Tafitoʼaga ʼo Te Kaupepa Ako Te Maʼuli Fakakilisitiano Mo Te Faifakamafola
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 5-11 ʼO FEPUALIO
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | MATEO 12-13
“Te Lea Fakata ʼo Te Fulumeto Pea Mo Te Vao Kovi”
(Mateo 13:24-26) Neʼe ina fakaha age kia natou te tahi lea fakatata, ʼo ina ui fenei: “ ʼE feala ke fakatatau te Puleʼaga ʼo selo ki he tagata ʼe ina nunusi tana pulapula ʼae ʼe lelei ʼi tana gaueʼaga. 25 Pea ʼi te lolotoga momoe ʼa te hahaʼi, neʼe alu age tona fili ʼo ina nunusi te vao kovi ʼi te lotolotoiga ʼo te fulumeto pea neʼe alu leva ia. 26 ʼI te homo ake ʼo te fulumeto ʼo kamata fua, neʼe toe ha ake leva mo te vao kovi.
“Koeni, e Au Fakatahi Mo Koutou i Te Aho Fuli”
2 Ko te ʼu aluʼaga ʼae ʼe hoko ʼi te gaueʼaga ʼo te tagata gaue kele, ʼe fakaha ai pe tanaki feafeaʼi anai e Sesu mai te malamanei te kalasi katoa ʼo te fulumeto, te kau Kilisitiano fakanofo ʼae ka kauga hau mo ia ʼi tona Puleʼaga, pea mo te temi ʼae ka hoko ai anai. Neʼe kamata te nunusi ʼo te pulapula ʼi te Penikosite ʼo te taʼu 33 H.T.S. ʼE katoa anai te tanaki ʼaia, ʼi te temi ʼae ka fakaʼiloga fakaʼosi ai te kau fakanofo ʼae kei maʼuʼuli anai ʼi te fakaʼosi ʼo te tuʼu ʼaeni pea natou hake ai leva ki selo. (Mat. 24:31; Apk. 7:1-4) Koia, ko te lea fakatata ʼaia ʼe tokoni mai ke tou mahino lelei age ki te ʼu aluʼaga ʼae ʼe hoko lolotoga teitei taʼu ʼe 2000. Kotea te ʼu meʼa ʼe hoko ʼo ʼuhiga mo te Puleʼaga ʼe tou mahino ki ai? ʼE talanoa ʼi te lea fakatata ki he temi ʼe nunusi ai te pulapula mo homo ake, pea mo te temi ʼo te taʼukai. ʼE tou vakaʼi tafitō anai ʼi te alatike ʼaeni te temi ʼo te taʼukai.
ʼE TOKAGA SESU KIA NATOU
3 ʼI te kamata ʼo te taʼu 100 H.T.S., “nee . . . ha ake leva” te vao kovi ʼi te temi ʼae neʼe ha lelei leva ʼi te malamanei te kau Kilisitiano loi. (Mat. 13:26) Pea ʼi te kua ʼosi kamata ʼo te taʼu 300 H.T.S., neʼe kua kauga malie ʼaupito age te kau Kilisitiano ʼae neʼe fakatatau ki te vao kovi ʼi te kau Kilisitiano fakanofo. Kotou manatuʼi, ʼi te lea fakatata ʼaia, neʼe kole e te ʼu kaugana ki tonatou pule ke natou taʼaki te vao kovi. (Mat. 13:28) Neʼe kotea te tali ʼa te pule?
(Mateo 13:27-29) Pea neʼe olo age te ʼu tagata kaugana ʼo te pule ʼo te ʼapi, ʼo natou ui fenei age ki ai: ‘Pule, neʼe mole ke nunusi koa la te pulapula ʼae ʼe lelei ʼi tau gaueʼaga? Kaʼe he koʼe ʼe toe homo ake ai mo te vao kovi?’ 28 Neʼe ina ui fenei age kia natou: ‘Ko toku fili ʼae neʼe ina fai te faʼahi ʼaia.’ Pea neʼe ui fenei age e te ʼu tagata kaugana: ‘ ʼE ke loto koa ke matou olo ʼo taʼaki te vao kovi?’ 29 Neʼe ina ui fenei: ‘Kailoa, naʼa kotou maʼua taʼaki fakatahi te fulumeto pea mo te vao kovi.
“Koeni, e Au Fakatahi Mo Koutou i Te Aho Fuli”
4 ʼO ʼuhiga mo te fulumeto mo te vao kovi, neʼe ui e Sesu ke “tuku ke na hohomo fakatahi” ʼo kaku ki te tanaki ʼo te taʼukai. ʼE ha mai ʼi te fakatotonu ʼaia, ʼo kamata ʼi te temi ʼo te kau apositolo ʼo kaku mai kia ʼaho nei, neʼe ʼi ai tuʼumaʼu pe te kau Kilisitiano fakanofo ʼi te kele ʼe natou hage ko te fulumeto. ʼE fakamoʼoni te manatu ʼaia ʼi te ui fenei ʼa Sesu ki muli age ki ʼana tisipulo: “E au fakatahi mo koutou i te aho fuli, o kaku ki te fakaosi o te malamanei.” (Mat. 28:20) Koia, ʼe tokaga Sesu ki te kau Kilisitiano fakanofo ʼi te ʼaho fuli, talu mai te temi ʼaia ʼo kaku ki te temi fakaʼosi. Kaʼe lolotoga te temi loaloaga ʼaia, ʼe faigataʼa hatatou iloʼi papau pe ko ai ʼae neʼe kau ki te kalasi ʼo te fulumeto, he neʼe kauga malie age te kau Kilisitiano ʼae ʼe hage ko te vao kovi. Kaʼe ia teitei taʼu ʼe 30 ʼi muʼa ʼo te kamata ʼo te temi ʼo te taʼukai, neʼe iloʼi lelei leva ia natou ʼo te kalasi ʼo te fulumeto. Neʼe hoko feafeaʼi te faʼahi ʼaia?
(Mateo 13:30) Kotou tuku ke nā hohomo fakatahi ake ʼo kaku ki te taʼukai, pea ʼi te temi ʼo te taʼukai, ʼe au ui fenei anai ki te ʼu tagata tanaki taʼukai: Kotou taʼaki muʼa ia te vao kovi ʼo haʼi fakafuhiga ke tutu, pea kotou tanaki leva te fulumeto ki toku fale tanakiʼaga.
“Koeni, e Au Fakatahi Mo Koutou i Te Aho Fuli”
10 ʼUluaki, ʼe tanaki te vao kovi. ʼI te temi ʼo te tanaki ʼo te taʼukai, ʼe ui e Sesu ki te kau tanaki taʼukai ke natou tanaki muʼa te vao kovi ʼo haʼihaʼi fakafuhiga. ʼI te kua ʼosi kamata ʼo te taʼu 1914, neʼe kamata tanaki e te kau ʼaselo ia te kau Kilisitiano ʼae neʼe hage ko he vao kovi, ʼaki tanatou tuku keheʼi natou mai “te u foha o te puleaga” ʼae neʼe fakanofo.—Mat. 13:30, 38, 41.
11 ʼI te hoko atu ʼo te tanaki ʼaia, neʼe iloga lelei te kehekehe ʼo te ʼu kutuga ʼaia ʼe lua. (Apk. 18:1, 4) ʼI te taʼu 1919, neʼe ha lelei ai te kua to ʼo Papilone Lahi, he neʼe mavae te kau Kilisitiano moʼoni mai tonatou haʼisia ai. Kotea tafitō ʼae neʼe ina fakakeheʼi ai te kau Kilisitiano moʼoni mai te kau Kilisitiano loi? Ko tanatou faifakamafola. Ko te kau takitaki ʼo te Kau Ako Tohi-Tapu neʼe natou kamata fakamaʼuhigaʼi tanatou kau takitokotahi ki te fakamafola ʼo te Puleʼaga. Ohage la, ʼi te kiʼi kaupepa neʼe ta ʼi te taʼu 1919 (To Whom the Work Is Entrusted), neʼe uga ai te kau Kilisitiano fakanofo fuli ke natou faifakamafola ʼi te ʼu ʼapi. Neʼe ui fenei ai: “ ʼE hage ʼe lahi ʼaupito te gaue, kae ʼe ko te gaue ia ʼo te ʼAliki, pea ʼe tou fakahoko pe anai ʼaki tona malohi. ʼE kotou maʼu te pilivilesio ʼae ke kotou kau ki ai.” Kotea ʼae neʼe hoko? ʼO kamata ʼi te temi ʼaia, neʼe tuputupu te gaue faifakamafola ʼa te Kau Ako Tohi-Tapu, ohage ko tona fakamatala ʼi Te Tule Leʼo ʼo te taʼu 1922. Mole tuai, pea neʼe iloʼi te kau Kilisitiano agatonu ʼaia ʼuhi ko tanatou faifakamafola ʼi te ʼu ʼapi, ʼo kaku mai pe kia ʼaho nei.
12 Lua, ʼe tanaki te fulumeto. ʼE fakatotonu fenei e Sesu ki ʼana ʼaselo: “Kotou tanaki te fulumeto ki toku fata” peʼe fale koloa. (Mat. 13:30) Talu mai te taʼu 1919, ʼe kei tanaki pe te kau fakanofo ki te kokelekasio Fakakilisitiano ʼae neʼe kua fakamaʼa. Ko te kau Kilisitiano fakanofo ʼae ʼe kei maʼuʼuli anai ʼi te fakaʼosi ʼo te tuʼu ʼaeni, ʼe hoko anai tonatou tanaki fakamuli ʼi te temi ʼae ka natou maʼu anai tonatou fakapale ʼi selo.—Tan. 7:18, 22, 27.
Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu
(Mateo 12:20) ʼE mole ina moloki anai te kaho ʼae kua mapelu, pea ʼe mole ina matehi anai te vavae malama ʼae ʼe mu veliveli, ʼo kaku ki tana fakahoko ia te faitotonu.
nwtsty tokoni ki te ako ʼo Mat 12:20
Te vavae malama: Ko te malama mahani ʼo he ʼapi neʼe ko te kiʼi ipu kele. Pea neʼe fakafonu te malama ʼaki te moʼi lolo oliveto. Neʼe tatae e te moʼi vavae te moʼi lolo ʼo feala ai ke uloulo tuʼumaʼu te malama. Ko te kupusiga palalau Fakakeleka ʼae ko te “vavae malama” ʼe lagi fakaʼuhiga ki he moʼi vavae mole kei ulo kae kohu pe he kei kakaha. Neʼe fakakikite ʼi te lea polofeta ʼa Esaia 42:3 te manavaʼofa ʼo Sesu; ʼae ʼe mole ina matehi anai ʼi he temi te ʼamanaki ʼae ʼe kei maʼuli ʼi te loto ʼo te hahaʼi agavaivai pea mo gaohi koviʼi.
(Mateo 13:25) Pea ʼi te lolotoga momoe ʼa te hahaʼi, neʼe alu age tona fili ʼo ina nunusi te vao kovi ʼi te lotolotoiga ʼo te fulumeto pea neʼe alu leva ia.
Kua Kotou Iloʼi Koa?
Neʼe feala koa ki he tahi ke alu ʼo to te vao kovi ʼi te gaueʼaga ʼa he tahi age tagata?
NEʼE fakamatala fenei e Sesu ia Mateo 13:24-26: “E fakatatau te puleaga o te atu lagi ki he tagata ae nee ina nunusi he pulapula lelei i tana gaueaga. Kae i te lolotoga o te momoe a te hahai, nee hau leva tona fili o nunusi he sisania i te lotolotoga o te fulumeto, pea nee alu leva ia ia. I te homo ake leva a te fulumeto o kamata fua, nee toe ha ake leva i ai mo te sisania.” Ki te manatu ʼa ʼihi neʼe mole feala ke hoko he aluʼaga feia. Kae kapau ʼe tou fai he ʼu fekumi ʼi te tohi lao ʼa te kau Loma, ʼe tou tokagaʼi ai neʼe kua hoko te aluʼaga ʼaia.
ʼE fakamahino ʼi te tikisionalio Fakatohi-tapu, neʼe tauteaʼi ʼi te lao ʼa te kau Loma ia he tahi ʼe alu ʼo to te vao kovi ʼi te gaueʼaga ʼo he tahi age tagata. Kapau neʼe fai he lao feia, ko tona fakaʼuhiga neʼe kua hoko moʼoni he aluʼaga feia. ʼE fakamahino e te tagata faiako ʼo te lao ʼe higoa ko Alastair Kerr, neʼe fai e te Hau Loma ko Justinien tana tohi lao ko te Digest, ʼi te taʼu 533 H.T.S. Neʼe tohi ai te ʼu lao maʼuhiga ʼo te puleʼaga Loma pea mo te ʼu manatu ʼa te ʼu hahaʼi popoto ʼo te lao, ʼae neʼe maʼuʼuli mai te taʼu 100-250 H.T.S. Neʼe fakamatala ai e he tagata poto ko Ulpian, te aluʼaga neʼe hoko ʼi te lua sekulo. Neʼe alu te tahi ʼo to te vao kovi ʼi te gaueʼaga ʼa te tahi tagata, ʼo fakatupu kovi ai ki te magisi ʼae neʼe kua to ʼi te gaueʼaga ʼaia. Neʼe fakamahino ʼi te lao ʼa te kau Loma te ʼu koga ʼae ʼe feala ke fai e he tahi ʼo ʼuhiga mo ia ʼae neʼe ina fai ia te aga kovi ʼaia. Ohage la, neʼe fakamaʼua ki te tagata agakovi ʼaia ke ina totogi te taʼukai ʼae neʼe puli.
ʼE ha mai ʼi te ʼu aluʼaga ʼae neʼe hoko ʼi te Puleʼaga Loma ʼo te temi muʼa, neʼe fakatafito e Sesu tana lea fakatata ki he aluʼaga neʼe hoko moʼoni.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 12-18 ʼO FEPUALIO
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | MATEO 14-15
“ ʼE Fakaʼaogaʼi He Tokosiʼi Moʼo Fafaga ʼo He Kaugā Malie”
(Mateo 14:16, 17) Kae neʼe ui fenei age e Sesu kia natou: “ ʼE mole ʼaoga ke natou mavae, kotou foaki age hanatou meʼa kai.” 17 Neʼe natou tali fenei age kia te ia: “Ko foʼi pane pe ʼe nima mo ika ʼe lua ʼae ʼe matou maʼu.”
ʼE Fakaʼaogaʼi He Tokosiʼi Moʼo Fafaga ʼo He Kaugā Malie
2 ʼI tana sio ki te hahaʼi kauga malie ʼaia, neʼe ʼofa mamahi Sesu kia natou, ʼo ina fakamalolo natou ʼae neʼe mahahaki pea mo lahi te ʼu meʼa neʼe ina akoʼi age ʼo ʼuhiga mo te Puleʼaga ʼo te ʼAtua. ʼI te kua afiafi, neʼe kole e te kau tisipulo kia Sesu ke ina fekauʼi te hahaʼi ke natou olo ki te ʼu kiʼi kolo liliki ʼae neʼe ovi age ʼo toʼo ai hanatou meʼa kai. Kaʼe neʼe ui fenei e Sesu ki ʼana tisipulo: “Kotou foaki kia natou hanatou meakai e koutou totonu.” Neʼe natou punamaʼuli ai, koteʼuhi neʼe mole lahi te meʼa kai ʼae neʼe natou maʼu, neʼe ko foʼi pane pe ʼe nima mo kiʼi ika pe ʼe lua.
(Mateo 14:18, 19) Neʼe ina ui fenei age: “Kotou ʼaumai kia te au.” 19 Pea neʼe ina fakatotonu ki te hahaʼi kaugā malie ke natou nonofo ifo ki te luna. Neʼe ina toʼo ai te ʼu foʼi pane ʼe nima pea mo te ʼu ika ʼe lua, pea hiki ake ʼona mata ki te lagi ʼo faikole. Hili tana tofitofi te ʼu pane, neʼe ina foaki ki te ʼu tisipulo, pea neʼe natou tufatufa leva ki te hahaʼi.
ʼE Fakaʼaogaʼi He Tokosiʼi Moʼo Fafaga ʼo He Kaugā Malie
3 ʼI te ʼofa ʼae ʼa Sesu, neʼe ina fakahoko ai te milakulo, ko te milakulo pe ʼaia ʼe tahi ʼe fakamatala e te ʼu tagata faitohi Evaselio ʼe tokofa. (Mko. 6:35-44; Luka 9:10-17; Soa. 6:1-13) Neʼe ui e Sesu ki ʼana tisipulo ke natou fakanofo fakakutuga te hahaʼi ʼi te luna, ʼo taki toko 50 pea mo taki toko 100. ʼI tana ʼosi fai te fakafetaʼi, neʼe ina kamata tofitofi te ʼu pane mo vaevae te ʼu ika. Pea neʼe mole foaki fakahagatonu e Sesu te meʼa kai ki te hahaʼi, kaʼe neʼe ina foaki “ki te kau tisipulo, ae nee natou tufatufa leva natou ki te hahai.” Neʼe ko he milakulo ia he neʼe makokona ai te hahaʼi fuli! ʼE kotou fakafuafua age muʼa ki te fakaʼaogaʼi e Sesu he tokosiʼi, ʼana tisipulo, moʼo fafaga te toko lauʼi afe ʼaia.
(Mateo 14:20, 21) Neʼe natou kakai fuli ai ʼo makokona, pea neʼe natou tanaki te ʼu toega kai, ʼo fofonu ai kato ʼe 12. 21 Pea ko natou ʼae neʼe kakai, neʼe ko te teitei toko 5 000 hahaʼi tagata, ʼo mole lau ai te hahaʼi fafine pea mo te tamaliki.
nwtsty tokoni ki te ako ʼo Mat 14:21
ʼo mole lau ai te hahaʼi fafine pea mo te tamaliki: Ko Mateo pe ʼae neʼe talanoa ki te hahaʼi fafine mo te tamaliki ʼi tana fakamatala te milakulo ʼaia. ʼE mahalo pe, ko te teitei toko 15 000 tupu ʼae neʼe fafaga fakamilakulo.
ʼE Fakaʼaogaʼi He Tokosiʼi Moʼo Fafaga ʼo He Kaugā Malie
KOTOU fakakaukauʼi te meʼa ʼaeni neʼe hoko, ʼi muʼa pe ʼo te Pasikate ʼo te taʼu 32 H.T.S. (Lau ia Mateo 14:14-21.) Ko te toko 5 000 hahaʼi tagata, ʼo mole lau te hahaʼi fafine mo te ʼu tamaliki, neʼe natou muliʼi ia Sesu mo ʼana tisipulo ki he koga meʼa lavaki ʼe tuʼu ovi ki te kolo ko Petesaita, ʼi te potu noleto ʼo te kauvai ʼo te Tai ʼo Kalilea.
Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu
(Mateo 15:7-9) Kau malualoi, neʼe tonu te faifakakikite ʼa te polofeta ko Isaia ʼo ʼuhiga mo koutou, ʼi tana ui fenei: 8 ‘ ʼE fakaʼapaʼapa mai te hahaʼi ʼaeni kia te au ʼaki ʼonatou laugutu kaʼe ʼe mamaʼo ʼaupito ʼonatou loto ia te au. 9 ʼE mole he ʼuhiga ʼo tanatou haga atolasio mai kia te au, koteʼuhi ʼe natou akoʼi ki te hahaʼi te ʼu lekula fakatagata.’
nwtsty tokoni ki te ako ʼo Mat 15:7
Kau malualoi: ʼE fakaʼuhiga te kupu Fakakeleka hupokritês ki te kau gaoʼi ʼi te théâtre Keleka (pea ki muli age Loma) ʼae neʼe natou ʼai ki ʼonatou ʼulu te ʼu meʼa moʼo fufu ʼaki ʼonatou fofoga, ʼo fetogi ai tonatou leʼo. Koia, neʼe fakaʼaogaʼi te kupu malualoi ki he tahi ʼe mole ina fakaha tona agaaga moʼoni pea ʼe fai loi mo agakaka. ʼI te vaega ʼaeni, ʼe fakahigoaʼi e Sesu te kau takitaki lotu ko ni “kau malualoi.”—Mat 6:5, 16.
(Mateo 15:26) Neʼe ina tali fenei age: “ ʼE mole lelei ke toʼo te foʼi pane ʼa te ʼu fanau ʼo laku ki te ʼu ʼuhiʼi kuli.”
nwtsty tokoni ki te ako ʼo Mat 15:26
fanau . . . ʼuhiʼi kuli: ʼI te Lao ʼa Moisese, neʼe kau te ʼu kuli ʼi te ʼu manu heʼe maʼa. Koia ʼae ʼe tau fakaʼaogaʼi kovi ai ʼi te Tohi-Tapu. (Le 11:27; Mat 7:6; Flp 3:2; Fkh 22:15) Kae, ʼi te fakamatala ʼa Maleko (7:27) mo Mateo, ʼe ko te kupusiga palalau “ ʼuhiʼi kuli” ʼae ʼe tohi. ʼO ha mai ai, neʼe lagi palalau ia Sesu, ʼaki he manavaʼofa, ki te ʼu manu ʼo te ʼu loto fale ʼa te hahaʼi ʼae neʼe mole ko he kau Sutea. ʼI tana fakatatau te kau Iselaele ki he ʼu “fanau” mo natou ʼae mole ko he kau Sutea ki he ʼu “ ʼuhiʼi kuli,” neʼe fia fakaha ai e Sesu pe ko ai ʼae ʼe tonu ke fakamuʼamuʼa. ʼI he loto fale, ko te ʼu fanau ʼae ʼe ʼuluaki fafaga, ʼosi pea ko te ʼu kuli.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 19-25 ʼO FEPUALIO
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | MATEO 16–17
“ ʼA Ai Te ʼu Manatu ʼAe ʼe Kotou Maʼu?”
(Mateo 16:21, 22) Mai te temi leva ʼaia, neʼe kamata fakamahino e Sesu ki ʼana tisipulo ʼe tonu ke alu ki Selusalemi pea ʼe lahi anai tona fakamamahiʼi e te kau takitaki Sutea, mo te kau pelepitelo pule pea mo te kau sekelipa pea ʼe matehi anai, kaʼe ʼe fakatuʼuake anai ʼi te tolu ʼaho. 22 Pea neʼe toʼo ai ia ia e Petelo pea ina kamata fakatonutonuʼi, ʼo ina ui fenei: “ ʼAliki, tuku tau palalau feia, ʼe mole hoko anai kia koe te ʼu faʼahi ʼaia.”
ʼU Tagata ʼOhoana—Kotou Faʼifaʼitakiʼi Te Takitaki ʼa Kilisito
17 ʼI te tahi ʼaho, neʼe fakahā e Sesu ki tana ʼu tisipulo ʼe tonu ke ʼalu ki Selusalemi, pea ʼe fakatagaʼi ai anai ia ia e “te kau matua, mo te u pule pelepitelo pea mo te kau Sekelipa, ke tamatei pea tuuake i tona tolu aho.” ʼI te moʼi lakaga ʼaia, neʼe toʼo keheʼi e Petelo ia Sesu pea mo ina kamata akonakiʼi ia ia ʼo ina ʼui age: “Ofa te Atua o fakahao koe, Aliki , naa hoko kia te koe te mea aia!” ʼE mahino ia, neʼe maʼu e Petelo ia te ʼofa fakatagata. Kae neʼe tonu ke fakatonutonuʼi ia ia ʼi te moʼi temi ʼaia. Koia neʼe ʼui age e Sesu kiā te ia: “[Fakalaka] i oku tua, Satana, ko koe ko he higaʼaga kia te au, e mole ke fakakaukau kia mea a te Atua, kae kia mea pe a te tagata.”—Mateo 16:21-23.
(Mateo 16:23) Kaʼe neʼe situʼa kia Petelo, ʼo ina ui fenei: “Fakalaka ʼi ʼoku tuʼa, Satana! Ko koe ko he maka fakatupu tukia kia au, koteʼuhi ʼe mole ke maʼu te ʼu manatu ʼa te ʼAtua, kaʼe ko te ʼu manatu ʼa te tagata.”
Ke Kotou Nonofo ʼAlaʼala—ʼE Loto e Satana Ke Ina Kai Koutou
16 ʼE feala pe kia Satana ke ina fakahalaʼi te ʼu kaugana faʼafai ʼa Sehova. Ohage la, kotou manatuʼi te temi ʼae neʼe ui age ai e Sesu ki ʼana tisipulo ʼe kua vave mate. Neʼe ui fenei e te apositolo ko Petelo ʼae neʼe ʼofa kia Sesu: “Agalelei kia te koe, ʼAliki; kailoa, ʼe mole hoko anai kia te koe he meʼa feia.” Neʼe ui fenei e Sesu kia Petelo: “Haʼu ʼi ʼoku tuʼa, Satana!” (Mateo 16:22, 23, MN) He koʼe neʼe fakahigoaʼi e Sesu ia Petelo ko “Satana”? Koteʼuhi neʼe iloʼi e Sesu pe kotea ia te aluʼaga ʼae ka hoko. Neʼe kua vave mate ia Sesu ʼaki ia tana foaki he sakilifisio faitotogi pea mo fakamoʼoni ko te Tiapolo ʼe ko he tahi ʼe gutuloi. Neʼe ko he temi maʼuhiga ʼi te hisitolia ʼo te tagata pea neʼe mole ko he temi ke “agalelei” ai ia Sesu kia ia totonu. Neʼe loto e Satana ke mole nofo ʼalaʼala ia Sesu.
17 Kua fakaovi mai te fakaʼosi ʼo te tuʼu ʼo te u faʼahiga meʼa ʼaeni, pea ʼe tou toe maʼuʼuli foki ʼi he temi maʼuhiga. ʼE loto e Satana ke tou “agalelei” kia tatou totonu ke tou haga maʼuli fiafia ʼi te malama ʼaeni. ʼE ina loto ke mole tou manatuʼi ʼe tou maʼuʼuli ʼi te ʼu ʼaho fakamuli pea ke mole tou nonofo ʼalaʼala. Ke ʼaua naʼa hoko kia koutou te aluʼaga ʼaia! Kaʼe, kotou nonofo “alaala.” (Mateo 24:42) ʼAua naʼa kotou tui ki te loi ʼae ʼe ui e Satana, ʼe kei mamaʼo te fakaʼosi peʼe mole hoko mai anai ia.
(Mateo 16:24) Pea neʼe ui fenei e Sesu ki ʼana tisipulo: “Kapau ʼe fia muli mai he tahi ia te au, ke fakafisi kia ia totonu pea ke ina toʼo tona pou fakamamahi pea mo haga muli mai ia te au.”
‘Koutou ʼOlo Pea Ke Koutou Fai Ni ʼu Tisipulo, ʼo Papitemaʼi Ia Nātou’
9 Koteā ʼaē ʼe fakamaʼua mai mo kapau ʼe tou fia muliʼi te faʼifaʼitaki ʼa Sesu ʼo ʼuhiga mo te fai ʼo te finegalo ʼo te ʼAtua? Neʼe ʼui fēnei e Sesu ki tana ʼu tisipulo: “Kapau ʼe fia muli mai he tahi iā te au, ke fakafisi ia kiā ia totonu pea ke ina toʼo tona pou fakamamahi pea ke muli tuʼumaʼu iā te au.” (Mateo 16:24, MN) ʼI te vaega ʼaenī, neʼe fakahā lelei e Sesu ia te ʼu faʼahi e tolu ʼe tonu ke tou fai. ʼUluaki, ʼe tonu ke tou “fakafisi” kiā tatou totonu. Ko tona fakaʼuhiga, ʼe tonu ke tou situʼa ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou loto kiai, ki totatou ʼu vaivaiʼaga pea mo tali ia te ʼu tokoni pea mo te takitaki ʼa te ʼAtua. Lua, ʼe tonu ke tou ‘toʼo totatou pou fakamamahi.’ ʼI te temi ʼo Sesu, neʼe fakatātā e te pou fakamamahi ia te fakalainoa pea mo te mamahi. ʼI totatou ʼuhiga Kilisitiano, ʼe tou tali anai ʼi ʼihi temi ke fakamamahiʼi tatou ʼuhi ko te logo lelei. (2 Timoteo 1:8) Tatau aipe peʼe manukinukiʼi tatou peʼe valokiʼi tatou e te malamanei, kae ohage ko Kilisito ʼe tou ‘meʼa noaʼi te ufiufi,’ heʼe tou fiafia ʼi tatatou ʼiloʼi ʼaē ʼe tou fakafiafia te ʼAtua. (Hepeleo 12:2) Tolu leva, tou “muli tuʼumaʼu” iā Sesu.—Pesalemo 73:26; 119:44; 145:2.
Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu
(Mateo 16:18) Koia, ʼe au tala atu kia koe: Ko koe ko Petelo. Pea ʼi te fuga maka ʼaeni, ʼe au laga anai taku kokelekasio, pea ʼe mole malo anai te mate ia ia.
nwtsty tokoni ki te ako ʼo Mat 16:18
Ko koe ko Petelo. Pea ʼi te fuga maka ʼaeni: ʼE tau fakaʼuhiga te kupu Fakakeleka pétros ki he “maka; koga maka.” ʼI te vaega ʼaeni, ʼe ko te higoa Fakakeleka (Petelo) ʼae neʼe toʼo age e Sesu kia Simone. (Soa 1:42) Kae ko te tahi kupu ʼe tatau ko pétra ʼe ko te “maka” peʼe maka ʼo te fakatafito, peʼe mata mato. ʼE toe ha te kupu Fakakeleka ʼaia ia Mat 7:24, 25; 27:60; Luk 6:48; 8:6; Lom 9:33; 1Ko 10:4; 1Pe 2:8. Neʼe mole manatu ia Petelo ʼe ko ia tonu te maka, te tafitoʼaga ʼo te kokelekasio ʼae ka laga e Sesu. Koteʼuhi ia 1Pe 2:4-8, neʼe ina tohi ai ko Sesu ʼe ko te ‘maka agele ʼo te fakatafito’ ʼae neʼe fili tonu e te ʼAtua. ʼO toe feia pe mo te apositolo ko Paulo, neʼe ina ui ko Sesu ko te “fakatafito” mo te “foʼi maka fakalaumalie.” (1Ko 3:11; 10:4) Koia, neʼe fia ui e Sesu: ‘Ko koe, ʼae ʼe au fakahigoaʼi ko Petelo, te Koga Maka, ʼae neʼe ke mahino ki te ʼuhiga moʼoni ʼo Kilisito, ia “te fuga maka ʼaeni,” ko te tafitoʼaga ʼo te kokelekasio Fakakilisitiano.’
kokelekasio: Ko te ʼuluaki ha ʼaia ʼo te kupu Fakakeleka ékklêsia. ʼE haʼu mai ia kupu ʼe lua. Ko ék, ʼae ko “tuʼa” mo kaléô, “pauʼi.” ʼE fakaʼuhiga ki he kutuga neʼe pauʼi peʼe fakatahiʼi ki he fakatuʼutuʼu makehe. (Vakaʼi Te ʼu Kupu Mo ʼOna Fakaʼuhiga) Koia, neʼe tala fakatomuʼa e Sesu ʼe faʼufaʼu anai e te ʼu Kilisitiano fakanofo te kokelekasio Fakakilisitiano. ʼE natou hage “ko he ʼu maka maʼuli” ʼe natou lolotoga ‘lagalaga he fale fakalaumalie.’ (1Pe 2:4, 5) ʼE lahi te fakaʼaogaʼi ʼo te kupu “kokelekasio” ʼi te Septante, pea ʼe tau fakaʼuhiga ki te hahaʼi ʼa te ʼAtua. (Te 23:3; 31:30) Ia Gaue 7:38, ko te kau Iselaele ʼae neʼe pauʼi mai Esipito ʼe fakaʼuhiga natou ko he kokelekasio. ʼO toe feia pe, ko te ʼu Kilisitiano ʼae neʼe “pauʼi . . . mai te fakapoʼuli” mo “filifili” mai ʼi te malamanei ke natou faʼufaʼu “te kokelekasio ʼa te ʼAtua.”—1Pe 2:9; Soa 15:19; 1Ko 1:2.
(Mateo 16:19) ʼE au foaki atu anai te ʼu kalavi ʼo te Puleʼaga ʼo selo, pea ko te meʼa ʼae ʼe ke haʼi anai ʼi te kele, ʼe kua haʼi ia ʼi selo, pea ko te meʼa ʼae ʼe ke veteki anai ʼi te kele, ʼe kua veteki ia ʼi selo.
nwtsty tokoni ki te ako ʼo Mat 16:19
te ʼu kalavi ʼo te Puleʼaga ʼo selo: ʼI te Tohi-Tapu, moka fakatoʼo age ki he tahi he kalavi, tatau aipe pe neʼe ko he palalau fakata, neʼe kua ina maʼu ai he faʼahiga pule. (1Klk 9:26, 27; Esa 22:20-22) Koia, ʼe feala ke fakata te “kalavi” ki he pule peʼe ki he maʼua. Neʼe fakaʼaogaʼi e Petelo te ʼu “kalavi” ʼae neʼe foaki age ki ai, ke maʼu e te kau Sutea (Gau 2:22-41), te kau Samalitana (Gau 8:14-17), mo te kau Senitile (Gau 10:34-38) te laumalie maʼoniʼoni ʼa te ʼAtua mo te ʼamanaki ki te Puleʼaga ʼae ʼi selo.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 26 ʼO FEPUALIO–4 ʼO MALESIO
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | MATEO 18–19
“Tokaga Naʼa Ke Fakatupu Higa Kia Koe Totonu Mo ʼIhi Atu”
(Mateo 18:6, 7) Kaʼe ko ʼae ʼe ina fakatukia he tahi ia natou liliki ʼaeni ʼe tui kia te au, ʼe lelei age ke tau ki tona kia he foʼi maka momosi fulumeto pea ke fakamou ʼi te loto tai. 7 “Malaʼia ki te malamanei ʼuhi ko tana fakatupu higa ki te hahaʼi! ʼE moʼoni, ʼe maʼua ke hoko mai te ʼu meʼa fakatupu higa, kaʼe malaʼia ki te tagata ʼae ʼe fakatupu higa!”
nwtsty tokoni ki te ako ʼo Mat 18:6, 7
te maka momosi fulumeto ʼae ʼe fuli e te ʼu asino (nota): Peʼe ko “he foʼi maka momosi fulumeto.” Neʼe feala ke meta 1 ki te 1,5 tona laulahi. Pea neʼe mamafa ʼaupito, koia ʼae neʼe fuli ai e he asino.
te ʼu meʼa fakatupu higa: Mai te kupu Fakakeleka skandalon. ʼE ui e ʼihi, ʼe fakaʼuhiga ki he hele. ʼE toe fakaʼuhiga ki he fihifihia ʼe feala ke tukia peʼe to ai he tahi. ʼE feala ke toe fakata ki he gaue peʼe ko he aluʼaga ʼe ina taki ai he tahi ki he ʼala ʼe mole lelei, mo ina fai he aga ʼe kovi, peʼe agahala ai. Ia Mat 18:8, 9, ʼe feala ke toe fakaliliu te kupu skandalizo ʼae ko te “fakatupu higa” ki te “liliu ko he hele; fakahala.”
nwtsty pāki mo ʼata viteo
Maka momosi fulumeto
Neʼe fakaʼaogaʼi te ʼu maka momosi fulumeto moʼo fakamomosi te ʼu pulapula mo te ʼu oliveto. Neʼe veliveli ʼihi maka ʼo feala pe ki te tagata ke ina fuli. Kae neʼe ʼi ai ʼihi neʼe mamafa age pea neʼe tuku ke fuli e he manu. Neʼe lagi ko te faʼahiga maka ʼaeni ʼae neʼe fuli e Samisoni maʼa te kau Filisitini. (Tfm. 16:21) Neʼe maʼu te ʼu maka ʼae neʼe fuli e te ʼu manu ʼi Iselaele mo ʼihi fenua ʼo te Puleʼaga ʼo Loma.
Maka Momosi Fulumeto ʼi ʼOluga Mo Lalo
Neʼe ko te faʼahiga maka momosi fulumeto ʼaeni ʼae neʼe fuli e te manu, ohage la ko te asino, moʼo fakamomosi te pulapula mo te oliveto. Neʼe feala ke meta 1,5 te laulahi ʼo te maka ʼae ʼi ʼoluga, pea neʼe fuli ʼi te tahi fuga maka ʼe laulahi age.
(Mateo 18:8, 9) Pea kapau ʼe ke higa ʼuhi ko tou nima peʼe ko tou vaʼe, haga ʼo tuʼusi pea mo ke li mamaʼo. ʼE lelei age ke ke alu maʼimoa peʼe ketu ki te maʼuli, ʼi tau maʼu ʼou nima ʼe lua peʼe ko ʼou vaʼe ʼe lua kaʼe fakaʼauha koe ʼo talu ai ʼaki te afi. 9 Pea kapau ʼe ke higa ʼuhi ko tou mata, haga ʼo kapeʼi pea mo ke li mamaʼo. ʼE lelei age ke ke alu mata tahi ki te maʼuli ʼi tau maʼu ʼou mata ʼe lua kaʼe li koe ki te afi ʼo te Se’eni.
nwtsty tokoni ki te ako ʼo Mat 18:9
Seʼeni: Mai te kupu Fakahepeleo gé hinnom, ko tona fakaʼuhiga “Liuʼa ʼo Hinome,” ʼae ʼe tuʼu ʼi te potu saute uesite ʼo Selusalemi ʼafeā. (Vakaʼi te Appendice B12, mape “Jerusalem and Surrounding Area.”) ʼI te temi ʼo Sesu, neʼe liliu te liuʼa ʼaia ko he koga meʼa ʼe tutu ai te ʼu ʼotaʼota. Koia, ʼe fakata te kupu “Seʼeni” ki te fakaʼauha katoa.
nwtstg Te ʼu Kupu Mo ʼOna Fakaʼuhiga
Seʼeni
Ko te higoa Fakakeleka ʼaia ʼo te Liuʼa ʼo Hinome, ʼi te potu saute uesite ʼo Selusalemi ʼi te temi muʼa. (Sel 7:31) Neʼe fakakikite ʼe liliu anai ko he koga meʼa ʼe li ki ai te ʼu sino mate. (Sel 7:32; 19:6) ʼE mole he fakamoʼoni ki te ui ʼae neʼe tutu maʼuli he ʼu manu peʼe ko ni hahaʼi peʼe fakamamahiʼi natou ʼi te Seʼeni. Koia, ʼe mole feala ke fakata e te koga meʼa ʼaia he potu fakapulipuli, ʼe fakamamahiʼi ai ʼo heʼe gata te hahaʼi ʼi he afi. Kaʼe neʼe fakaʼaogaʼi e Sesu mo ʼana tisipulo ia te kupu Seʼeni, moʼo fakata te tautea heʼe gata ʼo te “lua mate,” ko tona fakaʼuhiga ko te mate ʼo talu ai, ʼo pulinoa.—Fkh 20:14; Mat 5:22; 10:28.
(Mateo 18:10) Kotou tokakaga naʼa kotou meʼa noaʼi he tahi ia natou liliki ʼaeni, he ʼe au tala atu kia koutou, ʼe sisio tuʼumaʼu ʼanatou ʼaselo ʼae ʼi selo ki te fofoga ʼo taku Tamai ʼae ʼe ʼi selo.
nwtsty tokoni ki te ako ʼo Mat 18:10
sisio ki te fofoga ʼo taku Tamai: Peʼe “feala ke natou felogoi mo taku Tamai.” Koia ʼuhi ʼae ʼe natou felogoi mo te ʼAtua totonu,ʼe ko te ʼu fakatupu fakalaumalie pe ʼe feala ke natou sisio ki tona fofoga.—Eke. 33:20.
w10-F 1/11 p. 16
ʼE Tokakaga Feafeaʼi Te Kau ʼAselo Kia Tatou
Neʼe fakaha e Sesu ʼe ko te maʼua ʼa te kau ʼaselo ke natou tokakaga ki te maʼuli fakalaumalie ʼa te ʼu kaugana ʼa te ʼAtua. Koia, neʼe fakatokaga fenei e Sesu ʼana tisipulo ke ʼaua naʼa natou fakatupu tukia ki ʼihi: “Kotou tokakaga naʼa kotou meʼa noaʼi he tahi ia natou liliki ʼaeni, he ʼe au tala atu kia koutou, ʼe sisio tuʼumaʼu ʼanatou ʼaselo ʼae ʼi selo ki te fofoga ʼo taku Tamai ʼae ʼe ʼi selo.” (Mateo 18:10) Neʼe mole ui e Sesu ʼi ʼana palalau, ʼe maʼu e ʼana kaugana takitahi hona ʼaselo tauhi. Kae, neʼe ina fia fakaha ʼe gaue tahi te kau ʼaselo mo te ʼAtua, ʼo natou tokakaga moʼoni kia natou ʼae ʼe kau ki te kokelekasio Fakakilisitiano.
Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu
(Mateo 18:21, 22) Pea neʼe haʼu leva ia Petelo kia te ia, ʼo ina fehuʼi fenei age: “ ʼAliki, ʼe tonu koa ke au fakamolemole ʼo tuʼa fia ki toku tehina ʼae ʼe agahala mai kia au? ʼO kaku ki te tuʼa fitu?” 22 Neʼe ui fenei age e Sesu: “ ʼE au tala atu kia koe, ʼo mole kaku ki te tuʼa fitu kaʼe ki te tuʼa 77.”
nwtsty tokoni ki te ako ʼo Mat 18:22
tuʼa 77: “Tuʼa fitugofulu ma fitu.” ʼE feala ke fakaʼuhiga te kupu Fakakeleka ʼaia “70 mo 7” (tuʼa 77) peʼe “ ʼe liuga 7 te 70” (tuʼa 490). ʼI te Septante, ia Sen 4:24 ʼe ha ai te kupusiga palalau “fitugofulu ma fitu.” Koia, ʼe feala ke tou mahino ʼaki te toʼo liuliuga ʼo te numelo 7 ʼe “mole fakatuʼakoi” peʼe “ki te heʼe gata.” ʼI tana faipalalau mo Petelo, neʼe fetogi e Sesu te 7 ki te 77. Neʼe ina fia ui ai ki ʼana tisipulo, ʼe mole fakatuʼakoi te lotofakamolemole. ʼE kehe ia mo te manatu ʼo te Talmud ʼo te kau Papilone (Yoma 86b), ʼae ʼe ui fenei ai: “Kapau ʼe lakahala tuʼa tahi he tagata ʼo kaku ki te tuʼa tolu, ʼe fakamolemole anai tana lakahala. Kae ka tuʼa fa ʼe mole toe fakamolemole anai ki ai.”
(Mateo 19:7) Neʼe natou ui fenei age kia te ia: “Pea he koʼe neʼe fakatotonu e Moisese ke foaki e te tagata ki tona ʼohoana he tohi mavete pea mo ina fakamavae?”
nwtsty tokoni ki te ako ʼo Mat 19:7
tohi mavete: Peʼe “fakamavae.” Moka fakamaʼua ki he tagata neʼe fia mavete ke ina teuteuʼi he pepa mo faipalalau mo te ʼu tagata ʼafeā, neʼe foaki age e te Lao he temi feʼauga ke ina fakakaukauʼi lelei te tonu maʼuhiga ʼaia. Ko te fakatuʼutuʼu ʼa te Lao ke mole hoko mavete te hahaʼi mo puipui te ʼu fafine ʼohoana. (Te 24:1) Kae, ʼi te temi ʼo Sesu, neʼe fakafaigafua e te kau takitaki lotu te mavete. Ko te tagata faihisitolia ʼo te ʼuluaki sekulo neʼe ko te Faliseo ko Josèphe neʼe mavete mo tona ʼohoana. Neʼe ina ui ʼe gafua pe te mavete ʼo he taumatuʼa “tatau aipe pe kotea tona tupuʼaga.”
nwtsty pāki mo ʼata viteo
He Tohi Mavete
Ko te tohi mavete ʼaeni, ʼo te taʼu 71 peʼe 72 H.T.S., neʼe tohi ʼi te lea Fakaalamea. Neʼe maʼu te tohi ʼaia ʼi te potu noleto ʼo te Ouadi Murabbaat, ko he vai tafe kua mamaha ʼi te Toafa ʼo Suta. ʼE fakamatala ai te tau ʼa te kau Sutea ko tona taʼu ono ʼaia, neʼe mavete ai ia Joseph, foha ʼo Naqsan mo Miriam, ʼofafine ʼo Jonathan neʼe maʼuli ʼi te kolo ko Masada.