Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w04 15/4 p. 23-26
  • Ko Te Fagonogono Faigamālie ʼi Te ʼu Telituale Fakapilitānia ʼi Mekesike

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Ko Te Fagonogono Faigamālie ʼi Te ʼu Telituale Fakapilitānia ʼi Mekesike
  • Te Tule Leʼo—2004
  • Manatu Tafito
  • ‘ ʼI Te ʼu Ala Pea Mo Te ʼu Lapalasi ʼAē ʼe Hahaʼi Ai’
  • Te Fagonogono Faigamālie ʼi Te Gāue Pea Mo Te Faleako
  • Te Tahi ʼu Faigamālie
  • ‘Lī Tau Pane Ki Te Fuga Vai’
Te Tule Leʼo—2004
w04 15/4 p. 23-26

Ko Te Fagonogono Faigamālie ʼi Te ʼu Telituale Fakapilitānia ʼi Mekesike

ʼI TANA fakatalitali ʼi Ateni kia nātou ʼaē neʼe kaugā fagona mo ia, neʼe maʼu te faigamālie e te ʼapositolo ko Paulo ke ina fai he fagonogono faigamālie. ʼE ʼui fēnei e te Tohi-Tapu: “Neʼe feleu . . . mo natou ae nee ina mau i te malae fakapuleaga i te aho fuape.” (Gaue 17⁠:17) ʼI tana fagona mai Sutea ki Kalilea, neʼe fai e Sesu ia te fagonogono faigamālie ki te fafine Samalitana ʼi te vaʼe vai keli. (Soane 4⁠:​3-26) ʼE koutou fakaʼaogaʼi koa te ʼu faigamālie fuli ke koutou palalau ai ʼo ʼuhiga mo te logo lelei ʼo te Puleʼaga ʼo te ʼAtua?

ʼI Mekesike, ʼi te ʼu telituale ʼaē ʼe maʼu ai te hahaʼi ʼe lea Fakapilitānia, ʼe lelei ʼaupito ke fai ai ia te fagonogono faigamālie. Ko te kau tulisi ʼe nātou ʼōmai ki te ʼu mālōlōʼaga, pea ʼe ʼi ai tuʼumaʼu pe te kau ako ʼo te univelesitē, pea ko te kau matāpule ʼaē ʼe ʼōmai ʼo mālōlō ʼi Mekesike ʼe nātou ʼolo ki te ʼu lotoʼā pea mo te ʼu fale kai. Tokolahi te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼaē ʼe mahino ki te Fakapilitānia neʼe nātou kamata te ʼu faifai palalau mo te hahaʼi ʼaia. ʼIo, ʼe nātou kumi te ʼu faigamālie ke nātou palalau ki te hahaʼi fuli ʼaē ʼe hage ko he ʼu matāpule peʼe lea Fakapilitānia. Tou vakaʼi age muʼa peʼe nātou fakahoko feafeaʼi ia te faʼahi ʼaia.

Tokolahi te kau Fakamoʼoni mai te tahi ʼu fenua ʼi tuʼa atu ʼo Mekesike ʼaē ʼe gāue ʼi te ʼu telituale Fakapilitānia ʼe nātou ʼolo ʼo palalau ki te hahaʼi ʼaē ʼe ʼiloga lelei mai ko te kau matāpule, pea mo nātou fehuʼi age peʼe nātou ʼōmai maifea. Pea ʼe toe fai te fehuʼi ʼaia e te hahaʼi peʼe koteā ʼaē ʼe fai e te Fakamoʼoni ʼaia ʼi Mekesike, ʼo maʼu ai te faigamālie ke ina vaevae te ʼu akonaki faka Kilisitiano. Ohage la, kia Gloria, ʼaē ʼe gāue ʼi te koga meʼa ʼe ʼaoga lahi kiai he kau fai faka mafola ʼi te telituale Fakapilitānia ʼi Oaxaca, ʼe ina tokagaʼi ʼe faigafua te kamata feiā ʼo he ʼu fai palalau. ʼI tana liliu ki tona ʼapi ʼi tana ʼosi fagonogono faigamālie ʼi te lapalasi, neʼe fakaōvi age kia Gloria ia te taumatuʼa mai Pilitania. Neʼe ʼui fēnei age e te fafine: “ ʼE faikehe kia ʼau haku sio ki he fafine ʼuli ʼe taka ʼi te ʼu ala ʼo Oaxaca!” Neʼe mole mamahi ai ia Gloria kae neʼe kata ia, pea neʼe nātou kamata palalau ki te tupuʼaga ʼo te nofo ʼa Gloria ʼi Mekesike. Neʼe fakaafe ia Gloria e te fafine ke nā ʼolo ki tona ʼapi ʼo ʼinu kafe. ʼI tana ʼosi fakatuʼutuʼu ki he ʼaho, neʼe tuku age e Gloria te ʼu nusipepa ʼaē ko Te Tule Leʼo pea mo te Réveillez-vous !, kae neʼe fakafisi kiai te fafine ʼo ina ʼui age ʼe mole tui ki te ʼAtua. Neʼe tali age kiai e Gloria ʼe fiafia ʼi te fai palalau mo nātou ʼaē ʼe mole tui ki te ʼAtua pea ʼe ina fia ʼiloʼi te manatu ʼa te fafine ʼo ʼuhiga mo te alatike ʼaē “ ʼE ʼAoga Koa Kia Tatou He ʼu Fale Tauhi?” Neʼe tali e te fafine pea mo ina ʼui age: “Kapau ʼe ke lava fakalotoʼi ia ʼau ke ʼau tui ʼe ʼi ai te ʼAtua, ʼe ko he toe gāue anai ʼaē ka ke fai.” Lolotoga tanā fai ʼinu kafe, neʼe lahi tanā ʼu fai palalau lelei. Ki muli age neʼe ʼolo te taumatuʼa ki Pilitania, kae neʼe hoko atu pe te ʼu fai palalau ʼaki te ʼu fefaitohiʼaki ʼi te olotinatea.

Neʼe toe felāveʼi foki ia Gloria mo Saron, ko he finemui ʼe ako ʼi Washington, kae neʼe nofo ʼi Oaxaca moʼo fai he gāue ʼe mole totogi, ʼo gāue mo te hahaʼi fafine ʼo te fenua moʼo fakaʼosi te ako ʼaē neʼe faiga kiai. ʼI te ʼosi vikiʼi e Gloria ia Saron ki tana gāue lelei, neʼe ina fakamahino age pe koʼe ʼe nofo ʼi Mekesike. Neʼe maʼu ai te fealagia ki he fai palalau lelei ʼo ʼuhiga mo te Tohi-Tapu pea mo te meʼa ʼaē ka fai anai e te ʼAtua maʼa te hahaʼi māsisiva pea mo te hahaʼi fuli. Neʼe ʼui e Saron ʼe ko he meʼa faikehe he neʼe mole heʼeki palalau mo he kau Fakamoʼoni ʼi Amelika, pea ʼi te ʼu hahaʼi ʼaē neʼe ʼuluaki felāveʼi mo ia ʼi Mekesike ʼe kau ai te Fakamoʼoni ʼa Sehova! Neʼe tali e Saron ke fai tana ako Tohi-Tapu pea neʼe kamata kau atu aipe ki te ʼu fono.

Tokolahi te kau matāpule neʼe nātou ʼolo ʼo nonofo ʼi te ʼu matatai ʼi Mekesike, heʼe nātou kumi he faʼahiga palatiso. ʼI Acapulco, neʼe fakaʼaogaʼi e Laurel te fakaʼamu ʼaia ʼa te hahaʼi moʼo kamata ʼaki ni ʼu fai palalau, ʼo ina fehuʼi ki te hahaʼi, peʼe lelei age te maʼuli ʼi Acapulco ʼi te maʼuli ʼaē neʼe nātou maʼu ʼi tonatou fenua. Hili ʼaia pea ʼe ina fakamahino kua vave liliu te kele ko he palatiso moʼoni. Ko te faʼahiga fagonogono ʼaia neʼe ina fai ki te fafine Kanata neʼe felāveʼi mo ia ʼi te fale tōketā maʼa te ʼu manu mahaki, pea neʼe iku ki te ako faka Tohi-Tapu. ʼE feala koa ki he faʼahiga fai fagonogono feiā ke fua lelei ʼi te koga meʼa ʼaē ʼe koutou nonofo ai?

‘ ʼI Te ʼu Ala Pea Mo Te ʼu Lapalasi ʼAē ʼe Hahaʼi Ai’

ʼE tautau kamata te ʼu fai palalau ʼi te ʼu ala pea mo te ʼu koga meʼa kaugamālie ʼaki te fehuʼi ʼaenī: “ ʼE ke palalau Fakapilitānia?” Tokolahi te hahaʼi ʼi Mekesike ʼe nātou palalau Fakapilitānia, ʼuhi ko tanatou gāue pe neʼe nātou nonofo ʼi Amelika.

Neʼe fakaōvi te taumatuʼa Fakamoʼoni ki te finematuʼa neʼe heka ʼi te hekaʼaga neʼe toho e te fafine afilimie. Neʼe nā fehuʼi age ki te fafine peʼe palalau Fakapilitānia. Neʼe ina tali age ʼe palalau Fakapilitānia he neʼe kua fualoa tana maʼuli ʼi Amelika. Neʼe ina tali Te Tule Leʼo pea mo te Réveillez-vous ! he neʼe mole heʼeki ina lau, pea mo ina foaki age tona higoa, ko Consuelo pea mo tona tuʼasila. ʼI tanā ʼaʼahi ia ia hili kiai ʼaho e fā, neʼe nā maʼu ʼe nofo ʼi te fale ʼo te hahaʼi vaivavai ʼaē neʼe taupau e te kau taupoʼou Katolika. ʼI te kamata neʼe faigataʼa te felāveʼi mo Consuelo koteʼuhi neʼe loto mahalohalo te kau taupoʼou, pea neʼe nātou ʼui kia Consuelo ʼe mole feala ke ina tali ia nāua. Neʼe kolekole e te taumatuʼa ki te kau taupoʼou ke nātou fakahā kia Consuelo neʼe nā ʼōmai pea neʼe nā fia fai palalau mo ia. Neʼe tali e Consuelo te taumatuʼa. Talu mai ai, mo te fai hoholo ʼo te ako Tohi-Tapu ʼa te finematuʼa ʼaia kua taʼu 86, logola te ʼu palalau kovi ʼa te kau taupoʼou. Neʼe toe kau ki te ʼu fono faka Kilisitiano.

ʼE ʼui fēnei e te Tāʼaga Lea 1⁠:20: “Ko te poto moʼoni ʼe haga kalaga mālohi ʼi te ala. ʼI te ʼu lapalasi ʼaē ʼe hahaʼi ai, ʼe ina haga fai ke logo tona leʼo.” Koutou fakatokagaʼi te meʼa neʼe hoko ʼi te lapalasi ʼo San Miguel de Allende. ʼI te tahi māfoatā, neʼe fakaōvi ia Ralph ki te tagata kua matuʼa neʼe heka ʼi te hekaʼaga. Neʼe punamaʼuli ʼaupito te tagata ʼi te foaki age ʼo Te Tule Leʼo pea mo te Réveillez-vous ! pea mo ina fakamatala tona maʼuli kia Ralph.

Neʼe ko te tagata neʼe kau ʼi te tau ʼaē neʼe fai ʼi Vitename ʼi te taʼu 1955 ki te 1975, pea ʼi tana sio ki te tokolahi neʼe mamate ai neʼe tupu ai tona mahaki ulu ʼi tona temi solia. Neʼe fakamavae ia ia mai te ʼu koga meʼa ʼaē neʼe fai ai te tau ke ʼalu ʼo nofo ʼi te nofoʼaga solia. Neʼe tonu ke ina fufulu te ʼu sino ʼo te kau solia ʼaē kua mamate moʼo teuteuʼi ki tonatou ʼave ki Amelika. Hili kiai taʼu e 30 ki muli mai, ʼe kei sio pe ki te ʼu meʼa ʼaia ʼi tana ʼu moemisi pea mo mataku. ʼI te uhu ʼaia, ʼi tana heka ʼi te lapalasi, neʼe lolotoga faikole fakalogologo ke ina maʼu he tokoni.

Neʼe tali e te tagata solia ʼāfea ʼaia ia te ʼu tohi pea mo te fakaafe ke haʼu ki te Fale ʼo Te Puleʼaga. ʼI tana ʼosi kau ki te fono, neʼe ina ʼui ʼo ʼuhiga mo te ʼu hola ʼaia e lua ʼi te Fale ʼo Te Puleʼaga, neʼe ko tana hoki logo ʼaia ki te tokalelei ʼo tona loto ia taʼu e 30. Ko te tagata ʼaia neʼe mole nofo fualoa ʼi San Miguel de Allende, kae ʼo aʼu ki tana liliu ki tona fenua, neʼe lahi tana ako ia te Tohi-Tapu pea mo tana kau ki te ʼu fono fuli. Neʼe fai te ʼu fakatuʼutuʼu ke hoko atu tana ako.

Te Fagonogono Faigamālie ʼi Te Gāue Pea Mo Te Faleako

ʼI te ʼu fale gāue, ʼe koutou fakahā koa ki te hahaʼi ko koutou ko te Fakamoʼoni ʼa Sehova? Ko Adrián, ʼaē ʼe fakatau kogafale ki te hahaʼi mālōlō ʼi te Cap San Lucas, ʼe ina fakahā ko ia ko te Fakamoʼoni ʼa Sehova. Ko te meʼa ʼe hoko ai, ʼe ʼui fēnei e tona kaugā gāue ko Judy: “Kua hili taʼu e tolu, kanapaula neʼe koutou fehuʼi mai peʼe ʼau fia liliu ko he Fakamoʼoni ʼa Sehova, ʼe ʼau tali atu anai, ‘Kailoa ia!’ Kae neʼe ʼau fakatotonu ke ʼau lau te Tohi-Tapu, he neʼe ʼau manatu fēnei: ‘ ʼE mole ko he meʼa faigataʼa heʼe ʼau leleiʼia te lautohi!’ Kae ʼi taku ʼosi lau ia pasina e ono, neʼe ʼau logoʼi neʼe tonu ke tokoni mai he tahi. Neʼe ʼau manatuʼi pe ko te tokotahi ʼe feala ke tokoni mai, neʼe ko toku kaugā gāue ʼaē ko Adrián. Neʼe ʼau leleiʼia taku ʼu fai palalau mo ia koteʼuhi neʼe ko ia tokotahi neʼe aga fakaʼapaʼapa ʼi tomatou fale gāue.” Neʼe foimo tokoni atu aipe ia Adrián pea mo Katie, te taʼahine ʼaē ʼe nā fakatahi, pea mo nā tali ki te ʼu fehuʼi fuli ʼa Judy. Neʼe kamata e Katie te ako faka Tohi-Tapu ʼa Judy, pea mole tuai pea neʼe liliu Judy ko te Fakamoʼoni ʼa Sehova.

E feafeaʼi hakotou fai he fagonogono faigamālie ʼi te faleako? Ko te ʼu Fakamoʼoni e toko lua ʼe nā kau ki te ako faka Sepania ʼi te univelesitē, kae neʼe nā puli ʼi te tahi ʼaho he neʼe nā ʼolo ʼo kau ʼi te fakatahi faka Kilisitiano. ʼI tanā toe liliu ki te faleako, neʼe kole age kia nāua ke nā fakamatala faka Sepania te ʼu meʼa ʼaē neʼe nā fai. Neʼe nā fakaʼaogaʼi te faigamālie ʼaia moʼo fai he fagonogono ʼi te lea faka Sepania. Ko te fafine faiako, ʼaē ʼe higoa ko Silvia, neʼe fia logo ki te lea faka polofeta faka Tohi-Tapu. Neʼe ina tali ke fai hana ako faka Tohi-Tapu ʼi te lea Fakapilitānia, pea kua liliu ʼi te temi nei ko te kaugā fagona ʼo te logo lelei. Kua hahaʼi ia nātou ʼi tona famili kua toe ako mo nātou te Tohi-Tapu. ʼE ʼui fēnei e Silvia: “Kua ʼau maʼu te meʼa ʼaē neʼe ʼau kumi ʼi te lolotoga ʼo toku maʼuli katoa.” ʼE feala ke ʼi ai he fua lelei ʼi te fagonogono faigamālie.

Te Tahi ʼu Faigamālie

Ko te tali kāiga ʼe feala ke iku ki te fagonogono. ʼE fakamoʼoni e Jim mo Gail ia te faʼahi ʼaia. Ko te fafine neʼe ina fakahaʼele tana ʼu kuli ʼi te hola 6 uhu neʼe tuʼu ʼo mamata ki tonā kele. Neʼe fakaafe e Jim mo Gail ia ia ke nātou ʼinu kafe. ʼI tona kua taʼu 60, ko tana hoki logo ʼaia ʼo ʼuhiga mo Sehova pea mo te ʼamanaki ʼaē ki te maʼuli heʼegata, pea neʼe kamata ai tana ako Tohi-Tapu.

ʼE agaʼofa mo Adrienne ki te hahaʼi matāpule. ʼI te temi ʼaē neʼe kai ʼi te fale kai ʼi Cancún neʼe fakaōvi age te kiʼi tama pea mo fehuʼi age pe neʼe haʼu mai Kanata. ʼI tana tali age ʼaē ʼe haʼu mai Kanata, neʼe ʼui age e te kiʼi tama ko ia pea mo tana faʼe ʼe nā fia tokoni ki tona tuagaʼane ʼo ʼuhiga mo he fakamatala ʼe tonu ke ina fai ʼo ʼuhiga mo te hahaʼi ʼo Kanata. Ko te faʼe ʼaē ʼe palalau Fakapilitānia neʼe haʼu ʼo heka ia tafa ʼo Adrienne. ʼI tana ʼosi tali ki te ʼu fehuʼi ʼo ʼuhiga mo te hahaʼi ʼo Kanata, neʼe ʼui age e Adrienne: “Kae ʼe tupu tāfito taku haʼu mai Kanata, heʼe ʼau fia tokoni ki te hahaʼi ke nātou ako te Tohi-Tapu. ʼE koutou fia ako koa te Tohi-Tapu?” Neʼe ʼio age te fafine. Neʼe kua mavae ʼi tana lotu kua hili kiai te ʼu taʼu e hogofulu pea neʼe ina faigaʼi ke ina ako tokotahi te Tohi-Tapu. Neʼe ina fakatoʼo age kia Gloria ia tona numelo telefoni pea mo tona tuʼasila, pea neʼe kamata ai tana ako Tohi-Tapu fakatupu fiafia.

‘Lī Tau Pane Ki Te Fuga Vai’

Ko tatatou palalau ʼo ʼuhiga mo te moʼoni faka Tohi-Tapu ʼi te ʼu ʼaluʼaga fuli pe ʼe tautau iku ai ki te fagonogono ki he hahaʼi neʼe mole heʼeki lahi hanatou logo kiai pe neʼe heʼeki nātou logo ʼo ʼuhiga mo te logo ʼo te Puleʼaga. ʼI te fale kafe ʼi te kolo ʼo Zihuatanejo, neʼe fakaafe e te Fakamoʼoni ia te taumatuʼa ke nātou heheka fakatahi ʼi tona laupapa ʼuhi ko te fonu ʼo te fale kafe. Neʼe feʼoloʼaki te taumatuʼa ʼaia ʼi te ʼu fenua ia taʼu e fitu. Neʼe nā fakahā tanā mole leleiʼia ia te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova. ʼI tanatou ʼosi felāveʼi ʼaia ʼi te fale kafe, neʼe ʼaʼahi te taumatuʼa e te Fakamoʼoni ʼi tonā vaka pea mo ina fakaafe nāua ki tona ʼapi. Neʼe nā tali te ʼu nusipepa e 20 pea mo te ʼu tohi e 5, pea mo nā fakapapau ke nā felāveʼi mo te kau Fakamoʼoni ʼi te ʼu fenua ʼaē ka nā ʼolo kiai.

Neʼe tokagaʼi e Jeff pea mo Deb te famili mo tana kiʼi tamasiʼi fafine kei meamea pea mo finemui, ʼi te fale kai ʼi te koloā lahi ʼi Cancún. ʼI tanā fai palalau ʼo ʼuhiga mo te kiʼi toe, neʼe fakaafe nāua e te ʼu mātuʼa ke nātou kai fakatahi he moʼi pizza. Ko te famili ʼaia neʼe ʼōmai mai Initia. Neʼe mole heʼeki nātou ʼiloʼi te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, pea mo sio ki tatatou ʼu tohi. Neʼe nā mavae ʼi te koloā lahi ʼaia mo tanā ʼu tohi.

Neʼe toe hoko te meʼa feiā kia Jeff ʼi te motu ʼe tuʼu ōvi ki Yucatán. Neʼe kole age kia Jeff e te taumatuʼa Siaina neʼe hoki nā ʼohoana ke ina toho age honā ʼu paki, pea neʼe ina tali lelei te faʼahi ʼaia. ʼI te palalau ʼa Jeff mo te taumatuʼa, neʼe ina ʼiloʼi ai logola te kua taʼu 12 ʼo tanā nonofo ʼi Amelika, kae neʼe mole heʼeki nā logo peʼe nā palalau pe la mo he kau Fakamoʼoni ʼa Sehova! Neʼe hoko te fai palalau lelei. Neʼe fakaloto mālohiʼi nāua e Jeff ke nā kumi te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova mokā nā liliu ki tonā fenua.

ʼE feala ke ʼi ai he ʼaluʼaga makehe ʼe hoko ʼi te koga meʼa ʼaē ʼe koutou nonofo ai, pea ʼe faka fealagia ai ke koutou fai he fagonogono faigamālie. ʼI te temi ʼaē neʼe haʼu ai te pelesita ʼo Amelika ʼo ʼaʼahi te pelesita ʼo Mekesike ʼi tona fale fāgai manu ʼaē ʼe tuʼu ōvi ki Guanajuato, neʼe fakamatala te faʼahi ʼaia e te hahaʼi fai sulunale ʼo te malamanei katoa. Neʼe fakatotonu e te famili Fakamoʼoni ke nātou fakaʼaogaʼi te faigamālie ʼaia moʼo fagonogono ʼi te lea Fakapilitānia. Neʼe tali lelei tanatou fai faka mafola ʼaia. Ohage la, neʼe ʼi ai te tagata fai sulunale neʼe ina fakamatala te ʼu tau kehekehe, ohage la ko te ʼu tau ʼaē neʼe hoko ʼi Kosovo pea mo Koweït. Neʼe mate tona kaugā gāue ʼi tona ʼu nima he neʼe fanahi e te tahi neʼe nono. ʼI tana logo ki te fakatuʼuake, neʼe fakafetaʼi te tagata fai sulunale ki te ʼAtua pea mo tagi ʼi tana ʼiloʼi ʼaē ʼe ʼi ai te ʼuhiga ʼo te maʼuli. Neʼe ina ʼui logola ʼe lagi mole toe fesioʼaki anai mo te taumatuʼa Fakamoʼoni ʼaia, kae ʼe mole galo anai te logo lelei ʼaia ʼo te Tohi-Tapu.

Ohage ko te ʼu fakamatala fuli ʼaē neʼe tou vakaʼi, ʼe mole tou ʼiloʼi peʼe iku feafeaʼi te ʼu taʼi fagonogono ʼaia. Kae neʼe ʼui fēnei e te Hau ko Salomone: “Lī tau pane ki te fuga vai, heʼe ʼi te hoholo ʼo te ʼu ʼaho ʼe ke toe maʼu anai.” Neʼe ina toe ʼui fēnei: “ ʼI te uhu to tau pulapula pea ʼo aʼu ki te afiafi ʼaua naʼa ke fakamālōlō tou nima, heʼe mole ke ʼiloʼi pe kofea te potu ʼaē ka fua ai anai, peʼe ko henī, peʼe ko hē, peʼe nā tauʼaki lelei anai.” (Tagata Tānaki 11⁠:​1, 6) Ei, ʼaki he faʼafai, “lī tau pane” ki te fuga vai pea “to [lahi] tau pulapula”, ohage ko tona fai e Paulo mo Sesu pea mo te kau Fakamoʼoni ʼo totatou temi ʼi Mekesike, ʼaē ʼe nātou gāueʼi te telituale Fakapilitānia ʼi Mekesike.

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae