Te ʼu Fehuʼi ʼa Te Kau Lautohi
He koʼe neʼe gafua ke ʼohoanaʼi e te kau tagata Iselaele ia te hahaʼi fafine matāpule ʼaē neʼe pilisoniʼi, kae neʼe tapuʼi e te Lao ʼa Moisese te ʼohoana mo he kau matāpule?—Teutalonome 7:1-3; 21:10, 11.
Neʼe ʼi ai te ʼu ʼaluʼaga makehe ʼaē neʼe gafua ai te fai ʼo te faʼahi ʼaia. Neʼe fakatotonu e Sehova ki te kau Iselaele ke nātou maumauʼi te ʼu kolo ʼo te ʼu puleʼaga e fitu ʼo te fenua ʼo Kanaane, pea mo matehi mo tona ʼu hahaʼi fuli. (Teutalonome 20:15-18) Ki te tahi ʼu puleʼaga, neʼe lagi gata pe ko te kau fafine taupoʼou ʼaē neʼe mole matehi kae neʼe pilisoniʼi ia nātou. (Faka au 31:17, 18; Teutalonome 20:14) Neʼe lava ʼohoana ia he tagata Iselaele mo te taʼi fafine ʼaia, mo kapau kua ina fakahoko ia he ʼu faʼahiga fakatotonu.
ʼO ʼuhiga mo te ʼu taʼi fakatotonu ʼaē neʼe tonu ke fai e te taʼi fafine ʼaia, neʼe ʼui fēnei e te Tohi-Tapu: “ ʼE tonu ke ina tele tona ʼulu pea mo tuʼusi tona ʼu paninia, mo ina huʼi tona teu pilisoni, mo nofo ki tou ʼapi, pea mo tagiʼi tana tāmai mo tana faʼe lolotoga he māhina katoa; hili ʼaia, pea ʼe ke felāveʼi anai mo ia pea ʼe tonu anai ke ke toʼo ia ia moʼou ko hou ʼohoana, pea ʼe tonu anai ke liliu ko tou ʼohoana.”—Teutalonome 21:12, 13.
Ko te fafine taupoʼou ʼaē neʼe pilisoni kae neʼe fia ʼohoanaʼi e he Iselaele neʼe tonu ke tele tona ʼulu. Ko te tuʼusi ʼo te lauʼulu neʼe ko he fakahā ʼaia ʼo te putu peʼe ko te fakamamahi. (Isaia 3:24) Ohage la, ʼi te temi ʼaē neʼe mamate fuli ai te fānau ʼa Sopo pea mo te puli ai ʼo tona ʼu koloā, neʼe ina kosi tona ʼulu moʼo fakaʼiloga ʼaki tana putu. (Sopo 1:20) Neʼe toe tonu foki ki te fafine matāpule ke ina tuʼusi mo tona ʼu paninia, ʼo mole kei matalelei ai tona ʼu nima tatau aipe pe neʼe pena tona ʼu paninia. (Teutalonome 21:12) Koteā koa te “teu pilisoni” ʼaē neʼe tonu ke huʼi e te fafine ʼaē neʼe pilisoni? Neʼe ko he agamāhani ke teu matalelei ia te hahaʼi fafine ʼo te ʼu kolo pagani ʼaē neʼe tonu ke ʼohofiʼi. Neʼe nātou teuteu feiā ke manako ia nātou ia te hahaʼi ʼaē ʼe ʼōmai ʼo ʼohofi tonatou kolo. Neʼe tonu ke huʼi te teu ʼaia pea ke ʼaua naʼa toe fakaʼaogaʼi e te fafine ʼaē neʼe pilisoni lolotoga tona temi putu.
Ko te fafine pilisoni ʼaē neʼe fia ʼohoanaʼi e he Iselaele, neʼe tonu ʼi te māhina katoa, ke putu ki tana ʼu hahaʼi ʼaē neʼe ʼofa ai kae kua mamate. Ko te fakaʼauha ʼo te ʼu kolo ʼaē kua lavā, neʼe kau ai mo te matehi ʼo tona ʼu famili fuli pea neʼe mole kei ʼi ai hona kāiga neʼe kei maʼuli. Mai te ʼaluʼaga ʼaē neʼe tonu ke maumauʼi e te kau solia ia te ʼu fakatātā ʼo tonatou ʼu ʼatua, ʼe faka ʼuhiga ai neʼe pulihi ai mo tana fakatātā ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi ki te tauhi. Ko te māhina putu neʼe tonu ai foki ki te fafine ʼaē neʼe pilisoniʼi ke ina fakagata tana mulimuli ki te agaaga ʼo tana tauhi ʼāfea.
Kae ʼi te agamāhani, neʼe kehe te aga ʼaē neʼe tonu ke nātou fai ki te hahaʼi fafine matāpule. ʼO ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia, neʼe tonu ke nātou mulimuli ki te pelesepeto ʼaenī: “ ʼE mole tonu anai ke ke fai he fuakava ʼohoana mo nātou. ʼE mole tonu anai ke ke foaki tou ʼofafine ki tona foha pea ʼe mole tonu anai ke ke toʼo tona ʼofafine maʼa tou foha.” (Teutalonome 7:3) Koteā te tupuʼaga ʼo te tapu ʼaia? ʼE ʼui fēnei e Teutalonome 7:4: “Koteʼuhi ʼe ina fakatafoki anai tou foha mai ia te ʼau, pea ʼe mahino papau ia ʼe nātou tauhi anai ki niʼihi atu ʼu ʼatua.” Koia neʼe fakatuʼutuʼu te tapu ʼaia moʼo puipui te kau Iselaele ke mole nātou ʼuli ʼi te faʼahi faka lotu. Kae ko te fafine matāpule ʼaē ʼe tō ʼi te ʼu ʼaluʼaga ʼaē ʼe fakamatala ia Teutalonome 21:10-13 ʼe mole feala ia ke hoko mai ai he tuʼutāmaki. Kua mamate fuli tona famili, pea kua maumauʼi te ʼu fakatātā ʼo tana ʼu ʼatua. Neʼe mole kei ʼi ai hana ʼu felogoi mo he ʼu hahaʼi ʼe nātou maʼuliʼi te lotu hala. Neʼe gafua ki te tagata Iselaele ke ʼohoana mo he matāpule ʼi te ʼu taʼi ʼaluʼaga ʼaia.