-
Te ʼu Tagata ‘ʼe Tatau Tonatou Natula Mo Tatou’Te Tule Leʼo—1998 | Malesio 1
-
-
Te ʼu Tagata ‘ ʼe Tatau Tonatou Natula Mo Tatou’
NEʼE ko te hau, neʼe ko te polofeta, pea neʼe ko te tāmai ʼofa. Neʼe lahi ake tona tahi foha ʼo liliu ko he tagata noa pea mo fialahi. ʼI tana faiga mālohi ʼaē ke ina maʼu te tuʼulaga hau, neʼe fakalaga tau te foha ʼaia, pea neʼe faiga ke ina matehi tana tāmai. Kae ʼi te tau ʼaē neʼe hoko, neʼe mate ai te foha ʼaia. ʼI te logo ʼa te tāmai kua mate tona foha, neʼe ʼalu ai ʼo nofo tokotahi ʼi te kogafale fata, pea mo tagi: “Toku foha ko Apisalome, toku foha, toku foha ko Apisalome! Â ka na neʼe ʼau mate la ʼau kae ke maʼuli koe, Apisalome toku foha, toku foha!” (2 Samuele 18:33) Ko te tāmai ʼaia neʼe ko te Hau ko Tavite. Ohage ko te tahi ʼu polofeta ʼa Sehova, neʼe ko “he tagata ʼe tatau tona natula mo tatou.”—Sake 5:17.
ʼI te ʼu temi faka Tohi-Tapu, ko te hahaʼi fafine pea mo te hahaʼi tagata ʼaē neʼe nātou fakahoko te ʼu folafola ʼa Sehova, neʼe kehekehe te ʼu ʼaluʼaga ʼo tonatou maʼuli, neʼe mole ko he ʼu hahaʼi makehe. Ohage ko tatou, neʼe ʼi ai tonatou ʼu fihifihia pea neʼe nātou lotomamahi ʼuhi ko tonatou ʼuhiga agahala. Neʼe ko ai ʼihi ʼi te kau polofeta ʼaia, pea neʼe tatau feafeaʼi tonatou natula pea mo tatou?
Neʼe Lahi Fau Te Falala ʼa Moisese Kia Ia Totonu Kae Neʼe Agavaivai Ki Muli Age
Ko Moisese neʼe ko te polofeta maʼuhiga neʼe maʼuli ʼi muʼa ʼo te temi ʼo Kilisito. Kae ʼi tona taʼu 40, neʼe mole heʼeki feala ke ina fakahoko te folafola ʼa Sehova. Koteā tona tupuʼaga? Lolotoga te gaohi koviʼi ʼo tona ʼu tēhina e te Falaone ʼi Esipito, neʼe lahilahi ake ia Moisese ʼi te ʼapi ʼo Falaone pea neʼe “mālohi ʼi tana ʼu lea pea mo tana ʼu gāue.” ʼE fakamatala fēnei e te Tohi-Tapu: “Neʼe manatu ia ʼe mahino anai ki tona ʼu tēhina neʼe foaki age kia nātou e te ʼAtua te fakamaʼuli ʼaki tona nima.” ʼI te lahi fau ʼo tana falala ʼaē kia ia totonu, neʼe ina matehi ai te tagata Esipito neʼe ina gaohi koviʼi te tagata kaugana Hepeleo.—Gāue 7:22-25; Ekesote 2:11-14.
ʼI te temi ʼaia, neʼe tonu ke hola ia Moisese, pea neʼe liliu ko te tagata tauhi ōvi lolotoga taʼu e fāgofulu, ʼi te fenua mamaʼo ʼo Matiane. (Ekesote 2:15) ʼI te fakaʼosi ʼo te ʼu taʼu ʼaia, neʼe hinoʼi ia Moisese, ʼi tona taʼu 80, ke liliu ko te polofeta ʼa Sehova. Kae neʼe mole kei falala fau ia Moisese kia ia totonu. Neʼe manatu ia neʼe mole tau mo ia te gāue ʼaia, koia neʼe mole ina tali ke hinoʼi ia ia e Sehova ke liliu ko he polofeta, ʼo ina ʼui fēnei: “Ko ai koa ia ʼau ke ʼau ʼalu kia Falaone?” “Koteā anai te meʼa ka ʼau tala age?” (Ekesote 3:11, 13) ʼAki te ʼu palalau fakaloto fīmālie ʼa Sehova pea mo tana tokoni kia ia, neʼe fakahoko fakalelei ai e Moisese tana gāue.
Ohage ko Moisese, neʼe ʼi ai koa he temi neʼe koutou falala fau ai kia koutou totonu, ʼo koutou fai pea mo ʼui he ʼu meʼa ʼe mole fakapotopoto? Kapau neʼe hoko te faʼahi ʼaia, pea koutou tali, ʼaki he agavaivai te akonaki ʼaē ʼe fai atu kia koutou. Peʼe neʼe koutou manatu koa ʼe mole tau mo koutou ke koutou fakahoko he ʼu gāue faka Kilisitiano? ʼAua naʼa koutou fakafisi kiai, kae koutou tali te tokoni ʼaē ʼe haʼu mai ia Sehova pea mo tana kautahi. Ko Ia ʼaē neʼe tokoni kia Moisese ʼe toe feala foki ke tokoni atu kia koutou.
Neʼe Tatau Te Natula ʼo Elia Mo Tatou ʼi Tana Fai Te Fakatonutonu
“Ko Elia neʼe ko te tagata neʼe tatau tona natula mo tatou, kae ʼi te faikole neʼe ina kole ke mole ʼua; pea neʼe mole ʼua ʼi te fenua lolotoga taʼu e tolu pea mo māhina e ono.” (Sake 5:17) Neʼe ʼalutahi te faikole ʼa Elia pea mo te finegalo ʼo Sehova ʼo ʼuhiga mo te fakatonutonuʼi ʼo te puleʼaga ʼaē neʼe maliu kehe mai ia te Ia. Kae neʼe ʼiloʼi e Elia ko tana kole ʼaē ke magemage te fenua, ʼe fakatupu mamahi anai ki te hahaʼi. Neʼe lahi tāfito te gāue kele ʼa te kau Iselaelite; neʼe fakalogo te maʼuli ʼa te hahaʼi ki te hahau pea mo te ʼua. ʼI te hoholo ʼo te magemage, ʼe toe ʼāsili ai anai te maʼuli mamahi ʼa te hahaʼi. ʼE mamate anai te ʼu fuʼu ʼakau; ʼe maumau anai te ʼu taʼukai. ʼE mamate anai te ʼu manu ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi ki te gāue pea mo te ʼu manu ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi ki te kai, pea ʼe pakupaku anai te tahi ʼu famili. Ko ai tāfito ʼaē ka maʼuli mamahi anai? ʼE ko te hahaʼi ʼo te fenua. Ki muli age neʼe ʼui e te fafine vitua kia Elia, neʼe kei toe tana kiʼi moʼi falena pea mo te kiʼi moʼi lolo. Neʼe manatu e te fafine ʼaia ko ia mo tana tama kua nā vave mamate. (1 Hau 17:12) Ke lava fai e Elia te kole ʼaia, neʼe tonu ke falala ʼaupito ʼe tokaga anai ia Sehova ki Tana ʼu kaugana ʼaē neʼe mole nātou līaki te tauhi moʼoni—peʼe nātou koloaʼia peʼe nātou māsisiva. Ohage ko tona fakahā e te fakamatala ʼo te Tohi-Tapu, neʼe fakahoko te kole ʼaē neʼe fai e Elia.—1 Hau 17:13-16; 18:3-5.
Hili taʼu e tolu, ʼi te fakahā ʼaē e Sehova ʼe ina fakatō anai he ʼua, neʼe hā lelei te holi ʼa Elia ke fakagata te temi magemage, he neʼe faikole fakamalotoloto pea mo fai liuliuga, ʼo “sike ifo ki lalo pea mo ina ʼai tona fofoga ʼi te vaha ʼo tona ʼu tuli.” (1 Hau 18:42) Neʼe tuʼa lahi tana ʼui fēnei ki tana tagata kaugana: “Fakalelei kae ke hake. Sio ki te tai” moʼo vakaʼi peʼe ʼi ai he fakaʼiloga neʼe fakahā ai neʼe fagono ia Sehova ki tana ʼu faikole. (1 Hau 18:43) ʼI te fakaʼosi, neʼe lagi fiafia ʼaupito ʼi te tali ʼa te ʼAtua ki tana ʼu faikole, he “neʼe tuku ifo e te lagi te ʼua pea neʼe maʼu te ʼu fua ʼo te kele”!—Sake 5:18.
Kapau ko koutou ko he tāmai, pe ko he faʼe peʼe ko he tagata ʼāfea ʼi te kokelekasio faka Kilisitiano, ʼe lagi tonu ke koutou tauʼi te ʼu meʼa ʼo tokotou loto mokā koutou fakatonutonuʼi he tahi. Kae ʼe tonu ke fakafimālieʼi tokotou lotomamahi ʼi takotou ʼiloʼi papau ʼaē ʼi ʼihi temi ʼe tonu ke fai te fakatonutonu ʼaia, pea kapau ʼe fai ʼaki te ʼofa, ʼe “ina foaki . . . te fua ʼo te tokalelei, ʼaē ko te faitotonu.” (Hepeleo 12:11) ʼE lelei tuʼumaʼu te ʼu fua ʼaē ʼe kita maʼu, mokā kita fakalogo ki te ʼu lao ʼa Sehova. Ohage ko Elia, tou faikole ʼaki totatou loto katoa ke tou fakahoko te ʼu lao ʼaia.
Neʼe Fakahā e Selemia Te Lototoʼa Logope La Tona Lotovaivai
Ia nātou fuli ʼaē neʼe nātou tohi te Tohi-Tapu, neʼe lagi ko Selemia tokotahi ʼaē neʼe lahi tana faitohi ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe ina logoʼi ʼi tona loto. ʼI tona ʼuhiga tūpulaga, neʼe mole ina faʼa tali te gāue ʼaē neʼe tuku age kia ia. (Selemia 1:6) Logope la te faʼahi ʼaia, kae ʼaki he lototoʼa lahi, neʼe ina kalagaʼi te folafola ʼa te ʼAtua, kae neʼe lahi ʼaupito te fakafeagai ʼa te kau Iselaelite—mai te hau ʼo aʼu ki te hahaʼi ʼo te fenua. ʼI ʼihi temi, ʼuhi ko te fakafeagai ʼaia neʼe ʼita pea mo tagi ai. (Selemia 9:3; 18:20-23; 20:7-18) ʼI te ʼu lakaga kehekehe, neʼe ʼohofi ia ia e te hahaʼi, neʼe haha, neʼe haʼi ki te pou, neʼe pilisoniʼi, neʼe gaohi koviʼi ʼaupito, pea neʼe lī ki te vai keli gaʼasi ke mate ai ʼi te pela. ʼI ʼihi temi neʼe mamahi ia Selemia ʼi te folafola ʼa Sehova, ohage ko tona fakahā ʼi tana ʼu palalau ʼaenī: “Ê, toku ʼu vavā, toku ʼu vavā! ʼE ʼau lotomamahi ʼaupito ʼi te ʼu kaupā ʼo toku loto.”—Selemia 4:19.
Kae neʼe ʼofa ki te folafola ʼa Sehova, he neʼe ina ʼui fēnei: “ ʼE liliu tau folafola kia ʼau ko he meʼa fakafiafia pea mo te fiafiaʼaga ʼo toku loto.” (Selemia 15:16) Pea ʼi tana ʼita neʼe kalaga fēnei ai kia Sehova: “ ʼE ke liliu moʼoni kia ʼau ohage ko he meʼa fakakākā, ohage ko he ʼu vai ʼe mole feala hakita falala kiai,” ohage ko te ʼu vai ʼo he tafeʼaga vai ʼe moamoa vave. (Selemia 15:18) Kae neʼe mahino ia Sehova ki te fefakafeagaiʼaki ʼo tana ʼu manatu ʼaia pea neʼe haga tokoni kia ia ke ina fakahoko tana gāue.—Selemia 15:20; toe vakaʼi mo 20:7-9.
Ohage ko Selemia, ʼe koutou lotomamahi koa peʼe fakafeagai atu koa te hahaʼi mokā koutou fakahoko takotou minisitelio? Koutou kumi tokoni kia Sehova. Koutou haga muliʼi tana takitaki, pea ʼe fakapale anai e Sehova takotou ʼu faiga.
Neʼe Tatau Te Natula ʼo Sesu Mo Totatou Natula
Ko te polofeta ʼaē ʼe lahi tokotahi ʼo te temi fuli neʼe ko te ʼAlo ʼo te ʼAtua, ia Sesu Kilisito. Logope la neʼe ko he tagata haohaoa, kae neʼe mole ina fakaū te ʼu meʼa ʼaē neʼe ina logoʼi ʼi tona loto. ʼE tou tautau lau ʼi te Tohi-Tapu te ʼu meʼa ʼaē neʼe ina logoʼi ʼi tona loto, ʼaē neʼe hā lelei ʼi tona fofoga pea mo tana aga ki te hahaʼi. ʼI ʼihi temi neʼe “ ʼofa mamahi” ia Sesu, pea neʼe ina fakaʼaogaʼi te ʼu kupu ʼaia ʼi tana fakamatala te agaaga ʼo te ʼu hahaʼi ʼaē neʼe talanoa ki ai ʼi tana ʼu lea fakatātā.—Maleko 1:41; 6:34; Luka 10:33.
Neʼe leʼolahi ʼi te temi ʼaē neʼe ina kapu ai te hahaʼi faifakatau pea mo te ʼu manu ʼi te fale lotu, ʼo ina ʼui fēnei: “Koutou ʼave kehe te ʼu meʼa ʼaenī ʼi henī!” (Soane 2:14-16) ʼI te palalau fēnei ʼa Petelo, “Agalelei kia te koe, ʼAliki,” neʼe ina fai age te tali mālohi ʼaenī, “Haʼu ʼi ʼoku tuʼa, Satana!”—Mateo 16:22, 23.
Neʼe ʼi ai te ʼu hahaʼi neʼe ʼofa tāfito ki ai ia Sesu pea neʼe felogoi lelei mo ia. Neʼe ʼui ʼo ʼuhiga mo te ʼapositolo ko Soane, neʼe ko “te tisipulo ʼaē neʼe ʼofa ai ia Sesu.” (Soane 21:7, 20) Pea ʼe tou lau fēnei: “Neʼe ʼofa ia Sesu ia Maleta mo tona tēhina pea mo Lasalo.”—Soane 11:5.
Neʼe toe feala foki ke lotomamahi ia Sesu. ʼI tana logoʼi te lotomamahi ʼi te mate ʼo Lasalo, “neʼe tagi ia Sesu.” (Soane 11:32-36) ʼI tana fakahā tona lotomamahi ʼi tona lavakiʼi e Sutasi Isikaliote, neʼe fakaʼaogaʼi e Sesu te ʼu palalau fakalave loto ʼaenī ʼo te ʼu Pesalemo: “Ko ia ʼaē neʼe kai ki taku pane, kua ina hiki ake tona mulivaʼe ʼo fakafeagai kia te ʼau.”—Soane 13:18; Pesalemo 41:9.
Māʼia mo te temi ʼaē neʼe tutuki ai ki te pou, neʼe fakahā e Sesu te mālohi ʼo te ʼu meʼa ʼaē neʼe ina logoʼi ʼi tona loto. ʼAki he agaʼofa neʼe ina tuku tana faʼe ki “te tisipulo ʼaē neʼe ʼofa ai.” (Soane 19:26, 27) ʼI tana sio ki te fakahemala moʼoni ʼo te tahi ʼi te ʼu tagata agakovi e lua ʼaē neʼe tutuki ʼi ʼona tafa, neʼe ʼui fēnei e Sesu ʼaki he loto manavaʼofa: “ ʼE ke ʼi te Palatiso anai mo ʼau.” (Luka 23:43) ʼE feala ke tou logoʼi te lotomamahi ʼaupito ʼi tana kalaga fēnei: “E toku ʼAtua, toku ʼAtua, koteā ʼaē kua ke līaki ai ʼau?” (Mateo 27:46) Pea ko tana ʼu palalau ʼaenī ʼaē neʼe ina fai ʼi muʼa ʼo tana mate, ʼe hā ai tana ʼofa pea mo tana falala moʼoni: “Tāmai, ʼe ʼau tuku atu toku laumālie ki ʼou nima.”—Luka 23:46.
Ko te ʼu meʼa fuli ʼaia ʼe nātou fakaloto fīmālieʼi tatou. “Heʼe ʼi ai tatatou pelepitelo lahi, ʼe mole ko he tahi ia ʼe hala mo manavaʼofa ki ʼotatou ʼu vaivaiʼaga, kae ʼe ko he tahi ia [ko Sesu] neʼe ʼahiʼahiʼi ʼi te faʼahi fuli pe ohage pe ko tatou, kae mole hana agahala.”—Hepeleo 4:15.
Neʼe Falala Ia Sehova Kia Nātou
Neʼe mole he temi neʼe fakahemala ai ia Sehova ʼi tana fili te ʼu tagata ʼaia moʼo kalagaʼi tana ʼu folafola. Neʼe ina ʼiloʼi tanatou agatonu ʼaē kia te ia, pea ʼaki he loto manavaʼofa, neʼe mole ina tokagaʼi te ʼu vaivaiʼaga ʼo nātou ʼaē neʼe heʼe haohaoa. Kae neʼe ina fakamaʼua ke nātou fakahoko tanatou gāue. ʼAki tana tokoni neʼe nātou lava fai te gāue ʼaia.
Tou kātaki ʼo falala ki totatou ʼu tēhina pea mo tuagaʼane agatonu. ʼE nātou agahala tuʼumaʼu anai ʼi te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaenī, ohage pe ko tatou. Koia, ʼe mole tonu ke tou fakamāuʼi totatou ʼu tēhina, ʼo tou ʼui ʼe mole tau mo nātou ke tou ʼofa pea mo tokaga kia nātou. Neʼe tohi fēnei e Paulo: “Kae ʼe maʼua kia tatou ʼaenī ʼe mālohi ke tou fua ia te ʼu vaivaiʼaga ʼo nātou ʼaē ʼe mole mālohi kae mole tou fakafīfīmālie pe.”—Loma 15:1; Kolose 3:13, 14.
Neʼe logoʼi e te ʼu polofeta ʼa Sehova te ʼu meʼa fuli ʼaē ʼe tou logoʼi ʼi totatou loto. Kae neʼe nātou falala kia Sehova, pea neʼe lagolago ia Sehova kia nātou. ʼO mole gata ʼaki pe, kae neʼe foaki age e Sehova kia nātou te ʼu tupuʼaga ke nātou loto fiafia—te leʼo ʼo loto ʼe lelei, te ʼu fakamoʼoni ʼo tona ʼofa, te ʼu kaumeʼa agatonu moʼo tokoni kia nātou, pea mo te fakapapau ʼo he ka haʼu fakafiafia. (Hepeleo 12:1-3) Tou pipiki mo tatou kia Sehova ʼo tou falala katoa kia te ia, ʼo tou faʼifaʼitakiʼi te tui ʼo te kau polofeta ʼo te temi muʼa, te ʼu tagata ‘ ʼe tatau tonatou natula mo totatou natula.’
-
-
Ko Te ʼu Tōketā, Mo Te ʼu Tuʼi Fakamāu, Pea Mo Te Kau Fakamoʼoni ʼa SehovaTe Tule Leʼo—1998 | Malesio 1
-
-
Ko Te ʼu Tōketā, Mo Te ʼu Tuʼi Fakamāu, Pea Mo Te Kau Fakamoʼoni ʼa Sehova
ʼI TE māhina ʼo Malesio 1995, neʼe fakatuʼutuʼu e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova te ʼu fono lalahi e lua ʼi Pelesile. Neʼe koteā te fakatuʼutuʼu ʼo te ʼu fono ʼaia? Neʼe fai te ʼu fono ʼaia ke maʼu e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova te lagolago ʼa te ʼu tōketā pea mo te ʼu tuʼi fakamāu mokā ʼave he Fakamoʼoni ʼa Sehova ki te lopitali, pea ʼe fakafisi ki te ʼu foʼi huki toto.—Gāue 15:29.
Meʼa fakaʼofaʼofa foki, he neʼe meʼa noaʼi e ʼihi tōketā te ʼu meʼa ʼaē neʼe loto kiai te kau Fakamoʼoni, ʼo nātou faiga ke nātou maʼu he ʼu pepa mai te telepinale moʼo fakakinauʼi te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ke nātou tali he ʼu foʼi huki toto. ʼI te ʼu ʼaluʼaga ʼaia, neʼe fakaʼaogaʼi e te kau Fakamoʼoni te ʼu lao fuli ʼo tonatou fenua moʼo puipui ʼo nātou. Kae kia nātou, neʼe lelei age mo kapau neʼe feala hanatou fetokoniʼaki, ka mole nātou fefakafeagaiʼaki. Koia, neʼe fakatokagaʼi ʼi te ʼu fono ʼaē neʼe fai, ʼe lahi te ʼu faitoʼo ʼaē ʼe feala ke fai ʼo mole fakaʼaogaʼi ai te toto, pea ʼe tali fakafiafia e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova te ʼu faitoʼo ʼaia.a
ʼI te tahi fono ʼaē neʼe fai e te Fono Lahi ʼa Te Kau Tōketā ʼo São Paulo, neʼe kua nātou lagolago ki te manatu ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova. ʼI te māhina ʼo Sanualio 1995, neʼe fakatotonu ai, kapau ko ia ʼaē ʼe mahaki ʼe mole ina leleiʼia te faitoʼo ʼaē ʼe fai age e te tōketā, pea ʼe feala ke fakafisi kiai pea mo fetogi tōketā.
Meʼa lelei foki, heʼe ʼi te temi nei kua ʼi ai te toko lauʼi teau tōketā ʼi Pelesile, ʼe nātou tali ke nātou fai he ʼu faitoʼo ʼe mole fakaʼaogaʼi ai te toto mo kapau ʼe ko te loto ʼaia ʼo te kau mahaki. Talu mai te ʼu fono ʼo te māhina ʼo Malesio 1995, kua lelei ʼaupito te ʼu felogoi ʼa te kau tōketā, mo te kau tuʼi fakamāu, pea mo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi Pelesile. ʼI te taʼu 1997, neʼe tā ʼi te sulunale Pelesile ko te Âmbito Hospitalar, te alatike ʼe fakamoʼoni ai ki te maʼua ʼaē ke fakaʼapaʼapa te hahaʼi ki te manatu ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo te toto. Ohage ko tona ʼui ʼi te ʼu Fono Lalahi ʼa Te Kau Tōketā ʼo te ʼu potu fenua ko Rio de Janeiro pea mo São Paulo, kua ʼiloʼi e te hahaʼi fuli, “ko te maʼua ʼaē ke puipui e te tōketā te maʼuli ʼo ia ʼaē ʼe ina faitoʼo, ʼe mole tonu ke maʼuhiga age ia ʼi tona maʼua ʼaē ke lagolago ki te meʼa ʼaē ʼe loto kiai ia ia ʼaē ʼe mahaki.”
-