Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w92 1/7 p. 8-13
  • Ko Sehova, ʼAē ʼe Mole Fakapulepule Ko Te “Tuʼi Fakamāu ʼo Te Kele Katoa”

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Ko Sehova, ʼAē ʼe Mole Fakapulepule Ko Te “Tuʼi Fakamāu ʼo Te Kele Katoa”
  • Te Tule Leʼo—1992
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Te ʼu faʼahiga fakamāu ʼa Sehova
  • Te kau fakamāu ʼi te temi ʼo te kau pateliaka
  • Te fakatuʼutuʼu faifakamāu ʼi Iselaele
  • Te kau tuʼi fakamāu ʼi Iselaele
  • Ko te fai ʼo te fakamāu
  • Ko Te Kau Tagata ʼĀfea ʼe Nātou Fakamāu ʼAki Te Faitotonu
    Te Tule Leʼo—1992
  • Tou Ako Ke Tou ʼIloʼi Te ʼu Ala ʼa Sehova
    Te Tule Leʼo—2005
  • Koteā Anai Tokotou Tuʼulaga ʼi Muʼa ʼo Te Telepinale ʼo Te ʼAtua?
    Te Tule Leʼo—1995
Te Tule Leʼo—1992
w92 1/7 p. 8-13

Ko Sehova, ʼAē ʼe Mole Fakapulepule Ko Te “Tuʼi Fakamāu ʼo Te Kele Katoa”

“Ko te Tāmai (...) ʼaē ʼe fakamāu fakatatau te gāue ʼa te tagata takitokotahi.” — 1 Petelo 1:17.

1, 2. a) He koʼe koa ʼe tonu ke tou manavasiʼi pea mo fakafimālie ʼi te ʼiloʼi ʼaē ko Sehova ko te Fakamāu lahi? b) ʼO ʼuhiga mo te ʼu lao ʼa Sehova ʼaē ʼe fakafeagai ki te ʼu puleʼaga, koteā te tuʼulaga ʼo te kau ʼuluaki kaugana neʼe nātou fai?

KO SEHOVA ko te “Tuʼi Fakamāu ʼo te kele katoa”. (Senesi 18:25.) ʼI tona ʼuhiga ʼAtua Māfimāfi ʼo te ʼatulaulau, ʼe tau mo ia ia te fakamāu ʼo tana ʼu meʼa ʼaē neʼe ina fakatupu. ʼE fakatupu aipe he manavasiʼi pea mo he fakaloto tokalelei. Ko Moisese neʼe ina fai tana lea ʼe lave loto ʼo ina fakahā ai te tonu ʼaenī: “Ko Sehova, tokotou ʼAtua, ia te ʼAtua ʼo te ʼu ʼatua pea ko te ʼAliki ʼo te ʼu ʼaliki, te ʼAtua lahi, mālohi pea mo fakalikalika, ʼe mole ina fakapulepule keheʼi he tahi pea mole ina tali he totogi, ʼe ina fakahoko ia te fakamāu ki te fānau ʼe mole hana tāmai pea mo te fafine vitua, pea mo ʼofa ki te mātapule koteʼuhi ke ina foaki kia te ia he pane pea mo hona kofu.” — Teutalonome 10:17, 18.

2 ʼI fai fakatatau leva! Ko te ʼAtua lahi, mālohi, fakalikalika, kae ʼe mole fakapulepule pea mo tokaga ki te ʼu meʼa ʼa te fānau ʼe mole hana tāmai, te ʼu fafine vitua, pea mo te kau mātapule. Ko ai anai koa ʼe holi age ki he tahi age Tuʼi Fakamāu ʼofa ʼo kehe age ia Sehova? ʼI tana tala ia ia totonu ko te pule fakafeagai ki te ʼu puleʼaga ʼo te mālama ʼa Satana, ʼe kalagaʼi e Sehova tana ʼu kaugana ʼi te kele ke nātou liliu ko tana kau Fakamoʼoni (Isaia 34:8; 43:9-12). ʼE mole fakatuʼatuʼa ia ki tanatou ʼu fakamoʼoni moʼo fakahā tona tuʼi ʼaliki fakaʼatua pea mo faʼifaʼitaliha. Kae, ʼe ina fakagafua ki tana kau Fakamoʼoni, ia te pilivilesio fakatalakitupua ʼaē ko te fakamoʼoni ki te malamanei katoa ke nātou ʼiloʼi tona maʼoluga. Ko tana kau Fakamoʼoni ʼe nātou fakalogo ki tona ʼuhiga tuʼi faitotonu, pea ʼaki tanatou gāue faka mafola ʼi te ʼu ʼapi, ʼe nātou uga niʼihi ke nātou fakalogo ki te taki ʼa te pule Fakamāu Māfimāfi.

Te ʼu faʼahiga fakamāu ʼa Sehova

3. Neʼe feafeaʼi koa te fakanounou ʼo te faʼahiga fakamāu ʼaē ʼa Sehova, pea neʼe feafeaʼi tona fakatā ʼi te meʼa ʼaē neʼe hoko kia Atama mo Eva?

3 ʼI te kamata ʼo te hisitolia ʼo te tagata, neʼe fakamāu totonu e Sehova te ʼu tagata agahala. Ko tana ʼu faʼahiga fai fakamāu neʼe ko he faʼifaʼitakiʼaga ia ki tana ʼu kaugana ʼaē ki muli age, ko tonatou maʼua ko te fakamāu ʼo tana hahaʼi (Pesalemo 77:11, 12). Ko tana faʼahiga fakamāu ʼe feala ke fakanounou fēnei: ʼE fai mālohi mokā ʼe ʼaoga, ʼe manavaʼofa mokā ʼe tau mo te meʼa ʼaia. ʼO ʼuhiga mo Atama pea mo Eva neʼe nā haohaoa ka neʼe nā fakafeagai faʼifaʼitaliha, ʼo mole tau mo nāua ia te manavaʼofa. Koia, neʼe tauteaʼi ai nāua e Sehova ki te mate. Kae ko tona manavaʼofa neʼe ina fakahā ki tonā hōloga. Neʼe toloaki e Sehova ia te tautea ʼo te mate, ʼi tana tuku ke maʼu e Atama pea mo Eva hanā fānau. ʼO ina fakahā ai ki tonā hōloga he hāofaki mai te agahala pea mo te mate. — Senesi 3:15; Loma 8:20, 21.

4. Neʼe feafeaʼi ia te aga ʼa Sehova kia Kaino, pea he koʼe koa ʼe maʼuhiga tāfito ia te meʼa ʼaia?

4 Ko te faʼahiga agaaga ʼaē ʼa Sehova kia Kaino ʼe maʼuhiga tāfito koteʼuhi ko te ʼuluaki hōloga heʼe haohaoa ʼaia ʼa Atama pea mo Eva neʼe “foaki ki te pule ʼa te agahala”. (Loma 7:14.) Neʼe tāʼofi koa e Sehova te faʼahi ʼaia pea mo fai he fakamāu kehe kia Kaino ohage ko te tautea ʼaē neʼe ina fai ki tana ʼu mātuʼa? Pea, koteā koa tona maʼuhiga ki te kau taupau faka kilisitiano ʼo te temi nei? Tou talanoa muʼa ki ai. ʼI tana ʼiloʼi ʼaē te lotokovi ʼo Kaino, ʼi tana mole tali lelei tana sakilifisio, neʼe valoki age e Sehova te tuʼutāmaki ʼaē ʼe ʼamanaki ke ina fai. ʼE ʼui e te tāʼaga lea ʼāfea fēnei: ‘ko te valoki ʼe lelei age ia ʼi te faitoʼo’. Neʼe toe valoki foki e Sehova kia Kaino tana tuku ʼaē ke pule te agahala ia te ia. Neʼe ina tokoniʼi ke ina “fai te meʼa ʼaē ʼe lelei”. (Senesi 4:5-7.) Ko te ʼuluaki kole ʼaia ʼa te ʼAtua ki he tagata agahala ke fakahemala. Neʼe mole fakahā e Kaino hana aga fakahemala, ʼo ina fakahoko ai tana fakapō, pea neʼe fakatūʼa e Sehova ia ia ʼo fakaʼutaʼuta pe mo te fakatuʼutuʼu ʼaē ke tapuʼi ki niʼihi hanatou matehi ia ia. — Senesi 4:8-15.

5, 6. a) Neʼe feafeaʼi te aga ʼa Sehova ki te taʼiake ʼaē ʼi muʼa ʼo te tulivio? b) Koteā ʼaē neʼe fai e Sehova ia muʼa ʼo tana fakahoko tana tautea ki te hahaʼi ʼo Sotoma pea mo Komola?

5 Ia muʼa ʼo te tulivio, ʼi te ‘sio ʼaē ʼa Sehova ko te agakovi ʼa te tagata kua lahi ʼaupito ʼi te kele (...) neʼe mamahi ai tona loto’. (Senesi 6:5, 6.) Neʼe “fakahemala” ko tona ʼuhiga ʼaē ko te tokolahi ʼo te taʼiake ia muʼa ʼo te tulivio neʼe hala ʼi tonatou ʼāteaina faʼifaʼitaliha pea kua tonu ke ina fai tana fakamāu kia nātou. Kae, neʼe ina foaki age te fakatokaga tautonu ʼi tana fakaʼaoga ia Noe ʼi te ʼu taʼu ohage “ko he tagata faka mafola faitotonu”. Koia, neʼe mole hala ia Sehova ‘ ʼi tana mole tāʼofi ia ia ʼo tauteaʼi ia te mālama ʼāfea’. — 2 Petelo 2:5.

6 Neʼe toe maʼua foki ke fai e Sehova he fakamāu ʼe tau ki te ʼu hahaʼi fakahehema ʼo Sotoma mo Komola. Kae koutou fakatokagaʼi age muʼa tana faʼahiga fai. Neʼe logo ki te “tagi lahi” ʼo ʼuhiga mo Sotoma pea mo Komola koteʼuhi ko te aga fakalialia ʼa te hahaʼi ʼaia, ʼo mole kau ki ai ia te tagata agatonu ko Lote ʼaē neʼe faikole tuʼumaʼu ia kia Sehova (Senesi 18:20; 2 Petelo 2:7, 8). Kae ia muʼa ʼo tana tautea, neʼe ‘hifo’ muʼa ia ʼo mamata ʼaki tana kau ʼaselo ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe hoko (Senesi 18:21, 22; 19:1). Neʼe ina fakafimālie ia Apalahamo ʼo ʼuhiga mo tana tautea, ʼe mole ina fai anai fakapulepule. — Senesi 18:23-32.

7. Koteā koa te ʼu ako maʼuhiga ʼe maʼu e te kau tagata ʼāfea ʼaē ʼe gāue ʼi te ʼu komite faifakamāu mai te ʼu faʼahiga aga ʼaē ʼa Sehova?

7 Mai te ʼu faʼifaʼitaki ʼaia, koteā koa hona ʼuhiga ki te kau tagata ʼāfea? ʼO ʼuhiga mo te meʼa neʼe hoko kia Atama mo Eva, neʼe fakahā e Sehova tona ʼofa pea mo tana tokaga ʼaē kia nāua, koia ʼe mole tonu ke tou mamahi ki te meʼa ʼaē neʼe hoko kia nāua. Neʼe ina fakahā tona manavaʼofa ki te hōloga ʼo Atama pea mo Eva. ʼO ʼuhiga mo Kaino, neʼe ʼiloʼi e Sehova ia te tuʼutāmaki ʼaē kua ʼafio ia Kaino pea neʼe ina tokoniʼi fakalelei ia ia, ʼo ina faigaʼi ke tekeʼi e Kaino te agahala ia te ia. Tatau aipe ʼi tana ʼosi fakatūʼa, neʼe tokaga aipe ia Sehova kia Kaino. Ki muli age, neʼe fakato e Sehova te tulivio ki te taʼiake ʼo te temi ʼaia ʼi tana kua ʼosi fai te ʼu fakatokaga. ʼO ʼuhiga mo te aga fakamālohi ʼaē neʼe mole puli, ko Sehova “neʼe mamahi ai tona loto”. Neʼe fakahemala ʼi te talagataʼa ʼaē ʼa te tagata ki tana takitaki faitotonu pea mo fakamaʼua ai leva ia ke ina fakamāu fakamālohi ia nātou (Senesi 6:6; fakatatau Esekiele 18:31; 2 Petelo 3:9). ʼO ʼuhiga mo Sotoma pea mo Komola, neʼe fai e Sehova tana tautea ʼi tana ʼosi mamata ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko. ʼE ko he ʼu faʼifaʼitakiʼaga lelei ʼaia kia nātou ʼaē ia ʼaho nei, ʼe nātou fai te ʼu faifakamāu!

Te kau fakamāu ʼi te temi ʼo te kau pateliaka

8. Koteā koa te ʼu lao tāfito ʼa Sehova neʼe logona ʼi te temi ʼo te kau pateliaka?

8 Neʼe mole ʼi ai he lao neʼe tohi ʼi te temi ʼaia, ko te sosiete fakapateliaka neʼe māhani pe mo te ʼu lao tāfito ʼa Sehova, pea ko tana ʼu kaugana neʼe fakamaʼua ke nātou mulimuli ki ai (vakaʼi ia Senesi 26:5). Ko te tuʼutāmaki ʼaē neʼe hoko ʼi Eteni, ʼe ʼiloga mai ia te ʼaoga ʼaē ʼo te talagafua pea mo te fakalogo ki te ʼuhiga pule faʼifaʼitaliha ʼa Sehova. Ko te meʼa ʼaē neʼe hoko kia Kaino ʼe ʼiloga mai ʼe fehiʼa Sehova ki te fakapō. ʼI te ʼosi ʼo te tulivio, neʼe foaki e Sehova te ʼu lao ki te tagata ʼo ʼuhiga mo te agaaga taputapu ʼaē ʼo te maʼuli, te fakapō, te tūʼa ki te mate, pea mo te kai ʼo te toto (Senesi 9:3-6). Neʼe tapuʼi mālohi e Sehova ia te faifeʼauʼaki, ʼe ʼiloga ʼi te meʼa ʼaē neʼe hoko kia Apalahamo mo Sala, pea mo Apimeleke hau ʼo ‘Guérar’, ʼe ōvi ki ‘Gaza’. — Senesi 20:1-7.

9, 10. Ko te ʼu faʼifaʼitaki feafeaʼi ʼe ʼiloga mai ai neʼe ʼi ai te ʼu fakatuʼutuʼu faifakamāu neʼe fai ʼi te temi ʼo te kau pateliaka?

9 ʼI te ʼu ʼaho ʼaia, ko te ʼu pule famili neʼe nātou gāue ohage ko he kau fakamāu pea mo he kau fakatokatoka ʼo te ʼu fihifihia. Neʼe ʼui e Sehova ʼo ʼuhiga mo Apalahamo: “Neʼe ʼau felōgoʼi mo ia ke ina fakatotonu ki tona ʼu foha pea mo tona loto fale ʼaē ʼe muli mai ia ia, ke nātou taupau te ala ʼo Sehova moʼo fai te faitotonu pea mo te fakamāu.” (Senesi 18:19). Neʼe fakahā e Apalahamo tana agaʼofa pea mo tana fakaʼutaʼuta ʼi tana fakatokatoka ia te ke ʼaē ʼa tana kau tauhi manu pea mo te kau tauhi manu ʼa Lote (Senesi 13:7-11). ʼI tonatou ʼuhiga pule pea mo fakamāu faka famili, neʼe tautea e Suta ia Tamale ko te ʼohoana ʼo tona foha, ke taumakaʼi pea mo tutu, koteʼuhi ʼi tana manatu neʼe faifeʼauʼaki (Senesi 38:11, 24; vakaʼi mo Sosue 7:25). ʼI tana mahino ki te ʼu meʼa fuli ʼaē neʼe hoko, neʼe ina ʼui, ʼe agatonu age ia ia ʼau totonu (Senesi 38:25, 26). ʼE ko he meʼa maʼuhiga ia te mahino ki te ʼu meʼa fuli neʼe hoko ia muʼa ʼo te fai ʼo he tonu ki he faifakamāu!

10 Ko te tohi ʼa Sopo e talanoa ki te fakatuʼutuʼu fakamāu pea mo te fua lelei ʼaē ʼo te fakamāu ʼe mole fakapulepule (Sopo 13:8, 10; 31:11; 32:21). Neʼe manatuʼi e Sopo te temi ʼaē neʼe nofo ʼi te muʼa matapā ʼo te kolo ʼi tona ʼuhiga tuʼi fakamāu agatonu pea mo tokoni ki te faigataʼa ia ʼo te fafine vitua pea te tamasiʼi e tāmai mate (Sopo 29:7-16). ʼIo, ʼe ʼiloga mai ʼi te sosiete fakapateliaka, ko te “ ʼu tagata ʼāfea” neʼe ko te kau fakamāu ʼi te hōloga ʼo Apalahamo ia muʼa ʼo tanatou mavae ʼi Esipito pea mo te fakatuʼutuʼu ʼo te lao ʼaē neʼe foaki e te ʼAtua ki te fenua ko Iselaele (Ekesote 3:16, 18). Pea ko te fuakava ʼo te Lao neʼe tuku age kia Moisese ʼaē neʼe fakahoko ki te “ ʼu tagata ʼāfea” ʼo Iselaele, ko nātou ʼaia ʼe nātou fakafofoga te hahaʼi. — Ekesote 19:3-7.

Te fakatuʼutuʼu faifakamāu ʼi Iselaele

11, 12. ʼO ʼuhiga mo te ʼu talanoa ʼaē e lua ki te Tohi-Tapu, koteā ʼaē neʼe kehekehe ai ia te faifakamāu ʼa Iselaele pea mo ʼihi ʼu fenua?

11 Ko te fai ʼo te fakamāu ʼi Iselaele neʼe kehekehe ia mo tona fai ʼi te ʼu fenua ʼaē ʼi ʼona tafa. Neʼe mole nātou fakakeheʼi ia te lao faka sivile mai te lao ki te fai fakapō. Neʼe nā pipiki tahi ki te ʼu lao ʼo te aga ʼaē ʼe tonu ke fai pea mo te aga faka lotu. Ko he hāla ki he vāhaʼa fale ʼe hage pe ko he hāla kia Sehova. ʼI tana tohi Le peuple et la foi de la Bible, ko André Chouraqui neʼe ina tohi fēnei: “Ko te talatuku ʼo ʼuhiga mo te faifakamāu ʼa te kau hepeleo ʼe kehekehe ia mo ʼaē ʼo te ʼu fenua kehe, ʼo mole hā pe ʼi te ʼu talagataʼa mo te ʼu tūʼa, kae ʼi te uho ʼo te ʼu lao (...) Ko te ‘Torah’ [lao] ʼe mole kehekehe ia mo te maʼuli ʼaē ʼi te ʼaho fuli; ʼe ina fakasiosio te natula ʼo te tagata pea mo ina fakafimālie te maʼuli ʼo te ʼaho fuli, ʼo ina foaki te ʼu tapuakina pe ʼe ko he ʼu malaʼia. (...) ʼI Iselaele (...) ʼe mole teitei feala he fakakeheʼi ʼo te ʼu gāue faifakamāu ʼo te kolo. Kua fakatahiʼi ia ʼi he maʼuli ʼe fakahaga ʼāteaina pe ki te fakahoko ʼo te finegalo ʼo te ʼAtua maʼuli.”

12 Ko te meʼa ʼaia ʼe ina tuku te faifakamāu ʼa Iselaele ke maʼoluga makehe age ia ʼi te ʼu fenua ʼo tonatou temi. Neʼe tohi fēnei e te Tohi-Tapu ʼa Roland de Vaux: “Ko te lao faka iselaele, ʼi tona ʼu ʼaluʼaga kehekehe, ʼe kehekehe ʼosi ia mo te ʼu alatike ʼo te ʼu ‘lao’ ʼaē ʼo te Vaeluaʼaga ʼo te potu Hahake pea mo te ʼu alatike ʼo tanatou ʼu ‘lao’. ʼE ko te lao faka lotu ia. (...) ʼE mole ʼi ai he lao ʼi te ʼu lao faka oliete ʼe feala ke tatau mo te lao ʼa Iselaele ʼaē neʼe tuku katoa kia ia, pea ko te ʼAtua ʼaē neʼe ina tohi. Kapau ʼe tautau maʼu ai he ʼu fakatotonu ʼe fioʼaki ai te ʼu aga ʼaē ʼe tonu ke fai pea mo te ʼu toʼotoʼoga faka lotu, heʼe koteʼuhi ʼe ina ʼuʼufi ia ia he potu lahi ʼo te Fuakava fakaʼatua, pea ko te fuakava ʼaia neʼe ina takitaki te ʼu vāhaʼa ʼo te tagata ʼo feiā aipe ki te vāhaʼa mo te ʼAtua.” ʼE mole faka ʼofolele ia te fehuʼi ʼaenī ʼa Moisese: “Pea ko ai koa te fenua lahi ʼe ina maʼu te ʼu pelesepeto pea mo te ʼu tonu fakamāu faitotonu, ohage ko te lao katoa ʼaenī ʼe ʼau tuku atu kia koutou ʼi te ʼaho nei?” — Teutalonome 4:8.

Te kau tuʼi fakamāu ʼi Iselaele

13. Koteā ʼaē ʼe liliu ai te aga fakaʼapaʼapa ʼa Moisese ko he faʼifaʼitakiʼaga lelei ki te kau tagata ʼāfea ia ʼaho nei?

13 ʼAki te taʼi faʼahiga fakatuʼutuʼu faifakamāu maʼoluga ʼaia, ko te faʼahiga tagata feafeaʼi ʼaē ʼe ʼaoga ke faifakamāu? Neʼe hinoʼi foki te ʼuluaki fakamāu ʼi Iselaele, ʼe tala e te Tohi-Tapu fēnei: “Ko te tagata ko Moisese neʼe ko ia tokotahi neʼe agavaivai ʼi te ʼu tagata fuli neʼe nonofo ʼi te fuga kele.” (Faka au 12:3). Neʼe mole falala ia kia te ia totonu (Ekesote 4:10). Kae ko te hahaʼi neʼe nātou loto ki he tagata fakamāu, pea ko ia neʼe ko tonatou tagata fakamāu ia muʼa ʼo Sehova, ʼo felōgoʼi pea mo ia ʼo ʼuhiga mo te fakamolemole ʼo ʼanatou agahala pea mo te fai sakilifisio ʼo ʼuhiga mo ʼanatou ʼu agahala (Ekesote 32:11, 30-32). Neʼe ina tala fēnei: “Ko taku folafola ʼe to anai ohage ko he hahau, ohage ko he ʼu afuafu ki te mohuku pe ʼe ko he ʼua lalahi ki te ʼu ʼakau.” (Teutalonome 32:2). Neʼe mole ina fakamāu te hahaʼi ʼaki tona poto tokotahi, neʼe ina tala fēnei: “Kapau ko he meʼa ʼe nātou fakafeagai ai, ʼe tonu ke maʼu kia te ʼau, pea ʼe tonu ke ʼau fakamāu ia te ʼu faʼahi ʼaia, pea ʼe tonu ke ʼau fakahā te ʼu fakatonutonu ʼo te ʼAtua moʼoni pea mo tana ʼu lao.” (Ekesote 18:16). ʼI tana mole mahino lelei ki he meʼa, ʼe ina tuku te meʼa ʼaia kia Sehova (Faka au 9:6-8; 15:32-36; 27:1-11). Ko Moisese ko te faʼifaʼitakiʼaga lelei ki te kau tagata ʼāfea ia ʼaho nei ʼaē ‘moʼo fafaga ʼo te kokelekasio ʼa te ʼAtua’ pea mo fai te ʼu faifakamāu (Gāue 20:28). ʼOfape ke hage tonatou ʼu vāhaʼa fakatautehina ko he “ ʼu afuafu ki te mohuku”.

14. Koteā koa te ʼu kalitate fakalaumālie ʼo te ʼu tagata ʼaē neʼe hinoʼi e Moisese ko he kau tuʼi fakamāu ʼi Iselaele?

14 ʼI te tahi ʼu temi neʼe mole kei faʼa ʼamo tokotahi e Moisese te kavega ʼaē ko te faifakamāu ki te hahaʼi (Ekesote 18:13, 18). Neʼe ina tali lelei te tokoni neʼe fai age e te tāmai ʼo tona ʼohoana ke ina fili hona kau tokoni. Pea ko te ʼu tagata feafeaʼi anai ka ina fili? ʼE tou lau fēnei: “ ‘ ʼE tonu anai ke ke filifili ʼi te hahaʼi he kau tagata ʼe mafai, ʼe manavasiʼi ki te ʼAtua, he ʼu tagata agatonu, ʼe fehiʼa ki te mānumānu.’ (...) Pea neʼe filifili ai e Moisese te ʼu tagata mafai ʼi Iselaele katoa pea mo foaki kia nātou he ʼu tuʼulaga, ke nātou pule ki te hahaʼi, pule ki te lauʼi afe, pule ki te lauʼi teau afe, pule ki te lauʼi nimagofulu afe pea mo pule ki te lauʼi hogofulu afe. Pea neʼe nātou fakamāuʼi te hahaʼi ʼi tona temi ʼaē ʼe ʼaoga. Ko te meʼa faigataʼa ʼe nātou tuku kia Moisese, kae ko te ʼu kiʼi faigataʼa ia ʼe nātou fakatokatoka pe, ʼe nātou ʼi tonatou ʼuhiga tagata fakamāu.” — Ekesote 18:21-26.

15. Koteā koa te ʼu kalitate ʼonatou ʼaē ʼe tau mo te tuʼi fakamāu ʼi Iselaele?

15 Neʼe mole fai ia te filifili ʼo te ʼu tagata ki te faifakamāu ʼaki tonatou ʼu taʼu. Neʼe tala e Moisese fēnei: “Koutou filifili he ʼu tagata popoto, pea mo lotomātala, pea mo māhani, ʼi ʼokoutou ʼu telepi, ke ʼau fakanofo nātou ko ʼokoutou ʼu pule.” (Teutalonome 1:13). Neʼe ʼiloʼi lelei pe, ʼe Moisese ia te talanoa ʼaē neʼe fai e te tūpulaga ko Eliu ʼi te ʼu taʼu kua hili atu: “ ʼE mole ko nātou pe ʼaē kua lahi tonatou ʼu ʼaho ʼaē ʼe popoto, ʼo feiā pe mo nātou ʼaē kua matutuʼa ʼaē ʼe mahino ki te fakamāu.” (Sopo 32:9). ʼIo, ko nātou ʼaē neʼe hinoʼi ko te ʼu “tagata māhani”. Kae ʼi te meʼa fuli pe ʼe nātou mafai, manavasiʼi ki te ʼAtua, pea ko te ʼu tagata agatonu, ʼe nātou fehiʼa ki te mānumānu pea ʼe nātou popoto pea mo lotomātala. ʼE hage ʼe ʼiloga mai ko te kau “pule” pea mo te kau “fakamāu” ʼaē ʼe tuʼu ʼi te tohi ʼo Sosue 23:2 pea mo te 24:1 ʼe mole kehekehe mo te kau “tagata ʼāfea” ʼaē ʼe tuʼu ʼi te ʼu vaega pe ʼaia ka neʼe filifili mai ia nātou ʼaia. — Vakaʼi ʼi te tohi Insight on the Scriptures, Tohi 2, pasina 549.

Ko te fai ʼo te fakamāu

16. Koteā ʼaē ʼe tonu ke tou fakatokagaʼi ia ʼaho nei ʼo ʼuhiga mo te ʼu fakatotonu ʼaē neʼe foaki e Moisese ki te kau tuʼi fakamāu foʼou ʼaē neʼe fili?

16 ʼI te foaki ʼo te ʼu fakatuʼutuʼu kia nātou ʼaē neʼe hinoʼi ko te kau fakamāu, neʼe ʼui e Moise fēnei: “Neʼe ʼau fakatotonu ki takotou kau tuʼi fakamāu, ʼo fēnei: ‘Ka koutou fagono anai ki te meʼa ʼaē ʼe hoko ʼi ʼokoutou ʼu tēhina, ʼe tonu anai ke koutou fakamāu ʼaki te faitotonu ia te tagata mo tona tēhina, pe ʼe ko he mātapule. ʼE mole tonu anai ke koutou fakamāu fakapulepule. Koutou fagono fakatatau ki te veliveli mo te lahi. ʼE mole tonu anai ke koutou manavahe ki he tagata, heʼe ko te fakamāu ʼa te ʼAtua; pea ko te meʼa ʼaē ʼe faigataʼa kia koutou, ʼe tonu anai ke koutou ʼaumai ki ʼoku muʼa [Moisese] pea ke ʼau fagono ki ai.’ ” — Teutalonome 1:16, 17.

17. Ko ai koa ʼaē neʼe hinoʼi ko he kau fakamāu, pea koteā koa te valoki ʼa te hau ko Sosafate kia nātou?

17 ʼIo, ʼe mahino ia neʼe ʼaumai he meʼa ke fakamāuʼi e Moisese ʼi tona temi maʼuli. Pea tahi foki, ko te ʼu fakatuʼutuʼu ʼaē neʼe fai ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa faigataʼa neʼe tuku ia ki te kau pelepitelo, te kau levite, kae tāfito ia te kau fakamāu ʼaē neʼe fakanofo (Teutalonome 17:8-12; 1 Fakamatala 23:1-4; 2 Fakamatala 19:5, 8). Ko te tuʼi fakamāu ʼaē neʼe ina fakanofo ʼi te kolo ʼo Suta ʼaē ko te hau ko Sosafate neʼe ina tala fēnei: “Koutou sisio ki te meʼa ʼe koutou fai, ʼe mole koutou fakamāu maʼa te tagata, kae maʼa Sehova. (...) ʼE koutou gāue anai ʼi te manavasiʼi kia Sehova, ʼaki te agatonu pea mo te loto katoa. Ko meʼa fuli ʼe aʼu mai anai kia koutou mai tokotou ʼu tēhina ʼe nonofo ʼi tonatou ʼu kolo, (...) ʼe koutou valoki anai ia nātou, koteʼuhi ke mole nātou agahala kia Sehova pea ke mole hoko he fakafeagai kia koutou pea mo ʼokoutou ʼu tēhina. ʼE tonu anai ke koutou fai feiā ke mole tau mo koutou ia te fai hāla.” — 2 Fakamatala 19:6-10.

18. a) Ko te ʼu pelesepeto feafeaʼi koa ʼaē neʼe tonu ke muliʼi e te kau fakamāu ʼo Iselaele? b) Koteā koa ʼaē neʼe tonu ke manatuʼi tuʼumaʼu e te kau fakamāu, pea koteā te ʼu ikuʼaga ʼe fakahā e te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo tanatou galoʼi ia te faʼahi ʼaia?

18 Koʼeni te ʼu lekula neʼe tonu ke muliʼi e te kau tuʼi fakamāu ʼo Iselaele: ko te fakamāuʼi fakatatau ʼo te tagata maʼu meʼa pea mo te tagata masiva (Ekesote 23:3, 6; Levitike 19:15); ʼe fakamaʼua tāfito ia te mole fakapulepule (Teutalonome 1:17); ʼaua naʼa fai ʼaki he mānumānu (Teutalonome 16:18-20). Neʼe ʼiloʼi lelei pe e te kau tuʼi fakamāu, ko nātou ʼaē ʼe nātou fakamāuʼi ʼe ko te ʼu ōvi ʼa Sehova (Pesalemo 100:3). ʼIo, ko te tahi tupuʼaga ʼaē ʼo te līaki e Sehova ia te Iselaele ʼo te kakano, heʼe ko tona kau pelepitelo pea mo tona kau tauhi ōvi, neʼe nātou fakamāuʼi ʼaki te heʼe agatonu pea mo te gaohi koviʼi ia te hahaʼi. — Selemia 22:3, 5, 25; 23:1, 2; Esekiele 34:1-4; Malakia 2:8, 9.

19. Koteā koa ʼaē ʼe maʼuhiga ai hatatou vakaʼi te ʼu lekula faitotonu ʼaē neʼe fai e Sehova ʼi muʼa atu ʼo totatou temi, pea koteā anai ka tou vakaʼi ʼi te alatike ka hoko mai?

19 ʼE mole fetogi ia Sehova (Malakia 3:6). Ko te sivi fakanounou ʼaenī ʼo ʼuhiga mo te faʼahiga fakamāu ʼa Sehova ʼaē neʼe hoko ʼi Iselaele pea mo te tonu ʼaē ʼa Sehova ki te fakafisi ki te faitotonu, ʼe foaki anai ki te kau tagata ʼāfea ʼo te temi nei ke nātou mulimuli ki ai mokā nātou fai he ʼu faifakamāu. ʼI tona ʼuhiga tuʼi fakamāu, ko Sehova ko te faifaitakiʼaga pea ko te fakatuʼutuʼu faifakamāu ʼaē neʼe ina fakatuʼu ʼi Iselaele, neʼe ina fai te ʼu lekula ko he faʼifaʼitakiʼaga ʼo ʼuhiga mo te fai ʼo te fakamāu ʼaē ʼi te kokelekasio faka kilisitiano. ʼE tou vakaʼi anai te meʼa ʼaia ʼi te alatike ka muli mai.

Tou toe vakaʼi age te ʼu fehuʼi ʼaenī

◻ Neʼe feafeaʼi koa te fakanounou ʼo te faʼahiga faifakamāu ʼaē ʼa Sehova?

◻ Koteā ʼaē ʼe liliu ai Sehova ko he faʼifaʼitakiʼaga ʼo ʼuhiga mo tana aga ʼaē kia Kaino pea mo te taʼiake ʼaē ʼo te tulivio?

◻ Ko ai koa ʼaē neʼe fili ki te gāue tuʼi fakamāu ʼi te temi ʼo te kau pateliaka, pea neʼe feafeaʼi?

◻ Neʼe koteā ʼaē neʼe kehekehe ai te fakatuʼutuʼu faifakamāu ʼa te kau Iselaele pea mo ʼihi age fenua?

◻ Ko te ʼu tagata feafeaʼi koa ʼaē neʼe hinoʼi ʼi Iselaele moʼo fakamāuʼi te fenua ʼaia, pea neʼe koteā te ʼu fakatuʼutuʼu ke mulimuli ki ai?

[Paki ʼo te pasina 10]

ʼI te temi ʼo te kau pateliaka pea ʼi Iselaele, neʼe hinoʼi te kau tagata ʼāfea moʼo fakamāuʼi te kolo.

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae