Tafitoʼaga ʼo Te Kaupepa Ako Te Maʼuli Fakakilisitiano Mo Te Faifakamafola
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 7-13 ʼO MAIO
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | MALEKO 7-8
“To’o Tou Pou Fakamamahi Pea Mo Haga Muli Mai Ia Te Au”
(Maleko 8:34) Pea neʼe ina pauʼi mai te hahaʼi mo ʼana tisipulo kia te ia, ʼo ina ui fenei age kia natou: “Kapau ʼe fia muli mai he tahi ia te au, ke fakafisi kia ia totonu pea ke ina toʼo tona pou fakamamahi pea mo haga muli mai ia te au.
nwtsty tokoni ki te ako ʼo Mko 8:34
ke fakafisi kia ia totonu: Peʼe “ke lituʼa ki ʼona fealagia fuli.” ʼE fakaʼuhiga ʼe ko he tahi ʼe loto ke fakafisi katoa kia ia totonu peʼe ke ina tuku tona maʼuli katoa ki te ʼAtua. ʼE feala pe ke fakaliliu fenei te falasisi Fakakeleka ʼaia “ ʼe kailoa kia ia totonu.” Ko tona fakaʼuhiga ʼe fakafisi ki te ʼu meʼa fuli ʼae ʼe loto ki ai, ʼana fakatuʼutuʼu peʼe ko tona maʼuli fimalie. (2Ko 5:14, 15) Pea neʼe ko te kupu Fakakeleka la ʼaia ʼae neʼe fakaʼaogaʼi ʼe Maleko ʼi tana fakamatala te fakafisi ʼa Petelo kia Sesu.—Mko 14:30, 31, 72.
ʼE Feafeaʼi Koa Takotou Lele ʼi Te Lele ʼAē Ki Te Maʼuli?
“Kapau ʼe fia mulimuli mai he tahi kia te ʼau”, ko te ʼui ʼaia ʼa Sesu ki tana kau tisipulo neʼe fakatahi mo ʼihi age hahaʼi, “ke ina siʼaki ia ia (pe ʼe, “tonu ke ʼui fēnei, ‘fakafisi’ kia ia totonu”, Charles Williams) pea ke ina fua tona pou puluhia pea mo haga muli mai ia te ʼau.” (Maleko 8:34). Kapau ʼe tou tali te fakaafe ʼaenī, ʼe tonu ke tou teuteu ʼo “fai tuʼumaʼu”, ʼo mole ʼui ʼe tou fai heʼe tou maʼu ai anai te ʼu lelei makehe ʼi te maʼuli mamahi faka sakilifisio, ʼuhi ʼi he kiʼi temi ʼe mole kita tokaga ai pea molemo fai ai he fakasiosio tonu ʼe feala ani ke kita veteki meʼa fuli ʼaē kua toka pea mo faka tuʼutāmakiʼia totatou fīmālie heʼegata. ʼI te agamahani ko te tuputupu fakalaumālie ʼe faifai mamalie, kae ʼe ko he meʼa vave foki tona pulihi mokā ʼe mole tou nonofo tokaga tuʼumaʼu!
(Maleko 8:35-37) “Koteʼuhi ko ʼae ʼe faiga ke ina haofaki tona maʼuli, ʼe mate anai ia. Kaʼe ko ʼae ʼe mate ʼuhi ko au peʼe ʼuhi ko te logo lelei, ʼe toe maʼuli anai. 36 He ʼe kotea anai tona ʼaoga ki he tagata hana maʼu te malamanei katoa kaʼe mate ai? 37 Peʼe kotea anai ka foaki e he tagata moʼo fetogi ʼaki tona maʼuli?
Koteā ʼAē Kā Kotou Foaki Anai Ke Kotou Maʼu Ai Ia Te Maʼuli Heʼegata?
3 ʼI te lakaga pē ʼaia, neʼe fai e Sesu te ʼu fehuʼi ʼaenī ʼe lua ke tupu ai hanatou fakakaukau: “He koteā anai hona ʼaoga ki he tagata ʼo hana maʼu te mālamanei kātoa kae ʼe ina totogi ʼaki tona nefesi?” pea: “ ʼIo ʼe koteā anai he meʼa kā foaki e he tagata moʼo fetogi ʼaki ʼo tona nefesi?” (Mko. 8:36, 37) ʼE mahino lelei pē ki he tagata ia te tali ʼaē ki te ʼuluaki fehuʼi. ʼE mole he ʼaoga ki he tagata ke ina maʼu ia te mālamanei kātoa kae ina totogi ʼaki tona maʼuli, peʼe ko tona nefesi. ʼE hoki ʼaoga ia te ʼu koloa mo kapau foki ʼe maʼuli he tahi mo ʼona fakaʼaogaʼi. Ko te lua fehuʼi ʼa Sesu: “ ʼIo ʼe koteā anai he meʼa kā foaki e he tagata moʼo fetogi ʼaki ʼo tona nefesi,” neʼe lagi manatuʼi ai e nātou ʼaē neʼe fakalogo ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe lau e Satana ʼi te temi ʼo Sopo, ʼaē neʼe ina ʼui fēnei: “Ko meʼa fuli ʼaē ʼe maʼu e te tagata, ʼe ina foaki anai ia moʼo haofaki tona maʼuli.” (Sopo 2:4) ʼE lagi moʼoni te ʼu palalau ʼaē neʼe fai e Satana kiā nātou ʼaē ʼe mole tauhi kiā Sehova. Tokolahi te hahaʼi ʼe natou fai anai ia meʼa fuli pē, ʼo natou maumauʼi mo te ʼu pelesepeto, ke haofaki tonatou maʼuli. Kae ʼe mole manatu fēia ia te kau Kilisitiano.
4 ʼE tou ʼiloʼi neʼe mole haʼu Sesu ki te kele moʼo foaki mai he maʼuli fīmālie, mo koloaʼia, pea mo tologa ʼi te mālama ʼaenī. Neʼe haʼu ia moʼo foaki mai ia te fealagia ʼaē ke tou māʼuʼuli ʼo heʼegata ʼi te mālama foʼou, pea ko te ʼamanaki ki te maʼuli ʼaia ʼe ko he meʼa ia ʼe maʼuhiga ʼaupitō kiā tātou. (Soa. 3:16) ʼE ʼiloʼi lelei pē anai e he Kilisitiano te fakaʼuhiga ʼo te ʼuluaki fehuʼi ʼaē neʼe fai e Sesu, “He koteā anai hona ʼaoga ki he tagata ʼo hana maʼu te mālamanei kātoa kae ʼe ina totogi ʼaki tona ʼamanaki ʼaē ki te maʼuli heʼegata?” ʼE mole ʼi ai anai he ʼaoga ki he tahi hana maʼu ia te mālamanei kae ina totogi ʼaki tona nefesi. (1 Soa. 2:15-17) Moʼo tokoni mai ke tou tali ki te lua fehuʼi ʼa Sesu, ʼe lelei ke tou fai kiā tātou ia te fehuʼi ʼaenī: ‘Koteā ʼaē kā au tali ke au sākilifisioʼi ʼi te temi nei ke au maʼu moʼoni ia te maʼuli heʼegata ʼi te mālama foʼou?’ Ko tatatou tali ki te fehuʼi ʼaia, ʼaē ʼe ʼiloga ʼi totatou faʼahiga maʼuli, ʼe hā ai ia te mālohi ʼo te ʼamanaki ʼaia ʼi totatou loto.—Vakaʼi ia Soane 12:25.
(Maleko 8:38) Koteʼuhi ko ʼae ʼe ufiufi anai kia te au mo ʼaku folafola ʼi te taʼiake heʼe agatonu mo agahala ʼaeni, ʼe toe ufiufi anai mo te Foha ʼo te tagata ki ai, moka haʼu ʼi te kololia ʼo tana Tamai fakatahi mo te kau ʼaselo maʼoniʼoni.”
Ko Ai Ia Te Foha ʼo Te Tagata?
Koia, ke tuha te ʼu tisipulo ʼa Sesu mo tona ʼofa, ʼe tonu ke natou lototoʼa pea mo maʼuli fakasakilifisio. Neʼe ui fenei e Sesu: “Ko ʼae ʼe ufiufi anai kia te au mo ʼaku folafola ʼi te taʼiake heʼe agatonu mo agahala ʼaeni, ʼe toe ufiufi anai mo te Foha ʼo te tagata ki ai, moka haʼu ʼi te kololia ʼo tana Tamai fakatahi mo te kau ʼaselo maʼoniʼoni.” (Maleko 8:38) ʼEi, ka haʼu anai ia Sesu, “ ʼe ina liufaki anai kia natou takitokotahi ʼo mulimuli ki tanatou aga.”—Mateo 16:27.
Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu
(Maleko 7:5-8) Koia neʼe fehuʼi fenei age e te kau Faliseo pea mo te kau sekelipa ʼaia kia te ia: “He koʼe ʼe mole mulimuli ʼau tisipulo ki te talatisio ʼa te ʼu tagata ʼo te temi muʼa? Pea he koʼe ʼe mole natou fanofano ʼi muʼa ʼo tanatou kakai?” 6 “Pea neʼe ina tali fenei age kia natou: “Neʼe tonu te faifakakikite ʼa te polofeta ko Isaia ʼo ʼuhiga mo koutou, kau malualoi, ʼi tana tohi fenei: ‘ ʼE fakaʼapaʼapa mai te hahaʼi ʼaeni kia te au ʼaki ʼonatou laugutu kaʼe ʼe mamaʼo ʼaupito ʼonatou loto ia te au. 7 ʼE mole he ʼuhiga ʼo tanatou haga atolasio mai kia te au, koteʼuhi ʼe natou akoʼi ki te hahaʼi te ʼu lekula fakatagata.’ 8 ʼE kotou tuku keheʼi te fakatotonu ʼa te ʼAtua kaʼe ʼe kotou pipiki maʼu ki te talatisio ʼa te ʼu tagata.”
Te ’u Fehuʼi ʼa Te Kau Lautohi
He koʼe neʼe fakafihiʼi e te kau takitaki lotu ia Sesu ʼo ʼuhiga mo te fufulu ʼo te ʼu nima?
▪ Neʼe lahi te ʼu tukugakovi neʼe fai e te kau takitaki lotu Sutea kia Sesu pea mo ʼana tisipulo. Ohage la neʼe natou valokiʼi natou he neʼe mole natou fufulu ʼonatou nima ʼi muʼa ʼo tanatou kakai. Neʼe fakamahino ʼi te Lao ʼa Moisese te ʼu aluʼaga ʼae ʼe tupu ai te mole maʼa ʼo he tahi. Ohage la ko te ʼuli ʼo te sino, peʼe ko te kilia, peʼe moka fafa he tahi ki he sino mate, ʼo he tagata peʼe ko he manu. Pea neʼe toe fakamahino ʼi te Lao pe ʼe kotea ʼae ʼe tonu ke fai e he tahi ke feala ai hana maʼa. Neʼe tonu ke ina fai he sakilifisio, ke fakamaʼa peʼe ke afuhi ia ia.—Levitiko, kapite 11-15; Numelo, kapite 19.
Neʼe toe hilifaki e te kau takitaki lotu Fakasutea, he tahi age ʼu lekula ki te ʼu lao ʼaia. ʼE fakamahino ʼi he tohi, neʼe fai e te kau takitaki lotu, ʼae ʼe toe fakahigoa ko te kau Lapi, he ʼu tuʼuga lekula ki te fakamaʼa ʼo he tahi pea mo te ʼu aluʼaga ʼae ʼe feala ai ke pikisia he tahi ʼo liliu ai ʼo heʼe maʼa. Neʼe fai e te kau takitaki lotu ʼaia he ʼu lekula ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa gaue ʼae ʼe feala ke ʼulihi pea mo ʼae ʼe mole feala ke ʼulihi. Neʼe natou fai mo he ʼu fakamaʼua ki te hahaʼi ke natou mulimuli ki ai ke feala ai hanatou toe liliu ʼo maʼa.
Neʼe fehuʼi fenei e te ʼu fili ʼo Sesu ki ai: “Kotea e mole mulimuli ai au tisipulo ki te talatisio a te kau matua afea, kae e natou kai mo ni nima uli?” (Maleko 7:5) Neʼe mole fia talanoa te kau Faliseo ki te lelei ʼae ʼo te fufulu ʼo te ʼu nima ke maʼa, ʼi muʼa ʼo te kakai. Neʼe fakamaʼua e te kau Faliseo ki te hahaʼi ke natou fufulu ʼonatou nima ʼi muʼa ʼo tanatou kakai, kaʼe neʼe tonu ke natou liligi te vai ki ʼonatou nima ʼo mulimuli ki he faʼahiga fai. Neʼe natou “fihi ʼo ʼuhiga mo te ʼu ipu pea mo te vai ʼae neʼe tonu ke fakaʼaogaʼi, peʼe ko ai ʼae ʼe tonu ke ina liligi te vai, pea mo te koga ʼo te ʼu nima ʼae neʼe tonu ke fufulu.”
Kotea ʼae neʼe ui e Sesu ʼo ʼuhiga mo te ʼu lao ʼaia neʼe fai e te tagata? Neʼe ina ui fenei ki te kau takitaki lotu Fakasutea: “Kau malualoi, nee tonu osi te folafola a te polofeta ko Esaia kia koutou, ae e tuu i te tohi: E fakavikiviki te hahai aeni kia au i te u laugutu, kae e mamao tona loto ia au [Sehova]. E mole he uhiga o takotou hu kia au, tuku ni pelesepeto ae ko ni fakatotonu a te u tagata. Kua kotou siaki te u fakatotonu a te Atua, kae kotou tauhi te talatisio a te u tagata.”—Maleko 7:6-8.
(Maleko 7:32-35) Pea ko ʼihi neʼe natou ʼaumai kia te ia he tagata tuli mo ʼalelo vale, pea neʼe natou kole mamahi age kia te ia ke ina hili tona nima kia ia. 33 Neʼe ina toʼo ʼateaina ia ia ke mamaʼo mai te hahaʼi. Neʼe ina ʼai ʼona kauʼi tuhi ki te ʼu taliga ʼo te tagata, pea ʼi tana ʼosi ʼaʼanu, neʼe fa ki tona ʼalelo. 34 Pea neʼe hiki ake ʼona mata ki te lagi, neʼe manava lahi, pea ina ui fenei age ki ai: “Efata,” ko tona fakaʼuhiga, “Ke ke ava.” 35 Pea neʼe ava ai ʼona taliga, neʼe mole kei faigataʼa tana palalau, pea neʼe kamata palalau lelei ai.
ʼE Koutou Maʼu Koa “Te Manatu a Kilisito”?
9 Neʼe tuli te tagata ʼaia pea mo ʼalelo mate. Neʼe lagi logoʼi e Sesu te hoha ʼo te tagata peʼe ko tana tuʼania. Pea neʼe fai ai e Sesu te meʼa makehe. Neʼe fakamamaʼo mo te tagata ʼaia mai te kaugamālie. Pea neʼe fakahāhā e Sesu ki te tagata te ʼu meʼa ʼaē ka ina fai. Neʼe “ina ai ona tuhi ki ona taliga, nee aanu ifo o tau i tona alelo.” (Maleko 7:33) Pea neʼe haga ake Sesu ki te lagi pea mānava lahi. Ko te milakulo ʼaia ʼaē neʼe ina fai, neʼe ko hana fia ʼui ki te tagata, ‘ko te meʼa ʼaē ʼe ʼau fai kia koe ʼe ʼau fai ʼaki te mālohi ʼa te ʼAtua.’ Moʼo fakaʼosi, neʼe ʼui fēnei e Sesu: “Ava mai.” (Maleko 7:34) ʼI te temi ʼaia, neʼe toe logo ai te tagata, pea mo toe palalau.
10 Neʼe fakaʼapaʼapa lahi ia Sesu ki te hahaʼi! Neʼe ina tokagaʼi te ʼu meʼa ʼaē neʼe ʼi tonatou loto, pea ko tona lotomahino ʼaia neʼe ina uga ia ia ke ina fai he ʼu meʼa ʼo mulimuli ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe ʼi tonatou loto. ʼI totatou ʼuhiga Kilisitiano, ʼe lelei ke tou maʼu pea mo tou fakahā te manatu ʼa Kilisito ʼi te faʼahi ʼaia. ʼE tokoni fēnei mai te Tohi-Tapu: “Ke koutou mau fuli te manatu e tahi, koutou agalelei, mo ofa ki te u tehina, mo manavaofa, pea mo agavaivai.” (1 Petelo 3:8) ʼE lagi tonu anai ke tou fakaʼapaʼapa ki te ʼu meʼa ʼaē ʼi te loto ʼo te hahaʼi mokā tou palalau pea mo tou fai he ʼu meʼa.
11 ʼI te kokelekasio, ʼe feala ke tou fakaʼapaʼapa ki te ʼu meʼa ʼaē ʼi te loto ʼo te hahaʼi, ʼo tou faka maʼuhigaʼi ia nātou, mo tou fai kia nātou te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou loto ke fai mai kia tatou. (Mateo 7:12). Ko tona faka ʼuhiga, ke tou tokakaga ki tatatou ʼu palalau pea mo te faʼahiga fai ʼo tatatou ʼu palalau. (Kolose 4:6) Koutou manatuʼi ‘ko he ʼu palalau vale ʼe hage ko he tā ʼaki he heletā.’ (Tāʼaga Lea 12:18) E feafeaʼi ki te famili? Ko te taumatuʼa ʼaē ʼe feʼofani moʼoni, ʼe nā fakaʼapaʼapa anai ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼi tonā loto. (Efeso 5:33) ʼE mole nā fai anai he ʼu palalau fefeka, mo valoki tuʼumaʼu, pea mo fai he ʼu vāvā fakatupu lotomamahi—he ko te ʼu meʼa ʼaia ʼe feala ke lavea ai tonā loto pea ʼe faigataʼa tona toe pulihi. ʼE toe feiā mo te fānau, ʼe ʼi ai te ʼu meʼa ʼe nātou logoʼi ʼi ʼonatou loto, pea ʼe fakaʼapaʼapa anai kiai te ʼu mātuʼa ʼofa. Kapau ʼe tonu ke fakatonutonuʼi nātou, pea ʼe fai anai e te ʼu mātuʼa te faʼahi ʼaia ʼaki he fakaʼapaʼapa ki te matagafua ʼo tanatou fānau, pea ʼe mole nā fai anai he ʼu meʼa ke nātou ufiufi ai. (Kolose 3:21) Kapau ʼe tou fakahā ʼe tou fakaʼapaʼapa ki te hahaʼi, pea ʼe tou fakahā ai ʼe tou maʼu te manatu ʼa Kilisito.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 14-20 ʼO MAIO
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | MALEKO 9-10
“Ko He Meʼa Neʼe Ha Neʼe Malohi Ai Tanatou Tui”
(Maleko 9:1) Pea neʼe ina ui fenei age kia natou: “ ʼE au tala moʼoni atu kia koutou, ko ʼihi ia koutou ʼae ʼi heni, ʼe mole mamate anai kaʼe heʼeki sisio ki te Puleʼaga ʼo te ʼAtua kua haʼu ʼi tona mafimafi.”
Ko Te ʼu Lea Faka Polofeta Fuli Neʼe Talanoa Kiā Kilisito
9 Kua hili ia te taʼu kātoa ki te temi ʼaē neʼe foaki ai e Sesu ia te fakamoʼoni fakatomuʼa ki tona ʼuhiga Mesia. Kua ʼosi mo te Pāsikate ʼo te taʼu 32 ʼo totatou temi. Tokolahi ʼaē neʼe tui kiā te ia neʼe mole kei nātou muli ia te ia, lagi heʼe ko te ʼu fakataga, mo te fia maʼu koloā, peʼe ko te ʼu tuʼania ʼo te maʼuli. Lagi ko ʼihi neʼe kua nātou lotolotolua peʼe nātou ʼiʼita he neʼe fakafisi ia Sesu ki tanatou ʼu faiga ʼaē ke nātou fakanofo hau ia ia. ʼI te temi ʼaē neʼe ʼahiʼahiʼi ai Sesu e te kau takitaki Sutea, neʼe mole ina fia foaki he fakaʼiloga mai te lagi moʼo faka kolōliaʼi ʼo ia totonu. (Mateo 12:38, 39) ʼI te fakafisi ʼaia ʼa Sesu, lagi neʼe tupu ai he lotolotolua ʼa ʼihi. Tahi ʼaē meʼa, neʼe fakahā e Sesu ia te meʼa neʼe mata faigataʼa ki tana ʼu tisipulo—“e maua ia ke hake ki Selusalemi pea ke tali mamahi lahi mai te kau matua, mo te u pule pelepitelo pea mo te kau Sekelipa, ke tamatei.”—Mateo 16:21-23.
10 Neʼe lagi kei toe māhina e hiva peʼe hogofulu, pea tonu ai leva kiā Sesu “ke mavae ia ʼi te malamanei ʼaenī ʼo ʼalu ki tana Tāmai.” (Soane 13:1, MN) ʼI tana ʼofa ʼaupito ki tana ʼu tisipulo agatonu, neʼe fakapapau age e Sesu ki ʼihi ia nātou ia te meʼa ʼaē neʼe mole ina fia fakahā ki te kau Sutea heʼe tui—he fakaʼiloga mai te lagi. ʼE ʼui fēnei e Sesu: “Mooni, e au tala atu kia koutou, e tutuu i heni, ia natou ae e mole natou iloi anai te mate, i mua o tanatou mamata ki te haele mai o te Foha o te tagata mo tona Puleagahau.” (Mateo 16:28) ʼE mahino ia, neʼe mole ʼui e Sesu ko ʼihi ʼi tana ʼu tisipulo ʼe nātou māʼuʼuli anai ʼo aʼu ki te temi ʼaē ka fakatuʼu ai te Puleʼaga Faka Mesianike ʼi te taʼu 1914. Neʼe fakatuʼutuʼu e Sesu ke ina fakahā ki ʼana tisipulo ʼofaina e toko tolu ia tona kolōlia ʼaē ka ina maʼu anai ʼi tona temi Hau ʼi te Puleʼaga. Neʼe higoa ia te meʼa ʼaia neʼe hā: ko te fetogi faka milakulo.
(Maleko 9:2-6) Hili ki ai ʼaho ʼe ono, neʼe toʼo e Sesu ia Petelo, mo Sakopo pea mo Soane, ʼo natou hake ki he moʼuga maʼoluga. Pea neʼe natou sisio ai ki te fetogi ʼo tona agaaga, 3 neʼe gigila pea mo hihina ʼona kofu tuʼa, ʼo mole feala ki he tahi ʼe fakamaʼa teu ʼi te kele ke ina fakahihina feia he ʼu teu. 4 Pea neʼe ha kia natou ia te polofeta ko Elia pea mo Moisese ʼe nā faipalalau mo Sesu. 5 Pea neʼe ui fenei age leva e Petelo kia Sesu: “ ʼAliki, ʼe lelei ke matou ʼi heni. Tou fakatuʼu he ʼu fale la ʼe tolu, he tahi maʼa koe, mo he tahi maʼa Moisese pea mo he tahi age maʼa Elia.” 6 ʼI tona fakahagatonu, neʼe mole kei ina iloʼi he meʼa ke ina fai, he neʼe kua natou matataku.
Ko Te ʼu Lea Faka Polofeta Fuli Neʼe Talanoa Kiā Kilisito
11 Hili ʼaho e ono, pea ʼave e Sesu ia Petelo, mo Sakopo pea mo Soane ki te moʼuga māʼoluga—lagi ko te tumutumu ʼo te Moʼuga ʼo Helemone. ʼI tanatou ʼi ai, ko Sesu “nee fetogi fofoga i onatou mua, nee huhulu ona fofoga o hage ko te laa, pea nee mamaʼa ona teu o hage ko te malama.” Neʼe toe ʼasi ai mo te ʼu polofeta ko Moisese pea mo Elia ʼe nā fai palalau mo Sesu. ʼE lagi neʼe hoko te meʼa fakaofoofo ʼaia ʼi te pōʼuli, ʼo toe makehe age ia tona taulekaleka. Pea ʼi tona hage ʼaē ʼe moʼoni, neʼe ʼui ai leva e Petelo ke ina fakatuʼu ia he ʼu falelā e tolu—ko he tahi maʼa Sesu, he tahi maʼa Moisese pea mo he tahi maʼa Elia. ʼI te kei lolotoga palalau ʼa Petelo, neʼe ūgia nātou e te mālama pea nātou logo ki te leʼo mai te ʼao ʼe ina ʼui fēnei: “E ko toku Alo aeni, te Ofaina, ia te ia e katoa ai toku loto, koutou fakalogo kia te ia.”—Mateo 17:1-6.
(Maleko 9:7) Pea neʼe ʼi ai leva he ʼao neʼe ina ʼaofi natou, pea neʼe natou logo ai ki he leʼo mai te ʼao, ʼe ina ui fenei: “Ko toku ʼAlo ʼaeni, toku ʼofaina. Kotou fakalogo kia te ia.”
nwtsty tokoni ki te ako ʼo Mko 9:7
he leʼo: Ko te lua fakamatala ʼaeni ʼo te ʼu fakamatala ʼae ʼe tolu ʼi te ʼu Evaselio, ʼe palalau fakahagatonu ifo ai ia Sehova ki te tagata.—Vakaʼi te tokoni ki te ako ʼo Mko 1:11; Soa 12:28.
Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu
(Maleko 10:6-9) Kaʼe ʼi te kamataʼaga, ‘Neʼe ina fakatupu naua tagata mo fafine. 7 “Koia, ʼe mavae anai te tagata mai tana tamai pea mo tana faʼe, 8 ʼo nā liliu ai ko he kakano ʼe tahi,’ ʼo mole kei nā toko lua, kaʼe kua nā liliu ko he kakano ʼe tahi. 9 “Koia, ko te meʼa ʼae neʼe fakatahiʼi e te ʼAtua, ke ʼaua naʼa veteki e te tagata.”
Ko He ʼu Puani ʼAoga ʼo Te Tohi ʼa Maleko
10:6-9. Ko te fakatuʼutuʼu ʼa te ʼAtua ke nonofo fakatahi ia te taumatuʼa. Koia, ʼe mole tonu ai ki he taumatuʼa ke nā foimo māvete, kae ʼe tonu ke nā faigaʼi ke nā maʼuliʼi ia te ʼu pelesepeto ʼo te Tohi-Tapu moʼo tauʼi te ʼu faigataʼa fuli pē ʼaē ʼe feala ke hoko ʼi te nofo ʼohoana.—Mat. 19:4-6.
(Maleko 10:17, 18) Pea ʼi tana mavae mai ai, neʼe lele age te tagata ʼo tuʼutuli ifo ʼi ʼona muʼa pea mo fai age te fehuʼi ʼaeni kia te ia: “ ʼAliki Agalelei, kotea ʼae ʼe tonu ke au fai ke au maʼu ai te maʼuli heʼe gata?” 18 “Pea neʼe tali fenei age e Sesu ki ai: “He koʼe ʼe ke ui ʼe au agalelei? Ko te tokotahi pe ʼe agalelei, ʼe ko te ʼAtua.
nwtsty tokoni ki te ako ʼo Mko 10:17, 18
ʼAliki Agalelei: Neʼe fakaʼaogaʼi e te tagata te kupusiga palalau ʼaeni “ ʼAliki Agalelei” he neʼe ko he ʼu kupu fakalaupisi. Neʼe ko he faʼahiga palalau neʼe fakaʼaogaʼi mahani ki te hahaʼi maʼu tuʼulaga. Pea neʼe fakamaʼua e te kau takitaki lotu moʼo fakaʼapaʼapaʼi ʼo natou. Koia ʼae, neʼe mole fakafisi ai ia Sesu ki te toʼo age ʼo te ʼu kupusiga palalau ʼaeni “Tagata faiako”, “ ʼAliki” (Soa 13:13), kae neʼe ina fia tuku pe ki tana Tamai ia te kololia maʼoluga.
Ko te tokotahi pe ʼe agalelei, ʼe ko te ʼAtua: ʼI heni, ʼe fia fakaha e Sesu ko Sehova te faʼifaʼitakiʼaga lelei tukupau ʼo ʼuhiga mo te meʼa ʼae ʼe lelei. Pea ʼe ko ia Tokotahi pe ʼae ʼe tonu ke ina filifili te meʼa ʼae ʼe lelei pea mo ʼae ʼe kovi. ʼI tanā agatuʼu ʼo kai te fuaʼi ʼakau ʼo te malama ki te meʼa ʼae ʼe lelei mo ʼae ʼe kovi, neʼe faʼao ai e Atama mo Eva te fealagia ʼaia. Kae, ko Sesu neʼe agavaivai pe ʼo tuku ki tana Tamai te fealagia ʼae ke ina fakatuʼutuʼu ni lekula. Neʼe fakaha mai e te ʼAtua te meʼa ʼae ʼe lelei ʼi ʼana fakatotonu ʼae ʼe tuʼu ʼi tona Folafola.—Mko 10:19.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 21-27 ʼO MAIO
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | MALEKO 11-12
“Neʼe Lahi Age Tana Foaki Ia Natou Fuli ʼAe”
(Maleko 12:41, 42) Pea neʼe heka ʼo haga ki te ʼu puha tanaki paʼaga, ʼo ina sioʼi te hahaʼi pe ʼe feafeaʼi tanatou ʼai tanatou paʼaga ki te ʼu puha. Tokolahi te kau maʼu koloa neʼe natou ʼai ni tuʼuga piesi. 42 Neʼe haʼu leva te fafine vitua masiva ʼo ʼai ki ai te ʼu kiʼi foʼi piesi ʼe lua ʼe mole faʼa maʼuhiga.
nwtsty tokoni ki te ako ʼo Mko 12:41, 42
puha tanaki paʼaga: ʼE ui ʼi te ʼu fekumi Fakasutea ʼafeā ko te ʼu puha tanaki paʼaga ʼaia, neʼe faʼu ohage ko he ʼu fakatagi pupuhi peʼe ko he ʼu tala ʼe ʼi ai ʼona kiʼi pu. Neʼe ʼomai te hahaʼi ʼo ʼai ki loto ʼonatou meʼa ʼofa ke fakaʼaoga ki te ʼu gaue kehekehe. Ko te kupu Fakakeleka ʼae ʼe fakaʼaogaʼi ʼi heni ʼe toe tuʼu ia Soa 8:20, pea ʼe fakaliliu ʼaki “te faʼahi ʼae neʼe tuʼu ai te ʼu puha tanaki paʼaga”. Ko te faʼahi ʼaia neʼe tuʼu ʼi te Malaʼe ʼo Te Hahaʼi Fafine. (Vakaʼi te tokoni ki te ako ʼo Mat 27:6 mo te sgd 15.) Mai te ʼu maʼu ʼa te kau lapi, neʼe ko puha tanaki paʼaga ʼe 13 neʼe fakatuʼu holo ʼi te takafoli ʼo te ʼu kaupa ʼo te malaʼe ʼaia. Pea neʼe ui neʼe toe ʼi ai he faʼahi ʼi te fale lotu neʼe tanaki ai he toe koloa, pea neʼe ʼai ki ai mo te ʼu paʼaga ʼae neʼe maʼu ʼi te ʼu puha tanaki.
te ʼu kiʼi foʼi piesi ʼe lua: ʼE fakaʼuhiga ʼi te Fakakeleka, ko “foʼi lepeta ʼe lua,” kae ʼe lepetone moka ʼe ko he foʼi piesi pe ʼe tahi pea ko tona fakaʼuhiga ʼe veliveli pea ʼe manifi. Ko he foʼi lepetone neʼe ko te kiʼi foʼi piesi kapa veliveli ʼosi ʼi te ʼu foʼi piesi kapa ʼae neʼe fakaʼaogaʼi ʼi Iselaele. Ko foʼi lepeta ʼe 128 ko tona tau paʼaga ko he tenalio ʼe tahi.—Vakaʼi Te ʼu Kupu Mo ʼOna Fakaʼuhiga, “Lepetone,” mo te sgd 18.
ʼe mole faʼa maʼuhiga: Ko te kupu Fakakeleka ko·dranʹtes (neʼe toʼo mai te kupu Fakalatina quadrans) ʼe fakaliliu ko he foʼi piesi kapa Loma. Ko katalane ʼe 64 ko tona tau paʼaga ko he tenalio pe ʼe tahi. ʼI heni, ʼe fakaʼaogaʼi ʼe Maleko te falā Loma moʼo fakamahino te fakafuafua ʼo te ʼu foʼi piesi ʼae neʼe fakaʼaogaʼi e te kau Sutea.—Vakaʼi te sgd 18.
(Maleko 12:43) Pea neʼe ina pauʼi ʼana tisipulo kia te ia mo ui fenei age kia natou: “ ʼE au tala moʼoni atu kia koutou, ko te fafine vitua masiva ʼaeni, neʼe lahi age tana foaki ia natou fuli ʼae neʼe natou ʼai ki te ʼu puha tanaki paʼaga.
ʼE Leleiʼia e Sehova Takotou Gāue ʼAki Tokotou Nefesi Katoa
16 Hili ʼaho e lua, ʼi te ʼaho 11 ʼo Nisani, neʼe nofo fualoa ia Sesu ʼi te fale lotu, pea neʼe fakafehuʼi ai ia ia ʼo ʼuhiga mo tana pule pea mo ina tali ki te ʼu fehuʼi fakakākā ʼaē neʼe fai age ʼo ʼuhiga mo te ʼu tukuhau, mo te fakatuʼuake, pea mo te tahi age ʼu meʼa. Neʼe ina fakahā ai ko te kau sekelipa pea mo te kau Faliseo, ʼe nātou “kai te ʼu ʼapi ʼo te kau vitua.” (Maleko 12:40) Pea neʼe heka ia Sesu, ʼi te Malaʼe ʼo te hahaʼi Fafine, ʼaē ʼe ʼui e te talatisio faka Sutea, neʼe tuʼu ai te ʼu puha tānaki paʼaga e 13. Neʼe heka ai ʼo ina sioʼi fakaleleiʼi te hahaʼi ʼaē neʼe nātou ʼai meʼa ʼofa ki te puha tānaki paʼaga. Neʼe lahi te kau maʼu koloā ʼaē neʼe ʼōmai, pea ko ʼihi neʼe nātou fia fakahā ʼe nātou faitotonu, pea neʼe nātou fia hā. (Vakaʼi ia Mateo 6:2.) Pea neʼe sioʼi tāfito e Sesu te fafine. Neʼe mole lagi tokagaʼi e te hahaʼi he meʼa makehe ʼi te fafine ʼaia peʼe ko tana meʼa ʼofa. Kae ko Sesu, ʼaē ʼe ina ʼiloʼi te ʼu loto ʼo te hahaʼi, neʼe ina ʼiloʼi neʼe ko “he fafine vitua masiva.” Neʼe ina toe ʼiloʼi foki mo te lahi ʼo tana meʼa ʼofa—ko “te ʼu kiʼi foʼi piesi e lua, ʼe mole faʼa maʼuhiga.”—Maleko 12:41, 42.
17 Neʼe pāuiʼi e Sesu tana ʼu tisipulo, he neʼe ina loto ke nātou sio tonu ki te meʼa ʼaē ka ina ako age kia nātou. Neʼe ʼui age e Sesu: “Neʼe lahi age te meʼa ʼofa ʼaē neʼe ina foaki, ia nātou fuli ʼaē neʼe nātou tuku paʼaga ki te puha tānaki paʼaga.” ʼI tana fakafuafua neʼe ina ʼai te falā ʼe lahi age ia ʼi te hahaʼi fuli ʼaē neʼe nātou ʼai falā kiai. Ko te fafine ʼaia neʼe ina foaki “te meʼa katoa ʼaē neʼe ina maʼu”—tana ʼu kiʼi foi piesi fakaʼosi. ʼI tana fai te meʼa ʼaia, neʼe ina tuku tana falala kia Sehova. Neʼe ina tuku mai he faʼifaʼitaki ʼo ʼuhiga mo te meʼa ʼe foaki ki te ʼAtua, koteʼuhi neʼe mole faʼa lahi tana meʼa ʼofa ʼi te faʼahi fakakoloa. Kae ia mata ʼo te ʼAtua, neʼe maʼuhiga ʼaupito!—Maleko 12:43, 44; Sake 1:27.
(Maleko 12:44) Ko natou fuli ʼaia neʼe natou ʼai te tupu ʼo tanatou falā, kaʼe ko ia, neʼe ina foaki tona gataʼaga, ia meʼa fuli ʼae neʼe ʼaoga ki tona maʼuli.”
ʼE Leleiʼia e Sehova Takotou Gāue ʼAki Tokotou Nefesi Katoa
17 Neʼe pāuiʼi e Sesu tana ʼu tisipulo, he neʼe ina loto ke nātou sio tonu ki te meʼa ʼaē ka ina ako age kia nātou. Neʼe ʼui age e Sesu: “Neʼe lahi age te meʼa ʼofa ʼaē neʼe ina foaki, ia nātou fuli ʼaē neʼe nātou tuku paʼaga ki te puha tānaki paʼaga.” ʼI tana fakafuafua neʼe ina ʼai te falā ʼe lahi age ia ʼi te hahaʼi fuli ʼaē neʼe nātou ʼai falā kiai. Ko te fafine ʼaia neʼe ina foaki “te meʼa katoa ʼaē neʼe ina maʼu”—tana ʼu kiʼi foi piesi fakaʼosi. ʼI tana fai te meʼa ʼaia, neʼe ina tuku tana falala kia Sehova. Neʼe ina tuku mai he faʼifaʼitaki ʼo ʼuhiga mo te meʼa ʼe foaki ki te ʼAtua, koteʼuhi neʼe mole faʼa lahi tana meʼa ʼofa ʼi te faʼahi fakakoloa. Kae ia mata ʼo te ʼAtua, neʼe maʼuhiga ʼaupito!—Maleko 12:43, 44; Sake 1:27.
w87-F 1/12 p. 30 pal. 1
Ko ʼOkotou Meʼa ʼOfa ʼe Ko He Sakilifisio Moʼoni Koa?
ʼE lahi te ʼu ako ʼe feala ke tou taʼofi mai te hisitolia ʼaia. Pea ko te ako ʼae ʼe fakaofoofo age, ʼe ko te pilivilesio ʼae ke tou fakaʼaogaʼi ʼotatou koloa moʼo lagolago ki te tauhi moʼoni. Kae ko te meʼa ʼae ʼe maʼuhiga ʼaupito ki te ʼAtua ʼe mole ko te foaki ʼo te tupu ʼo takita falā, kae ko te meʼa ʼae ʼe maʼuhiga ʼi tokita loto. Ko tona fakaʼuhiga koa, ʼe tou foaki he ʼu meʼa ʼe mole faʼa maʼuhiga? Peʼe ko ʼotatou meʼa ʼofa ʼe ko he ʼu sakilifisio moʼoni koa kia tatou?
cl-F p. 185 pal. 15
ʼE Maʼu Te Poto ʼi “Te Folafola ʼa Te ʼAtua”
15 ʼI te hahaʼi fuli ʼae neʼe ʼomai ki te fale lotu ʼi te ʼaho ʼaia, neʼe mole koa la ko te fafine vitua ʼae neʼe fakatokagaʼi mai ʼi te Tohi-Tapu? ʼAki te faʼifaʼitaki ʼaeni, ʼe akoʼi mai ai e Sehova ʼe ko ia, ʼe ko he ʼAtua ʼe lotofakafetaʼi. ʼE fiafia ʼi te tali ʼo te ʼu meʼa ʼofa ʼae ʼe foaki age ʼaki he loto katoa, tatau aipe pe ʼe fealagia ke foaki lahi age e ʼihi. Neʼe ko he faʼahiga ako taulekaleka ʼaia kia tatou neʼe fia tuku mai e Sehova ke tou taʼofi maʼu.
Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu
(Maleko 11:17) Pea neʼe faiakonaki mo ui fenei age kia natou: “ ʼE mole tohi koa la ‘ ʼE fakahigoa anai toku ʼapi ko he fale faikole maʼa te ʼu puleʼaga fuli’? Kaʼe neʼe kotou fakaliliu koutou ko he fale ʼo te kau kaihaʼa.”
nwtsty tokoni ki te ako ʼo Mko 11:7
he fale faikole maʼa te ʼu puleʼaga fuli: ʼI te ʼu tagata faitohi Evaselio ʼe tolu ʼae ʼe palalau kia Esa 56:7, ko Maleko tokotahi pe ʼae neʼe ina ʼai te kupusiga palalau ʼaeni “maʼa te ʼu puleʼaga fuli [hahaʼi].” (Mat 21:13; Luk 19:46) Ko te fale lotu ʼo Selusalemi neʼe tonu ko he koga meʼa ʼe ʼomai ki ai te kau Iselaele mo te kau matapule ʼae neʼe manavasiʼi ki te ʼAtua, ʼo atolasio mo faikole ai kia Sehova. (1Ha 8:41-43) Koia neʼe tonu ai te tauteaʼi e Sesu ia te kau Sutea, ʼi tanatou fakaʼaogaʼi te fale lotu ko he fakatauʼaga koloa ʼo liliu ai ko te fale ʼo te kau kaihaʼa. Neʼe natou fakalotovaivaiʼi ai te hahaʼi ʼae neʼe ʼomai mai te ʼu fenua fuli ʼo mole natou fakaovi ai kia Sehova, ʼi tona fale faikole pea mole natou iloʼi ai ia ia.
(Maleko 11:27, 28) Neʼe natou toe ʼomai ki Selusalemi. Pea ʼi tana fealuʼaki ʼi te fale lotu, neʼe olo age kia te ia te kau pelepitelo pule, mo te kau sekelipa pea mo te kau takitaki Sutea 28 ʼo fehuʼi fenei age kia te ia: “Ko ai ʼae neʼe ina fakagafua atu ke ke fai ia te ʼu meʼa ʼaeni?”
Neʼe Ina Fakaʼaogaʼi He Fuʼu Fiku Moʼo Akoʼi He Manatu Maʼuhiga ʼo ʼUhiga Mo Te Tui
Ki muli age, neʼe hu ia Sesu mo ʼana tisipulo ki Selusalemi. Ohage ko tana agamahani, neʼe alu ia Sesu ki te fale lotu pea neʼe kamata faiakonaki ai. Neʼe lagi manatuʼi e te kau pelepitelo pule pea mo te kau takitaki Sutea, te meʼa ʼae neʼe fai e Sesu ʼi te ʼanafi ki te hahaʼi fetogi paʼaga, koia neʼe natou fehuʼi fenei age kia te ia: “Ko ai ʼae neʼe ina fakagafua atu ke ke fai ia te ʼu meʼa ʼaeni?”—Maleko 11:28.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 28 ʼO MAIO –3 ʼO SUNIO
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | MALEKO 13-14
“ ʼAua Naʼa Kotou Matataku Ki Te Tagata”
(Maleko 14:29) Kaʼe neʼe tali fenei age e Petelo kia te ia: “ ʼE mole au liakī anai ia koe, tatau aipe pe ʼe natou liakī fuli anai ia koe.”
(Maleko 14:31) Kaʼe neʼe ina tala fakamalohi age: “Kailoa, ʼe mole au fakafisi anai kia te koe tatau aipe pe ʼe tonu ke au mate mo koe.” Neʼe toe palalau feia pe mo te ʼu tisipulo fuli ʼae.
(Maleko 14:50) Pea neʼe natou liakī fuli ia ia kaʼe natou feholaki.
(Maleko 14:47) Kaʼe ko te tahi ia natou ʼae neʼe tutuʼu ai, neʼe ina tohoʼi ake tana heleta pea mo ina taʼi te tagata kaugana ʼa te pelepitelo lahi, ʼo motu ai tona taliga.
(Maleko 14:54) Kaʼe neʼe muliʼi ia ia e Petelo mai mamaʼo, ʼo kaku ki te malaʼe ʼo te pelepitelo lahi. Neʼe heka fakatahi mo te kau faifekau pea mo fakamafana ʼi te afi.
(Maleko 14:66-72) ʼI te nofo ʼa Petelo ʼi te malaʼe, neʼe alu age te tahi ʼi te ʼu taʼahine faifekau ʼa te pelepitelo lahi. 67 ʼI tana sio ki te fakamafana ʼa Petelo, neʼe sio fakahagatonu ki ai mo ui fenei age: “Mo koe la neʼe ke fakatahi mo te tagata Nasaleti, te Sesu ʼaia.” 68 Kaʼe neʼe fakafisi ia ki ai, ʼo ina ui fenei age: “ ʼE mole au iloʼi ia ia pea ʼe mole au mahino ki te ʼu meʼa ʼae ʼe ke palalau ki ai.” Neʼe alu ai ki te matapa. 69 ʼI ai, neʼe sio ia te taʼahine faifekau kia ia, ʼo ina ui fenei age kia natou fuli ʼae neʼe tutuʼu ai: “Mo ia ʼaeni, ʼe kau ia natou.” 70 Pea neʼe toe fakafisi ia ki ai. Pea hili he kiʼi temi, neʼe ui fenei age e natou ʼae ʼe tutuʼu ai kia Petelo: “ ʼE mahino ia, ʼe ke kau ia natou, he ʼe ko koe ko te Kalilea.” 71 Kaʼe neʼe ina ui fakamalotoloto age: “Malaʼia kia au mo kapau ʼe au loi! ʼE mole au iloʼi te tagata ʼaena ʼe kotou palalau ki ai!” 72 ʼI te moʼi temi pe ʼaia, neʼe ʼuʼua te moa, ko tona tuʼa lua ʼaia. Pea neʼe manatuʼi ai e Petelo te ʼu palalau ʼaeni neʼe fai age e Sesu: “ ʼI muʼa ʼo te ʼuʼua tuʼa lua ʼa te moa, kua ke fakafisi tuʼa tolu anai kia au.” Pea neʼe tagi mamahi ai.
ia-F p. 200 pal. 14
Neʼe Ina Ako Te Lotofakamolemole Mai Tona Pule
14 Neʼe fealuʼaki fakafufu ia Petelo, pea neʼe tau atu ki te toe ʼapi lahi ʼi Selusalemi. Ko te ʼapi ʼo te pelepitelo lahi mo maʼu koloa ko Kaifa. ʼI te agamahani, ʼe maʼu ʼi te ʼu ʼapi ʼaia he malaʼe ʼi loto pea mo he matapa ʼi te huʼaga. Neʼe mole natou tali ke ʼulu ia Petelo ki loto. Kua nofo ia Soane ʼi loto koteʼuhi ʼe iloʼi e te pelepitelo lahi ia ia. Koia neʼe ina fakalotoʼi te fafine ʼae ʼe leʼoleʼo te matapa ke ina avahi age ki tona kaumeʼa ko Petelo. ʼE hage neʼe mole muliʼi e Petelo ia Soane. Pea neʼe mole faiga ia ke ʼulu ki te ʼapi mo fakaovi kia Sesu tona Pule. ʼE nofo ia ʼi te malaʼe mo te kau faifekau pea mo te ʼu kaugana, ʼo natou fakamafana ʼi te afi. ʼE ina sioʼi te fakalaka ʼo natou ʼae neʼe pauʼi ke natou ʼomai ʼo fai he ʼu fakamoʼoni loi ʼi te fakamauʼi ʼo Sesu.—Maleko 14:54-57; Soane 18:15, 16, 18.
it-2-F p. 585 pal. 3
Petelo
Neʼe lava hū ia Petelo ki te malaʼe ʼo te nofoʼaga ʼo te pelepitelo lahi, he neʼe tokoni age te tahi tisipulo, neʼe lagi mulimuli ia ia, pe neʼe lagi nā kaugā ʼolo. (Soa. 18:15, 16) Neʼe mole nofo fakalogologo ia ʼi te fakapoʼuli peʼe ina fai ke mole tokagaʼi, kae neʼe fakaovi mai ʼo fakamāmāfana ʼi te afi. ʼAki te mālamagia ʼo te afi, neʼe iloʼi ai e te hahaʼi neʼe kau mo Sesu, pea neʼe natou ʼasili tui ki te faʼahi ʼaia, ʼuhi ko tana faʼahiga palalau ʼae neʼe hage ko te kau Kalilea. ʼI tanatou talaʼakiʼi ia ia, neʼe fakafisi tuʼa tolu ia Petelo ʼe mole ina iloʼi ia Sesu, ʼo ina fai ai mo te ʼu fasituʼu. Pea ʼi te kolo ʼaia, neʼe ʼuʼua tuʼa lua ai te moa, pea ‘neʼe maliu [ia Sesu] ʼo sio fakahagatonu kia Petelo.’ Pea ʼaki he lotomamahi, neʼe hū ai ia Petelo ki tuʼa ʼo tagi mamahi. (Mat. 26:69-75; Mko. 14:66-72; Luk. 22:54-62; Soa. 18:17, 18) Kae neʼe hoko te ʼu kole mamahi ʼaē neʼe fai ki muʼa atu e Sesu maʼa Petelo, he neʼe mole vaivai katoa tana tui.—Luk. 22:31, 32.
Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu
(Maleko 14:51, 52) Kaʼe neʼe kamata mulimuli ia te ia te tupulaga neʼe ina tui tona kofu lino manifi, pea neʼe faigaʼi e ʼihi ke natou puke ia ia, 52 kaʼe neʼe ina liakī tona kofu lino kaʼe hola telefua.
Ko He ʼu Puani ʼAoga ʼo Te Tohi ʼa Maleko
14:51, 52—Ko ai te tūpulaga ʼaē neʼe “hola telefua”? ʼE ko Maleko pē ʼaē ʼe talanoa ki te meʼa ʼaia neʼe hoko, koia ʼe feala ke tou manatu neʼe palalau ʼo ʼuhiga mo ia totonu.
(Maleko 14:60-62) Neʼe tuʼu ake ai te pelepitelo lahi ʼo ina fehuʼi fenei age kia Sesu: “ ʼE mole hau tali ki ai? ʼE mole ke logo koa la ki te ʼu tukugakovi ʼae ʼe fai e te ʼu tagata ʼaeni ʼo ʼuhiga mo koe?” 61 Kaʼe neʼe mole gu ia, neʼe nofo fakalogologo. Pea neʼe toe fakafehuʼi ia ia e te pelepitelo lahi ʼo ui fenei: “Ko koe koa ia Kilisito te ʼAlo ʼo te ʼAtua Maʼoniʼoni?” 62 Pea neʼe tali fenei leva e Sesu: “ ʼEi ko au, pea ʼe kotou sisio anai ki te Foha ʼo te tagata ʼe heka ʼi te toʼomataʼu ʼo te malohi pea ʼe haʼu ʼi te ʼu ʼao ʼo te lagi.”
Neʼe ʼAve Ia Sesu Kia Anasi, Pea Ki Muli Age Kia Kaifa
Neʼe iloʼi e Kaifa neʼe mole leleiʼia e te kau Sutea moka lau e he tahi ʼe ko ia te ʼAlo ʼo te ʼAtua. Ki muʼa atu, ʼi te temi ʼae neʼe fakahigoaʼi ai e Sesu te ʼAtua ko tana Tamai, neʼe fia matehi ia ia e te kau Sutea he neʼe natou manatu neʼe ina “fakatatau ai ia ia ki te ʼAtua.” (Soane 5:17, 18; 10:31-39) ʼI te iloʼi e Kaifa te faʼahi ʼaia, neʼe ina fai ai te ʼu palalau kaka ʼaeni kia Sesu: “ ʼE au fakatotonu atu ia muʼa ʼo te ʼAtua maʼuli, kapau ko koe ko Kilisito, te ʼAlo ʼo te ʼAtua, fakaha mai kia matou!” (Mateo 26:63) ʼE mahino ia, neʼe kua fakamoʼoni ia Sesu ʼe ko ia te ʼAlo ʼo te ’Atua. (Soane 3:18; 5:25; 11:4) ʼI te lakaga leva ʼaeni, ka na pau la neʼe nofo fakalogologo, neʼe feala ai ke natou manatu neʼe ko he fakamoʼoni ʼaia ʼe mole ko ia ko te ʼAlo ʼo te ʼAtua pea mo Kilisito. Koia, neʼe ui fenei e Sesu: “ ʼEi ko au, pea ʼe kotou sisio anai ki te Foha ʼo te tagata ʼe heka ʼi te toʼomataʼu ʼo te malohi pea ʼe haʼu ʼi te ʼu ʼao ʼo te lagi.”—Maleko 14:62.