Te ʼu Fehuʼi ʼa Te Kau Lautohi
Neʼe fai fakamafola ia Sesu ʼi te fenua kātoa ʼo Iselaele. He koʼē neʼe ʼui e te ʼapositolo ko Petelo ko te hahaʼi Sutea pea mo tanatou kau takitaki neʼe natou “fai ia te meʼa ʼaia ʼi [tanatou] mole mahino,” ʼo natou matehi ia ia?—Gāue 3:17.
ʼI tana akonaki ki te kūtuga ʼo te kau Sutea ʼo ʼuhiga mo tanatou kau ki te matehi ʼo te Mēsia, neʼe ʼui fēnei e te ʼapositolo ko Petelo: “ ʼE au ʼiloʼi neʼe kotou fai ia te meʼa ʼaia ʼi takotou mole mahino, ohagē pē ko ʼakotou takitaki.” (Gāue 3:14-17) Ko ʼihi kau Sutea lagi neʼe mole pē lā natou ʼiloʼi ia Sesu pea mo tana ʼu akonaki. Kae ki te tahi faʼahiga hahaʼi, ʼi te ʼu tupuʼaga ʼo tanatou fakapōʼuli fakalaumālie, neʼe kau ai tanatou mole fia fakafiafiaʼi ia te ʼAtua, mo te fakapalatahi, mo te maheka, pea mo te fehiʼa.
Neʼe ʼiloga te mole fia fakafiafiaʼi ia Sehova e te hahaʼi tokolahi ʼi tanatou faʼahiga fakalogo ki te faiakonaki ʼa Sesu. ʼI te agamāhani, neʼe fakaʼaogaʼi e Sesu ia te ʼu palalau fakatā mokā faiakonaki, ʼo hoki ina fakamahino ai leva kiā nātou fuli ʼaē neʼe natou loto ke natou ako ke lahi age. Kae ko ʼihi iā nātou ʼaia, neʼe natou mavae mai iā te ia, ʼo mole pē lā natou faigaʼi ke natou mahino. ʼI te tahi ʼaluʼaga, māʼiapē lā mo ʼihi ʼi te ʼu tisipulo ʼa Sesu neʼe natou mamahi ʼi te ʼu faʼahiga palalau ʼaē neʼe fai e Sesu. (Soa. 6:52-66) Ko nātou ʼaia, neʼe mole natou mahino ko te ʼu palalau fakatā ʼa Sesu neʼe ina ʼahiʼahiʼi ia nātou peʼe natou fetogi fakavilivili ʼapē ia tanatou ʼu manatu pea mo tanatou ʼu aga. (Isa. 6:9, 10; 44:18; Mat. 13:10-15) Tahi ʼaē meʼa, neʼe mole natou tokagaʼi ia te lea fakapolofetā ʼo ʼuhiga mo te fakaʼaogaʼi e te Mēsia ia te ʼu palalau fakatā ʼi tana ʼu faiakonaki.—Pes. 78:2.
ʼUhi ko te fakapalatahi, ko ʼihi neʼe natou liʼaki ia te ʼu akonaki ʼa Sesu. ʼI te temi ʼaē neʼe faiakonaki ai ʼi te sinakoka ʼo tona kolo ʼaē neʼe tupu ai, ia Nasaleti, neʼe ‘punamaʼuli’ ai te hahaʼi. Kae neʼe mole natou tali ia Sesu ʼe ko te Mēsia, neʼe natou fai ia te ʼu fehuʼi ʼo ʼuhiga mo tona poto: “Neʼe maʼu maifea e te tagata ʼaenī te ʼu meʼa ʼaia? . . . ʼE mole koa lā ko te tagata tufuga ʼakau, te tama ʼa Malia pea ko ʼona tehina ʼaē ko Sake, pea mo Sosefo, pea mo Suta, pea mo Simone? Pea ʼe mole ʼi henī koa lā ʼona tuagaʼane iā tātou?” (Mko. 6:1-3) Ki te hahaʼi ʼo Nasaleti, ʼuhi ʼaē neʼe mole ako ia Sesu, koia neʼe mole maʼuhiga tana faiakonaki.
ʼE feafeaʼi ʼo ʼuhiga mo te kau takitaki lotu? Ki te tokolahi iā nātou neʼe mole maʼuhiga ia Sesu ohagē ko te manatu ʼa te hahaʼi. (Soa. 7:47-52) Tahi ʼaē meʼa, neʼe natou fakafisi ki tana faiakonaki he neʼe natou maheka ʼo ʼuhiga mo Sesu, ʼaē neʼe fakamaʼuhigaʼi e te hahaʼi. (Mko. 15:10) Pea ʼe mahino ia, tokolahi te hahaʼi ʼiloa neʼe mole natou faʼa tali leleiʼi mokā ina fakahā age kiā nātou ia tanatou mālualoi pea mo tanatou kākā. (Mat. 23:13-36) Neʼe tauteaʼi tonu e Sesu ia tanatou mole loto ʼaē ke natou mahino, ʼo ina ʼui fēnei: “Malaʼia kiā koutou, kau tagata ʼaē ʼe popoto ʼi te Lao, koteʼuhi neʼe kotou toʼo te kalavī ʼo te mālama; ko koutou totonu neʼe mole kotou hū kiai [ki te Puleʼaga], pea ko nātou ʼaē neʼe hū kiai, neʼe kotou tāʼofi ia nātou!”—Luka 11:37-52.
Iā taʼu e tolu vaelua, neʼe fakamafola e Sesu ia te logo lelei ʼi te fenua ʼo Iselaele. Neʼe ina toe akoʼi foki mo ʼihi age ʼe natou kaugamālie ki te fai ʼo te gāue ʼaia. (Luka 9:1, 2; 10:1, 16, 17) Neʼe fua lelei ia te gāue ʼa Sesu pea mo tana kau tisipulo ʼo tupu ai ia te muhumuhu fēnei ʼa te kau Faliseo: “Koʼenī! Kua muli te mālamanei iā te ia.” (Soa. 12:19) Koia, ʼe hala ia te manatu ʼaē neʼe mole ʼiloʼi e te kau Sutea ia he meʼa. Kae, ʼi tona fakahagatonu neʼe ‘mole natou mahino’ ʼo ʼuhiga mo Sesu ʼaē ko te Mēsia. Neʼe feala pē ke natou fakaloloto ia tanatou ʼiloʼi pea mo tonatou ʼofa ki te Mēsia, kae neʼe mole natou fakahoko ia te koga ʼaia. Ko ʼihi neʼe natou lagolago ki te mate ʼa Sesu. Koia, neʼe fakalotomālohiʼi ai e te ʼapositolo ko Petelo ia te tokolahi iā nātou: “Kotou fakahemala foki pea mo kotou mafuli, ke molehi ʼakotou ʼu agahala, ke maʼu he ʼu temi mokomoko mai iā Sehova, pea ke ina fekauʼi mai iā Kilisito ʼaē kua fakanofo kiā koutou ia Sesu.” (Gāue 3:19, 20) ʼE lelei hatatou fakatokagaʼi ko te toko lauʼi afe kau Sutea neʼe natou tokagaʼi te faʼahi ʼaia, ʼo kau ai ia “te toe hahaʼi tokolahi ʼo te kau pelepitelō.” Neʼe mole kei natou gāue ʼi te mole mahino. Kae, neʼe natou fakahemala pea mo natou maʼu ai ia te ʼofa ʼo Sehova.—Gāue 2:41, 4:4; 5:14; 6:7.