Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • Ko Nātou ʼAē ʼe Natou Lau ʼe Natou “Kilisitiano” ʼe Ko He Kau Kilisitiano Moʼoni Koa?
    Te Tule Leʼo—2012 | ʼAho 1 ʼo Apelili
    • Ko Nātou ʼAē ʼe Natou Lau ʼe Natou “Kilisitiano” ʼe Ko He Kau Kilisitiano Moʼoni Koa?

      ʼE TOKOFIA ia te kau Kilisitiano? Ohagē ko tona ʼui ʼi te foʼi tohi (Atlas of Global Christianity), ʼi te taʼu 2010, neʼe teitei pē ki te toko 2 miliale tupu ʼi te mālamanei kātoa. Kae, ʼe toe fakahā ʼi te tohi ʼaia ʼo ʼuhiga mo te kau Kilisitiano ʼaia ʼe natou fakahoko ia faʼahiga tauhi e 41 000, ʼo natou takitahi mo ʼanatou akonaki pea mo ʼanatou lēkula ʼo ʼuhiga mo te aga. ʼI te lahi ʼo te ʼu lotu ʼaē ʼe natou lau ʼe natou “Kilisitiano,” ʼe tou mahino ai tokolahi ʼe natou kau ai ʼe natou lotolotolua peʼe natou lotomamahi ai. ʼE feala ke natou feʼuiʼaki peʼe ko nātou ʼaē ʼe natou lau ʼe natou Kilisitiano ʼe ko he kau Kilisitiano moʼoni koa?

      Tou vakaʼi age muʼa ia te faʼahi ʼaenī ʼi he tahi age ʼu ʼaluʼaga. ʼI te agamāhani, ʼe fakamaʼua ki he tagata fai folau ke ina fakahā peʼe haʼu mai te puleʼaga fea ki te kau salatamu. ʼE toe ʼaoga ke ina fakamoʼoni ʼaki tona pasipo. ʼE toe fēia aipē ki he Kilisitiano moʼoni, ʼe tonu ke palalau tuʼumaʼu ʼo ʼuhiga mo tana tui ʼaē kiā Kilisito. ʼE ʼaoga ke ʼi ai he tahi age ʼu fakamoʼoni. Koteā te ʼu fua lelei ʼe tou maʼu mai ai?

      Neʼe kamata fakaʼaogaʼi ia te kupu “Kilisitiano” ʼi te taʼu 45 ʼo totatou temi. ʼE fakahā fēnei e te tagata fai hisitolia ʼo te Tohi-Tapu ko Luka: “Nee ko Atiokia ae nee uluaki fakahigoa ai te kau tisipulo ko te kau kilisitiano.” (Gaue 11:26) Ko nātou ʼaē neʼe fakahigoaʼi ko te kau Kilisitiano neʼe ko te ʼu tisipulo ʼa Kilisito. Koteā ʼaē ʼe fai e he tahi ke liliu ai ko he tisipulo ʼa Sesu Kilisito? ʼE fakamahino fēnei ʼi te tikisionalio (The New International Dictionary of New Testament Theology): “Ko te mulimuli iā Sesu ohagē ko he tisipulo ʼe fakaʼuhiga ki he sākilifisio ʼo te maʼuli kātoa ʼaki he lotolelei . . . totatou maʼuli kātoa.” Koia, ko he Kilisitiano moʼoni, ʼe ko he tahi ʼe mulimuli kātoa ʼaki he lotolelei ki te ʼu akonaki pea mo te ʼu fakatotonu ʼa Sesu, ia ia ʼaē neʼe ina fakatuʼu ia te kōkelekāsio Fakakilisitiano.

      ʼE feala koa ke tou maʼu ʼi te hahaʼi ʼaia ia he tokolahi ʼe natou lau ʼe natou Kilisitiano iā ʼaho nei? Koteā ʼaē neʼe ʼui e Sesu totonu ke feala ai hatatou ʼiloʼi ʼana tisipulo moʼoni? ʼE fakaafe atu koutou ke kotou vakaʼi ia te ʼu tali Fakatohi-tapu ki te ʼu fehuʼi ʼaia. ʼI te ʼu ʼalatike kā hoa mai, ʼe tou vakaʼi anai ia manatu e nima ʼa Sesu ʼe ina fakahā pea mo tokoni mai ke tou ʼiloʼi ʼana tisipulo moʼoni. ʼE tou vakaʼi anai pe neʼe fakahā feafeaʼi e te kau Kilisitiano ʼo te ʼuluaki sēkulō ia te faʼahi ʼaia. Pea ʼe ina fakalotomālohi anai tātou ke tou vakaʼi peʼe ko ai ʼi te hahaʼi tokolahi ʼaia ʼe natou lau ʼe natou Kilisitiano ʼe ʼalutahi mo te ʼu manatu ʼaenī.

  • “Kotou Nonofo Mau i Taku Folafola”
    Te Tule Leʼo—2012 | ʼAho 1 ʼo Apelili
    • “Kotou Nonofo Mau i Taku Folafola”

      “Kapau e kotou nonofo mau i taku folafola, pea ko aku tisipulo mooni koutou; pea e kotou iloi anai te mooni, pea e fakaateainai anai koutou e te mooni.”—SOANE 8:31, 32.

      Koteā Ia Tona Fakaʼuhiga? ʼE fakaʼuhiga e Sesu ia te kupu folafola ki ʼana akonaki ʼaē ʼe haʼu mai he matapuna māʼoluga age. Neʼe ʼui fēnei e Sesu: “Ko te Tamai, ae nee ina fekaui mai au, nee ina fakatotonu mai kia au te mea ae e tonu ke au fakaha pea mo akonaki ki ai.” (Soane 12:49) Neʼe ʼui e Sesu ʼi tana faikole ki tana Tamai ʼaē ʼe ʼi Selō, ia Sehova ʼAtua: “Ko tau folafola ko te mooni ia.” Neʼe ko he agamāhani tana fakaʼaogaʼi ʼo fakatafito ʼana akonaki ki te Folafola ʼo te ʼAtua. (Soane 17:17; Mateo 4:4, 7, 10) Koia, ko te kau Kilisitiano moʼoni ʼe natou ‘taupau tana folafola,’ pea mo natou tali ia te Folafola ʼa te ʼAtua, ia te Tohi-Tapu, ʼe ko te “mooni” pea ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe natou tui kiai pea mo ʼanatou gāue ʼe natou fakatafito mālohi ki te Tohi-Tapu.

      Neʼe Mulimuli Feafeaʼi Kiai Ia Te Kau ʼUluaki Kilisitiano? Neʼe fakaʼapaʼapa ia te ʼapositolo ko Paulo ki te Folafola ʼa te ʼAtua ohagē pē ko Sesu. Neʼe ina tohi fēnei: “E hau te Tohi tapu katoa mai te tuku manava a te Atua, pea e aoga ia.” (2 Timoteo 3:16) Neʼe hinoʼi ia te ʼu tagata ke natou akoʼi ia te ʼu tisipulo Kilisitiano ke natou “pipiki ia ki te folafola mooni o hage ko te akonaki nee ina tali.” (Tito 1:7, 9) Neʼe fakatokaga ia te kau ʼuluaki Kilisitiano ke natou liʼaki ia “te filosofia pea mo he kaka alunoa, o falala ki te talatisio a te u tagata, pea ki te u malohi fakalaumalie o te malamanei, kae mole kei fai kia Kilisito.”—Kolose 2:8.

      Ko Ai ʼAē ʼe Mulimuli Ki Te Manatu ʼAia Iā ʼAho Nei? ʼE ʼui fēnei ʼi te tohi (Catechism of the Catholic Church): “ ʼE mole gata ʼaki pē ki te Tohi-Tapu ʼe maʼu ai e te Ekelesia [Katolika] ia te falala ʼaē ki te ʼu meʼa fuli neʼe kua fakahā. Ko te tupuʼaga lā ʼaia ʼe tonu ai ke tou tali pea mo fakamaʼuhigaʼi ia te Talatisio pea mo te Tohi-Tapu.” ʼI te ʼalatike ʼo te nusipepa (Maclean’s), ʼe talanoa ai ki te fafine takitaki lotu ʼi Toronto, ʼi Kanata, ʼe ina lagaʼi ia te fehuʼi ʼaenī: “He koʼē neʼe ʼaoga ke ʼi ai he ʼu fetogi ʼi te ʼu sēkulō e ʼuafulu ki muʼa atu moʼo takitaki ʼo tātou? ʼE tou maʼu ia he ʼu manatu ʼe lelei ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe ina fakalotovaivaiʼi tātou koteʼuhi ʼe tonu ke tou haga lagolago ki te ʼu manatu ʼaia ʼaki ia te ʼu akonaki ʼa Sesu pea mo te Tohi-Tapu.”

      ʼE ʼui fēnei ʼi te tohi (New Catholic Encyclopedia) ʼo ʼuhiga mo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova: “Kiā nātou, ko te Tohi-Tapu tokotahi pē ʼaē ko te matapuna ʼo te tui pea mo te aga ʼaē ʼe tonu ke fai.” Heʼeki faʼa fualoa, neʼe fakatuʼu e te tagata ʼi Kanata ia te palalau ʼa te tuagaʼane ʼi tana ʼosi fakahā age ia ia. Neʼe ina ʼui fēnei age, ʼo ina tuhiʼi age tana Tohi-Tapu: “ ʼE au ʼiloʼi pē ko ai ia koe ʼuhi ko tou fakaʼiloga.”

  • “E Mole Natou Kau i Te Malamanei”
    Te Tule Leʼo—2012 | ʼAho 1 ʼo Apelili
    • “E Mole Natou Kau i Te Malamanei”

      “Kua fehia te malamanei kia natou, koteuhi e mole natou kau i te malamanei.”—SOANE 17:14.

      Koteā Ia Tona Fakaʼuhiga? Ko te mole kau ʼi te mālamanei, neʼe ʼāteaina ia Sesu mai te ʼu fihi fakapolitike pea mo fakasōsiale ʼo te temi ʼaia. Neʼe ina fakamahino fēnei: “Kapau nee kau toku puleaga hau i te malama aeni, nee tau anai aku tagata faifekau kia au ke aua naa tuku au ki te kau Sutea; kae i te lakaga nei e mole kau toku puleaga hau i lalo nei.” (Soane 18:36) Neʼe ina toe fakalotomālohiʼi ia ʼana tisipulo ke natou tekeʼi ia te ʼu faʼahiga manatu, mo te ʼu palalau pea mo te aga ʼaē ʼe tauteaʼi ʼi te Folafola ʼa te ʼAtua.—Mateo 20:25-27.

      Neʼe Mulimuli Feafeaʼi Kiai Ia Te Kau ʼUluaki Kilisitiano? ʼO mulimuli ki te tagata faitohi lotu ko Jonathan Dymond, ko te kau ʼuluaki Kilisitiano “neʼe mole natou tali ke natou kau ki te [tau]; tatau aipē pe koteā he meʼa kā hoko kiā nātou, peʼe laukoviʼi nātou, peʼe pilisoniʼi nātou, peʼe matehi nātou.” Neʼe natou filifili ke natou mamahi ʼi hanatou fakafisi ki tonatou ʼāteaina mai te mālamanei. Neʼe natou toe makehe he neʼe natou mulimuli ki te ʼu lēkula ʼo te aga ʼaē ʼe tonu ke fai. Neʼe ʼui fēnei ki te kau Kilisitiano: “Koia e natou punamauli ai i takotou mole kei feohofi mo natou ki te fakavalevale o te mauli fakalialia aena, pea e natou laukovi kia koutou.” (1 Petelo 4:4) Neʼe tohi e te tagata fai hisitolia ko Will Durant ko te kau Kilisitiano, “ ʼaki tanatou pipiki ʼaē ki te ʼAtua pea mo tanatou aga fakapoipoi, neʼe tupu ʼaki ai te lotohoha ʼo te mālama pagani ʼaē neʼe holi ki te ʼu fakafiafia.”

      Ko Ai ʼAē ʼe Mulimuli Ki Te Manatu ʼAia Iā ʼAho Nei? ʼO ʼuhiga mo te mole kau ʼa te kau Kilisitiano ki te tau, ʼe ʼui fēnei ʼi te tohi (New Catholic Encyclopedia): “Ko he fakafisi ʼaki he lotomahino ki te kau ki te tau ʼe ko he aga ʼe mole hona takuʼaki.” ʼI te ʼalatike ʼo te sulunale (Reformierte Presse) ʼe fakahā ai ia te meʼa ʼaē ʼe feala ke fai e te hahaʼi, ʼi te taʼu 1994 neʼe kau ia te ʼu lotu fuli ki te mātea ʼaē neʼe hoko ʼi Rwanda “gata pē ki te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova.”

      ʼI te fai palalau mo te tagata faiako ki te Fai Fakapō ʼa Te Kau Nasi Ki Te Kau Sutea, neʼe meo he “neʼe mole he kūtuga peʼe ko he kautahi ʼi te hahaʼi ʼo tonatou fenua neʼe natou fakafeagai ki te lahi fau ʼo te ʼu loi, te ʼu faifakapō pea mo te ʼu aga fakalialia iā ʼaho nei.” ʼI tana ʼosi sio ʼi Amelika ki te Fale Tānakiʼaga Mātaga ʼo Te Fai Fakapō ʼa Te Kau Nasi Ki Te Kau Sutea, neʼe ina tohi fēnei: “Kua au mahino leva ʼi te temi nei.” Neʼe mahino ai leva ʼaē ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova neʼe natou taupau maʼu tanatou tui logolā neʼe gaohi koviʼi nātou.

      ʼE feafeaʼi ʼo ʼuhiga mo te ʼu lēkula Fakakilisitiano? ʼE ʼui fēnei ʼi te nusipepa Katolika Amelika: “Iā ʼaho nei tokolahi ʼi te kau tūpulaga Katolika ʼe mole natou mulimuli ki te ʼu akonaki ʼo ʼuhiga mo te nofo fakatahi [pea mo] fai ʼo te ʼu felāveʼi fakasino ʼi muʼa ʼo te nofo ʼohoana.” ʼE toe ʼui ʼi te nusipepa ʼaia, ʼe ʼui fēnei e te pasitea: “ ʼE au sio kua hahaʼi ʼaupitō, ʼe au fakafuafua ko te toko 50 ki te teau peʼe laka atu, kua natou nonofo fakatahi ʼi muʼa honatou ʼohoana.” ʼE fakatokagaʼi ʼi te tikisionalio (The New Encyclopædia Britannica) ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova “ ʼe natou taupau maʼu ia te ʼu lēkula māʼoluga ʼo ʼuhiga mo te aga ʼaē ʼe tonu ke fai.”

  • “Koutou Mau Te Feofaaki Ia Koutou”
    Te Tule Leʼo—2012 | ʼAho 1 ʼo Apelili
    • “Koutou Mau Te Feofaaki Ia Koutou”

      “E au foaki atu kia koutou he fekau foou: Kotou feofaaki ia koutou; o hage ko au, nee au ofa ia koutou, ko koutou anai, koutou feofaaki ia koutou. I te mea aia e iloi anai e te tagata fuli, ko koutou ko aku tisipulo, mo kapau e koutou mau te feofaaki ia koutou.”—SOANE 13:34, 35.

      Koteā Ia Tona Fakaʼuhiga? Neʼe ʼui e Kilisito ki tana kau tisipulo ke natou feʼofaʼofani ohagē ko tona ʼofa ʼaē kiā nātou. Neʼe fakahā feafeaʼi e Sesu ia tona ʼofa ʼaē kiā nātou? Neʼe ʼofa ki te hahaʼi fuli logolā tonatou fehiʼa ki ʼihi atu lanu pea mo te hahaʼi fafine ʼi tona temi. (Soane 4:7-10) Neʼe uga e te ʼofa ia Sesu ke ina fakaʼaogaʼi tona temi, mo tona mālohi pea mo ʼona lelei ke tokoni ki ʼihi. (Maleko 6:30-34) Koia, neʼe fakahā ai e Kilisito ia tona ʼofa lahi ʼi te ʼu ʼaluʼaga fuli pē. Neʼe ina ʼui fēnei: “Ko au ko te tauhi ovi agalelei. Ko te tauhi ovi agalelei e ina foaki tona mauli ki ana ovi.”—Soane 10:11.

      Neʼe Mulimuli Feafeaʼi Kiai Ia Te Kau ʼUluaki Kilisitiano? ʼI te ʼuluaki sēkulō, neʼe fakahigoaʼi ia te kau Kilisitiano ko “tehina” peʼe “tuagaane.” (Filemo 1, 2) Neʼe tali leleiʼi ia te hahaʼi ʼo te ʼu fenua fuli pē ʼi te kōkelekāsio, neʼe natou maʼu te manatu ʼaē ‘ ʼe mole kehekehe te kau Sutea mo te kau Keleka, heʼe ko te ʼAliki pē e tahi maʼa te hahaʼi fuli.’ (Loma 10:11, 12) ʼI te hili ʼo te Penikositē ʼo te taʼu 33 ʼo totatou temi, ko te kau tisipulo ʼo Selusalemi “nee natou fakatau onatou kele mo onatou koloa, pea e natou tufatufa te paaga ia natou fuli, o mulimuli ki te mea e aoga ki te tagata takitahi.” Koteā anai ʼaē kā natou fakahoko? Koia, ko nātou ʼaē neʼe hoki papitema age neʼe feala ke natou nonofo ʼi Selusalemi pea mo “natou kataki fualoa i te akonaki a te kau apositolo.” (Gaue 2:41-45) Koteā ʼaē neʼe ina uga nātou ke natou mulimuli kiai? Kua hili kiai taʼu e 200 ʼo te ʼosi mamate ʼa te kau ʼapositolo neʼe tohi e Tertullien te ʼu palalau ʼaē neʼe fai ʼo ʼuhiga mo te kau Kilisitiano: “Neʼe natou feʼofaʼofani lahi . . . pea mo natou tali ke natou mamate ke feala hanatou fehaofakiʼaki.”

      Ko Ai ʼAē ʼe Mulimuli Ki Te Manatu ʼAia Iā ʼAho Nei? Neʼe ʼui ʼi te tohi (Histoire du déclin et de la chute de lʼEmpire romain 1837) talu mai te ʼu sēkulō ko nātou ʼaē ʼe natou lau ʼe natou Kilisitiano “ ʼaē ʼe fefakatupuʼaki ai ia te ʼu aga fekai ke kaugamālie ia te hahaʼi ʼaē ʼe mole tui ki te ʼAtua.” Heʼeki faʼa fualoa ʼi Amelika neʼe fai ia te sivi, ko te kaugamālie ʼe natou lau ko nātou ko te hahaʼi lotu, tokolahi iā nātou ʼe natou lau ko nātou ko te kau Kilisitiano kae ʼe natou toe fakapalatahi. ʼI te agamāhani, ko te hahaʼi lotu ʼo he fenua ʼe natou fia faʼifaʼitaliha ohagē ko nātou ʼaē ʼe tatau tanatou faʼahiga tauhi ʼo he tahi age fenua pea ʼe mole natou fealagia peʼe mole faʼa lotolelei ke natou tokoni ki ʼonatou kaumeʼa ʼi te tui mokā natou loto ki he meʼa.

      ʼI taʼu 2004, ʼi te hili ʼo te tō ʼo te ʼu ʼafā e fā lolotoga māhina e lua, neʼe fakakaku tonu kiai ia te pelesitā ʼo te Komitē ʼo Te ʼu Fakatuʼutuʼu Tokoni ʼo Floride ʼo vakaʼi peʼe fakaʼaogaʼi fakalelei ia te ʼu tokoni. Neʼe ina ʼui neʼe mole he tahi age kūtuga ʼe gāue ʼi te fakatokatoka ʼe tatau mo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, pea neʼe ina foaki ia te ʼu tokoni ʼaē ʼe ʼaoga ki te kau Fakamoʼoni. Ki muʼa atu, ʼi te taʼu 1997, neʼe fai folau ki te Lepupilika Fakatemokalatike ʼo Congo ia te kiʼi kūtuga ʼo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova mo te ʼu faitoʼo, mo te meʼa kai pea mo te ʼu mutuʼi meʼa moʼo tokoni ki ʼonatou tehina Kilisitiano pea mo ʼihi atu neʼe ʼaoga kiai ia te tokoni. Neʼe foaki e ʼonatou tehina Fakamoʼoni ʼo te Eulopa ia te tokoni ko tona tau falā ko te 88 080 000.

  • ‘Ko Te Logo Lelei ʼAenī ʼo Te Puleʼaga ʼe Fakamafola Anai’
    Te Tule Leʼo—2012 | ʼAho 1 ʼo Apelili
    • ‘Ko Te Logo Lelei ʼAenī ʼo Te Puleʼaga ʼe Fakamafola Anai’

      “E fakamafola anai e logo lelei aeni o te puleaga i te malamanei katoa, ke fakamooni ki te u puleaga fuli. Pea e hau anai te fakaosi.”—MATEO 24:14.

      Koteā Ia Tona Fakaʼuhiga? ʼE fakahā ʼi te Evaselio ʼaē neʼe tohi e Luka ko Sesu “nee alu leva . . . ki te u kolo lalahi mo te u kolo liliki, o akonaki te folafola pea mo fakaha te logo lelei o te puleaga o te Atua.” (Luka 8:1) Neʼe ʼui fēnei e Sesu totonu: “E tonu foki ke au fakaha ki te u kolo ake ae te logo lelei o te puleaga o te Atua; koteuhi ko te tupuaga aia o toku fekaui mai ai.” (Luka 4:43) Neʼe ina fekauʼi ia ʼana tisipulo ke natou fakamafola ia te logo lelei ʼi te ʼu kolo lalahi pea mo te ʼu kolo liliki pea ki muli age neʼe ina fakatotonu fēnei age kiā nātou: “E koutou liliu anai ko aku tagata fakamooni . . . o kaku ki te u potu fuli o te malamanei.”—Gaue 1:8; Luka 10:1.

      Neʼe Mulimuli Feafeaʼi Kiai Ia Te Kau ʼUluaki Kilisitiano? Neʼe mole toe fakaʼatalitali ia te kau tisipulo ʼa Sesu ʼi tanatou mulimuli ki te meʼa ʼaē neʼe ʼui age e Sesu kiā nātou: “I te aho fuli, nee mole toe tuku tanatou akonaki pea mo tanatou fakaha te logo lelei o Sesu-Kilisito, i te fale tapu, pea mo te u fale fuli.” (Gaue 5:42) Ko te gāue fai fakamafola ʼe mole gata ʼaki pē he kiʼi kūtuga makehe. Neʼe ʼui fēnei e te tagata fai hisitolia ko Neander: “Ko Celse, te ʼuluaki tagata faitohi ʼaē neʼe fakafeagai ki te kau Kilisitiano ʼo te ʼuluaki sēkulō, neʼe laukovi ʼo ʼuhiga mo te kau gāue fai filo, mo te kau faʼu sūlie, mo te kau gāue ki te ʼu kiliʼi manu, te hahaʼi ʼaē neʼe mole ako pea mo te hahaʼi ʼaē neʼe mole honatou tuʼulaga, neʼe ko te kau fai fakamafola faʼafai ʼo te evaselio.” ʼI tana tohi Les premiers siècles de l’Église (Te ʼu ʼUluaki Sēkulō ʼo Te ’Ēkelesia), neʼe tohi fēnei e Jean Bernardi: “Neʼe tonu ke natou hū ki tuʼa [te kau Kilisitiano] ke natou palalau ʼi te potu fuli pē pea ki te hahaʼi fuli pē. ʼI te ʼu ala lahi pea mo te ʼu kolo, ʼi te koga meʼa ʼe gafua ki te hahaʼi fuli pea mo te ʼu ʼapi. Peʼe tali lelei peʼe kailoa . . . ki te ʼu potu taupotu ʼo te kele.”

      Ko Ai ʼAē ʼe Mulimuli Ki Te Manatu ʼAia Iā ʼAho Nei? Neʼe tohi fēnei e te pātele Anglican ko David Watson: “ ʼI te tō noa ʼo te fai fakamafola ʼa te ʼu ʼēkelesia pea mo te mole fakamālotoloto ʼo ʼana akonaki ʼe ko te fakamoʼoni ʼaia ʼo tana toe masiva ʼi te fakalaumālie iā ʼaho nei.” ʼI tana tohi (Why Are the Catholics Leaving?) neʼe tohi e José Luis Pérez Guadalupe ʼo ʼuhiga mo te ʼu gāue ʼa te kau fai fakamafola evaselio, mo te kau Adventistes pea mo ʼihi atu ʼu lotu, ʼe ina fakatokagaʼi “ ʼe mole natou fai fakamafola ʼi te ʼu ʼapi.” ʼO ʼuhiga mo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, neʼe ina tohi fēnei: “ ʼE natou ʼolo tuʼumaʼu ʼo fai fakamafola ʼi te ʼu ʼapi.”

      Neʼe fakatokagaʼi e Jonathan Turley ia he ʼaluʼaga ʼe maʼuhiga pea mo moʼoni ʼi te tohi (Cato Supreme Court Review), ʼo te taʼu 2001-2002: “Kapau ʼe tou talanoa ki te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, ʼe tou manatuʼi atu aipē ia te toe hahaʼi tokolahi ʼe natou ʼaʼahi ʼotatou ʼapi ʼi he hola pē. Ki te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, ko te fai fakamafola ʼi te ʼu ʼapi ʼe mole ko he meʼa moʼo fakamālohiʼi ʼo tanatou tui kae ʼe ʼaoga ki tanatou tui.”

      [Talanoa ʼo te pāsina 7]

      ʼE Ke Fakatokagaʼi Koa Ia Te Fakaʼiloga?

      ʼO fakatafito ki te ʼu fakamoʼoni Fakatohi-tapu ʼaē neʼe tou vakaʼi ʼi te ʼu ʼalatike hoholo mai ʼaenī, ʼi tau manatu, ko ai iā ʼaho nei, ʼe natou maʼu ia te fakaʼiloga ʼo te kau Kilisitiano moʼoni? Logolā ko te toko lauʼi hogofulu afe kūtuga pea mo faʼahiga tauhi ʼe natou lau ko nātou ko te kau Kilisitiano, kae ke ke manatuʼi te ʼu palalau ʼaē neʼe fai e Sesu ki tana kau tisipulo: “Ko natou ae e natou ui mai kia au: Aliki, Aliki! e mole natou ulu fuli anai ki te puleaga o te atu lagi, kae e gata pe ki ae e ina fai te finegalo o taku Tamai ae e nofo i te atu lagi.” (Mateo 7:21) Ko tatatou ʼiloʼi ia nātou ʼaē ʼe natou fai ia te finegalo ʼo te Tamai, ʼe natou maʼu ia te fakaʼiloga ʼo te kau Kilisitiano moʼoni pea ʼe natou fakatahi mo nātou ʼaē ʼe feala ke natou taki ia nātou ki te ʼu tapuakina heʼegata ʼaki ia te Puleʼaga ʼo te ʼAtua. ʼE matou fakaafe atu koe ke ke fakaʼui ki te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, ʼaē neʼe natou foaki atu ia te nusipepa ʼaenī, ia he tahi age ʼu manatu ʼo ʼuhiga mo te Puleʼaga ʼo te ʼAtua pea mo te ʼu tapuakina ʼe maʼu mai ai.—Luka 4:43.

Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
Mavae
Hu Ki Loto
  • Faka'uvea
  • Vaevae
  • Préférences
  • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
  • Conditions d’utilisation
  • Règles de confidentialité
  • Paramètres de confidentialité
  • JW.ORG
  • Hu Ki Loto
Vaevae