Foaki Te Maʼuli—Kia Ai?
“Ko te ʼu folafola ʼaē neʼe lea ʼaki ia Sehova, ʼe mātou fia fakahoko pea mo fakalogo lelei kiai.”—Ekesote 24:7.
1, 2. (a) Koteā ʼaē neʼe foaki kiai e ʼihi ia tonatou maʼuli? (b) Ko te foaki ʼo te maʼuli ʼe faka tuʼakoi pe koa ki te ʼu meʼa faka lotu?
ʼI TE māhina ʼo Fepualio ʼo te taʼu 1945, ko te kau pilote Saponia ʼo te Yatabe Flying Corps Zero-fightery neʼe fakatahi ki te fale fono. Neʼe takitahi pe mo tana kiʼi moʼi pepa moʼo tohi kiai peʼe lotolelei ʼo kau kia nātou ʼaē ʼi te kautau kamikaze. “Neʼe ʼau manatu neʼe ko toku pāui ke ʼau sakilifisioʼi toku maʼuli ʼi te temi ʼo te lakilisi fakafenua,” ko te ʼui ʼaia ʼa te tagata ofisie neʼe kau ʼi ai ʼi te temi ʼaia. “ ʼI taku loto ʼaē ke ʼau fai te meʼa ʼaia, neʼe ʼau momoli toku maʼuli ki te gāue ʼaia.” Neʼe ina ako ke poto ʼi te foe ʼo te Ohka (ko te vakalele tau fakamate) pea ke ʼalu ʼo fakatō ki te vaka tau ʼo te ʼu kautau ʼaē neʼe mātou fetauʼaki. Kae, neʼe ʼosi te tau ʼi muʼa ʼo hana maʼu he fealagia ke ina fai te faʼahi ʼaia pea ke mate ʼuhi ko tona fenua pea mo te tuʼi ʼo tona fenua. Neʼe puli leva tana tui ʼaē ki te tuʼi ʼi te temi ʼaē neʼe lavā ai Saponia ʼi te tau.
2 ʼI te tahi ia temi, tokolahi ʼi Saponia neʼe nātou foaki katoa tonatou maʼuli ki te tuʼi, heʼe ʼi tanatou manatu ʼe ko he ʼatua maʼuli ia. ʼI te tahi ʼu fenua, neʼe ʼi ai pea ʼe kei ʼi aipe te tahi ʼu meʼa ʼe atolasioʼi. Ko te ʼu lauʼi miliona hahaʼi ʼe nātou foaki tonatou maʼuli kia Malia, mo Puta, peʼe ko ʼihi age ʼatua—ʼe tautau fakatātā ʼaki te ʼu tamapua. ʼI tanatou leleiʼia tanatou ʼu fai akonaki, ko ʼihi ʼe nātou foaki tanatou falā ʼaē neʼe faigataʼa kia nātou tanatou maʼu maʼa te kau hahaʼi fai faka mafola evaselio ʼi te televisio moʼo tokoni kia nātou ʼaki tonatou loto katoa ohage pe ʼe faka ʼuhiga ko hanatou faʼahiga atolasio ʼaia. ʼI te ʼosi ʼo te tau, ko te kau Saponia lotomamahi neʼe nātou fai tanatou ʼu fakatuʼutuʼu foʼou ke nātou foaki tonatou maʼuli kiai. Ki ʼihi, ko te gāue kua liliu ko te fakatuʼutuʼu tāfito ʼaia. Pe ko te Potu Hahake peʼe ko te Potu Hihifo, tokolahi ʼe nātou faiga ke nātou tānaki he ʼu koloā. Ko te kau tūpulaga ʼe nātou tokaga tāfito ʼi tonatou maʼuli ki te hahaʼi fai musika, ʼo nātou faʼifaʼitakiʼi tonatou faʼahiga maʼuli. Tokolahi ia ʼaho nei kua nātou liliu ʼo atolasio kia nātou totonu pe, ʼo nātou fakaliliu tonatou ʼu holi ko he ʼu meʼa ʼe tonu ke atolasioʼi. (Filipe 3:19; 2 Timoteo 3:2) Kae ko te ʼu taʼi meʼa ʼaia peʼe ko te taʼi hahaʼi ʼaia ʼe tau koa mo nātou ke momoli e he tahi kia nātou tona maʼuli katoa?
3. Koteā ʼaē ʼe hā ʼaki ai ʼe ʼi ai ʼihi meʼa ʼe atolasioʼi ka mole tau mo nātou te faʼahi ʼaia?
3 ʼI te temi ʼaē ʼe nātou felāveʼi ai mo te ʼu faigataʼaʼia ʼo te maʼuli, ko te kau atolasio tamapua ʼe nātou liliu ʼo lotomamahi. Ko te tauhi ki te kau tamapua ʼe fakatupu lotomamahi mokā mahino ki te kau atolasio ko tanatou ʼu tamapua ʼe ko te “gāue ʼo te ʼu nima ʼo te tagata ʼo te kele.” (Pesalemo 115:4) Ka fakahā te ʼu meʼa heʼeʼaoga ʼaē ʼe fai e te kau tagata fai faka mafola evaselio maʼuhiga ʼo te televisio, ko te hahaʼi tauhi fakamalotoloto neʼe nātou lotomamahi. ʼI te temi ʼaē neʼe fakagata ai te ekonomi ʼaē “neʼe mole hona fakatafitoʼaga,” neʼe hoko ki te hahaʼi gāue te ʼu maveuveu ʼi te faʼahi fakaʼatamai ʼi tanatou sio ʼaē ʼe fakamavae nātou ʼi te gāue. ʼE mole heʼeki faʼa fualoa kiai, ʼi te mole kei lahi ʼo te gāue ʼi te faʼahi faka ekonomike, neʼe hoko ki te kau atolasio ʼo Mammon te fihifihia lahi. Ko te ʼu maʼua ʼuhi ko te ʼamanaki ʼaē ke maʼu he toe paʼaga neʼe liliu ko he kavega ʼaki he falala veliveli pe ʼe feala ke toe huʼi ʼaki te ʼu maʼua. (Mateo 6:24, tā fakapilitānia, nota ʼi te lalo pasina) Ka mamate he kau hiva rock pea mo ʼihi hahaʼi ʼiloa ʼi te mahōlō peʼe mole kei ʼiloa, kua situʼa tanatou kau atolasio kia nātou. Pea kia nātou ʼaē neʼe ʼi ai hanatou faʼahiga maʼuli ʼe lelei pe kia nātou ʼe nātou tautau utu pe te ʼu fua ʼe kovi.—Kalate 6:7.
4. Koteā ʼaē ʼe ina uga te hahaʼi ke nātou foaki tonatou maʼuli ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe mole tau mo te faʼahi ʼaia?
4 Koteā ʼaē ʼe ina uga te hahaʼi ke nātou fai te faʼahiga maʼuli vaʼiganoa ʼaia? ʼI hona ʼaluʼaga lahi, e ko te manatu ʼaia ʼo te mālama ʼaē ʼe puleʼi e Satana te Tevolo. (Efesi 2:2, 3) Ko te mālohi ʼo te manatu ʼaia ʼe hā ʼi te ʼu faʼahiga ʼaluʼaga kehekehe. E lagi feala ke puleʼi he tahi e he talatisio faka famili neʼe tuku hoholo mai tana ʼu kui. Ko te fakatotonu pea mo te ako ʼe feala ke malave mālohi ki te manatu. Ko te ʼaluʼaga ʼo te ʼu fale gāue ʼe feala ke ina ʼeke “te kau solia ʼo te ʼu fale gāue” ke nātou gāue fakamate ʼosi, ʼo feala ai ke liliu ko he maʼuli ʼe fakatupu kovi. Ko te holi ke toe ʼāsili age te maʼu ʼo ni ʼu koloā ʼe fakatupu e te manatu mānumānu koloā ʼo te malamanei. Ko te tokolahi ʼo te hahaʼi ʼe fakahehema ʼonatou ʼu loto, ʼo uga ai nātou ke nātou foaki tonatou maʼuli ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe nātou holi kiai. ʼE mole nātou sivisivi pe ko te ʼu meʼa ʼaia ʼe tau mo te taʼi tauhi ʼaia.
Ko Te Puleʼaga Neʼe Foaki
5. Koteā te fakapapau neʼe fai kia Sehova kua hili nei kiai taʼu e 3 500?
5 Kua hili nei kiai taʼu e 3 500, ko te hahaʼi neʼe nātou maʼu te meʼa ʼe tau mo feʼauga ʼaupito ke nātou fai kiai he tauhi. Neʼe nātou foaki ia nātou totonu ki te tuʼi ʼaē ko Sehova ʼAtua. Ohage pe ko he kūtuga, ko te fenua ʼo Iselaele neʼe lau kua foaki ki te ʼAtua ʼi te toafa ʼo Sinai.
6. Neʼe koteā te faka ʼuhiga ʼo te huafa ʼo te ʼAtua ki te kau Iselaelite?
6 Koteā ʼaē neʼe ina uga te kau Iselaelite ke nātou fai te aga ʼaia? ʼI te temi ʼaē neʼe nātou nofo popūla ai ʼi Esipito, neʼe fekauʼi e Sehova ia Moisese ke ina faka ʼāteaina ia nātou. Neʼe fehuʼi age e Moisese peʼe feafeaʼi anai hana fakamahinohino age kia nātou te ʼuhiga ʼo te ʼAtua ʼaē neʼe ina fekauʼi mai ia ia, pea neʼe fakahā lelei age e te ʼAtua ia ia totonu “ ʼE ʼau fakahā anai ia ʼau ʼo hage pe ko taku fakahā anai ia ʼau.” Neʼe ina taki ia Moisese ke ina ʼui ki te ʼu foha ʼo Iselaele: “ ʼE ʼau fakahā anai ia ʼau neʼe ina fekauʼi mai ʼau kia koutou.” (Ekesote 3:13, 14) Ko te kupusiga palalau ʼaia ʼe ina fakahā ko Sehova ʼe liliu pe ia ʼo mulimuli ki he meʼa ʼe tonu ke fai moʼo fakahoko tana ʼu fakatuʼutuʼu. ʼE ina fakahā totonu pe anai ia ia ko he Tahi ʼe ina Fakahoko te ʼu fakapapau ʼi hona ʼaluʼaga neʼe mole heʼeki ʼiloʼi e te ʼu kui ʼa te kau Iselaelite.—Ekesote 6:2, 3.
7, 8. Koteā te ʼu fakamoʼoni ʼaē neʼe maʼu e te kau Iselaelite ko Sehova ʼe ko he ʼAtua ʼe tonu ke nātou tauhi ki ai?
7 Ko te kau Iselaelite neʼe nātou sio ki te ʼu mamahi ʼaē neʼe tau mo te fenua ʼo Esipito pea mo te ʼu Tautea e Hogofulu ʼaē neʼe hoko ki tona hahaʼi. (Pesalemo 78:44-51) Koia, ʼe mahino ia, neʼe ko te toko tolu miliona tupu ia nātou ʼaia, fafine pea mo tamaliki, ʼaē neʼe nātou fakatokatoka tanatou ʼu meʼa pea mo ʼolo ki te fenua ʼo Koseni ʼi te tahi po, neʼe ko he fakatuʼutuʼu maʼuhiga ia. (Ekesote 12:37, 38) Ki muli age, ʼi te Tai Kula, neʼe fakahā e Sehova ia ia ohage “ko he tagata tau mālohi” ʼi te temi ʼaē neʼe ina hāofaki ai tana hahaʼi ʼi te kautau ʼa Falaone ʼi tana haga ʼaē ʼo fakaāva te tai ke fakalaka ai te kau Iselaelite pea mo ina toe pupunu te tai ʼo ina fakamalemo ai te ʼatu kautau Esipito. Ko tona ikuʼaga, “neʼe toe sio foki ia Iselaele ki te nima lahi ʼo Sehova ʼaē neʼe ina fai ke gāue ʼo fakafeagai ki te kau Esipito; pea ko te hahaʼi neʼe nātou kamata manavasiʼi pea mo tui kia Sehova.”—Ekesote 14:31; 15:3; Pesalemo 136:10-15.
8 Neʼe muhumuhu te kau Iselaelite ʼo ʼuhiga mo Sehova pea mo tana tagata fakafofoga ʼaē ko Moisese ʼo ʼuhiga mo te hoge ʼo te meʼa kai pea mo te meʼa ʼinu, ohage kia nātou ʼe heʼeki feʼauga te ʼu fakamoʼoni ki te ʼuhiga ʼo te huafa ʼo te ʼAtua. Neʼe foaki e Sehova te ʼu cailles (manulele), pea mo fakatō ifo te mane, pea mo fakahali te vai mai te mata maka ʼi Melipā. (Ekesote 16:2-5, 12-15, 31; 17:2-7) Neʼe toe hāofaki pe foki e Sehova te kau Iselaelite mai tonatou ʼohofi tauʼi e te kau Amalesite. (Ekesote 17:8-13) Neʼe mole feala tuʼa tahi ke fakafisi te kau Iselaelite ki te meʼa ʼaē neʼe tala ki muli age e Sehova kia Moisese: “Sehova, Sehova, ʼAtua agaʼofa pea mo fakamolemole gafua, tuai ʼi te ʼita pea mo mohu ʼi te lotoʼofa pea mo te moʼoni, ʼo ina taupau tona lotoʼofa ki te toko afe, ʼo ina fakamolemole te hala pea mo te talagataʼa pea mo te agahala.” (Ekesote 34:6, 7) ʼIo, neʼe fakahā totonu pe e Sehova ko ia ʼaē ʼe tau mo tanatou tauhi.
9. He koʼe neʼe tuku e Sehova te fealagia ki te kau Iselaelite ke nātou fakahā tanatou foaki ʼaē ʼo tonatou maʼuli ke nātou kaugana kia te ia, pea neʼe feafeaʼi tanatou tali kiai?
9 Logope la ko Sehova neʼe ina maʼu te pule faʼitaliha ki te kau Iselaelite koteʼuhi neʼe ina hāofaki nātou mai Esipito, kae ʼi tona ʼuhiga ʼAtua agaʼofa pea mo manavaʼofa, neʼe ina tuku kia nātou te fealagia faʼitaliha ke nātou fakahā katoa ʼe nātou lotolelei ke nātou tauhi kia te ia. (Teutalonome 7:7, 8; 30:15-20) Neʼe ina toe fakatuʼutuʼu foki mo te maʼua ki tana fuakava ʼaē mo te kau Iselaelite. (Ekesote 19:3-8; 20:1–23:33) ʼI te temi ʼaē neʼe fakahāhā ai e Moisese te ʼu maʼua ʼaia, neʼe ʼui fēnei maʼa te kau Iselaelite: “Ko te ʼu folafola fuli pe ʼaē neʼe lea ʼaki ia Sehova, ʼe mātou lotolelei ke mātou fai pea mo fakalogo lelei kiai.” (Ekesote 24:3-7) ʼI tonatou loto ʼāteaina pe ʼo nātou, neʼe nātou liliu ko te puleʼaga kua foaki ki te Tuʼi ʼAliki ko Sehova.
Ko Te Loto Fakafetaʼi ʼe Ina Taki Ki Te Foaki ʼo Te Maʼuli
10. Koteā ʼaē ʼe tonu anai ke fakatafito kiai tatatou foaki ʼaē ʼo tatou kia Sehova?
10 Ko Sehova, te Tupuʼaga, ʼe kei tau pe mo ia ke tou tauhi kia te ia ʼaki totatou nefesi katoa. (Malakia 3:6; Mateo 22:37; Fakahā 4:11) Kae, ko te foaki ʼo totatou maʼuli kia te ia ʼe mole tonu anai ke fakatafito ki te hoko tui pe, te ʼu meʼa faka malave ʼi te loto ʼe faka temi pe ia, peʼe ko te fakakinauʼi ʼo niʼihi—pea mo te ʼu mātuʼa. ʼE tonu ke fakatafito ki te mālama totonu ʼo te moʼoni ʼo ʼuhiga mo Sehova pea mo te loto fakafetaʼi ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe fai e Sehova maʼa tatou. (Loma 10:2; Kolose 1:9, 10; 1 Timoteo 2:4) Ohage ko te tuku ʼaē e Sehova ki te kau Iselaelite te fealagia ʼaē ke nātou fakahā tanatou foaki ʼaki tonatou lotolelei tonatou maʼuli kia te ia, ʼe toe feiā pe ʼe ina foaki kia tatou te fealagia ʼaē ke tou foaki faʼitaliha totatou maʼuli kia te ia pea ke tou fakahā te faʼahi ʼaia ʼi te hahaʼi.—1 Petelo 3:21.
11. Koteā ʼaē neʼe fakahā ʼi tatatou ako ʼo te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo Sehova?
11 ʼAki te ako ʼo te Tohi-Tapu, ʼe tou ʼiloʼi ai te ʼAtua ko he tahi ʼe maʼuli. ʼE tokoni kia tatou tana Folafola ke tou mahino ki tona ʼu kalitate ohage ko tona hā ʼi te ʼu meʼa ʼaē neʼe ina fakatupu. (Pesalemo 19:1-4) ʼE feala ke tou sio ʼi tana Folafola ʼe mole ko ia ko he Tahitolu faka misitelio ʼe faigataʼa te mahino kiai. ʼE mālo pe Sehova ʼi te ʼu tau pea ʼe mole heʼeki fakafisi ia ki tona ʼuhiga ʼAtua. (Ekesote 15:11; 1 Kolonito 8:5, 6; Fakahā 11:17, 18) ʼUhi he neʼe ina fakahoko tana ʼu fakapapau, ʼe tonu ke tou manatuʼi te ʼuhiga ʼo tona huafa matalelei, ko Sehova. ʼE ko ia ko he Fai Fakatuʼutuʼu Lahi. (Senesi 2:4, tā fakapilitānia, nota ʼi te lalo pasina; Pesalemo 83:18; Isaia 46:9-11) ʼI tatatou ako te Tohi-Tapu, ʼe tou mahino lelei ai ki tana agatonu pea mo tana tau ʼaē mo te falala.—Teutalonome 7:9; Pesalemo 19:7, 9; 111:7.
12. (a) Koteā ʼaē ʼe ina fakaōvi tatou kia Sehova? (b) ʼE uga feafeaʼi tatou e te ʼu meʼa ʼaē ʼe fakamatala e te Tohi-Tapu ke tou fia kaugana kia Sehova? (c) E feafeaʼi kia koutou te kaugana ʼaē kia Sehova?
12 Ko te meʼa ʼaē ʼe ina fakaōvi tāfito tatou kia Sehova ʼe ko tona ʼuhiga ʼofa. ʼE fakahā e te Tohi-Tapu te ʼofa, te loto fakamolemole, pea mo te manavaʼofa ʼaē ʼe ina fakahā ki te tagata. Tou manatuʼi te ʼu koloā ʼaupito ʼaē neʼe ina tuku kia Sopo ʼi tana taupau ʼaē ʼo tana agatonu. Ko te meʼa ʼaē neʼe hoko kia Sopo ʼe ina fakahā lelei mai “ko Sehova ʼe manavaʼofa pea mo loto fakamolemole.” (Sake 5:11; Sopo 42:12-17) Tou manatuʼi te ʼu felogoi ʼa Sehova mo Tavite ʼi te temi ʼaē neʼe tono ai pea mo ina fai te fakapō. ʼIo, ko Sehova ʼe ina fakamolemole māʼia mo te ʼu agahala mamafa, mokā ʼe fakaōvi age kia te ia ʼaki “he loto lavea mo taʼomia” he tahi neʼe agahala. (Pesalemo 51:3-11, 17) Tou manatuʼi te faʼahiga felogoi ʼa Sehova mo Saulo ʼo Talesi, ʼaē ʼi te kamata neʼe holi fakamalotoloto ke ina fakatagaʼi te hahaʼi ʼa te ʼAtua. Ko te ʼu faʼifaʼitaki maʼuhiga ʼaia ʼe nātou fakahā lelei te loto fakamolemole ʼa te ʼAtua pea mo tona manavaʼofa ʼo fakaʼaogaʼi ia nātou ʼaē ʼe fakahemala. (1 Kolonito 15:9; 1 Timoteo 1:15, 16) Neʼe logoʼi e Paulo neʼe feala ke ina foaki tona maʼuli ke kaugana ki te ʼAtua ʼofa ʼaia. (Loma 14:8) ʼE koutou maʼu koa te taʼi manatu ʼaia?
13. Koteā te toe ʼofa lahi ʼaē ʼo Sehova ʼe ina uga ai te hahaʼi loto fakamalotoloto ke nātou foaki tonatou maʼuli kia te ia?
13 Maʼa te kau Iselaelite, neʼe hāofaki e Sehova ia nātou mai te maʼuli popūla ʼi Esipito, pea neʼe ina teuteuʼi te puleʼaki moʼo hāofaki ʼo tatou mai te popūla ki te agahala pea mo te mate—ko te sakilifisio faitotogi ʼa Sesu Kilisito. (Soane 3:16) ʼE ʼui fēnei e Paulo: “Ko te ʼAtua ʼe ina fakahā totonu mai kia tatou tona ʼofa ʼi te faʼahi ʼaenī, ʼaē ko Kilisito neʼe mate maʼa tatou ka kei tou agahala.” (Loma 5:8) Ko te fakatuʼutuʼu ʼofa ʼaia ʼe ina uga te hahaʼi loto faitotonu ke nātou foaki tonatou maʼuli kia Sehova ʼaki ia Sesu Kilisito. “Heʼe ko te ʼofa ʼo Kilisito ʼe ina fakamaʼuaʼi tatou, heʼe koʼeni tamatou manatu: ko te tagata e tahi neʼe mate maʼa te hahaʼi fuli; koia, neʼe nātou mamate fuli pe; pea neʼe mate maʼa te hahaʼi fuli koteʼuhi ko nātou ʼaē ʼe maʼuʼuli, ke ʼaua naʼa nātou maʼuʼuli maʼa nātou totonu pe, kaʼe ke nātou maʼuʼuli maʼa ia ʼaē neʼe mate maʼa nātou pea kua toe fakatuʼuake.”—2 Kolonito 5:14, 15; Loma 8:35-39.
14. ʼE feʼauga pe koa te mālama ʼaē ki te ʼu felogoi mo Sehova ke ina uga tatou ke tou foaki totatou maʼuli kia te ia? Koutou fakamahino.
14 Kae, ko te mālama ki te ʼuhiga ʼo Sehova pea mo tana ʼu felogoi mo te hahaʼi ʼe mole feʼauga ia. Ko te loto fakafetaʼi takitokotahi kia Sehova ʼe tonu ke fakatuputupu. ʼE lava feafeaʼi te fakahoko ʼo te faʼahi ʼaia? ʼAki te maʼuliʼi ʼo te Folafola ʼa te ʼAtua ʼi totatou maʼuli pea ke tou mahino ʼaki te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko kia tatou, ʼe ʼi ai te ʼu fua moʼoni ʼo te ʼu pelesepeto ʼaē ʼe maʼu ʼi te Folafola ʼaia. (Isaia 48:17) ʼE tonu ke tou logoʼi ko Sehova neʼe ina hāofaki tatou mai te pela ʼo te malamanei agakovi ʼaenī ʼaē ʼe puleʼi e Satana. (Vakaʼi ia 1 Kolonito 6:11.) ʼI tatatou tau ʼaē ke tou fai te meʼa ʼaē ʼe totonu, ʼe tou akoʼi te falala ʼaē kia Sehova, pea ʼe tou ʼiloʼi aipe ia tatou totonu ko Sehova ʼe ko te ʼAtua ʼe maʼuli, ʼe “Fagono ki te faikole.” (Pesalemo 62:8; 65:2) Kapau ʼe tou faiga vave ke tou ōvi kia te ia, pea ʼe mahino ia, ʼe feala anai hatatou fakahā te ʼu meʼa fuli ʼaē ʼi totatou ʼu loto kia te ia. Ko te ʼofa ʼaē kia Sehova ʼe tuputupu ia tatou. ʼE mahino papau ia ko te faʼahi ʼaia ʼe ina taki anai tatou ke tou foaki totatou maʼuli kia te ia.
15. Neʼe koteā ʼaē neʼe ina uga te tagata ke kaugana kia Sehova, kae ki te temi ʼaē, neʼe ina foaki tona maʼuli ki tana gāue ʼaē ʼi te mālama?
15 Tokolahi neʼe nātou ʼiloʼi te ʼAtua ʼofa ʼaia, pea kua nātou foaki tonatou maʼuli ke nātou kaugana kia te ia. Tou toʼo te faʼifaʼitaki ʼo ʼuhiga mo te tagata fai hila neʼe ʼi ai tana gāue ʼe haʼele lelei. ʼI ʼihi temi neʼe kamata gāue mai te uhu ʼo aʼu ki te pōʼuli, ʼo ʼalu ki tona ʼapi ʼi te hola nima uhu. ʼI tana ʼosi mālōlō ia hola e fā, neʼe toe ʼalu ʼo fai te tahi gāue. Neʼe ina ʼui fēnei: “Neʼe ʼau tuku toku maʼuli ki taku gāue.” ʼI te temi ʼaē neʼe kamata ako ai e tona ʼohoana te Tohi-Tapu, neʼe kau mo ia kiai. Neʼe ina ʼui fēnei: “Ko te ʼu ʼatua fuli ʼaē neʼe ʼau ʼiloʼi ʼo aʼu mai ki te temi nei neʼe nātou talitali ke ma tauhi age kia nātou, ka mole nātou fai he meʼa maʼa māua. Kaʼe kia Sehova neʼe ko ia ʼaē neʼe ina kumi ia māua pea mo ina fekauʼi mai tona ʼAlo ʼulu tokotahi ki te kele ke haʼu ʼo fai te sakilifisio maʼuhiga.” (1 Soane 4:10, 19) ʼI te ʼu māhina e hogofulu, ko te tagata ʼaia neʼe ina foaki tona maʼuli kia Sehova. Hili te meʼa ʼaia, neʼe ina fakaʼaogaʼi tāfito tona maʼuli ke kaugana ki te ʼAtua maʼuli. Neʼe kau ki te minisitelio ʼo te temi katoa pea neʼe ʼalu ki te ʼu faʼahi ʼaē ʼe lahi ai te gāue. Ohage ko te kau ʼapositolo, neʼe ina ‘tuku ia meʼa fuli kae mulimuli ia Sesu.’ (Mateo 19:27) Hili kiai te ʼu māhina e lua, ko ia pea mo tona ʼohoana neʼe fakaafe nāua ke nā gāue ʼi te filiale ʼo te Watch Tower Bible and Tract Society ʼi te fenua ʼaē neʼe nā nonofo ai, ke feala hanā tokoni ki te gāue hila. Ia taʼu e 20 tupu, neʼe gāue ʼi te filiale, ʼo ina fai te gāue ʼaē ʼe manako ai—ʼo mole gāue maʼa ia totonu—kae gāue ia maʼa Sehova.
Koutou Foaki Tokotou Maʼuli Ia Muʼa ʼo Te Kaugamālie
16. Koteā te ʼu meʼa ʼe tonu ke fai e he tahi moʼo foaki ʼo tona maʼuli kia Sehova?
16 ʼI tanatou ʼosi ako te Tohi-Tapu, ko te kau tūpulaga pea mo te kau matutuʼa ʼe nātou loto fakafetaʼi anai kia Sehova ʼuhi ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe ina fai maʼa nātou. Ko te faʼahi ʼaia ʼe tonu ke ina uga nātou ke nātou foaki ia nātou totonu ki te ʼAtua. E lagi ke kau ia nātou ʼaia. ʼE lava feafeaʼi hau foaki ʼo koe totonu kia Sehova? ʼI tau ʼosi maʼu te mālama totonu mai te Tohi-Tapu, ʼe tonu ke ke faka ʼalutahi tou maʼuli ki te meʼa ʼaē kua ke mālama kiai pea mo ke tui kia Sehova pea mo Sesu Kilisito. (Soane 17:3) Ke ke fakahemala pea mo ke maliu mai te ʼu agahala ʼo te maʼuli ʼāfea. (Gāue 3:19) Koia ʼe ke aʼu anai ki te temi ʼaē ʼe ke foaki ai tou maʼuli, ʼo ke fakahā te faʼahi ʼaia ʼi te faikole kia Sehova. ʼE mahino papau ia ko te faikole ʼaia ʼe nofo anai ʼi tou ʼatamai, heʼe ko te kamataʼaga ʼaia ʼo te ʼu felogoi foʼou mo Sehova.
17. (a) He koʼe koa ʼe toe vakaʼi e te kau tagata ʼāfea te ʼu fehuʼi neʼe teuteuʼi mo nātou ʼaē ʼe fia foaki tonatou maʼuli? (b) Koteā te meʼa maʼuhiga ʼe tonu ke fai fakavilivili mokā hili te foaki ʼo tokita maʼuli, pea koteā tona tupuʼaga?
17 Ohage ko tona fakamatalatala e Moisese ki te kau Iselaelite, te ʼu meʼa ʼaē ʼe tonu ke nātou fai ke nātou hū ki te fuakava mo Sehova, ʼe toe feiā aipe ko te kau tagata ʼāfea ʼo te kokelekasio ʼo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼe tokoni kia nātou ʼaē neʼe hoki foaki pe tonatou maʼuli ke nātou fakasiosio lelei te ʼu meʼa ʼaē ʼe pipiki ki te faʼahi ʼaia. ʼE nātou fai te ʼu fehuʼi neʼe teuteuʼi moʼo vakaʼi pe kua mahino lelei kia nātou te ʼu akonaki tāfito ʼo te Tohi-Tapu pea mo vakaʼi pe kua nātou mahino lelei ki te ʼu meʼa fuli ʼaē ʼe pipiki ki takita liliu ʼaē ko he Fakamoʼoni ʼa Sehova. Koia, ʼe ʼi ai te toʼotoʼoga moʼo fai ʼo te foaki ʼaia ʼi te kaugamālie ʼe tonu ke fai. ʼE mahino ia, ko he tahi ʼe ina foaki tona maʼuli ʼe ina fia fakahā ki niʼihi ke nātou ʼiloʼi kua ina maʼu te pilivilesio ʼaē ke felogoi mo Sehova. (Vakaʼi ia Selemia 9:24.) Ko te faʼahi ʼaia ʼe fakahoko ʼaki te papitema ʼi te vai, ʼo fakatātā te foaki ʼo tokita maʼuli kia Sehova. ʼI te fakauku ʼaē ʼi te vai pea mo te toe fakatuʼu ake ʼe ina fakatātā tatatou fakafisi ki totatou maʼuli ʼāfea pea ʼe tou toe tuʼu ake ki he tahi faʼahiga maʼuli foʼou, ko te fai ʼo te finegalo ʼo te ʼAtua. ʼE mole ko he sakalameta, peʼe ko he toʼotoʼoga faka lotu ohage ko te toʼotoʼoga Shinto ʼo te misogi ʼaē ʼe faka ʼuhiga ko he tahi kua ʼosi fakamaʼa ʼaki te vai.a Kailoa ia, ko te papitema ʼe ko he fakahā ʼaia ʼi te kaugamālie kua kita foaki tokita maʼuli ʼi te faikole.
18. He koʼe koa ʼe feala hatatou falala ko te foaki ʼo totatou maʼuli ʼe mole ʼalunoa anai ia?
18 Ko te meʼa maʼuhiga ʼaia ʼe ko he meʼa ʼe mole toe galoʼi ʼi he temi, ʼo fakamanatuʼi ki te kaugana foʼou ʼa te ʼAtua te ʼu felogoi loaloaga kua ina maʼu ʼi te temi nei mo Sehova. ʼO mole hage ko te tagata foe vakalele kamikaze ʼaē neʼe ina foaki tona maʼuli ki tona fenua pea mo tona tuʼi, ko te foaki ʼaia ʼo tokita maʼuli kia Sehova, ʼe mole vaʼiganoa ia, heʼe ko ia te ʼAtua māfimāfi ʼe heʼegata ʼaē ʼe ina fakahoko ia meʼa fuli ʼaē ʼe ina fakatuʼutuʼu ke ina fai. Ko ia tokotahi pe, ʼe tau mo ia ke tou tauhi kia te ia ʼaki totatou nefesi katoa.—Isaia 55:9-11.
19. Koteā ʼaē ka talanoa anai kiai ʼi te alatike ka hoa mai?
19 Kae ʼe mole gata ʼaki pe te foaki ʼo totatou maʼuli. Ohage la, ʼe malave feafeaʼi anai ki totatou maʼuli ʼaē ʼi te ʼaho fuli tatatou foaki ʼaē ia tatou totonu? ʼE talanoa anai kiai te alatike ʼaē ka hoa mai.
[Nota ʼi te lalo pasina]
a Vakaʼi ʼi te tohi L’humanité à la recherche de Dieu, neʼe tā e te Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc., te ʼu pasina 194-5.
Kei Koutou Manatuʼi Koa?
◻ He koʼe koa ko te foaki ʼo tokita maʼuli ohage ko tona fai ʼi te malamanei, ʼe fakatupu lotomamahi?
◻ Koteā ʼaē neʼe ina uga te kau Iselaelite ke nātou foaki tonatou maʼuli kia Sehova?
◻ Koteā ʼaē ʼe ina uga tatou ke tou foaki ai totatou maʼuli kia Sehova ia ʼaho nei?
◻ E feafeaʼi tatatou foaki ʼo tatou ki te ʼAtua?
◻ Koteā te faka ʼuhiga ʼo te papitema ʼaē ʼi te vai?
[Paki ʼo te pasina 10]
Ko Iselaele ʼi Sinai ʼe nātou foaki tonu pe ia nātou kia Sehova