Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w96 15/6 p. 8-11
  • Tou Lele ʼAki He ʼu Kapakau Ohage Ko Te ʼu Akuila

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Tou Lele ʼAki He ʼu Kapakau Ohage Ko Te ʼu Akuila
  • Te Tule Leʼo—1996
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Ko Te Fuka ʼe Tuʼu Ai Te Akuila
  • Te Mata ʼo Te Akuila
  • “Ko Te Ala ʼo Te Akuila ʼi Te Lagi”
  • ʼI Te Malūmalū ʼo Te ʼu Kapakau ʼo Te Akuila
  • Te Fakatuʼutuʼu Ke Kita Hāo Ai
  • ʼE Foaki e Sehova Te Malohi Kia Ia ʼAe ʼe Gaʼegaʼe
    Te Maʼuli Fakakilisitiano Mo Te Faifakamafola—Kaupepa Ako—2017
  • Te ʼu Ako ʼe Tou Maʼu Mai Te ʼu Manulele ʼo Te Lagi
    Te Tule Leʼo (Tufa)—2016
Te Tule Leʼo—1996
w96 15/6 p. 8-11

Tou Lele ʼAki He ʼu Kapakau Ohage Ko Te ʼu Akuila

KOTEĀ koa ʼaē ʼe logoʼi e he tagata ʼi te hili ʼo tana faʼa kātaki ia taʼu e nima ʼi tana nofo ʼi te ʼu lotoʼā fakamamahi faka Nasi? Ko te lotovaivai? Ko te lotokovi? Ko te lagavaka?

Logope la ko he meʼa ʼe mata faikehe, neʼe tohi fēnei e te tagata: “Neʼe lahi ʼaupito age te koloaʼia ʼo toku maʼuli kae neʼe mole ʼau ʼamanaki kiai.” He koʼe neʼe ina logoʼi te faʼahi ʼaia? Neʼe ina fakamahino fēnei: “Neʼe ʼau maʼu toku hāofakiʼaga ʼi te ʼu kapakau ʼo te Māʼoluga, pea neʼe ʼau sio ki te fakahoko ʼo te ʼu palalau ʼa te polofeta ko Isaia, ʼi tana ʼui fēnei: ‘Ko nātou ʼaē ʼe falala kia Sehova ʼe nātou toe mālolohi anai. ʼE nātou lele anai ʼaki he ʼu kapakau ohage ko te ʼu akuila. ʼE nātou . . . haʼele anai pea ʼe mole nātou gaʼegaʼe anai.’ ”​—Isaia 40:31.

Ko te Kilisitiano ʼaia, ʼaē neʼe tā tona sino ʼo fakamataku ʼaupito, neʼe lotomālohi pe, ʼo mole feala ke mālo te kau Nasi agamālohi ʼi tona ʼatamai. Ohage pe ko Tavite, neʼe ina maʼu tona holaʼaga ʼi te malūmalū ʼo te ʼu “kapakau” ʼo te ʼAtua. (Pesalemo 57:​1) Neʼe fakaʼaogaʼi e te Kilisitiano ʼaia te meʼa ʼe tatau mo te polofeta ko Isaia, ʼo ina fakatatau tona mālohi fakalaumālie ki te akuila ʼaē ʼe hake ʼo māʼoluga ʼi te lagi.

Neʼe mole heʼeki koutou logoʼi koa la te meʼa ʼaia mokā koutou tau mo he ʼu fihifihia? ʼE mahino papau ia ʼe koutou fia maʼu anai he holaʼaga ʼi te ʼu lalo kapakau ʼo te Māʼoluga, ʼo koutou “lele ʼaki he ʼu kapakau ohage ko te ʼu akuila.” Ke tou mahino peʼe feala feafeaʼi te faʼahi ʼaia, ʼe ʼaoga ke tou ʼiloʼi te meʼa ʼo ʼuhiga mo te akuila, ʼaē ʼe tautau fakaʼaogaʼi ohage ko he fakatā ʼi te Tohi-Tapu.

Ko Te Fuka ʼe Tuʼu Ai Te Akuila

ʼI te ʼu manulele fuli ʼaē neʼe sio ki ai te hahaʼi ʼo te temi ʼāfea, ʼe lagi ko te akuila ʼaē neʼe ʼofainaʼi ʼaupito ʼuhi ko tona mālohi pea mo tana lele matalelei. ʼE lahi ʼaupito te ʼu kautau ʼo te temi muʼa, ʼo kau ai mo te kautau ʼo Papiloni, ʼo Pelesi, pea mo Loma, neʼe nātou haʼele mo te fuka ʼe tuʼu ai te akuila. Neʼe kau kiai mo te kautau ʼa Siliusi Lahi. Neʼe fakakikite e te Tohi-Tapu ko te hau ʼaia ʼo Pelesi ʼe hage ko he manulele fekai ʼe haʼu mai te potu hahake ʼo kai te Puleʼaga faka Papiloni. (Isaia 45:1; 46:11) ʼI te hili ʼo taʼu e luageau ʼi te ʼosi tohi ʼo te lea faka polofeta ʼaia, ko te kautau ʼa Siliusi, ʼaē neʼe paki te ʼu akuila ʼi tanatou ʼu fuka, neʼe nātou ʼohofi te kolo ʼo Papiloni ohage ko he akuila ʼe ina ʼohofi he manu ke ina kai.

Mole heʼeki faʼa fualoa, ko te ʼu tagata tau ohage ko Charlemagne pea mo Napoléon pea mo te ʼu fenua ohage ko te ʼAtu Fenua ʼo Amelika pea mo Siamani neʼe nātou toe fili foki te akuila ko honatou fakaʼiloga. Neʼe fakatotonu ki te kau Iselaelite ke ʼaua naʼa nātou atolasio ki te ʼu paki ʼo te ʼu akuila peʼe ko he tahi age pe manu. (Ekesote 20:​4, 5) Kae, neʼe talanoa te kau tagata tohi ʼo te Tohi-Tapu ki te ʼu agaaga ʼo te akuila, moʼo fakamahinohino ʼo tanatou ʼu logo. Koia ko te akuila, ko te manulele ʼaē ʼe tuʼa lahi te talanoa kiai te Tohi-Tapu, neʼe fakaʼaogaʼi moʼo fakatā ʼo te poto, te puipui fakaʼatua, pea mo te lele vave.

Te Mata ʼo Te Akuila

Ko te sio lelei ʼa te akuila neʼe fakaʼaogaʼi tuʼumaʼu ohage ko he tāʼaga lea. Logope la ko te akuila hau ko tona mamafa e tahitahiga tona fakalaka ʼi te ʼu kilo e 5, ʼi tona ʼuhiga moʼoni ko tana sio ʼe lelei age ia ʼi te sio ʼa te tagata, pea ko tana sio ʼe mamaʼo age ia. Neʼe talanoa ia Sehova totonu kia Sopo ʼo ʼuhiga mo te poto ʼo te akuila ʼi te kumi ʼo tana meʼa kai, ʼo ina ʼui fēnei: “ ʼE sio tuʼumaʼu tona ʼu mata ki te mamaʼo.” (Sopo 39:​27, 29) ʼE fakamatala fēnei e Alice Parmelee ʼi tana tohi All the Birds of the Bible (Ko Te ʼu Manulele Fuli ʼo Te Tohi-Tapu), “ ʼi te temi muʼa ka tokagaʼi e he akuila he ika kua mate ʼe tauopeope ʼi he vai ia kilometa e 5 pea ʼe hifo fakahagatonu ia ki te faʼahi ʼaia. ʼE mole gata pe ʼi te sio mamaʼo ʼa te akuila ki he kiʼi meʼa veliveli ʼi te sio ʼa te tagata, kae ʼe sio hagatonu tuʼumaʼu te manulele ki te ika lolotoga tana hifo fakahagatonu ia kilometa e nima.”

ʼUhi ko te sio mamaʼo ʼa te akuila, ʼe tau mo feʼauga ke ina fakatā te poto, ʼaē ʼe ko he kalitate ʼi te ʼu kalitate tāfito ʼo Sehova. (Vakaʼi ia Esekiele 1:​10; Fakahā 4:7.) Koteā tona tupuʼaga? Ko te poto ʼe pipiki kiai tatatou ʼiloʼi fakatomuʼa te ʼu ikuʼaga ʼo he meʼa ʼe tou fai. (Tāʼaga Lea 22:⁠3) Ko te akuila, ʼaki tana fealagia ʼaē ke sio mamaʼo, ʼe feala ke sio mamaʼo ki he tuʼutāmaki pea ʼe ina fai he ʼu puleʼaki, ohage ko te tagata poto ʼi te lea fakatātā ʼa Sesu, ʼaē neʼe teuteu fakatomuʼa naʼa hoko mai he afā pea mo ina laga tona ʼapi ʼi he fuga maka. (Mateo 7:​24, 25) Ko he meʼa lelei, heʼe ʼi te lea faka Sepania, ko he tahi ʼe fakatatau ki he akuila ko tona faka ʼuhiga ʼe ina maʼu te fakasiosio poto peʼe ko te fakasiosio tonu.

Kapau neʼe mole heʼeki koutou maʼu he faigamālie ke koutou sio ōvi ki he akuila, koutou tokagaʼi tana faʼahiga fakaʼaogaʼi ʼo tona ʼu mata. ʼE mole ina sioʼi fakavilivili koutou; kae, ʼe hage ia ʼe ina sivisivi ia meʼa fuli ʼo tokotou agaaga. ʼO toe feiā aipe, ko te tagata poto ʼe ina sivi fakalelei muʼa te ʼu meʼa ʼi muʼa ʼo hana fai he puleʼaki, kae mole falala pe ia ki te meʼa ʼaē ʼe manatu kiai peʼe ko te ʼu meʼa ʼaē ʼe ina logoʼi ʼi tona loto. (Tāʼaga Lea 28:26) Koia, ko te sio loloto ʼa te akuila ʼe lelei tona fakatā ki te kalitate ʼo te ʼAtua ʼaē ko te poto, ʼo toe feiā pe foki mo tana lele matalelei ʼe toe fakaʼaogaʼi fakatā e te ʼu tagata tohi ʼo te Tohi-Tapu.

“Ko Te Ala ʼo Te Akuila ʼi Te Lagi”

“Ko te ala ʼo te akuila ʼi te lagi” ʼe fakaofoofo ʼi te ʼu faʼahi e lua, ko tana lele vave pea ʼe hage ia ʼe mole kinakina tana lele, ʼo mole mulimuli ki he ala neʼe kua fakatuʼutuʼu pea ʼe mole ina tuku he fakaʼiloga. (Tāʼaga Lea 30:19) Ko te lele vave ʼa te akuila neʼe talanoa kiai ʼi te tohi Tagilāulau 4:​19, ʼaē ʼe ʼui fēnei ai ʼo ʼuhiga mo te kau solia ʼo Papiloni: “Ko nātou ʼaē neʼe nātou tuli mātou neʼe haʼele vave ake ia ʼi te ʼu akuila ʼo te lagi. ʼI te ʼu moʼuga neʼe nātou tuli fakakinau mātou.” Ka takafoli e te akuila he manu kua ina tokagaʼi ke ina kai, ʼe ina folahi tona ʼu kapakau pea mo hifo fakahagatonu kiai, lolotoga tana hifo ʼaia ʼe feala ke aʼu te vave ʼo tana lele kia kilometa e 130 ʼi te hola, ohage pe ko ʼihi fakamatala. ʼE mole fakapunamaʼuli te fakaʼaogaʼi e te Tohi-Tapu te akuila ʼo ʼuhiga mo te haʼele vave, tāfito ʼo ʼuhiga mo te mālohi faka solia.​—2 Samuele 1:​23; Selemia 4:​13; 49:⁠22.

ʼI te tahi faʼahi, ʼe talanoa ia Isaia ki te faigafua ʼo te lele ʼa te akuila. “Ko nātou ʼaē ʼe falala kia Sehova ʼe nātou toe mālolohi anai. ʼE nātou lele anai ʼaki he ʼu kapakau ohage ko te ʼu akuila. ʼE nātou lele anai pea ʼe mole nātou vaivavai anai; ʼe nātou haʼele anai pea ʼe mole nātou gaʼegagaʼe anai.” (Isaia 40:31) Koteā te tupuʼaga ʼo te mālohi ʼo te lele ʼa te akuila? Ko tana hake ʼe mole fakamaʼua kiai hana faiga lahi, koteʼuhi ʼe fakaʼaogaʼi e te akuila te ʼaele vela. Ko te ʼaele vela ʼe fakapulipuli, kae ʼe poto lelei te akuila ʼi tona maʼu. ʼI te temi ʼaē kua ina maʼu ai te ʼaele vela, ʼe folahi e te akuila tona ʼu kapakau pea mo tona hiku ʼo ulu ki te ʼaele vela ʼo ina tuku leva ia ia ke hiki e te ʼaele ʼaia ʼo aʼu ki ʼoluga. Pea ka aʼu ki te gataʼaga ʼo te māʼoluga ʼo te ʼaele vela ʼaia, pea hiki ki he tahi ʼaele vela ʼo hoko atu aipe tana hakehake. ʼI te faʼahi ʼaia ʼe feala ke nofo te akuila ʼi ʼoluga ʼi he ʼu hola ʼo ina fakaʼaogaʼi pe hona kiʼi mālohi.

ʼI Iselaele, tāfito ʼi te Rift Valley ʼaē ʼe mafola mai te Étsiôn-Guéber ʼi te ʼu kauvai ʼo te Tai Kula ʼo aʼu ki Dân ʼi te Potu Tokelau, ʼi te faʼahi ʼaia ko te hahaʼi kua nātou māhani ʼi te sio ki te ʼu akuila. ʼE nātou kaugamālie tāfito ʼi te fasiga taʼu mātala pea mo te fasiga taʼu fakatōlau mokā nātou folau. ʼI ʼihi ʼu taʼu ʼe teitei pe ke lau ko te ʼu akuila e 100 000. ʼI te vela ʼo te laʼā ʼo te uhu, ʼe feala ke tou sio ki te ʼu manulele ʼe lauʼi teau ʼe lele ʼi te ʼu mato ʼe ōvi ki te Rift Valley.

Ko te faigafua ʼo te lele ʼa te akuila ʼe ko he fakatā lelei ʼaia moʼo talanoa peʼe feafeaʼi te fakaloto mālohiʼi e Sehova ia tatou ʼi te faʼahi fakalaumālie pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼi totatou loto, ke hoko atu tatatou gāue. Ohage pe ko te akuila ʼaē ʼe mole feala hana hake ʼo māʼoluga ʼaki pe tana fakaʼaogaʼi ʼo tona mālohi totonu, ʼo toe feiā aipe mo tatou ʼe mole feala ke tou falala pe ki totatou ʼu fealagia totonu. Neʼe fakamahino fēnei e te ʼapositolo ko Paulo: “ ʼE ʼau maʼu te mālohi kia meʼa fuli, ʼuhi ko ia ʼaē ʼe ina foaki mai te mālohi.” (Filipe 4:​13) Ohage pe ko he akuila ʼaē ʼe ina kumi tuʼumaʼu te ʼaele vela fakapulipuli, ke tou “haga kole” te mālohi gāue fakapulipuli ʼo Sehova ʼaki tatatou ʼu faikole fakamalotoloto.​—Luka 11:9, 13.

Ko te folau ʼa te ʼu akuila ʼe nātou tautau maʼu te ʼaele vela ʼaki tanatou sioʼi ʼihi ʼu manulele. Neʼe fakamatala e te fafine poto ko D. R. Mackintosh ʼi te tahi ʼaho neʼe hā te ʼu akuila e 250 pea mo te tahi ʼu manulele ʼe nātou takafoli ʼi loto ʼo te ʼaele vela e tahi. ʼO toe feiā aipe mo te kau Kilisitiano ia ʼaho nei ʼe feala ke nātou ako ke nātou falala ki te mālohi ʼo Sehova ʼaki tanatou mulimuli ki te ʼu faʼifaʼitaki agatonu ʼa ʼihi kaugana aga faka lotu.​—Vakaʼi ia 1 Kolonito 11:⁠1.

ʼI Te Malūmalū ʼo Te ʼu Kapakau ʼo Te Akuila

Ko te temi ʼaē ʼe tuʼutāmaki ai te maʼuli ʼo te akuila ʼe ko te temi ʼaē ʼe akoako ai tana lele. ʼE lahi te ʼu akuila ʼe mamate ʼi tanatou faiga. Ko te puleʼaga foʼou ʼo Iselaele neʼe feala foki mo ia ke tuʼutāmakiʼia ʼi tana mavae ʼaē mai Esipito. Koia neʼe tau mo feʼauga ai te ʼu palalau ʼaē neʼe fai e Sehova ki te kau Iselaelite ʼo fēnei: “Neʼe koutou sisio totonu ki te meʼa ʼaē neʼe ʼau fai ki te kau Esipito, ke ʼau fua koutou ʼi te ʼu kapakau ʼo te ʼu akuila pea mo ʼaumai koutou kia te ʼau.” (Ekesote 19:4) ʼE ʼi ai te ʼu fakamatala ʼo te ʼu akuila ʼe nātou fua te kiʼi manulele ʼaē kei veliveli ʼi tonatou tuʼa, ke ʼaua naʼa mate ʼi tana kamata faiga ʼaē ke lele. ʼE ʼui fēnei e G. R. Driver, ʼi tana tohi Palestine Exploration Quarterly ʼo ʼuhiga mo te ʼu taʼi fakamatala ʼaia: “Ko te fakatā [faka Tohi-Tapu] ʼe mole ko he fua ia ʼo te fakakaukau, kae ʼe fakatafito ia ki te moʼoni.”

Ko te ʼu akuila ʼe ko te ʼu mātuʼa lelei ʼi te tahi pe ʼu faʼahi. ʼE mole gata pe ʼi tanatou foaki tuʼumaʼu te meʼa kai ki te kiʼi akuila veliveli kae ʼe tokaga te faʼe ʼo tuʼusi liki te meʼa kai ʼaē ʼe ʼaumai e te akuila tagata ʼo ʼave ki te fātaʼi ke feala hona folo e te kiʼi akuila. Mai tona ʼaluʼaga ʼe tautau faʼu tonatou ʼu fātaʼi ʼi te ʼu mato peʼe ko te tumutumu ʼo te ʼu fuʼu ʼakau, ʼe tau te ʼu kiʼi manulele mo te ʼu ʼaluʼaga kovi ʼo te temi. (Sopo 39:​27, 28) ʼI te vela mālohi ʼo te laʼā, ʼi te ʼu fenua ʼaē ʼe talanoa kiai te Tohi-Tapu, ʼe feala ke mate ai te kiʼi manulele mokā ʼe mole tokakaga kiai tanatou ʼu mātuʼa. Ko te akuila ʼaē kua lahi ʼe ina tautau folahi tona ʼu kapakau, ʼi he ʼu hola ʼe loaloaga, moʼo fakamalumalu ʼo tona ʼuhi.

Koia ʼe lelei ʼaupito te fakaʼaogaʼi e te Tohi-Tapu te ʼu kapakau ʼo te akuila ohage ko he fakatā ʼo te puipui fakaʼatua. Ia Teutalonome 32:​9-​12 ʼe fakahā ai pe neʼe feafeaʼi te puipui e Sehova te kau Iselaelite lolotoga tanatou feʼoloʼaki ʼi te toafa: “Heʼe ko te vahe ʼa Sehova ʼe ko tana hahaʼi; ko Sakopo ʼe ko te tofiʼa ʼe ina maʼu. Neʼe ina maʼu ia ia ʼi he fenua toafa, pea ʼi he koga meʼa ʼe lāvaki, ʼi te toafa lahi. Neʼe ina kamata takatakai ia ia, ʼo tokaga kia ia, mo hāofaki ia ia ohage ko tona kanoʼi mata. Ohage pe ko he akuila ʼe ina uga tona fātaʼi, ʼo lifa ʼi ʼoluga ʼo tona ʼu kiʼi ʼuhi, pea ina folahi tona ʼu kapakau, pea ina toʼo ia nātou, pea ina fua ʼi tona ʼu kapakau, ko Sehova tokotahi pe ʼaē neʼe ina taki ia ia.” ʼE foaki mai anai e Sehova kia tatou te faʼahiga puipui ʼofa ʼaia mo kapau ʼe tou falala kia te ia.

Te Fakatuʼutuʼu Ke Kita Hāo Ai

ʼI ʼihi temi ka tou tau mo te ʼu fihifihia, ʼe feala ke tou fakaʼamu ke tou feholaki ʼo mamaʼo mo ʼotatou ʼu faigataʼaʼia fuli. Ko te faʼahi ʼaia neʼe logoʼi moʼoni e Tavite. (Vakaʼi ia Pesalemo 55:​6, 7.) Kae logope la neʼe fakapapau mai e Sehova ʼe tokoni anai kia tatou ke tou tauʼi totatou ʼu fihifihia pea mo totatou ʼu mamahi ʼi te tuʼu ʼaenī, ʼe mole ina hāofaki katoa leva ia tatou. ʼE tou maʼu te fakamoʼoni faka Tohi-Tapu ʼaenī: “ ʼE mole he fakahala kua hoko kia koutou kae mole heʼeki hoko ki he tagata. Kae ko te ʼAtua ʼe agatonu, pea ʼe mole ina tuku anai ke fakahalaʼi koutou ʼo laka age ʼi te meʼa ʼaē ʼe koutou lava tali, kae ʼaki te fakahala ʼe ina toe foaki atu anai mo he puleʼaki ke feala ai hakotou kātakiʼi te fakahala ʼaia.”​—1 Kolonito 10:⁠13.

Ko “he puleʼaki” peʼe “ko he fakatuʼutuʼu ke kita hāo ai” (King James Version) ʼe kau kiai te ako ʼo te falala kia Sehova. Ko te faʼahi la ʼaia neʼe talanoa kiai ia Max Liebster, ʼaē neʼe ina fai te ʼu palalau ʼaenī ʼe tuʼu ʼi te kamata ʼo te alatike. Lolotoga te ʼu taʼu ʼaē neʼe nofo ai ʼi te ʼu lotoʼā fakamamahi, neʼe liliu ia ʼo ina ʼiloʼi pea mo falala kia Sehova. Ohage pe ko Max, ʼe fakaloto mālohiʼi tatou e Sehova ʼaki tana Folafola, mo tona laumālie, pea mo tana kautahi. Tatau aipe peʼe tou ʼi te ʼu lotoʼā fakamamahi, ko te kau Fakamoʼoni ʼe nātou kumi tonatou ʼu kaugā fagona ʼi te tui pea mo nātou foaki age kia nātou te tokoni fakalaumālie, ʼo vaevae mo nātou te ʼu manatu ʼo te Tohi-Tapu pea mo te ʼu tohi faka Tohi-Tapu fuli ʼaē ʼe feala ke nātou maʼu. Pea kua tautau fakamoʼoni kiai te kau agatonu ʼaē neʼe maʼuʼuli, neʼe fakamālohiʼi nātou e Sehova. ʼE fakamahino fēnei e Max: “Neʼe ʼau kole tuʼumaʼu kia Sehova he tokoni, pea neʼe lagolago tona laumālie kia ʼau.”

Tatau aipe pe koteā he faʼahiga fihifihia ʼe tau mo tatou, ʼe feala ke tou falala ki te laumālie maʼoniʼoni ʼo te ʼAtua, koia ʼe tonu ke tou kole tuʼumaʼu kia te ia ke ina foaki mai. (Mateo 7:​7-​11) Ka fakamālohiʼi tatou e te “mālohi ʼaē ʼe laka age ʼi te mālohi māhani,” ʼe tou mālolohi anai ʼo mole tou taʼomia ʼi totatou ʼu fihifihia. ʼE tou haga haʼele anai ʼi te ala ʼa Sehova, pea ʼe mole tou gaʼegaʼe anai. ʼE tou lele anai ʼaki he ʼu kapakau ohage ko te ʼu akuila.​—2 Kolonito 4:⁠7; Isaia 40:⁠31.

[Talanoa ʼo te pasina 10

ʼE mole ina sioʼi fakavilivili koutou

[Haʼuʼaga ʼo te paki pasina 9]

Foto: Cortesía de GREFA

[Haʼuʼaga ʼo te paki pasina 10]

Foto: Cortesía de Zoo de Madrid

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae