Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • mwbr20 Sanualio p. 1-8
  • Tafitoʼaga ʼo Te Kaupepa Ako Te Maʼuli Fakakilisitiano Mo Te Faifakamafola

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Tafitoʼaga ʼo Te Kaupepa Ako Te Maʼuli Fakakilisitiano Mo Te Faifakamafola
  • Tafitoʼaga ʼo Te Kaupepa Ako Te Maʼuli Fakakilisitiano Mo Te Faifakamafola—2020
  • Manatu Tafito
  • VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 6-​12 ʼO SANUALIO
  • VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 13-​19 ʼO SANUALIO
  • VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 20-​26 ʼO SANUALIO
  • VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 27 ʼO
Tafitoʼaga ʼo Te Kaupepa Ako Te Maʼuli Fakakilisitiano Mo Te Faifakamafola—2020
mwbr20 Sanualio p. 1-8

Tafitoʼaga ʼo Te Kaupepa Ako Te Maʼuli Fakakilisitiano Mo Te Faifakamafola

VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 6-​12 ʼO SANUALIO

TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | SENESI 1-2

“Neʼe Fakatupu e Sehova Ia Te Maʼuli”

1:​3, 4, 6, 9, 11, 14, 20, 24, 27 3 Nee ui leva e te Atua: Ke ha te malama! Pea nee ha leva te malama. 4 Nee sio leva te Atua nee lelei te malama; pea nee vahei kehe leva e te Atua te malama mai te fakapouli. 6 Nee ui leva e te Atua: Ke i ai he vaha i loto o te atu vai. 9 Nee ui leva e te Atua: Ke tanaki te u vai i lalo o te lagi ki he kogamea e tahi, pea ke ha te kele moamoa. Pea nee hoko leva te mea aia. 11 Pea nee ui leva e te Atua: Ke homo i te kele he vao fuluihega, mo ni luna o tahi mo ia tona pulapula, pea mo ni akau fua o tahi mo ia tona pulapula o mulimuli ki tona faahiga. Pea nee fakahoko leva te mea aia. 14 Nee ui leva e te Atua: Ke ha ni mea malama i te lagi ke vahei te aho mo te pouli; ke tuu te u malama aena ko ni fakailoga o te temi, mo te u aho, mo te u tau. 20 Nee ui leva e te Atua: Ke tupu o lahi i te vai ni manu mauuli, pea ke lele i te lagi ni manulele. 24 Nee ui leva e te Atua: Ke tupu i te kele ni manu mauuli i te u faahiga kehekehe, ni manu lalata, mo ni manu totolo, pea mo ni manu kehekehe o te vao. Pea nee hoko leva te mea aia. 27 Nee fakatupu leva e te Atua te tagata o fakatatau kia ia; nee ina fakatupu te tagata o fakatatau ki te paaki o te Atua, nee ina fakatupu te tagata mo te fafine.

(Senesi 1:​3, 4) Nee ui leva e te Atua: Ke ha te malama! Pea nee ha leva te malama. 4 Nee sio leva te Atua nee lelei te malama; pea nee vahei kehe leva e te Atua te malama mai te fakapouli.

(Senesi 1:⁠6) Nee ui leva e te Atua: Ke i ai he vaha i loto o te atu vai.

(Senesi 1:⁠9) Nee ui leva e te Atua: Ke tanaki te u vai i lalo o te lagi ki he kogamea e tahi, pea ke ha te kele moamoa. Pea nee hoko leva te mea aia.

(Senesi 1:​11) Pea nee ui leva e te Atua: Ke homo i te kele he vao fuluihega, mo ni luna o tahi mo ia tona pulapula, pea mo ni akau fua o tahi mo ia tona pulapula o mulimuli ki tona faahiga. Pea nee fakahoko leva te mea aia.

it-1-F 563

Fakatupu

ʼI te ʼuluaki ʼaho ʼi te ui ʼae e te ʼAtua: “Ke ha te malama!” neʼe tapa ai te malama kae neʼe ugia ʼi te ʼu ʼao. Neʼe mole feala ai ke iloʼi mai te kele pe neʼe haʼu maifea te malama ʼaia. ʼE ko he lagi aluʼaga neʼe hoko mamalie, ohage ko tona fakaliliu e J. W. Watts: “Pea neʼe ha mamalie ai ia te malama.” (Sen 1:​3, A Distinc­tive Translation of Genesis) Neʼe vaheʼi kehe e te ʼAtua te malama mo te fakapoʼuli, ʼo ina fakahigoaʼi ai ko te ʼAho pea mo te Poʼuli. ʼE ha mai ai neʼe takaminomino ia te kele pea mo ina takafoliʼi te laʼa, ʼo laʼaina mo fakapoʼuligia ai te potu esite mo te potu uesite.​​—Sen 1:​3, 4

Senesi 1:​3, 4 Nee ui leva e te Atua: Ke ha te malama! Pea nee ha leva te malama. 4 Nee sio leva te Atua nee lelei te malama; pea nee vahei kehe leva e te Atua te malama mai te fakapouli.

ʼI te lua ʼaho, neʼe vaheʼi lua e te ʼAtua ia te ʼu vai. Neʼe kei toe te vai ʼi lalo, kae neʼe lahi age te vai ʼae neʼe vaheʼi ki ʼoluga. Neʼe fakahigoaʼi e te ʼAtua te vaha ʼo lalo mo ʼoluga ko te Lagi. Neʼe mole kaku te vai ʼae ʼo ʼoluga ki te ʼatulaulau, neʼe gata pe ia ʼi te fuga lagi.​​—Sen 1:​6-8; vakaʼi LAGI.

Senesi 1:​6-8 Nee ui leva e te Atua: Ke i ai he vaha i loto o te atu vai. 7 Pea nee hoko leva te mea aia. Nee fakatupu leva e te Atua te vaha, pea nee ina vahei kehe leva te u vai o oluga mai te u vai o lalo. 8 Nee fakahigoa leva e te Atua te vaha ko te lagi. Pea nee i ai leva he afiafi, pea nee i ai leva he uhu: ko te lua aho leva aia.

ʼI te tolu ʼaho, neʼe fakatahiʼi e te ʼAtua ʼaki tona malohi ia te ʼu vai ʼae ʼi lalo ʼo ha ai leva te Kele. ʼI te ʼaho ʼaia, neʼe toe fakatupu e te ʼAtua te luna mo te ʼu fuʼu ʼakau kehekehe mo ʼona fua.​​—Sen 1:​9-13.

Senesi 1:​9-13 Nee ui leva e te Atua: Ke tanaki te u vai i lalo o te lagi ki he kogamea e tahi, pea ke ha te kele moamoa. Pea nee hoko leva te mea aia. 10 Nee fakahigoa leva e te Atua te kele moamoa ko te fenua, kae nee ina fakahigoa leva te kogamea ae nee tanaki ai te u vai ko te tai. Nee sio leva te Atua nee lelei te mea aia. 11 Pea nee ui leva e te Atua: Ke homo i te kele he vao fuluihega, mo ni luna o tahi mo ia tona pulapula, pea mo ni akau fua o tahi mo ia tona pulapula o mulimuli ki tona faahiga. Pea nee fakahoko leva te mea aia. 12 Pea nee homo leva i te kele te vao fuluihega, mo te u luna o tahi mo ia tona pulapula, pea mo te u akau fua o tahi mo ia tona pulapula o mulimuli ki tona faahiga. Nee sio leva te Atua nee lelei te mea aia. 13 Pea nee i ai leva he afiafi, pea nee i ai leva he uhu: ko te tolu aho leva aia.

(Senesi 1:​14) Nee ui leva e te Atua: Ke ha ni mea malama i te lagi ke vahei te aho mo te pouli; ke tuu te u malama aena ko ni fakailoga o te temi, mo te u aho, mo te u tau.

(Senesi 1:​20) Nee ui leva e te Atua: Ke tupu o lahi i te vai ni manu mauuli, pea ke lele i te lagi ni manulele.

(Senesi 1:​24) Nee ui leva e te Atua: Ke tupu i te kele ni manu mauuli i te u faahiga kehekehe, ni manu lalata, mo ni manu totolo, pea mo ni manu kehekehe o te vao. Pea nee hoko leva te mea aia.

(Senesi 1:​27) Nee fakatupu leva e te Atua te tagata o fakatatau kia ia; nee ina fakatupu te tagata o fakatatau ki te paaki o te Atua, nee ina fakatupu te tagata mo te fafine.

it-1-F 563-564 ¶7-10

Fakatupu

Ia Senesi 1:16 ʼe mole fakaʼaogaʼi ai te kupu Fakahepeleo baraʼ ʼae ʼe fakaʼuhiga ki te kupu “fakatupu.” Kae ko te kupu ʽasah, ʼae ʼe fakaʼuhiga ki te kupu “fai.” Koteʼuhi ʼi muʼa ʼo te fa ʼaho neʼe kua ʼosi fakatupu te laʼa, te mahina mo te ʼu fetuʼu he neʼe kau ki te “lagi” ʼae neʼe ʼuluaki fakatupu e te ʼAtua. (Senesi 1:⁠1) Koia ʼi te fa ʼaho, ʼi te ui ʼae “nee fakatuu leva natou e te Atua i te lagi, ke natou fakamalamai te kele,” ko tona fakaʼuhiga kua natou ʼasi lelei leva ki te kele. Pea neʼe ʼaoga te ʼu malama ʼaia ki te tagata he neʼe “ko ni fakailoga ki te ʼu fasiga taʼu pea mo te ʼu ʼaho pea mo te ʼu taʼu.”​​—Sen 1:⁠14.

Senesi 1:16 Nee fakatupu leva e te Atua te u malama lalahi e lua, ko ia ae e lahi age ke pule ki te aho, pea ko ia ae e veliveli ke pule ki te pouli; nee ina toe fakatupu foki te u fetuu.

Senesi 1:1 I te kamataaga nee fakatupu leva e te Atua te atu lagi mo te kele.

ʼI te nima ʼaho, neʼe fakatupu ai e te ʼAtua te faga manu ʼo te kele. Neʼe mole ko he manu pe ʼe tahi ʼe fetogi agaaga ʼaki te temi. Kae ʼe ui fenei ʼi te Tohi-Tapu: “Nee fakatupu leva e te Atua te u ika lalahi, pea mo te u manu mauuli fuli ae e feoloaki, mo fanaunau i te vai o mulimuli ki onatou faahiga. Nee ina toe fakatupu foki te u manulele kehekehe.” Neʼe fiafia ai te ʼAtua pea neʼe ina tapuakiʼi natou ʼo ina ui fenei: “Ke koutou fanaunau.” Neʼe fanaunau ai te ʼu faʼahiga manu kehekehe fuli.​​—Sen 1:​20-23.

Senesi 1:​20-23 Nee ui leva e te Atua: Ke tupu o lahi i te vai ni manu mauuli, pea ke lele i te lagi ni manulele. 21 Pea nee fakatupu leva e te Atua te u ika lalahi, pea mo te u manu mauuli fuli ae e feoloaki, mo fanaunau i te vai o mulimuli ki onatou faahiga. Nee ina toe fakatupu foki te u manulele kehekehe. Nee sio leva te Atua nee lelei te mea aia. 22 Nee tapuaki leva te Atua kia natou, o ui: Ke koutou fanaunau, ke koutou liuliuga, pea ke koutou fakafonu te u vai o te u tai, pea ke liuliuga te u manulele i oluga o te kele. 23 Pea nee i ai leva he afiafi, pea nee i ai leva he uhu: ko te nima aho leva aia.

ʼI te ono ʼaho, “nee fakatupu leva e te Atua te u manu kehekehe fuli o te kele, mo te u manu lalata kehekehe, pea mo te u manu totolo kehekehe.” Neʼe lelei te fakatupu ʼaia ʼa te ʼAtua ohage pe ko ʼana fakatupu fuli ki muʼa atu.​​—Sen 1:​24, 25.

Senesi 1:​24, 25 Nee ui leva e te Atua: Ke tupu i te kele ni manu mauuli i te u faahiga kehekehe, ni manu lalata, mo ni manu totolo, pea mo ni manu kehekehe o te vao. Pea nee hoko leva te mea aia. 25 Nee fakatupu leva e te Atua te u manu kehekehe fuli o te kele, mo te u manu lalata kehekehe, pea mo te u manu totolo kehekehe. Nee sio leva te Atua nee lelei te mea aia.

ʼI te vaʼevaʼe fakaʼosi ʼo te ono ʼaho, neʼe fakatupu ai e te ʼAtua te tagata. Neʼe makehe he neʼe maʼuhiga age ia ʼi te ʼu manu, kae malalo age ia ʼi te ʼu ʼaselo. Neʼe fakatupu ʼo mulimuli ki te pāki ʼo te ʼAtua. ʼE ui fakanounou ia Senesi 1:27 ‘neʼe fakatupu [e te ʼAtua] te tagata mo te fafine.’ Kae ʼi te ʼu vaega ʼo Senesi 2:​7-9, ʼe fakamahino ai neʼe fakatupu e Sehova ʼAtua te tagata ʼaki te efu ʼo te kele mo ina pupuhi ki ʼona poga ihu te manava ʼo te maʼuli. Neʼe ina foaki leva ki ai te palatiso mo hana meʼa kai. Neʼe fakaʼaogaʼi e Sehova ia te ʼu meʼa ʼo te kele moʼo faʼu ʼaki ia Atama. Kae, neʼe ina fakaʼaogaʼi leva te hui vakavaka ʼo Atama moʼo fakatupu ʼaki te fafine. (Sen 2:​18-25) Neʼe katoa ai leva te tagata ʼi te ʼosi fakatupu ʼo te fafine.​​—Sen 5:​1, 2.

Senesi 2:​7-9 Nee fau leva e te Eteleno Atua te tagata mai te efu o te kele, pea nee ina pupuhi leva ki ona pogaihu he tukumanava o te mauli, pea nee liliu leva te tagata ko he laumalie mauli. 8 Pea nee to leva e te Eteleno Atua he oloto i Eteni, i te potu esite, pea nee ina tuku leva ki ai te tagata ae nee ina fakatupu. 9 Pea nee fakahohomo leva e te Eteleno Atua i te kele te u akau kehekehe fuli e matalelei ki te mata pea mo lelei ki te kai. Pea nee ina fakatuu leva, i lotomalie o te oloto, te akau o te mauli mo te akau o te iloilo o te lelei mo te kovi.

Senesi 2:​18-25 Nee ui leva e te Eteleno Atua: E mole lelei ke nofo toko tahi te tagata; e au fai anai he tokoni ke tatau mo ia. 19 Pea nee fau leva e te Eteleno Atua mai te kele te u manu fuli o te vao, mo te u manulele fuli o te lagi, pea nee ina aumai leva natou ki te tagata, koteuhi ke sio ia ia pe e feafeai anai te haga a te tagata o fakahigoa te u manu, pea ke mau e te u mea fuli ae e mauli te higoa ae e tuku age anai e te tagata. 20 Pea nee tuku leva e te tagata ni higoa ki te u manu fuli o te kele, mo te u manulele fuli o te lagi. Kae nee mole ina mau leva he tokoni ae e tatau mo ia. 21 Koia nee tuku ai leva e te Eteleno Atua he fia moe lahi ki te tagata, pea nee moe leva ia ia. Pea nee ina too leva hona hui vakavaka e tahi, kae nee ina toe mapunui leva te kakano. 22 Pea nee fau leva e te Eteleno Atua he fafine aki te hui vakavaka ae nee ina too mai te tagata, pea nee ina aumai leva te fafine ki te tagata. 23 Pea nee ui leva e te tagata: I te faiaga leva aeni, koeni ae e hui ki oku hui pea kakano ki toku kakano! E higoa anai ia ia ko te fafine! Koteuhi nee too ia ia mai te tagata. 24 Koia ae e tonu ai ke mavae leva te tagata i tana tamai mo tana fae, pea ke pipiki leva ia ia ki tona ohoana, pea e na liliu anai ko he sino e tahi. 25 Nee na telefua toko lua, te tagata mo tona ohoana, pea nee mole na ufiufi i ai.

Senesi 5:​1, 2 Koeni te tohi o te hakoga o Atama. I te fakatupu e te Eteleno te tagata, nee ina fai leva ia ia o fakatatau ki te Atua. 2 Nee ina fakatupu leva te tagata mo te fafine, nee tapuaki leva ia ia kia naua, pea nee ina fakahigoa leva ia naua ki te higoa o te tagata, i tana fakatupu naua.

Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu

(Senesi 1:⁠1) I te kamataaga nee fakatupu leva e te Atua te atu lagi mo te kele.

w15-F 1/6 5

ʼE ʼAoga Te Sienesia Ki Tou Maʼuli

Te taʼu ʼo te kele mo te ʼatulaulau

ʼE fakafuafua e te kau sienesia te taʼu ʼo te kele ko taʼu ʼe 4 miliale tupu, pea ko te ʼatulaulau ʼe teitei taʼu 13 ki te 14 miliale. ʼE mole fakamatala ʼi te Tohi-Tapu te temi ʼae neʼe fakatupu ai ia te ʼatulaulau. Pea ʼe mole toe ui ai ʼe taʼu lauʼi afe tupu ia te kele. ʼE ui fenei ʼi te ʼuluaki vaega ʼo te Tohi-Tapu: “ ’I te kamata’aga neʼe fakatupu e te ʼAtua ia te lagi pea mo te kele.” (Senesi 1:​1, MN ) Koia ʼaki te ʼu palalau ʼaia, neʼe feala ai ki te kau sienesia ke natou maʼu ia te taʼu ʼo te ʼatulaulau ʼo mulimuli pe ki te ʼu lao fakasienesia.

(Senesi 1:​26) Pea neʼe toe folafola te ʼAtua: “Ta fai te tagata ki totā pāki, ke hoko kia taua, pea ke natou pule ki te ʼu ika ʼo te tai pea mo te ʼu manulele ʼo te lagi pea mo te ʼu manu lalata, pea mo te kele katoa, pea mo te ʼu manu fuli pe ʼae ʼe taka ʼi te kele.”

it-2-F 16

Sesu Kilisito

Neʼe mole fakatupu e Sesu ia meʼa fuli. Neʼe kau te ʼAlo ki te fakatupu ʼo meʼa fuli, kae ʼe mole fakaʼuhiga leva ʼe ko he Tupuʼaga ohage ko tana Tamai. Neʼe ko te ʼAtua ʼae neʼe ina fakatupu meʼa fuli ʼaki te laumalie maʼoniʼoni, tona malohi gaue. (Sen 1:2; Pes 33:⁠6) Ko te ʼu fakatupu fuli ʼae ʼe gaugaue, te ʼu meʼa ʼae ʼe ha pea mo ʼae ʼe fakapulipuli, ʼe natou maʼuʼuli ʼuhi ko Sehova te Tupuʼaga ʼo te maʼuli. (Pes 36:⁠9) Koia, neʼe mole fakatupu e te ʼAlo ia meʼa fuli ohage ko te ʼAtua, kae neʼe fakaʼaogaʼi ia ia e Sehova te Tupuʼaga ki te gaue ʼaia. Neʼe ui e Sesu totonu ʼe ko te ʼAtua te Tupuʼaga ʼo meʼa fuli ohage pe ko tona ui ʼi te Tohi-Tapu katoa.​​—Mat 19:​4-6; vakaʼi FAKATUPU.

Senesi 1:2 Nee fuafua noa mo lavaki te kele, pea nee fakapouli te fuga o te loloto, pea nee haele te Laumalie o te Atua i oluga o te atu vai.

Pesalemo 33:6 Nee fakatupu te atu lagi e te folafola a te Eteleno, pea mo tana fua tau katoa e te tukumanava o tona gutu.

Pesalemo 36:9 Koteuhi e ia koe te matapuna o te mauli. I tou malama e matou sisio ai ki te malama.

Lau ʼo Te Tohi-Tapu

(Senesi 1:​1-​19) I te kamataaga nee fakatupu leva e te Atua te atu lagi mo te kele. 2 Nee fuafua noa mo lavaki te kele, pea nee fakapouli te fuga o te loloto, pea nee haele te Laumalie o te Atua i oluga o te atu vai. 3 Nee ui leva e te Atua: Ke ha te malama! Pea nee ha leva te malama. 4 Nee sio leva te Atua nee lelei te malama; pea nee vahei kehe leva e te Atua te malama mai te fakapouli. 5 Pea nee fakahigoa leva e te Atua te malama ko te aho, kae nee ina fakahigoa leva te fakapouli ko te pouli. Pea nee i ai leva he afiafi, pea nee i ai leva he uhu: ko te uluaki aho aia. 6 Nee ui leva e te Atua: Ke i ai he vaha i loto o te atu vai. 7 Pea nee hoko leva te mea aia. Nee fakatupu leva e te Atua te vaha, pea nee ina vahei kehe leva te u vai o oluga mai te u vai o lalo. 8 Nee fakahigoa leva e te Atua te vaha ko te lagi. Pea nee i ai leva he afiafi, pea nee i ai leva he uhu: ko te lua aho leva aia. 9 Nee ui leva e te Atua: Ke tanaki te u vai i lalo o te lagi ki he kogamea e tahi, pea ke ha te kele moamoa. Pea nee hoko leva te mea aia. 10 Nee fakahigoa leva e te Atua te kele moamoa ko te fenua, kae nee ina fakahigoa leva te kogamea ae nee tanaki ai te u vai ko te tai. Nee sio leva te Atua nee lelei te mea aia. 11 Pea nee ui leva e te Atua: Ke homo i te kele he vao fuluihega, mo ni luna o tahi mo ia tona pulapula, pea mo ni akau fua o tahi mo ia tona pulapula o mulimuli ki tona faahiga. Pea nee fakahoko leva te mea aia. 12 Pea nee homo leva i te kele te vao fuluihega, mo te u luna o tahi mo ia tona pulapula, pea mo te u akau fua o tahi mo ia tona pulapula o mulimuli ki tona faahiga. Nee sio leva te Atua nee lelei te mea aia. 13 Pea nee i ai leva he afiafi, pea nee i ai leva he uhu: ko te tolu aho leva aia. 14 Nee ui leva e te Atua: Ke ha ni mea malama i te lagi ke vahei te aho mo te pouli; ke tuu te u malama aena ko ni fakailoga o te temi, mo te u aho, mo te u tau; 15 pea ke natou tutuu i te lagi o fakamalamai te kele. Pea nee hoko leva te mea aia. 16 Nee fakatupu leva e te Atua te u malama lalahi e lua, ko ia ae e lahi age ke pule ki te aho, pea ko ia ae e veliveli ke pule ki te pouli; nee ina toe fakatupu foki te u fetuu. 17 Pea nee fakatuu leva natou e te Atua i te lagi, ke natou fakamalamai te kele, 18 pea ke natou pule ki te aho mo te pouli, pea ke natou vahei kehe te malama i te fakapouli. Nee sio leva te Atua nee lelei te mea aia. 19 Pea nee i ai leva he afiafi, pea nee i ai leva he uhu: ko te fa aho leva aia.

ʼE Ke Lava Fakamahino Koa Tau Tui?

Taa 15:28 E fakakaukau te loto o te tagata agatonu ki tana tali, kae e maligi mai te gutu o te tagata agakovi te u mea kovi.

VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 13-​19 ʼO SANUALIO

TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | SENESI 3-5

“Te ʼu Nunuʼa Kovi ʼo Te ʼUluaki Loi”

3:​1-6, 15-​19 Nee poto lahi age te gata i te u manu fuli o te vao ae nee fakatupu e te Eteleno Atua. Nee ina ui leva ki te fafine: Pe nee ui mooni atu e te Atua: E mole kolua kai anai ki te u akau fuli o te oloto? 2 Nee tali leva e te fafine ki te gata: E ma kai ki te u fua o te u akau o te oloto. 3 Kae ki te fua o te akau ae e tuu i lotomalie o te oloto, nee ui e te Atua: E mole kolua kai anai ki ai pea e mole kolua fafa anai ki ai, koteuhi e kolua mamate anai. 4 Pea nee ui leva e te gata ki te fafine: E mole kolua mamate anai; 5 kae e iloi e te Atua, i te aho ae e kolua kai anai ki ai, e ava anai okolua mata, pea e kolua tatau anai mo te Atua, o kolua iloi anai te lelei mo te kovi. 15 E au tuku anai te fehia ia koe mo te fafine, i tou hakoga mo tona hakoga: e malamalaki anai e te hakoga o te fafine tou ulu, kae e ke uusi anai tona mulivae. 16 Pea nee ina ui leva ki te fafine: E au fakalahi anai te mamahi o au faitama, pea e ke fanau anai i te mamahi, pea e alu anai ou holi ki tou ohoana, kae e pule anai ia ia kia koe. 17 Pea nee ina ui leva ki te tagata: O tupu nee ke fakalogo ki te leo o tou ohoana, pea nee ke kai ki te fua o te akau ae nee au fakatotonu atu kia koe: E mole ke kai anai ki ai! E malaia anai te kele o tupu ko koe. E ke gaue kinakina anai ke mau ai tau meakai i te u aho fuli o tou mauli. 18 E tupu anai i te kele ni akau talatala mo ni vao kovi, pea e ke kai anai te luna o te u gaueaga. 19 E ke kai anai tau pane i te kavakava o tou lae, o kaku ki te aho ae e ke liliu ai anai ki te kele, ae nee too mai ai ia koe; koteuhi ko te efu ia koe, pea e ke liliu anai ki te efu.

(Senesi 3:​1-5) Nee poto lahi age te gata i te u manu fuli o te vao ae nee fakatupu e te Eteleno Atua. Nee ina ui leva ki te fafine: Pe nee ui mooni atu e te Atua: E mole kolua kai anai ki te u akau fuli o te oloto? 2 Nee tali leva e te fafine ki te gata: E ma kai ki te u fua o te u akau o te oloto. 3 Kae ki te fua o te akau ae e tuu i lotomalie o te oloto, nee ui e te Atua: E mole kolua kai anai ki ai pea e mole kolua fafa anai ki ai, koteuhi e kolua mamate anai. 4 Pea nee ui leva e te gata ki te fafine: E mole kolua mamate anai; 5 kae e iloi e te Atua, i te aho ae e kolua kai anai ki ai, e ava anai okolua mata, pea e kolua tatau anai mo te Atua, o kolua iloi anai te lelei mo te kovi.

w17.02 5 ¶9

ʼE Fakahoko Anai e Sehova Ia Tana Fakatuʼutuʼu

9 Ko Satana te Tevolo, neʼe ina fakaʼaogaʼi he gata moʼo kakaʼi ʼo Eva ke talagataʼa ki tana Tamai, ia Sehova. (Lau ia Senesi 3:​1-5; Fakaha 12:⁠9) ʼI te mole fakagafua e te ʼAtua ki tana fanau ia te kai ʼo “te u akau fuli o te oloto,” neʼe lagaʼi ai e Satana ia he fehuʼi. Neʼe hage pe neʼe ina ui fenei: ‘Ko tona fakaʼuhiga koa, ʼe mole feala hau fai te meʼa ʼae ʼe ke loto ki ai?’ Pea neʼe ina toe ui fenei kia Eva: “E mole kolua mamate anai.” ʼI toe loi foki. Hili ia, neʼe ina faigaʼi ke manatu ia Eva ʼe mole ʼaoga hana fakalogo ki te ʼAtua. Neʼe ui fenei e Satana: “E iloi e te Atua, i te aho ae e kolua kai anai ki ai, e ava anai okolua mata.” Neʼe ui e Satana, neʼe mole loto e Sehova ke kai e Atama mo Eva ia te fuaʼi ʼakau, naʼa nā maʼu he ʼatamai malama makehe. Ki muli age, neʼe ina fai leva te fakapapau loi ʼaeni: “E kolua tatau anai mo te Atua, o kolua iloi anai te lelei mo te kovi.”

(Senesi 3:​6) Pea neʼe sio ai leva te fafine ko te fu’u ʼakau neʼe lelei ki te kai pea neʼe ko he meʼa neʼe holi kiai te ’u mata, ʼio, ko te fu’u ʼakau neʼe ko he meʼa matalelei tona sio’i. Neʼe ina toli’i ai leva te fua’i ʼakau pea ina kai. ʼOsi ʼaia, neʼe ina toe ʼavage foki ki tona ʼohoana ʼi tana kua nofo mo ia, pea neʼe ina kai.

w00 11/15 25-​26

ʼE Tou Lava Ako Mai Te ʼUluaki Taumatuʼa

Neʼe mole feala koa ke tekeʼi e Eva te agahala ʼaia? Kailoa ia! Koutou fakafuafua age muʼa mo kapau neʼe ko koutou. ʼE ʼalu kehe ʼosi te fakamatala ʼa te gata mo te meʼa ʼaē neʼe ʼui e te ʼAtua pea mo Atama. ʼE feafeaʼi anai kia koutou mo kapau ʼe koutou logo ki he matāpule ʼe ina tukugakoviʼi he tahi ʼe koutou ʼofa pea mo falala ki ai, ʼo ina ʼui atu ʼe aga fakakākā? Neʼe mole tonu ke fai e Eva te aga ʼaia, kae neʼe tonu ke maliu kehe, ʼo fakafisi ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe lau age e te gata. Pea tahi, ko ai te gata moʼo fakafihiʼi te agatonu ʼa te ʼAtua pea mo te ʼu palalau ʼo tona ʼohoana? Kapau neʼe fakaʼapaʼapa ia Eva ki te ʼuhiga pule, neʼe tonu ke kumi tokoni ʼi muʼa ʼo hana fai he tonu. ʼE tonu ke tou fai feiā mo kapau ʼe tala mai he ʼu meʼa ʼe mole ʼalutahi mo te ʼu fakatotonu ʼa te ʼAtua. Kae neʼe tui ia Eva ki te ʼu palalau ʼo te Fakahala, neʼe fia pule ia kia ia totonu ʼo ʼuhiga mo te meʼa ʼaē ʼe lelei pea mo te meʼa ʼaē ʼe kovi. Neʼe holi ʼaupito ki te faʼahi ʼaia he neʼe mole ina līaki te manatu ʼaia. Neʼe faihala ʼaupito ʼi tana taupau te holi kovi ʼaia, kae mole ʼui ke ina toʼo ʼi tana fakakaukau peʼe felogoi mo tona ʼohoana!​​—1 Kolonito 11:3; Sakopo 1:​14, 15.

Neʼe Fakalogo Ia Atama Ki Tona ʼOhoana

Neʼe fakalotoʼi leva e Eva ia Atama ke nā kau fakatahi ki tana agahala. He koʼe neʼe lotovaivai ʼo mulimuli ki tona ʼohoana? (Senesi 3:​6, 17) Neʼe tau ia Atama mo te fihifihia ʼo ʼuhiga mo tana agatonu. ʼE fakalogo anai koa ki tona Tupuʼaga, ʼaē neʼe ina foaki age ia meʼa fuli, ʼo kau ai mo tona hoa, ia Eva? ʼE kumi anai koa e Atama te takitaki ʼa te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te meʼa ʼaē ʼe tonu ke ina fai? Peʼe lagolago anai ia ki te agahala ʼo tona ʼohoana? Neʼe ʼiloʼi lelei e Atama neʼe mole feala ke iku te meʼa ʼaē neʼe fakaʼamu kiai tona hoa ʼi tana fia kai ki te fuaʼi ʼakau ʼaē neʼe tapuʼi. Neʼe tohi fēnei e te ʼapositolo ko Paulo ʼaki te takitaki ʼa te ʼAtua: “Pea e mole ko Atama ae nee kakaʼi, kae ko te fafine, i tona kakaʼi, nee hokosia mai te hala.” (1 Timoteo 2:14) Koia neʼe filifili e Atama ʼaki tona loto katoa ke fakafeagai kia Sehova. ʼE hā mai neʼe lahi age tana tuʼania naʼa mavete mo tona ʼohoana, ʼi hana tui ki te fealagia ʼa te ʼAtua ke ina fakatokatoka te ʼaluʼaga ʼaia.

Senesi 3:​6, MN Pea neʼe sio ai leva te fafine ko te fu’u ʼakau neʼe lelei ki te kai pea neʼe ko he meʼa neʼe holi kiai te ’u mata, ʼio, ko te fu’u ʼakau neʼe ko he meʼa matalelei tona sio’i. Neʼe ina toli’i ai leva te fua’i ʼakau pea ina kai. ʼOsi ʼaia, neʼe ina toe ʼavage foki ki tona ʼohoana ʼi tana kua nofo mo ia, pea neʼe ina kai.

Senesi 3:17 Pea nee ina ui leva ki te tagata: O tupu nee ke fakalogo ki te leo o tou ohoana, pea nee ke kai ki te fua o te akau ae nee au fakatotonu atu kia koe: E mole ke kai anai ki ai! E malaia anai te kele o tupu ko koe. E ke gaue kinakina anai ke mau ai tau meakai i te u aho fuli o tou mauli.

(Senesi 3:​15-​19) E au tuku anai te fehia ia koe mo te fafine, i tou hakoga mo tona hakoga: e malamalaki anai e te hakoga o te fafine tou ulu, kae e ke uusi anai tona mulivae. 16 Pea nee ina ui leva ki te fafine: E au fakalahi anai te mamahi o au faitama, pea e ke fanau anai i te mamahi, pea e alu anai ou holi ki tou ohoana, kae e pule anai ia ia kia koe. 17 Pea nee ina ui leva ki te tagata: O tupu nee ke fakalogo ki te leo o tou ohoana, pea nee ke kai ki te fua o te akau ae nee au fakatotonu atu kia koe: E mole ke kai anai ki ai! E malaia anai te kele o tupu ko koe. E ke gaue kinakina anai ke mau ai tau meakai i te u aho fuli o tou mauli. 18 E tupu anai i te kele ni akau talatala mo ni vao kovi, pea e ke kai anai te luna o te u gaueaga. 19 E ke kai anai tau pane i te kavakava o tou lae, o kaku ki te aho ae e ke liliu ai anai ki te kele, ae nee too mai ai ia koe; koteuhi ko te efu ia koe, pea e ke liliu anai ki te efu.

w12 1/10 4 ¶2

ʼE Tokaga Moʼoni Koa Te ʼAtua Ki Te Hahaʼi Fafine?

Neʼe fakamalaʼia koa e te ʼAtua te hahaʼi fafine?

Kailoa ia. Kae ʼe ko “te gata afea, ae nee higoa ko te tiapolo,” ʼaē neʼe fakamalaʼia e te ʼAtua. (Apokalipisi 12:9; Senesi 3:14) ʼI te temi ʼaē neʼe ʼui ai e te ʼAtua ʼe “pule” anai ia Atama ki tona ʼohoana, neʼe mole ina fakahā ai tana tali ʼaē ke pōpula te fafine ki te tagata. (Senesi 3:16) Kae neʼe ina fakahā fakatomuʼa pē ia te ʼu fua kovi ʼo te agahala ʼo te ʼuluaki taumātuʼa.

Senesi 3:14 Nee ui leva e te Eteleno Atua ki te gata: Koteuhi nee ke fai te mea aia, e ke malaia anai o lahi age i te u manu lalahi mo te u manu liliki fuli o te vao, e ke totolo anai ki tou fatu, pea e ke kai anai te efu i te u aho fuli o tou mauli.

Senesi 3:16 Pea nee ina ui leva ki te fafine: E au fakalahi anai te mamahi o au faitama, pea e ke fanau anai i te mamahi, pea e alu anai ou holi ki tou ohoana, kae e pule anai ia ia kia koe.

w04 1/1 29 ¶2

Ko He ʼu Puani Maʼuhiga ʼi Te Tohi ʼo Senesi​—1

3:​17​​—Neʼe fakamalaʼia feafeaʼi te kele, pea kia temi e fia? Ko te malaʼia ʼaē neʼe lau ki te kele neʼe faka ʼuhiga kua faigataʼa leva tona gāueʼi. Neʼe kua ʼiloga te fakamalaʼia ʼo te kele, ʼaki te malualoi mo te ʼakau talatala, ʼo ʼui fēnei ai e Lameke, ia te hōloga ʼo Atama pea mo tāmai ʼa Noe, ko “te mamahi ʼo totatou ʼu nima [ʼe tupu] ko te kele ʼaē neʼe fakamalaʼia e Sehova.” (Senesi 5:29) ʼI te hili ʼo te Tulivio, neʼe tapuakina e Sehova ia Noe mo tona ʼu foha, ʼo ina tala age Tona finegalo ʼaē ke nātou fakafonu te kele. (Senesi 9:⁠1) ʼE ʼiloga ai neʼe pulihi te fakamalaʼia ʼo te kele e te ʼAtua.​​—Senesi 13:⁠10.

Senesi 5:29 Pea nee ina foaki leva kia la te higoa ko Noe, o ui: Ko ia aeni e ina fakafimaliei anai tatou i atatou gaue kinakina, koteuhi kua fakamalaia te kele aeni e te Eteleno.

Senesi 9:1 Nee tapuaki leva te Atua kia Noe mo ona foha, o ui kia natou: Koutou fanaunau, mo koutou liuliuga, pea mo koutou fakafonu te kele.

Senesi 13:10 Nee hiki leva e Lote ona mata ki oluga, pea nee sio leva ia ia ki te fenua o te Solotane ae nee laulelei katoa pea nee fakavai katoa. O kaku ki Tesoa, ia mua o te maumaui o Sotoma mo Komola e te Eteleno, nee hage ia ko he oloto a te Eteleno, nee hage ia ko te fenua o Esipito.

it-1-F 672

Te ʼu Mamahi Fanau

Te ʼu mamahi fanau. Hili te agahala ʼa te ʼuluaki fafine ko Eva, neʼe fakaha age e te ʼAtua ʼona nunuʼa kovi moka fanau. Ka na ʼaua la te talagataʼa ʼa Eva, ʼe tapuakiʼi tuʼumaʼu anai e Sehova ia ia, he ʼe fiafia anai moka faitama kae ʼe mole mamahi anai; koteʼuhi “ko te tapuakina ’a Sehova–koʼena te meʼa ʼae ’e ina fakakoloa’i, pea ’e mole ʼi ai he mamahi.” (Taa 10:​22, MN ) Kae, ko te heʼe haohaoa ʼae ʼe tupu mai ai te mamahi. Koia ʼae neʼe ui ai e te ʼAtua (ko te ʼu meʼa ʼae ʼe ina fakagafua ʼe hage mai ko ia ʼae neʼe ina fakahoko): “ ʼE au fakalahi ʼaupito anai te mamahi ʼo tou faitama; ʼe ke fanauʼi anai he ʼu tamaliki ʼi te mamahi.”​​—Sen 3:​16, MN.

Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu

(Senesi 4:​23, 24) Nee ui leva e Lemeke ki ona ohoana: Ata mo Tesila, ke kolua fakalogo mai ki toku leo! Ohoana o Lemeke, ke kolua fakalogo mai ki taku palalau! Nee au tamatei he tagata ke totogi ai toku lavea, mo he tama tupulaga ke totogi ai toku kafo. 24 E totogi anai ia Kaino aki ni tagata e toko fitu, pea mo Lemeke aki ni tagata e fitugofulu ma fitu.

it-2-F 105 ¶8

Lameke

Neʼe ha ʼi te ʼu palalau fakatuketuke ʼa Lameke ki ʼona ʼohoana ia te agamalohi ʼi te temi ʼaia. (Sen 4:​23, 24) ʼE ui fenei: “Ohoana o Lemeke, ke kolua fakalogo mai ki taku palalau! Nee au tamatei he tagata ke totogi ai toku lavea, mo he tama tupulaga ke totogi ai toku kafo. E totogi anai ia Kaino aki ni tagata e toko fitu, pea mo Lemeke aki ni tagata e fitugofulu ma fitu.” Neʼe mole fia matehi e Lameke ia te tagata kae neʼe ko te haofaki ʼoʼona; neʼe mole hage ko te fakapo ʼae neʼe fai e Kaino. Neʼe ui e Lameke ʼi tana fia haofaki ia ia neʼe ina matehi ai te tagata ʼae neʼe ina ta ia ia. ʼAki te ʼu palalau fakatuketuke ʼaia, neʼe ina kole te puipui naʼa lagavaka he tahi kia ia ʼuhi ko tana fakapo.

(Senesi 4:​26) Mai ia Seti, neʼe tupu ai te foha; pea neʼe ina fakahigoa’i ko Enosi. ’I te temi ʼaia, neʼe kamata fetapa te haha’i ki te huafa ’o Sehova.

it-1-F 352 ¶5

Laukovi

ʼI te temi ʼo Enoke ʼi muʼa ʼo te Tulivio neʼe ‘fetapa ai te hahaʼi ki te huafa ʼo Sehova.’ Kae neʼe mole maʼa mo tuha mo te ʼAtua, neʼe mole hage ko te fakaʼaogaʼi e Apele ia te huafa ʼo te ʼAtua ki muʼa atu. (Sen 4:​26, MN; Hep 11:⁠4) ʼE ui e te kau sivi Tohi-Tapu, ko te fetapa ʼaia ki te huafa ʼo te ʼAtua ʼe ko he fakaʼaoga koviʼi ʼo tona huafa. Neʼe fakaʼaogaʼi e ʼihi ki he ʼu hahaʼi peʼe ki he ʼu fakatata. Neʼe ko he laukovi ʼaia ki te ʼAtua.​​—Vakaʼi ia ENOKE.

Senesi 4:​26, MN Mai ia Seti, neʼe tupu ai te foha; pea neʼe ina fakahigoa’i ko Enosi. ’I te temi ʼaia, neʼe kamata fetapa te haha’i ki te huafa ’o Sehova.

Lau ʼo Te Tohi-Tapu

(Senesi 4:⁠17–​5:⁠8) Nee alu leva ia Kaino ki tona ohoana; pea nee faitama leva tona ohoana, pea nee ina fanaui leva ia Enoke. Nee ina fakatuu leva he kolo, pea nee ina tuku leva ki te kolo aia te higoa o tona foha ko Enoke. 18 Nee tupu leva maia Enoke ia Ilate, pea nee tupu maia Ilate ia Mehusaele, pea nee tupu maia Mehusaele ia Metusaele, pea nee tupu maia Metusaele ia Lemeke. 19 Nee ohoana leva ia Lemeke mo ni fafine e toko lua: ko te higoa o te tahi ko Ata, pea ko te higoa o te tahi ko Tesila. 20 Nee fanaui leva e Ata ia Sapale: ko te tamai aia o natou ae e nonofo falela ia tafa o anatou faga manu. 21 Ko te higoa o tona tehina ko Supale: ko te tamai aia o natou fuli ae e faimusika ki te alepe mo te salumo. 22 Nee fanaui leva e Tesila ia Tupale-Kaino, ae nee ina fau te u mea gaue fuli ae e fai aki te kapa mo te ukamea. Ko te tuagaane o Tupale-Kaino ko Naama. 23 Nee ui leva e Lemeke ki ona ohoana: Ata mo Tesila, ke kolua fakalogo mai ki toku leo! Ohoana o Lemeke, ke kolua fakalogo mai ki taku palalau! Nee au tamatei he tagata ke totogi ai toku lavea, mo he tama tupulaga ke totogi ai toku kafo. 24 E totogi anai ia Kaino aki ni tagata e toko fitu, pea mo Lemeke aki ni tagata e fitugofulu ma fitu.” 25 Nee toe iloi leva e Atama tona ohoana; pea nee fanaui leva e tona ohoana he tama, pea nee ina fakahigoa leva ia ia ko Seti, koteuhi nee ina ui: Kua toe foaki mai e te Atua kia au he tahi foha ke fetogi ai ia Apele ae nee tamatei e Kaino. 26 Nee toe mau foki e Seti hona foha, pea nee ina fakahigoa ia ia ko Enosi. Nee kamata leva i ai te toe palalau ki te huafa o te Eteleno.

5 Koeni te tohi o te hakoga o Atama. I te fakatupu e te Eteleno te tagata, nee ina fai leva ia ia o fakatatau ki te Atua. 2 Nee ina fakatupu leva te tagata mo te fafine, nee tapuaki leva ia ia kia naua, pea nee ina fakahigoa leva ia naua ki te higoa o te tagata, i tana fakatupu naua. 3 Ko Atama, i tona tau teau tolugofulu, nee ina fakatupu leva he foha ae nee tatau mo ia, mo aga o hage ko ia, pea nee ina foaki leva kia ia te higoa ko Seti. 4 Ko te u aho o Atama, i te osi o te tupu o Seti, ko tau e valugeau. Pea nee ina fakatupu leva ni foha mo ni ofafine. 5 Ko te u aho fuli o te mauli o Atama ko tau e hivageau tolugofulu; pea nee mate leva ia ia. 6  Ko Seti, i tona tau teau ma nima, nee ina fakatupu leva ia Enosi. 7 Nee mauli leva ia Seti i te osi o te tupu o Enosi ia tau e valugeau ma fitu pea nee ina fakatupu leva ni foha mo ni ofafine. 8 Ko te u aho o Seti ko tau e hivageau hogofulu ma lua. Pea nee mate leva ia ia.

VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 20-​26 ʼO SANUALIO

TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | SENESI 6-8

“Neʼe Ina Fai ʼo Mulimuli Pe Ki Ai”

6:​9, 13-​16, 22 9 Koeni te hakoga o Noe. Ko Noe ko he tagata agatonu mo maonioni ia i tona taitupu. Nee haele ia Noe mo te Atua. 13 Koia nee ui ai leva e te Atua kia Noe: Kua au fakapapau ke fakagata te u tagata fuli; koteuhi kua natou fakafonu te kele aki te agamalohi; e au maumaui anai te u tagata mo te kele. 14 Fau kia koe he aleka aki te akau ko te kofele; e ke fau anai te aleka aia o vaevaei kogafale, pea e ke pena anai ia aki he pulu kula i loto mo tua. 15 E ke fau fenei anai: ko te loa o te aleka ko meta e teau nimagofulu, pea ko tona laulahi ko meta e uafulu ma nima, pea ko tona maoluga ko meta e hogofulu ma nima. 16 E ke fau anai i te aleka he matapa fakamalama e tahi i te ato ae e nimagofulu satimeta tona malaga ki oluga; e ke fau anai he matapa e tahi i te fahai o te aleka; pea e ke fau anai he laufata lalo, mo he laufata loto, pea mo he laufata oluga. 22 Pea nee fai leva ia Noe ki ai: nee ina fai leva te u mea fuli ae nee fakatotonu e te Atua kia ia.

(Senesi 6:⁠9) Koeni te hakoga o Noe. Ko Noe ko he tagata agatonu mo maonioni ia i tona taitupu. Nee haele ia Noe mo te Atua.

(Senesi 6:​13) Koia nee ui ai leva e te Atua kia Noe: Kua au fakapapau ke fakagata te u tagata fuli; koteuhi kua natou fakafonu te kele aki te agamalohi; e au maumaui anai te u tagata mo te kele.

w18.02 4 ¶4

Tou Faʼifaʼitakiʼi Te Tui Mo Te Fakalogo ʼa Noe, Mo Taniela, Mo Sopo

4 Kotea te ʼu faigataʼaʼia neʼe katakiʼi e Noe? ʼI te temi ʼo Enoke te tamai ʼo te kui tagata ʼa Noe neʼe kua agakovi te hahaʼi. Neʼe natou “laukovi” ʼo ʼuhiga mo Sehova. (Suta 14, 15) Pea neʼe ʼaʼasili te agamalohi ʼa te hahaʼi. ʼI te temi ʼo Noe “nee fonu te kele i te agamalohi.” Ko te ʼu ʼaselo agakovi neʼe natou hifo mai ki te kele ʼo kofuʼi te ʼu sinoʼi tagata pea mo natou ʼohoana mo te hahaʼi fafine. Pea neʼe agakovi mo agamalohi ʼonatou foha. (Sen. 6:​2-4, 11, 12) Kae neʼe ha lelei te kehekehe ʼo Noe mo te hahaʼi ʼi te temi ʼaia. ʼE ui ʼi te Tohi-Tapu “nee ofa leva ia . . . [Sehova] kia ia.” Koteʼuhi neʼe ina fai te meʼa ʼae ʼe lelei. Pea “nee haele ia Noe mo te Atua [moʼoni].”​​—Senesi 6:​8, 9.

Senesi 6:​2-4, 11, 12 pea nee sisio leva te u foha o te Atua nee matalelei osi te u ofafine o te u tagata, pea nee natou filifili leva ni ihi o natou ko onatou ohoana. 3 Koia nee ui leva e te Atua: E mole toe nofo tuumau anai toku Laumalie i te tagata, koteuhi ko he kakano pe te tagata, pea ko te lahi anai o ona aho ko tau e teau uafulu. 4 I te temi aia, nee tagata lalahi osi te kele. Pea nee toe feia i te osi o te olo o te u foha o te Atua ki te u ofafine o te tagata, pea nee tupu leva mai ai ni fanau: ko natou aia nee logologona i te temi mua. 11 Nee fakalialia te kele ia mua o te Atua, pea nee fonu te kele i te agamalohi. 12 Nee sio leva te Atua ki te kele, pea koeni, kua kovi osi ia; koteuhi kua fakalialia te u ala o te u tagata fuli i te kele.

Senesi 6:​8, 9 Kae nee sio leva te Eteleno kia Noe pea nee ofa leva ia ia kia ia. 9 Koeni te hakoga o Noe. Ko Noe ko he tagata agatonu mo maonioni ia i tona taitupu. Nee haele ia Noe mo te Atua.

(Senesi 6:​14-​16) Fau kia koe he aleka aki te akau ko te kofele; e ke fau anai te aleka aia o vaevaei kogafale, pea e ke pena anai ia aki he pulu kula i loto mo tua. 15 E ke fau fenei anai: ko te loa o te aleka ko meta e teau nimagofulu, pea ko tona laulahi ko meta e uafulu ma nima, pea ko tona maoluga ko meta e hogofulu ma nima. 16 E ke fau anai i te aleka he matapa fakamalama e tahi i te ato ae e nimagofulu satimeta tona malaga ki oluga; e ke fau anai he matapa e tahi i te fahai o te aleka; pea e ke fau anai he laufata lalo, mo he laufata loto, pea mo he laufata oluga.

w13 1/7 13-14 ¶5

“Nee Haele . . . Mo Te Atua”

Neʼe lau ʼi taʼu te fakahoko ʼo te gaue, lagi taʼu ʼe 40 peʼe 50. Neʼe tonu ke taʼaga te ʼu fuʼu ʼakau, mo toho, mo hifi ni lau ʼi papa pea mo fakapikipiki. Neʼe tonu ke lau fata tolu te aleka, mo maʼu ai ni koga fale, pea mo he matapa ʼi tona faʼahi. ʼE mahino ia neʼe gaohi te ʼu katupa ʼi ʼoluga, pea neʼe ʼi ai tona fakafisi ke feala ke tafe te vai.​​—Senesi 6:​14-16.

Senesi 6:​14-16 Fau kia koe he aleka aki te akau ko te kofele; e ke fau anai te aleka aia o vaevaei kogafale, pea e ke pena anai ia aki he pulu kula i loto mo tua. 15 E ke fau fenei anai: ko te loa o te aleka ko meta e teau nimagofulu, pea ko tona laulahi ko meta e uafulu ma nima, pea ko tona maoluga ko meta e hogofulu ma nima. 16 E ke fau anai i te aleka he matapa fakamalama e tahi i te ato ae e nimagofulu satimeta tona malaga ki oluga; e ke fau anai he matapa e tahi i te fahai o te aleka; pea e ke fau anai he laufata lalo, mo he laufata loto, pea mo he laufata oluga.

(Senesi 6:​22) Pea nee fai leva ia Noe ki ai: nee ina fai leva te u mea fuli ae nee fakatotonu e te Atua kia ia.

w11 1/9 21 ¶13

Tou Faʼa Kātaki ʼo Feleleʼi ʼi Te Lele

13 Koteā ʼaē neʼe fakafealagia ai ki te ʼu kaugana ʼa Sehova ke natou faʼa kātaki aipē pea mo mālo ʼi te lele? Kotou tokagaʼi peʼe koteā ʼaē neʼe tohi e Paulo ʼo ʼuhiga mo Noe. (Lau ia Hepeleo 11:⁠7.) ‘Ko te tō ʼo te lōmaki ki te kele ʼaē kā ina fakaʼauha anai te kakano fuli pē,’ neʼe ko he meʼa ia ‘neʼe mole heʼeki sio kiai’ ia Noe. (Sen. 6:17) Neʼe mole heʼeki hoko he meʼa fēia ʼi muʼa atu. Kae logolā te ʼaluʼaga ʼaia, neʼe mole ʼui e Noe ʼe ko he meʼa ʼe mole feala ia ke hoko. Koteā tona tupuʼaga? Koteʼuhi neʼe tui ia Noe, ko te ʼu meʼa fuli ʼaē neʼe palalau kiai ia Sehova, ʼe ina fakahoko anai. Neʼe mole manatu ia Noe ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe kole age ke ina fai neʼe mamafa fau. Kae “neʼe ina fai ʼo mulimuli pē kiai.” (Sen. 6:22) Kotou tokagaʼi age muʼa ia te ʼu gāue fuli ʼaē neʼe tonu ke fai e Noe: ko te faʼu ʼo te ʼaleka, mo te tānaki ʼo te faga manu pea mo te meʼa kai moʼo fafaga tona fāmili pea mo te faga manu, mo te tala ʼo te logo fakatokaga, pea mo tana taupau lelei ke mālohi tona fāmili ʼi te faʼahi fakalaumālie; neʼe mole ko he kihiʼi gāue ʼaē neʼe tonu ke “mulimuli pē kiai” ia Noe. Kae ko te ikuʼaga ʼo te tui pea mo te faʼa kātaki ʼo Noe, ko te maʼuli pea mo te ʼu tapuakina ʼaē neʼe ina maʼu pea mo tona fāmili.   

Senesi 6:17 Pea ko au, e au fekaui mai anai te lomaki ke to ki te kele, o maumaui te u mea fuli ae e mauli i lalo o te lagi; pea e mamate anai te u mea fuli ae e mauli i oluga o te kele.

Senesi 6:22 Pea nee fai leva ia Noe ki ai: nee ina fai leva te u mea fuli ae nee fakatotonu e te Atua kia ia.

Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu

(Senesi 7:⁠2) E ke too anai kia koe ni hoai manu e fitu i te u manu maa fuli, he manu tagata mo he manu fafine; mo he hoai manu e tahi i te u manu uli fuli, he manu tagata mo he manu fafine;

w04 1/1 29 ¶7

Ko He ʼu Puani Maʼuhiga ʼi Te Tohi ʼo Senesi​​—1

7:2​​—Neʼe koteā ʼaē neʼe fakatafito kiai moʼo fakakehekeheʼi te ʼu manu ʼaē ʼe maʼa pea mo te ʼu manu ʼaē ʼe heʼemaʼa? ʼE ʼiloga ia ko te fakakehekeheʼi ʼaia neʼe fai ki te fakaʼaogaʼi ʼo te ʼu sakilifisio ʼi te tauhi, kae neʼe mole fakapipiki ia ki te meʼa ʼaē neʼe feala ke kai pea mo te meʼa ʼaē neʼe mole feala ke kai. Neʼe mole kai te tagata ki te kanoʼi manu ʼi muʼa ʼo te Tulivio. Ko te fakaʼaogaʼi ʼo te kupu “maʼa” pea mo te kupu “heʼemaʼa” ki he meʼa kai, neʼe hoki kamata pe ia ʼaki te Lao ʼa Moisese, pea neʼe hoki fakagata pe te faka tuʼakoi ʼaia ʼi te molehi ʼo te Lao. (Gaue 10:​9-16; Efeso 2:15) ʼE ­ʼiloga mai ia, neʼe ʼiloʼi e Noe te meʼa ʼaē ʼe feʼauga lelei ke sakilifisioʼi ʼi te tauhi kia Sehova. ʼI tana ʼosi mavae pe mai te aleka, neʼe ina “fakatuʼu te ʼaletale maʼa Sehova, pea neʼe ina toʼo te ʼu manu maʼa pea mo te ʼu manulele maʼa, pea neʼe ina momoli ko he ʼu holokoseta ʼi te ʼaletale.”​​—Senesi 8:⁠20.

Senesi 8:20 Nee fakatuu leva e Noe he aletale ki te Eteleno; pea nee ina too leva ni manu i te u manu maa fuli mo te u manulele maa fuli, pea nee ina momoli leva ni failaulau i te aletale.

(Senesi 7:​11) I te tau onogeau o te mauli o Noe, i te lua mahina, i te aho hogofulu ma fitu o te mahina, i te aho aia, nee mapuhi leva te u matapuna fuli o te moana lahi ki oluga, pea nee ava leva te u matapa o te atu lagi.

w04 1/1 29-30 ¶8

Ko He ʼu Puani Maʼuhiga ʼi Te Tohi ʼo Senesi​​—1

7:​11​​—Neʼe haʼu maifea te vai ʼaē neʼe tupu ai te Tulivio ʼi te kele katoa? Lolotoga te lua “ ʼaho” ʼo te fakatupu, ʼi te temi ʼaē neʼe kua faʼu ai te “ ʼaele” ʼo te kele, neʼe ʼi ai te ʼu vai “ ʼi lalo ʼo te ʼaele” pea mo te ʼu vai “ ʼi ʼoluga ʼo te ʼaele.” (Senesi 1:​6, 7) Ko te ʼu vai “ ʼi lalo” neʼe ko te ʼu vai neʼe kua maʼu ia ʼi te kele. Ko te ʼu vai “ ʼi ʼoluga,” ʼaē neʼe tautau ʼi ʼoluga, neʼe ko te ʼu ʼao lalahi neʼe nātou liliu ko he “toe moana.” Neʼe tō ifo te ʼu vai ʼaia ki te kele ʼi te temi ʼo Noe.

Senesi 1:​6, 7 Nee ui leva e te Atua: Ke i ai he vaha i loto o te atu vai. 7 Pea nee hoko leva te mea aia. Nee fakatupu leva e te Atua te vaha, pea nee ina vahei kehe leva te u vai o oluga mai te u vai o lalo.

Lau ʼo Te Tohi-Tapu

(Senesi 6:​1-​16) Nee hoko leva ki he temi, kua fakaalu ke kaugamalie osi te u tagata i te kele, pea nee tupu leva ni ofafine kia natou, 2 pea nee sisio leva te u foha o te Atua nee matalelei osi te u ofafine o te u tagata, pea nee natou filifili leva ni ihi o natou ko onatou ohoana. 3  oia nee ui leva e te Atua: E mole toe nofo tuumau anai toku Laumalie i te tagata, koteuhi ko he kakano pe te tagata, pea ko te lahi anai o ona aho ko tau e teau uafulu.” 4 I te temi aia, nee tagata lalahi osi te kele. Pea nee toe feia i te osi o te olo o te u foha o te Atua ki te u ofafine o te tagata, pea nee tupu leva mai ai ni fanau: ko natou aia nee logologona i te temi mua. 5 Nee sio leva te Eteleno kua lahi te agakovi a te tagata i te kele, pea kua alu pe te manatu fuli o tona loto i te aho fuli ki te mea ae e kovi. 6 Pea nee fakahemala leva te Eteleno i tana fakatupu te tagata i te kele, pea nee mamahi osi tona loto. 7 Pea nee ui leva e te Eteleno: E au fakapuli anai i oluga o te kele te tagata ae nee au fakatupu, mai te tagata o kaku ki te u manu lalahi, mo te u manu liliki, pea mo te u manulele fuli o te lagi; koteuhi kua au fakahemala i taku fakatupu natou.” 8 Kae nee sio leva te Eteleno kia Noe pea nee ofa leva ia ia kia ia. 9 Koeni te hakoga o Noe. Ko Noe ko he tagata agatonu mo maonioni ia i tona taitupu. Nee haele ia Noe mo te Atua. 10 Nee fakatupu leva e Noe ni foha e tolu: ko Semi, mo Kami, mo Safeti. 11 Nee fakalialia te kele ia mua o te Atua, pea nee fonu te kele i te agamalohi. 12 Nee sio leva te Atua ki te kele, pea koeni, kua kovi osi la; koteuhi kua fakalialia te u ala o te u tagata fuli i te kele. 13 Koia nee ui ai leva e te Atua kia Noe: Kua au fakapapau ke fakagata te u tagata fuli; koteuhi kua natou fakafonu te kele aki te agamalohi; e au maumaui anai te u tagata mo te kele. 14 Fau kia koe he aleka aki te akau ko te kofele; e ke fau anai te aleka aia o vaevaei kogafale, pea e ke pena anai ia aki he pulu kula i loto mo tua. 15 E ke fau fenei anai: ko te loa o te aleka ko meta e teau nimagofulu, pea ko tona laulahi ko meta e uafulu ma nima, pea ko tona maoluga ko meta e hogofulu ma nima. 16 E ke fau anai i te aleka he matapa fakamalama e tahi i te ato ae e nimagofulu satimeta tona malaga ki oluga; e ke fau anai he matapa e tahi i te fahai o te aleka; pea e ke fau anai he laufata lalo, mo he laufata loto, pea mo he laufata oluga.

VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 27 ʼO

SANUALIO–​2 ʼO FEPUALIO

TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | SENESI 9-​11

“Neʼe Ko Te Lea Pe ʼe Tahi ʼi Te Kele Katoa”

11:​1-4, 6-9 Nee palalau tahi te kele katoa, ki he lea e tahi mo ni kupui palalau e tatau. 2 Koteuhi nee natou mavae leva mai te potu esite, nee natou mau leva he kele laumalie i te fenua ko Sinea, pea nee natou nonofo leva i ai. 3 Nee natou ui leva: Tou tutuu ki oluga! Tou fai ni piliki, pea tou tao natou i te afi. Pea nee natou fakaaoga leva te piliki ko te maka, pea mo te kele pupulu ko te sima. 4 Nee natou toe ui leva: Tou tutuu ki oluga, pea tou fakatuu he kolo mo he tule ae e kaku tona tumutumu ki te lagi; ke logologona ai totatou higoa, pea ke aua naa tou mavetevete anai i oluga o te kele katoa.” 6 Nee ui leva e te Eteleno: Koeni, e natou nonofo ko he hahai e tahi, pea e natou palalau ki he lea e tahi, pea koeni te mea kua natou kamata fau; i te temi aeni e mole he mea ae e ina toe taofi anai natou i te fakahoko o te u mea fuli ae e natou loto anai ki ai. 7 Koia tou hifo o veuki ai tanatou palalau, ke aua naa natou toe felogoi ia natou. 8 Pea nee fakamavetevete leva natou e te Eteleno i oluga o te kele katoa; pea nee natou fakagata leva i ai te fakatuu o te kolo. 9 Koia ae nee tuku ai leva ki te kolo aia te higoa ko Papele, koteuhi ko te kogamea aia nee veuki ai e te Eteleno te lea o te kele katoa, pea ko te kogamea aia nee fakamavetevete ai natou e te Eteleno i oluga o te kele katoa.

Sof 3:9 I te aho aia, e au foaki anai ki te hahai ni laugutu maa, o tupu ke natou fetapa fuli ki te huafa o te Eteleno, pea ke natou tauhi kia ia i he loto e tahi.

(Senesi 11:​1-4) Nee palalau tahi te kele katoa, ki he lea e tahi mo ni kupui palalau e tatau. 2 Koteuhi nee natou mavae leva mai te potu esite, nee natou mau leva he kele laumalie i te fenua ko Sinea, pea nee natou nonofo leva i ai. 3 Nee natou ui leva: Tou tutuu ki oluga! Tou fai ni piliki, pea tou tao natou i te afi. Pea nee natou fakaaoga leva te piliki ko te maka, pea mo te kele pupulu ko te sima. 4 Nee natou toe ui leva: Tou tutuu ki oluga, pea tou fakatuu he kolo mo he tule ae e kaku tona tumutumu ki te lagi; ke logologona ai totatou higoa, pea ke aua naa tou mavetevete anai i oluga o te kele katoa.”

it-1-F 255

Papiloni Lahi

Papiloni ʼi te temi mu’a. Neʼe fai te ʼu fakatafito ʼo te kolo ʼo Papiloni ʼi Sinea ʼi te temi ʼae neʼe kamata faʼu ai e te hahaʼi te Tule ʼo Papele. (Sen 11:​2-9) Neʼe mole fia fakakololiaʼi e te hahaʼi ʼaia ia te huafa ʼo te ʼAtua kae neʼe ko tanatou pe fia “logologona.” Neʼe ʼi ai te ʼu tapenakulo maʼoluga ʼi te kolo ʼo Papiloni mo te tahi ʼu kolo ʼo Mesopotamia ʼe fakamoʼoni ai ko te tule ʼo Papele neʼe fakaʼaogaʼi ki te lotu, tatau aipe pe neʼe feafeaʼi tona faʼahiga faʼu. Kae neʼe fakagata atu aipe e Sehova te ʼu gaue ʼaia he neʼe ko te lotu hala ia ʼae neʼe natou faiga ki ai. ʼI te Fakahepeleo ʼe fakaʼuhiga te kupu Papele ki te “Veuki,” kae ʼi te Fakasumelia mo te Fakaakatia ʼe fakaʼuhiga ki te “Matapa ʼo te ʼAtua.” Koia, neʼe fulihi ai e te hahaʼi ʼae neʼe maʼuʼuli ai te kupu Papele ki hona fakaʼuhiga ʼe lelei ke puli ai tona fakaʼuhiga kovi.

Senesi 11:​2-9 Koteuhi nee natou mavae leva mai te potu esite, nee natou mau leva he kele laumalie i te fenua ko Sinea, pea nee natou nonofo leva i ai. 3 Nee natou ui leva: Tou tutuu ki oluga! Tou fai ni piliki, pea tou tao natou i te afi. Pea nee natou fakaaoga leva te piliki ko te maka, pea mo te kele pupulu ko te sima. 4 Nee natou toe ui leva: Tou tutuu ki oluga, pea tou fakatuu he kolo mo he tule ae e kaku tona tumutumu ki te lagi; ke logologona ai totatou higoa, pea ke aua naa tou mavetevete anai i oluga o te kele katoa. 5 Nee hifo leva te Eteleno o sio ki te kolo mo te tule ae nee fakatuu e te u foha o te tagata. 6 Nee ui leva e te Eteleno: Koeni, e natou nonofo ko he hahai e tahi, pea e natou palalau ki he lea e tahi, pea koeni te mea kua natou kamata fau; i te temi aeni e mole he mea ae e ina toe taofi anai natou i te fakahoko o te u mea fuli ae e natou loto anai ki ai. 7 Koia tou hifo o veuki ai tanatou palalau, ke aua naa natou toe felogoi ia natou. 8 Pea nee fakamavetevete leva natou e te Eteleno i oluga o te kele katoa; pea nee natou fakagata leva i ai te fakatuu o te kolo. 9 Koia ae nee tuku ai leva ki te kolo aia te higoa ko Papele, koteuhi ko te kogamea aia nee veuki ai e te Eteleno te lea o te kele katoa, pea ko te kogamea aia nee fakamavetevete ai natou e te Eteleno i oluga o te kele katoa.

it-2-F 111 ¶6

Lea

ʼI te tohi ʼo Senesi ʼe fakamatala ai te fakatuʼutuʼu ʼae neʼe fai e te kiʼi kutuga hili te Tulivio. Neʼe mole natou mulimuli ki te finegalo ʼo te ʼAtua ʼae neʼe ina fakaha kia Noe mo ʼona foha. (Sen 9:⁠1) Neʼe loto e te ʼAtua ke mavetevete te hahaʼi ke feala hanatou ‘fakafonu te kele,’ kae neʼe natou fakatahitahi ʼi te koga meʼa ʼae neʼe higoa ki muli age ko Sinea. Neʼe liliu te koga meʼa ʼaia ko he tauhiʼaga fakalotu ʼaki he tule .​​—Sen 11:​2-4.

Senesi 9:1 Nee tapuaki leva te Atua kia Noe mo ona foha, o ui kia natou: Koutou fanaunau, mo koutou liuliuga, pea mo koutou fakafonu te kele.

Senesi 11:​2-4 Koteuhi nee natou mavae leva mai te potu esite, nee natou mau leva he kele laumalie i te fenua ko Sinea, pea nee natou nonofo leva i ai. 3 Nee natou ui leva: Tou tutuu ki oluga! Tou fai ni piliki, pea tou tao natou i te afi. Pea nee natou fakaaoga leva te piliki ko te maka, pea mo te kele pupulu ko te sima. 4 Nee natou toe ui leva: Tou tutuu ki oluga, pea tou fakatuu he kolo mo he tule ae e kaku tona tumutumu ki te lagi; ke logologona ai totatou higoa, pea ke aua naa tou mavetevete anai i oluga o te kele katoa.”

(Senesi 11:​6-8) Nee ui leva e te Eteleno: Koeni, e natou nonofo ko he hahai e tahi, pea e natou palalau ki he lea e tahi, pea koeni te mea kua natou kamata fau; i te temi aeni e mole he mea ae e ina toe taofi anai natou i te fakahoko o te u mea fuli ae e natou loto anai ki ai. 7 Koia tou hifo o veuki ai tanatou palalau, ke aua naa natou toe felogoi ia natou. 8 Pea nee fakamavetevete leva natou e te Eteleno i oluga o te kele katoa; pea nee natou fakagata leva i ai te fakatuu o te kolo.

it-2-F 111-112 ¶7

Lea

Neʼe fakagata e te ʼAtua Mafimafi te fakatuʼutuʼu kovi ʼa te ʼu tagata ʼaia ʼi tana fetogi tanatou lea. Neʼe mole kei natou femahinoʼaki pea neʼe kua faigataʼa tanatou gaue fakatahi ʼo tupu ai tanatou mavete ʼo tahi alu ki tona koga meʼa. Neʼe mole kei feala ai ke natou fakakaukau mo kau fakatahi ki he ʼu gaue ʼe mole alu tahi mo te finegalo ʼa te ʼAtua. Neʼe lagi natou tahi maʼu pe tona poto ʼi tana lea kae neʼe faigataʼa hanatou fevaevaeʼaki pea neʼe mole ko te poto ia neʼe haʼu mai te ʼAtua. (Ekl 7:​29; Te 32:​5, MN.) ʼI te kua lea kehekehe ʼa te hahaʼi, neʼe mole kei natou felogoi tahi. Kae ʼi tona fakahagatonu, neʼe ko he fakatuʼutuʼu lelei he neʼe taʼofi ai ni gaue neʼe feala pe ke mamahi ai te tagata. (Sen 11:​5-9; Esa 8:​9, 10.) Tou fakafuafua age kia tatou ia ʼaho nei, ʼe tou fakaʼaoga koviʼi pe te ʼu meʼa ʼae ʼe tou faʼu. Koia neʼe iloʼi fakatomuʼa e te ʼAtua ʼe fua kovi anai te tule ʼo Papele ki te tagata.

Ekelesiasi 7:​29 Pea koeni te mea e tahi ae nee au mau totonu: nee fakatupu e te Atua te u tagata i te agatonu, kae nee natou kumi te u ala pikopiko

Tetelonome 32:​5, MN Kia natou, neʼe natou fai ia te ʼu meʼa ʼae ’e kovi ʼaupito; ’e mole ko hana fanau, ’e ’i ai tonatou mele. Taʼiake aga fakalialia pea mo fakapikopiko!

Senesi 11:​5-9 Nee hifo leva te Eteleno o sio ki te kolo mo te tule ae nee fakatuu e te u foha o te tagata.6 Nee ui leva e te Eteleno: Koeni, e natou nonofo ko he hahai e tahi, pea e natou palalau ki he lea e tahi, pea koeni te mea kua natou kamata fau; i te temi aeni e mole he mea ae e ina toe taofi anai natou i te fakahoko o te u mea fuli ae e natou loto anai ki ai.7 Koia tou hifo o veuki ai tanatou palalau, ke aua naa natou toe felogoi ia natou.8 Pea nee fakamavetevete leva natou e te Eteleno i oluga o te kele katoa; pea nee natou fakagata leva i ai te fakatuu o te kolo. 9 Koia ae nee tuku ai leva ki te kolo aia te higoa ko Papele, koteuhi ko te kogamea aia nee veuki ai e te Eteleno te lea o te kele katoa, pea ko te kogamea aia nee fakamavetevete ai natou e te Eteleno i oluga o te kele katoa.

Esaia 8:​9, 10 Hahai, ke koutou fakamapa ni kalaga tau! Pea e fasifasii anai koutou; koutou fagono mai okotou taliga, koutou fuli ae e nonofo i mamao! Koutou teuteu ki te tau, pea e fasifasii anai koutou, koutou teuteu ki te tau, pea e fasifasii anai koutou. 10 Koutou fai ni fakatuutuu, pea e natou alu noa anai; koutou tuku ni fakatotonu, pea e mole natou aoga anai: Koteuhi e kau te Atua mo matou.

(Senesi 11:⁠9) Koia ae nee tuku ai leva ki te kolo aia te higoa ko Papele, koteuhi ko te kogamea aia nee veuki ai e te Eteleno te lea o te kele katoa, pea ko te kogamea aia nee fakamavetevete ai natou e te Eteleno i oluga o te kele katoa.

it-2-F 375

Te ʼu Puleʼaga

Kua mavete moʼoni te hahaʼi ʼuhi ko tanatou kua lea kehekehe. Kua natou tahi maʼu tana agaʼi fenua, tana agaaga mo tana faʼahiga faiteuteu pea mo tana lotu. (Le 18:⁠3) ʼI tanatou mamaʼo mai te ʼAtua, neʼe natou faʼu ai ni tuʼuga fakatata ʼo ʼonatou ʼatua.​​—Te 12:30; 2Ha 17:​29, 33.

Levitiko 18:3 Ke aua naa kotou fai anai te mea ae e fai i te fenua o Esipito, ae nee kotou nonofo ai, pea e mole kotou fai anai te mea ae e fai i te fenua o Kanaane, ae e au ave koutou ki ai. E mole kotou mulimuli anai ki anatou aga fakafenua.

Tetelonome 12:30 ke ke tokaga pe naa ke to anai ki te puleaki kaka o faifaitaki kia natou, i te osi o tau maumaui natou. Ke ke tokaga pe naa ke fia iloi anai onatou atua, o ke ui anai: e feafeai te atolasio o te u puleaga aeni ki onatou atua? Ko au foki, e au fia fakatatau kia natou.

2 Hau 17:​29, 33 29 Kae nee tahi fai leva e te atu puleaga tona atua i te u kolo ae nee natou nonofo ai, pea nee natou fakatuu natou i te u fale o te u kogamea maoluga ae nee fakatuu e te hahai afea o Samalia. 33 Koia nee natou tauhi ai ki te Eteleno, pea nee natou toe tauhi foki ki onatou atua o mulimuli ki te u agaifenua o te u puleaga ae nee aumai natou mai ai.

Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu

(Senesi 9:​20-​22) Nee kamata gaue leva ia Noe ki te kele, pea nee ina to leva he vite. 21 Nee ina inu leva te vino, pea nee kona leva ia ia, pea nee nofo telefua leva ia ia i tona falela. 22 Ko Kami, tamai a Kanaane, nee sio leva ki te telefua o tana tamai, pea nee ina fakaha leva te mea aia ki ona tehina e toko lua ae nee nonofo i fafo.

(Senesi 9:​24, 25) I te ofo ake a Noe i tona kona, nee logo leva ia ia ki te mea ae nee fai kia ia e tona lua foha, 25 pea nee ina ui leva: Ke malaia ia Kanaane! Ke liliu ia ia ko te mea faifekau a te u tagata faifekau o ona tehina.”

it-1-F 421 ¶4

Kami

Lagi neʼe toe kau foki mo Kanaane ki te agahala ʼa Kami, pea neʼe mole fakatonutonuʼi ia ia e tana tamai. Pea ko Noe, ʼi te fakamalaʼia ʼae neʼe ina fakakikite, neʼe sio fakatomuʼa, ʼe maʼu anai e te hologa katoa ʼa Kanaane te faʼahiga manatu kovi ʼa Kami, neʼe lagi kua aga feia pe ia Kanaane ʼi te temi ʼaia. Neʼe hoko te malaʼia ʼaia ʼi te temi ʼae neʼe ʼohofi ai e te famili ʼa Semi ia te kau Kanaane. Ko natou ʼae neʼe mole tamateʼi (ohage la ko te kau Kapaone [Sosue 9]) neʼe natou liliu ko he ʼu kaugana ʼo Iselaele. Hili ki ai ni ʼu sekulo, neʼe toe hoko te malaʼia ʼaia ʼi te temi ʼae neʼe to ai te hologa ʼa Kanaane, ʼi te pule ʼo te ʼu malohi fakamalamanei ia Metia mo Pelesia mo Keleka, pea mo Loma. Pea ko te ʼu malohi ʼaia neʼe ko te ʼu hologa ʼa Safeti.

(Senesi 10:​9, 10) Nee liliu leva ia ia ko he tagata kapu manu lahi ia mua o te Eteleno; koia ae e ui ai: Tagata kapu manu lahi ia mua o te Eteleno o hage ko Nimelote. 10 Nee uluaki hau leva ia ia i Papele, mo Eleki, mo Akati pea mo Kalene, i te fenua ko Sinea.

it-2-F 403

Nimelote

ʼI te kamataʼaga neʼe pule ia Nimelote ki te ʼu kolo ʼo Papele mo Eleki, Akati mo Kalene ʼi te fenua ʼo Sinea. (Sen 10:10) Neʼe lagi ko ia tonu ʼae neʼe ina fakatuʼutuʼu te faʼu ʼo te kolo ʼo Papele mo tona tule. ʼE fakamoʼoni ki ai te tala manatu ʼaeni ʼa te tagata Sutea ko Josèphe: “Neʼe agamalohi ʼaupito te takitaki ʼa [Nimelote.] Neʼe loto ia ke fakalogo ʼateaina te hahaʼi kia ia kae mole ki te ʼAtua. Neʼe ina ui ki te hahaʼi ʼe fia fakato e te ʼAtua he tahi Tulivio. Koia neʼe ina loto ai ke natou faʼu he tule ke maʼoluga age ʼi te vai, pea mo lagavaka ai ki te ʼAtua ʼuhi ko te mamate ʼo ʼanatou kui. Neʼe fia mulimuli te hahaʼi kia Nimelote pea ʼi tanatou manatu ʼe faigataʼa fau te fakalogo ki te ʼAtua. Neʼe natou kamata faʼu ai te tule pea neʼe vave tanatou gaue.”​​—Jewish Antiquities, I, 114, 115 (iv, 2, 3).

Senesi 10:10 Nee uluaki hau leva ia ia i Papele, mo Eleki, mo Akati pea mo Kalene, i te fenua ko Sinea.

Lau ʼo Te Tohi-Tapu

(Senesi 10:​6-​32) Ko te u foha o Kami: ko Kusi, mo Misilaimi, mo Puti, mo Kanaane. 7 Ko te u foha o Kusi: ko Sapa, mo Avila, mo Sapita, mo Laema, mo Sapeteka. Ko te u foha o Laema: ko Sepa mo Tetane. 8 Nee fakatupu leva e Kusi ia Nimelote; Ko ia aia nee ina kamata leva te pule i te kele. 9 Nee liliu leva ia ia ko he tagata kapu manu lahi ia mua o te Eteleno; koia ae e ui ai: Tagata kapu manu lahi ia mua o te Eteleno o hage ko Nimelote. 10 Nee uluaki hau leva ia ia i Papele, mo Eleki, mo Akati pea mo Kalene, i te fenua ko Sinea. 11 Nee hau leva ia Asule mai te fenua aia. Nee ina fakatuu leva ia Ninive, mo Leopoti-Ile, mo Kela, 12 pea mo Lesene i te vaha o Ninive mo te kolo lahi ko Kela. 13 Nee fakatupu leva e Misilaimi te kau Lutime, mo te kau Anamime, mo te kau Lehapime, mo te kau Nafetuimi, 14 mo te kau Patulusimi, mo te kau Kaseluimi, ae nee tupu leva mai ai te kau Kafetolimi mo te kau Filisitini. 15 Nee fakatupu leva e Kanaane ia Sitone, ko tana uluaki, mo Eti; 16 mo te kau Sepusi, mo te kau Amole, mo te kau Kilikasi, 17 mo te kau Evi, mo te kau Aleki, mo te kau Simi, 18 mo te kau Alevate, mo te kau Tesemale mo te kau Hamate. Pea nee mavetevete leva te u famili o te kau Kanaane. 19 Nee alu leva te u tuakoi o Kanaane i Sitone, i te fahai o Kela, o kaku ki Kasa, pea nee natou hoko atu leva i ai ki Sotoma mo Komola, ki Atema mo Sepoimi, o kaku ki Lesa. 20 Ko te u foha aia o Kami, o mulimuli ki onatou famili mo anatou lea, mo onatou fenua, pea mo onatou puleaga. 21 Nee tupu foki ni foha kia Semi, ko te tehina mua o Safeti. Ko te tamai aia o te u foha fuli o Epele. 22 Ko te u foha o Semi: ko Elame, mo Asule, mo Alepakesate, mo Luto, mo Alame. 23 Ko te u foha o Alame: ko Usi, mo Uli, mo Ketele, mo Masi. 24 Nee fakatupu leva e Alepakesate ia Selake; pea nee fakatupu leva e Selake ia Epele. 25 Nee tupu leva kia Epele te u foha e lua: nee higoa leva te tahi ko Peleke, koteuhi nee mavetevete leva te kele i tona temi, pea nee higoa leva tona tehina ko Sokitane. 26 Nee fakatupu leva e Sokitane ia Alimotate, mo Selefi, mo Asalemaveti mo Selake, 27 mo Atolame, mo Usale, mo Tikala, 28 mo Opale, mo Apimaele, mo Sepa, 29 mo Ofile, mo Avila, mo Sopape. Ko te u foha fuli aia o Sokitane. 30 Nee natou nonofo leva i te vaha o Mesa mo te mouga o Sefa i te potu esite. 31 Ko te u foha aia o Semi, o mulimuli ki onatou hologa, mo anatou lea, mo onatou fenua, mo onatou puleaga. 32 Ko te u famili aia o te u foha o Noe, o mulimuli ki onatou taitupu mo onatou puleaga. Pea ko natou aia ae nee natou fakatupu leva te u puleaga ae nee natou fakahahai ai te kele i te osi o te lomaki.

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae