Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w06 1/12 p. 13-16
  • Ko He ʼu Puani ʼAoga ʼi Te Hiva ʼa Salomone

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Ko He ʼu Puani ʼAoga ʼi Te Hiva ʼa Salomone
  • Te Tule Leʼo—2006
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • ʼAUA NAʼA KOTOU ʼAHIʼAHI “FAFAGU TE ʼOFA IĀ TE AU”
  • (Hiva ʼa Salomone 1:1–3:5)
  • “KOTEĀ ʼAĒ ʼE KOTOU SIOʼI ʼI TE SULAMITE?”
  • (Hiva ʼa Salomone 3:6–8:4)
  • “TE ULO MAI IA SAH”
  • (Hiva ʼa Salomone 8:​5-14)
  • ʼE Feala Koa Ke Tou Maʼu Ia Te ʼOfa Moʼoni?
    Te Tule Leʼo—2015
  • Te Sulamite​—Ko He Faʼifaʼitakiʼaga Lelei
    Te Maʼuli Fakakilisitiano Mo Te Faifakamafola—Kaupepa Ako (2016)
  • ʼE Ko He Faʼifaʼitaki Lelei Koa Kiā Koutou Peʼe Ko He Fakatokaga?
    Te Tule Leʼo—2011
  • Fakanounou ʼo Hiva ʼa Salomone
    Tohi-Tapu Fakaliliu ʼo Te Malama Foʼou
Te Tule Leʼo—2006
w06 1/12 p. 13-16

ʼE Maʼuli Te Folafola ʼa Sehova

Ko He ʼu Puani ʼAoga ʼi Te Hiva ʼa Salomone

“OHAGĒ ko he lilio ʼi lotomālie ʼo te ʼu ʼulu ʼakau talatala, ʼe feiā toku hoa ʼi te lotolotoiga ʼo te kau finemui.” “Ohagē ko he ʼu fuʼu ʼapo ʼi lotomālie ʼo te ʼu ʼulu ʼakau ʼo te vao matuʼa, ʼe feiā te tuʼu ʼo ia ʼaē ʼe au ʼofa ki ai mai te ʼu foha.” “Pe ko ai koa te fafine ʼaia ʼe sio ki lalo kiā tātou ohagē ko te māfoatā, ʼe finemui ohagē ko te māhina ʼaē kua kātoa, mo maʼa ohagē ko te laʼā ʼaē ʼe gigila?” (Hiva ʼa Salomone 2:​2, 3; 6:10) ʼE ko he ʼu vaega taulekaleka ʼaupitō mai te tohi faka Tohi-Tapu ʼa te Hiva ʼa Salomone! Ko te tohi kātoa ʼaia ʼe ko he ʼu palalau fakatuketuke ʼe lahi ʼaupitō ai te ʼu faka ʼuhiga pea mo mālie, koia ʼaē ʼe fakahigoaʼi ai “Ko te hiva mālie ʼaupitō.”​—Hiva ʼa Salomone 1:​1, nota ʼi te lalo pāsina.

Ko te hiva, neʼe faʼu e te Hau ʼo te Iselaele ʼāfea ko Salomone, lagi ʼi te taʼu 1020 ʼi muʼa ʼo totatou temi, lolotoga te kamataʼaga ʼo tana ʼafio hau iā taʼu e 40, ko te hiva ʼaia ʼe ko he tala ʼofa ʼo te tama ʼe tauhi ōvi pea mo te taʼahine ʼo te fenua, ko te Sulamite. ʼE toe fakahā foki ʼi te fakamatala fakatuketuke ʼaia ia te faʼē pea mo te ʼu tuagaʼane ʼo te taʼahine, “te ʼu taʼahine ʼo Selusalemi [te hahaʼi fafine ʼo te nofoʼaga faka hau],” pea mo “te ʼu taʼahine ʼo Sione [te hahaʼi fafine ʼo Selusalemi].” (Hiva ʼa Salomone 1:5; 3:11) ʼE faigataʼa ki te tagata lautohi ʼo te Tohi-Tapu hana fakakehekeheʼi fuli ia nātou ʼaē ʼe palalau ʼi te Hiva ʼa Salomone, kae ʼe feala pē ʼaki te fakatokagaʼi ʼo te ʼu meʼa ʼaē ʼe natou ʼui peʼe ko te meʼa ʼaē ʼe ʼui ʼo ʼuhiga mo nātou.

Mai te ʼaluʼaga ʼaē ʼe tuʼu ʼi te Folafola ʼa te ʼAtua, ko te fakamatala ʼi te Hiva ʼa Salomone ʼe maʼuhiga ʼaupitō ʼuhi ko faʼahi e lua. (Hepeleo 4:12) ʼUluaki, ʼe ina akoʼi mai te ʼofa moʼoni ʼa he tagata pea mo he fafine. Lua, ʼe fakahāhā lelei e te hiva ia te faʼahiga ʼofa ʼaē ʼe maʼu e Sesu Kilisito pea mo te kokelekasio ʼo te kau Kilisitiano fakanofo.​—2 Kolonito 11:2; Efeso 5:​25-31.

ʼAUA NAʼA KOTOU ʼAHIʼAHI “FAFAGU TE ʼOFA IĀ TE AU”

(Hiva ʼa Salomone 1:1–3:5)

“Ke ʼuma mai ʼaki he ʼu ʼuma mai tona gutu, koteʼuhi ʼe lelei age tona ʼofa ʼi te vino.” (Hiva ʼa Salomone 1:2) Ko te fai palalau ʼi te Hiva ʼa Salomone ʼe kamata ʼaki te ʼu palalau ʼo te taʼahine ʼo te fenua ʼaē ʼe ʼave ki te falelā faka hau ʼo Salomone. He koʼe neʼe tupu tona ʼave kiai?

ʼE ina ʼui fēnei: “Neʼe ʼiʼita te ʼu tama ʼo taku faʼē; neʼe natou fakatotonu mai ke au leʼo te gāueʼaga vite.” Neʼe ʼiʼita tona ʼu tokolua ki ai ʼuhi ko te tama tauhi ōvi ʼaē ʼe ʼofa kiai neʼe ina fakaafe ia ia ke nā ʼolo ʼo haʼele ʼi he ʼaho lāulelei. Moʼona tāʼofi ke ʼaua naʼa hoko tana ʼalu, neʼe natou fakatotonu age ke leʼo naʼa ʼolo age “te ʼu lenato liliki ʼo maumauʼi te ʼu gāueʼaga vite.” Ko tana gāue ʼaia neʼe tupu ai tana fakaōvi ki te nofoʼaga ʼo Salomone. Neʼe tokagaʼi tona finemui ʼi tana ʼalu “ki te ʼōloto tuitui,” pea neʼe ʼave ai ia ia ki te loto nofoʼaga.​—Hiva ʼa Salomone 1:6; 2:​10-15; 6:11.

ʼI te fakaʼamuʼamu ʼa te taʼahine ki te tama tauhi ōvi ʼaē ʼe ʼofa ai, neʼe ʼui age ai e te hahaʼi fafine ʼo te nofoʼaga faka hau ke ina ‘sioʼi te ʼu tapugā vaʼe ʼo te faga ōvi’ pea ke ina kumi ia ia. Kae neʼe mole tali e Salomone ke ʼalu. Neʼe fakahā e Salomone te finemuiʼia ʼo te taʼahine pea neʼe ina fakapapau age “he ʼu vesa ʼaulo, mo he ʼu togi siliva.” Kae mole malave te ʼu palalau ʼaia ki te loto ʼo te taʼahine. Mo te hū ʼa te tama tauhi ōvi ki te nofoʼaga ʼo Salomone, pea ina maʼu te taʼahine mo kalaga fēnei: “Ōi! ʼE ke finemui, Ê toku hoa. Ōi! ʼE ke finemui!” Neʼe fakapapau fēnei age e te taʼahine ki te hahaʼi fafine ʼo te nofoʼaga faka hau: “ ʼAua naʼa kotou ʼahiʼahi fakaʼala, pe ke fafagu te ʼofa iā te au, kae ʼe mole au loto kiai.”​—Hiva ʼa Salomone 1:​8-11, 15; 2:7; 3:5.

Te ʼu Tali Ki Te ʼu Fehuʼi Faka Tohi-Tapu:

1:​2, 3​—He koʼe ko te fakamanatu ʼo te ʼu tala ʼofa ʼo te tama tauhi ōvi ʼe fakatatau ki te vino pea ko tona higoa ʼe fakatatau ki te lolo? Ko te vino ʼe ina fakafiafiaʼi te loto ʼo te tagata pea ko te tākai lolo ki te ʼulu ʼe ina fakafimālie, ʼe feiā pē mo te manatuʼi ʼo te ʼofa ʼo te tama pea mo tona higoa, neʼe fakaloto mālohi pea mo fakaloto fīmālie ai ki te taʼahine. (Pesalemo 23:5; 104:15) ʼE tatau mo te kau Kilisitiano moʼoni, tāfito te kau Kilisitiano fakanofo, ʼe nātou lotomālohi pea mo lototoʼa ʼi tanatou fakamanatu ki te ʼofa ʼo Sesu kiā nātou.

1:5​—He koʼe ʼe fakatatau e te taʼahine ʼo te fenua tona kili ʼuli ki “te ʼu falelā ʼo Ketale”? Neʼe lahi te fakaʼaogaʼi ʼo te ʼu fuluʼi tao ki te ʼu faʼu kie. (Faka au 31:20) Ohagē lā, neʼe fakaʼaogaʼi “te ʼu kie fuluʼi tao” moʼo faʼu “te falelā ʼi te tapenakulo.” (Ekesote 26:7) Ohagē pē ko te ʼu falelā ʼa te kau Bédouins iā ʼaho nei, neʼe lagi faʼu te ʼu falelā ʼo Ketale ʼaki te ʼu fuluʼi tao lanu ʼuli.

1:15​—Koteā tona faka ʼuhiga ʼo te ʼui e te tama tauhi ōvi: “Ko ʼou mata ʼe ko te ʼu mata ʼo te ʼu lupe”? Neʼe ʼui e te tama tauhi ōvi ʼo ʼuhiga mo te ʼu mata ʼo te taʼahine ʼaē ʼe ʼofa ai ʼe mata mohemohe, ohagē ko te ʼu mata ʼo te ʼu lupe.

2:7; 3:5​—He koʼe neʼe fai te fakapapau ki te hahaʼi fafine ʼo te nofoʼaga faka hau “ki te ʼu kaseli peʼe ko te ʼu tia ʼo te vao”? Ko te ʼu kaseli pea mo te ʼu tia ʼo te vao ʼe ko he ʼu manu matalelei. ʼE fakamaʼua age e te taʼahine ki te hahaʼi fafine ʼo te nofoʼaga faka hau ʼaki he fakapapau ki te ʼu meʼa fuli ʼe matalelei, ke ʼaua naʼa natou fafagu te ʼofa iā ia.

Te ʼu Puani ʼe Tou Lava Tāʼofi:

1:2; 2:6. ʼE feala pē ke maʼa te ʼu tala ʼofa ʼo he toko lua ʼe nā fakatahi. Kae ʼe tonu ke tōkakaga fakalelei te toko lua ʼaia ko te ʼu fefakahā ʼofa ʼaia ʼe ko he ʼofa moʼoni kae ʼe mole tonu ko he ʼu aga heʼemaʼa, ʼe feala ai anai ke iku ki he ʼu felāveʼi fakasino heʼeʼaoga.​—Kalate 5:19.

1:6; 2:​10-15. Neʼe mole tali e te ʼu tokolua ʼo te Sulamite ke ʼalu te taʼahine mo te tama ʼaē ʼe ʼofa ai ki he koga meʼa lāvaki ʼi te ʼu moʼuga ʼuhi ko te taʼahine ʼe aga heʼe ʼaoga peʼe ʼi ai hana ʼu fakatuʼutuʼu kovi. Neʼe natou fai te puleʼaki ʼaia moʼona haofaki naʼa tō ki he ʼaluʼaga ʼe feala ke iku ai ki he fakahala. Ko te ako kiā nātou ʼaē ʼe fakatahi ke ʼaua naʼa natou fakamamaʼo mai he ʼu koga meʼa ʼe mamaʼo mai te kaugamālie.

2:​1-3, 8, 9. Logolā tana finemui, kae ko te taʼahine Sulamite neʼe ina fakatatau ia ia ki “he safalani noa pē [ko he fisiʼi teu ʼe mole faʼa maʼuhiga tona matalelei] ʼi te matafenua.” ʼUhi ko tona matalelei pea mo tana agatonu kiā Sehova, koia maʼa te tama tauhi ōvi ko te taʼahine ʼe hagē ko “he lilio ʼi lotomālie ʼo te ʼu ʼulu ʼakau talatala.” Koteā te manatu ʼa te taʼahine ʼo ʼuhiga mo te tama? Mai te ʼaluʼaga ʼaē neʼe talavou, koia neʼe fakatatau e te taʼahine ia te tama ki “he kaseli.” Neʼe lagi ko he tama neʼe manavasiʼi ki te ʼAtua pea mo agatonu kiā Sehova. Neʼe ʼui fēnei e te taʼahine: “Ohagē ko he ʼu fuʼu ʼapo ʼi lotomālie ʼo te ʼu ʼulu ʼakau ʼo te vao mātuʼa, ʼe feiā te tuʼu ʼo ia ʼaē ʼe au ʼofa ki ai mai te ʼu foha.” Ko te tui mo te pipiki ki te ʼAtua ʼe mole koa lā ko he ʼu kalitātē lelei ʼaia ʼe tonu ke maʼu e ia ʼaē ʼe kita fakaʼamu ke kita ʼohoana mo ia?

2:7; 3:5. Neʼe mole hake ʼi te loto ʼo te taʼahine ʼo te fenua hona ʼofa kiā Salomone. Neʼe ina fakapapauʼi age foki ki te hahaʼi fafine ʼo te nofoʼaga faka hau ke ʼaua naʼa natou fafagu iā ia hona ʼofa ki he tahi kehe age ʼi te tama tauhi ōvi. Neʼe mole feala ia pea neʼe mole fia ʼofa ia ki he tahi kehe. Ko he Kilisitiano selipatea ʼe fia ʼohoana ʼe tonu ke ina kumikumi pē he kaugana agatonu ʼa Sehova.​—1 Kolonito 7:39.

“KOTEĀ ʼAĒ ʼE KOTOU SIOʼI ʼI TE SULAMITE?”

(Hiva ʼa Salomone 3:6–8:4)

ʼE ʼi ai te meʼa “ ʼe hake mai te toafa ʼe hagē ko he ʼu pou ʼahu.” (Hiva ʼa Salomone 3:6) Koteā ʼaē neʼe sio kiai te hahaʼi fafine ʼo Selusalemi ʼi tanatou hū ki tuʼa ʼo vakaʼi peʼe koteā? Ko Salomone mo tana hahaʼi neʼe natou toe liliu ki te kolo! Pea neʼe ʼave ai mo te taʼahine Sulamite e te hau.

Neʼe muliʼi e te tama tauhi ōvi ia te taʼahine pea neʼe nā felāveʼi. ʼI te kua fakamoʼoni age e te tama tona ʼofa ki ai, neʼe fakahā e te taʼahine tana fia mavae ʼi te kolo ʼo ina ʼui fēnei: “ ʼI muʼa ʼo te agi ʼo te matagi ʼo te ʼaho pea ʼi muʼa ʼo te puli atu ʼo te ʼu malu, ʼe au ʼalu anai ki te moʼuga ʼo te mile pea mo te fuga sia ʼo te olipano.” Neʼe fakaafe e te taʼahine te tama tauhi ōvi ke “ ʼulu ki tona ʼōloto, pea ke kai ki tona ʼu fua matamatalelei.” Neʼe tali maʼa te tama tauhi ōvi: “Kua au ʼulu ki toku ʼōloto, Ê toku tuagaʼane, toku ʼohoana.” Neʼe ʼui age maʼa te hahaʼi fafine ʼo Selusalemi kiā nāua: “Kolua kakai, Ê ʼomatou ʼofaʼaga! Kolua ʼiʼinu pea ke kolua konānā ʼi te ʼofa!”​—Hiva ʼa Salomone 4:​6, 16; 5:1.

ʼI tana ʼosi fakamatala tana moemisi ki te hahaʼi fafine ʼo te nofoʼaga faka hau, neʼe ʼui fēnei age e te taʼahine Sulamite: “ ʼE au mahaki ʼi te laukau.” Neʼe natou fehuʼi fēnei age: “Koteā ʼaē ʼe laka ai tou ʼofaʼaga ʼi he tahi kehe ʼe ʼofa iā koe?” Neʼe tali māʼana: “Ko toku ʼofaʼaga ʼe kili hina pea mo kili kulakula; ʼe ʼiloga kehe age ia ʼi he toko hogofulu afe.” (Hiva ʼa Salomone 5:​2-10) ʼI te laupisi lahi ʼaē neʼe fai age e Salomone, neʼe tali ʼaki he agavaivai e te Sulamite ki ai: “Koteā ʼaē ʼe kotou sioʼi ʼi te Sulamite?” (Hiva ʼa Salomone 6:​4-13) ʼI tana manatu ʼaē ʼe ina maʼu anai hona faigamālie ke tupu ai he ʼofa age ʼo te taʼahine ki ai, koia neʼe ʼāsili age te laupisiʼi ʼo te taʼahine e te hau. Kae neʼe haga ʼofa aipē te taʼahine ki te tama tauhi ōvi. Neʼe tuku age leva e Salomone te taʼahine ke liliu ki tona ʼapi.

Te ʼu Tali Ki Te ʼu Fehuʼi Faka Tohi-Tapu:

4:1; 6:5​—He koʼe ʼe fakatatau te lauʼulu ʼo te taʼahine ki “he faga tao”? Neʼe lagi fai te fakatatau ʼaia ki tona lauʼulu ʼuhi ko te tapa gigila pea mo te matalelei ʼo te fuluʼi tao.

4:11​—ʼE faka ʼuhiga feafeaʼi te ʼui ʼaē ‘ ʼe hali te meli mai te ʼu laugutu’ ʼo te Sulamite pea ʼe maʼu te ‘huʼa meli mo te huʼa pipi ʼi tona lalo ʼalelo’? Ko te meli ʼaē ʼe ʼi te loto tauga meli ʼe huʼa lelei age ia ʼi te meli ʼaē ʼe tafa ki tuʼa. Ko te fakatatau ʼaia, ohagē pē lā ko te huʼa meli pea mo te huʼa pipi ʼaē ʼi te lalo ʼalelo ʼo te taʼahine, neʼe fakaʼaogaʼi moʼo fakahāhā lelei ia te lelei pea mo te fakafimālie ʼo te palalau ʼaē neʼe fai e te Sulamite.

5:12​—Koteā te faka ʼuhiga ʼo te palalau “ko ʼona mata ʼe hagē he ʼu lupe ʼe ōvi ʼi te ʼu kauvai, ʼo natou maʼaʼanu ʼi te huʼa pipi”? ʼE palalau te taʼahine ki te ʼu mata matalelei ʼo tona ʼofaʼaga. Neʼe lagi palalau fakatuketuke ʼo fakatatau te ʼu lopa lanu ʼuli ʼaē ʼe ʼātakai e te lanu hina ʼo tona ʼu mata ki te ʼu lupe lanu nenefu ʼe maʼaʼanu ʼi te huʼa pipi.

5:​14, 15​—He koʼe ʼe fakamatala feiā te agaaga ʼo te ʼu nima pea mo te ʼu vaʼe ʼo te tama tauhi ōvi? ʼE ʼiloga mai neʼe fakatatau e te taʼahine ia te ʼu kauʼi tuhi ʼo te tama tauhi ōvi ki he ʼu meʼa ʼaulo takafuafua pea ko tona ʼu paninia neʼe fakatatau ki te kilisolite. Neʼe ina fakatatau tona ʼu vaʼe ki “he ʼu foʼi pou maka mapeli” ʼuhi ko tanatou tologa pea mo matalelei .

6:​4, nota ʼi te lalo pāsina​—Pe ko te “Kolo Matalelei” ʼe ko Selusalemi? Kailoa ia. Ko te “Kolo Matalelei” ʼe ko “Tilesa.” Ko te kolo Kanaane ʼaia neʼe ʼohofi e Sosue pea hili te temi ʼo Salomone, neʼe liliu te kolo ʼaia ko te taulaga ʼo te puleʼaga ʼo te ʼu telepī e hogofulu ʼi te potu noleto ʼo Iselaele. (Sosue 12:​7, 24; 1 Hau 16:​5, 6, 8, 15) ʼE ʼui fēnei ʼi te tohi: “ ʼE ʼiloga ia neʼe ko he kolo matalelei ʼaupitō, koia ʼaē ʼe tuʼu ai ʼi te fakamatala ʼaenī.”

6:​13, nota ʼi te lalo pāsina​—Koteā koa “te meʼe ʼo te ʼu nofoʼaga e lua”? ʼE toe fakaliliu foki te palalau ʼaia ki te “meʼe ʼo Maanaime.” Neʼe tuʼu te kolo ʼaē neʼe fakahigoa feiāʼi ʼi te potu ʼesitē ʼo te Vaitafe ʼo Solotane ʼe ōvi ki te matā faga ʼo Sapoke. (Senesi 32:​2, 22; 2 Samuele 2:29) Ko “te meʼe ʼo te ʼu nofoʼaga e lua” ʼe lagi ko he faʼahiga meʼe neʼe fai ʼi te kolo ʼaia ʼo ʼuhiga mo he fakafiafia.

7:4​—He koʼe neʼe fakatatau e Salomone ia te kia ʼo te taʼahine Sulamite ki “he tule ivuale”? ʼI te kamata, neʼe laupisi fēnei ia Salomone ki te taʼahine: “Ko tou kia ʼe hagē ko te tule ʼo Tavite.” (Hiva ʼa Salomone 4:4) Ko he tule ʼe loa pea mo tuʼu tonu, pea ko te ivuale ʼe momole. ʼE tokagaʼi e Salomone ia te veliveli pea mo te momole ʼo te kia ʼo te taʼahine.

Te ʼu Puani ʼe Tou Lava Tāʼofi:

4:​1-7. ʼI tana fakamamaʼo mai te ʼu fakaoloolo ʼa Salomone, neʼe fakamoʼoni e te Sulamite, logolā tana heʼe haohaoa, ko ia neʼe pipiki maʼu ki te aga ʼaē ʼe tonu ke fai. Ko tona mālohi ʼaē ʼi te fai ʼo te aga ʼaē ʼe tonu ke fai neʼe ina hikihiki ai tona finemui. ʼE tonu ke feiā mo te ʼu fafine Kilisitiano.

4:12. ʼUhi ko tana fakahā pē tona ʼofa kiā ia kā liliu ko tona ʼohoana, neʼe fakatatau te taʼahine Sulamite ki he ʼōloto matalelei ʼe punupunu e he ʼā peʼe ko he kaupā ʼe hoki feala pē tana hūfi ʼi te fakalaka ʼi te matapā neʼe lokaʼi. Ko he faʼifaʼitaki lelei ia ki te ʼu fafine pea mo te ʼu tagata Kilisitiano ʼaē ʼe mole heʼeki ʼohoana!

“TE ULO MAI IA SAH”

(Hiva ʼa Salomone 8:​5-14)

ʼE fehuʼi fēnei e te ʼu tokolua ʼo te Sulamite ʼi tanatou sisio ki ai ʼe liliu age ki tonatou ʼapi: “Ko ai te fafine ʼaenī ʼe hake ake mai te toafa, ʼo falanaki ki tona ʼofaʼaga?” ʼI muʼa atu, neʼe ʼui fēnei e te tahi ʼo te ʼu tokolua ʼo te taʼahine: “Kapau ko ia ko he kaupā, ʼe tou faʼu anai iā ia ni ʼu haliʼaga siliva, kae kapau leva ko ia ko he matapā, pea ʼe tou pupunu anai ʼaki he koga papa setele.” ʼI te kua ʼahiʼahiʼi ʼo te ʼofa ʼo te Sulamite pea kua ʼiloʼi papau, neʼe ʼui fēnei e te taʼahine: “Ko au ko te kaupā, pea ko toku fatafata ʼe hagē he ʼu tule. Pea kua au liliu ki ʼona mata ohagē ko ia ʼaē ʼe ina maʼu te tokalelei.”​—Hiva ʼa Salomone 8:​5, 9, 10.

Ko te ʼofa moʼoni ʼe ko “te ulo mai ia Sah.” Koteā tona tupuʼaga? Koteʼuhi ko te taʼi ʼofa ʼaia ʼe haʼu mai ia Sehova. ʼE ko Ia ʼaē neʼe ina ʼai kiā tātou ia te fealagia ʼaē ke tou ʼofa. ʼE ko he afi ʼe ulo hoholo. ʼE fakahāhā lelei e te Hiva ʼa Salomone, ko te ʼofa ʼaē ʼe maʼu e he tagata mo he fafine ʼe feala pē ke “mālohi ohagē ko te mate.”​—Hiva ʼa Salomone 8:6.

Ko te hiva matalelei ʼaia ʼa Salomone ʼe ina fakamālamaʼi tātou ʼo ʼuhiga mo te felōgoi iā Sesu Kilisito mo nātou ʼe kau ki te “fafine ʼohoana” ʼi selō. (Apokalipesi 21:​2, 9, MN ) Ko te ʼofa ʼo Sesu ki te kau Kilisitiano fakanofo ʼe laka age ia ʼi he faʼahiga ʼofa ʼa he tagata pea mo he fafine. Ko nātou ʼe kau ki te kalasi ʼo te fafine ʼe natou agatonu ʼo ʼuhiga mo tana pipiki maʼu. ʼAki te ʼofa neʼe toe foaki foki e Sesu mo tona maʼuli maʼa te “tahi ʼu ōvi.” (Soane 10:​16, MN ) Koia ko te kau ʼatolasio moʼoni fuli ʼe natou lava muliʼi te faʼifaʼitaki ʼo te ʼofa pea mo te agatonu tuʼumaʼu ʼa te Sulamite.

[Paki ʼo te pasina 14]

Koteā ʼaē ʼe akoʼi mai ʼi te Hiva ʼa Salomone ʼo ʼuhiga mo te kumi ʼo he hoa ki te ʼohoana?

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae