Ko Te Kau Amonite—Ko Te Hahaʼi Neʼe Nātou Meʼa Noaʼi Te ʼOfa
KO TE kolo ʼo te temi ʼaenī ʼaē ʼe higoa ko Amman, te kolo lahi ʼo te puleʼaga Hāchémite ʼo Solotani, ʼe ina taupau te hisitolia ʼo te hahaʼi kua pupuli ʼi te temi nei. Neʼe fakahigoa nātou ko te kau Amonite. Neʼe ko ai koa ia nātou ʼaia, pea koteā te ʼu manatu ʼaē ʼe feala ke tou tāʼofi ʼo ʼuhiga mo tonatou fakaʼauha?
Ko te kau Amonite neʼe ko te hōloga ʼo te tagata agatonu ko Lote. (Senesi 19:35-38) Mai tona ʼaluʼaga ʼaē ko Lote neʼe ko te ʼilāmutu ʼo Apalahamo, ʼe feala pe ke tou ʼui neʼe kāiga te kau Amonite pea mo te kau Iselaele. Kae ko te hōloga ʼo Lote, neʼe nātou maliu ʼo tauhi ki te ʼu ʼatua pagani. Ka neʼe tokaga aipe ia Sehova ʼAtua kia nātou. ʼI te fakaōvi ʼo te puleʼaga ʼo Iselaele ki te Kele ʼo te Fakapapau, neʼe fakatokagaʼi nātou e te ʼAtua, ʼo ina ʼui fēnei: “ ʼAua naʼa ke fakamamahiʼi [te kau Amonite] pea ʼaua naʼa ke fihi mo nātou, heʼe mole ʼau foaki atu kia te koe he potu ke ke nofo ai ʼi te fenua ʼo te ʼu foha ʼo Amone, koteʼuhi neʼe ʼau foaki te potu ʼaia ki te ʼu foha ʼo Lote.”—Teutalonome 2:19.
Neʼe loto fakafetaʼi koa te kau Amonite ki te taʼi ʼofa ʼaia? Kailoa, neʼe mole nātou tali nātou te ʼui ʼaē neʼe ko Sehova ʼaē neʼe ina foaki age kia nātou te ʼu kele ʼaia. Neʼe nātou meʼa noaʼi te ʼofa ʼo te ʼAtua, ʼo nātou fakafeagai mālohi ki te hahaʼi ʼa te ʼAtua, te kau Iselaele. Logope la te fakaʼapaʼapa ʼa te kau Iselaele ki te fakatotonu ʼa Sehova, ʼi tanatou mole tauʼi ia nātou, ko te kau Amonite pea mo tonatou ʼu tēhina Moapite neʼe nātou nonofo tuʼania, pe koteā ʼapē te meʼa ʼaē ka fai e te kau Iselaele kia nātou. ʼE moʼoni, neʼe mole fai e te kautau Amonite he ʼohofi faka solia, kae neʼe nātou fakaʼaogaʼi te polofeta ʼe higoa ko Palaame, ʼo nātou kole kia ia ke faitutuku ki Iselaele!—Faka au 22:1-6; Teutalonome 23:3-6.
Pea neʼe hoko te meʼa faikehe. ʼE fakahā e te Tohi-Tapu neʼe mole feala ke fakahoko e Palaame tana ʼu faitutuku. Ko te meʼa pe ʼaē neʼe feala ke ina fai, neʼe ko te fakahoko ʼo he ʼu tapuakina, ʼo ʼui maʼana: “Ko nātou ʼaē ʼe nātou tapuakina koe, ʼe ko nātou ʼaia ka tapuakina, pea ko nātou ʼaē ʼe nātou faitutuku kia te koe, ʼe ko nātou ʼaia ka malaʼia.” (Faka au 24:9) Ko nātou ʼaē neʼe hoko ki ai te ʼu palalau ʼaia, ohage ko te kau Amonite, neʼe tonu ke nātou mahino ki te faʼahi ʼaenī: Kapau ʼe hoko he meʼa ki te hahaʼi ʼa te ʼAtua, neʼe kua fakatuʼutuʼu ia e Sehova ke ina hāofaki ia nātou!
Kae ko te kau Amonite, neʼe nātou faiga aipe ke nātou fai he ʼu meʼa moʼo fakafeagai ki Iselaele. ʼI te lolotoga ʼo te ʼu temi ʼo te kau Tuʼi Fakamāu, neʼe kau fakatahi ia Amone kia Moape pea mo Amaleke, pea neʼe nātou ʼohofi te Kele ʼo te Fakapapau, ʼo aʼu ki Seliko. Kae neʼe mole fualoa te mālo ʼaia, heʼe ko te Tuʼi Fakamāu ʼo Iselaele ko Ehute, neʼe ina tauʼi te ʼu kautau ʼaē neʼe fehūfi ki te Kele ʼo te Fakapapau. (Kau Fakamāu 3:12-15, 27-30) Neʼe mole hoko he tau ʼo aʼu ki te ʼu ʼaho ʼo te Tuʼi Fakamāu ko Sefeteo, ka neʼe mole ko he meʼa faigafua. ʼI te temi ʼaia, ko te puleʼaga ʼo Iselaele neʼe tō ki te tauhi tamapua, pea neʼe mole kei puipui nātou e Sehova. Lolotoga taʼu e 18, ko te ʼAtua neʼe ina “tuku nātou . . . kia nima ʼo te ʼu foha ʼo Amone.” (Kau Fakamāu 10:6-9) Ki muli age, neʼe līaki e te kau Iselaele te tauhi tamapua, pea neʼe nātou fakalogo ki te takitaki ʼa Sefeteo, ʼo nātou tauʼi te kau Amonite, pea neʼe nātou mālo.—Kau Fakamāu 10:16–11:33.
Ko te temi ʼaē neʼe puleʼi ai Iselaele e te kau tuʼi fakamāu, neʼe fakagata ʼaki te fakanofo ʼo tona ʼuluaki hau, ko Saulo. Mole faʼa fualoa, ʼi te ʼosi fakanofo hau ʼo Saulo, neʼe toe kamata te fakafeagai ʼa te kau Amonite. Neʼe hūfi fakapunamaʼuli e te Hau ko Nahase te kolo ʼo Iselaele ʼaē ko Sapesi-Kalaate. Neʼe kole e te hahaʼi ʼo te kolo ʼaia ke nātou fai he fuakava ki te tokalelei, pea neʼe fai e te hau Amonite ko Nahase te kole pauʼu ʼaenī: “ ʼE ʼau fai anai te fuakava ʼaia mo koutou, mo kapau ʼe ʼau kapeʼi tokotou ʼu kanoʼi mata mataʼu.” ʼE ʼui e te tagata fai hisitolia ko Flavius Josèphe, neʼe fai te meʼa ʼaia, ke hoko la te temi ʼaē “ ʼe nātou puipui ai nātou ʼaki tonatou ʼu meʼa tali tau, ke faigataʼa hanatou sio ʼaki tonatou mata hema, pea mole kei feala hanatou tau.” Kae, ʼi tona fakahagatonu, neʼe nātou fai te fakatuʼutuʼu agakovi ʼaia moʼo fakamālaloʼi te kau Iselaele ʼaia.—1 Samuele 11:1, 2.
Neʼe toe meʼa noaʼi e te kau Amonite te ʼofa ʼo Sehova. Neʼe mole galoʼi e Sehova te meʼa kovi ʼaia ʼaē neʼe nātou fai ki te kau Iselaele. “Ko te laumālie ʼo te ʼAtua neʼe kamata gāue kia Saulo, ʼi te temi ʼaē neʼe logo ai ki te ʼu palalau [ʼa Nahase], pea neʼe lahi tona ʼita.” ʼAki te takitaki ʼo te laumālie ʼo te ʼAtua, neʼe fakatahiʼi e Saulo te ʼu tagata tau e toko 330 000, pea neʼe nātou fakamavetevete te kau Amonite ʼo “mole toe maʼu he toko lua ʼe nonofo fakatahi.”—1 Samuele 11:6, 11.
Neʼe fakaʼauha te kau Amonite, he neʼe nātou tokaga pe nātou ki tonatou ʼu koloā, mo nātou fai fakapō, pea neʼe nātou loto mānumānu. Ohage ko tona fakakikite e te polofeta ʼa Sehova ko Sofonia, neʼe nātou liliu “ohage ko Komola . . . ko he potu ʼe mole nofoʼi ʼo aʼu ki he ʼu temi ʼe mole honatou gataʼaga . . . he neʼe nātou manukiʼi te hahaʼi ʼa Sehova ʼo te ʼatu kautau, pea neʼe nātou fiatuʼu tuʼumaʼu kia te ia.”—Sofonia 2:9, 10.
Ia ʼaho nei, ko te kau takitaki ʼo te malamanei, ʼe tonu ke nātou fakatokagaʼi te meʼa ʼaē neʼe hoko ki te kau Amonite. ʼO toe feiā aipe, neʼe fakahā e te ʼAtua te faʼahiga ʼofa ki te ʼu puleʼaga, ʼi tana fakagafua ʼaē ke nātou maʼuʼuli ʼi tona hiliʼaga vaʼe, ia te kele. Kae ko te ʼu puleʼaga ʼe mole nātou gaohi fakalelei te kele, koteʼuhi ʼe nātou manatu pe kia nātou, pea ʼe nātou maumauʼi ʼaki te ʼu mahafu faka nukeleʼea. ʼI tanatou mole ʼofa ki te kau atolasio ʼa Sehova, ʼe tautau fakafeagai te ʼu puleʼaga kia nātou, ʼo nātou fakatagaʼi mālohi ia nātou. Koia, koʼeni te meʼa ʼaē ʼe feala ke tou tāʼofi ʼi te meʼa ʼaē neʼe hoko ki te kau Amonite, ko Sehova ʼe mole ina leleiʼia te meʼa noaʼi ʼo tona ʼofa. Pea ʼi tona temi fakakatofa ʼe ina fakahoko anai te fakaʼauha ʼo te ʼu puleʼaga, ohage ko tana fai ʼi te ʼu temi muʼa.—Vakaʼi ia Pesalemo 2:6-12.
[Haʼuʼaga ʼo te paki pasina 8]
Pictorial Archive (Near Eastern History) Est.
[Paki ʼo te pasina 9]
Ko te meʼa ʼaē neʼe toe ʼi te maumau ʼo te kolo Loma ʼi Amman, te nofoʼaga ʼo Rabbah, te kolo lahi ʼo te kau Amonite
[Haʼuʼaga ʼo te paki]
Pictorial Archive (Near Eastern History) Est.
[Paki ʼo te pasina 10]
Neʼe maʼuʼuli te kau Amonite ʼi te potu ʼaenī
[Haʼuʼaga ʼo te paki]
Pictorial Archive (Near Eastern History) Est.