
Tokolahi ʼe natou feuiʼaki pe kotea te fakaʼuhiga ʼo te ʼu vaega ʼaia, maʼia mo ʼihi tagata sivi Tohi-Tapu. Koʼeni te vaega katoa ʼae ʼe tuʼu ʼi te Tohi-Tapu. Fakaliliu ʼo Te Malama Foʼou: “Ko meʼa ʼe tolu ʼe faigataʼa, ʼei, ko meʼa ʼe fa ʼe mole au mahino ki ai: Te lele ʼa he akuila ʼi te lagi, te totolo ʼa he gata ʼi he fuʼu maka, te alaga vaka ʼi te moana, pea mo te faʼahiga aga ʼa he tagata ki he taʼahine.”—Taag. 30:18, 19.
ʼI muʼa atu, ka ui “te faʼahiga aga ʼa he tagata ki he taʼahine,” neʼe tou mahino ai ʼe talanoa ki he aluʼaga ʼe mole lelei. Kotea tona tupuʼaga? Koteʼuhi ʼe talanoa ʼi ʼihi vaega ʼo te kapite ʼaeni ki he ʼu meʼa ʼe mole lelei, pea ʼe mole natou ui ʼi he temi “kua feʼauga!” (Taag. 30:15, 16) Pea ʼi te vaega 20 ʼe talanoa ai ki “he fafine tono” ʼe ina ui ʼe mole ina fai he meʼa ʼe kovi. Neʼe tou manatu neʼe fakaʼuhiga te ʼu vaega 18 mo 19 ki he ʼu gaue ʼe fai kae ʼe mole tokagaʼi e ʼihi. Koia, neʼe tou manatu ai ʼe fai e te tagata he meʼa kae ʼe mole iloʼi e he tahi, ohage pe ko te lele maʼoluga ʼa he akuila ʼi te lagi, mo te gatolo ʼa he gata ʼi he fuʼu maka pea mo he vaka ʼe folau mamaʼo ʼi te moana. Koia ʼae neʼe tou manatu ai ka ui “te faʼahiga aga ʼa he tagata ki he taʼahine,” neʼe fakaʼuhiga ki he meʼa ʼe kovi. Ko tona fakaʼuhiga, ʼe kakaʼi e he tupulaga ia he taʼahine ke nā fai he ʼu felaveʼi fakasino.
Kae ʼe ʼi ai te ʼu tupuʼaga lelei ke tou ui ai ko te ʼu vaega ʼaia ʼe talanoa ki he ʼu meʼa ʼe lelei. Koia, neʼe ʼofolele mo malave ki te tagata faitohi ʼo te tohi ʼo Taʼaga Lea ia te ʼu meʼa ʼaia neʼe talanoa ki ai.
ʼE toe fakaha ʼi te ʼu koga tohi Fakahepeleo, ko te vaega ʼaia ʼe talanoa ki he aluʼaga ʼe lelei. ʼE ui ʼi te tohi Theological Lexicon of the Old Testament, ko te kupu Fakahepeleo ʼae neʼe fakaliliu ʼaki te kupu “faigataʼa” ʼae ia Taʼaga Lea 30:18, “ ʼe ha ai ko he aluʼaga ʼe tokagaʼi e he tahi . . . ʼe fakaofoofo, ʼe faigataʼa te mahino ki ai pea ʼe taulekaleka.”
Neʼe toe ui e te tagata faiako ko Crawford H. Toy ʼo te Fale Ako Maʼoluga ʼo Harvard, ʼi Amelika, ko te vaega ʼaia ʼe mole talanoa ia ki he aluʼaga ʼe mole lelei. Neʼe ina ui fenei: “ ʼE fakaʼuhiga tafito ki te fakaofoofo mo te taulekaleka ʼo te ʼu aluʼaga ʼae ʼe talanoa ki ai te ʼu vaega.”
Koia, ʼe lelei ke tou ui ko te ʼu palalau ʼae ia Taʼaga Lea 30:18, 19 ʼe talanoa ia ki he ʼu meʼa ʼe taulekaleka ʼaupito, maʼia pe ʼe faigataʼa hatatou mahino ki ai. ʼE tou hage pe ko te tagata faitohi ʼo te Tohi-Tapu. ʼE tou ʼofolele moka tou sio ki te faʼahiga lele maʼoluga ʼa he akuila ʼi te lagi, mo te faʼahiga gatolo vave ʼa he gata ʼi he fuʼu maka kae mole hona ʼu vaʼe, mo te lava faifolau ʼa he vaka ʼi te moana logo la tona mamafa, pea mo te femanakoʼaki ʼa he tupulaga mo he finemui ʼo feala ke nā maʼuli fiafia fakatahi ai.