Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • mwbr20 Sunio p. 1-8
  • Tafitoʼaga ʼo Te Kaupepa Ako Te Maʼuli Fakakilisitiano Mo Te Faifakamafola

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Tafitoʼaga ʼo Te Kaupepa Ako Te Maʼuli Fakakilisitiano Mo Te Faifakamafola
  • Tafitoʼaga ʼo Te Kaupepa Ako Te Maʼuli Fakakilisitiano Mo Te Faifakamafola—2020
  • Manatu Tafito
  • VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 1-7 ʼO SUNIO
  • TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | SENESI 44-45
  • “Neʼe Fakamolemole e Sosefo Ki ʼOna Tehina”
  • w15 1/7 14-15
  • “E Mole Ko Au Ae e Tonu Ke Nofo i Te Tuulaga o Te Atua!”
  • Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu
  • it-1-F 606 ¶4-5
  • Haeʼi ʼo Te Kofu
  • w04 15/8 15 ¶15
  • Neʼe Mole He Tupuʼaga ʼo Tonatou Fehiʼaʼinaʼi
  • Lau ʼo Te Tohi-Tapu
  • VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 8-14 ʼO SUNIO
  • TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | SENESI 46-47
  • “ ʼE Maʼu Tanatou Meʼa Kai ʼi Te Temi Hoge”
  • w87-F 1/5 15 ¶2
  • ʼE Haofaki Te Maʼuli ʼi Te Temi Hoge
  • kr 235 ¶11-12
  • ʼE Fakahoko e Te Puleʼaga Te Finegalo ʼo Te ʼAtua ʼi Te Kele
  • Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu
  • it-1-F 227 ¶16
  • Te Aga Pea Mo Te ʼu Meʼa ʼAe ʼe Fai ʼAki Te ʼu Nima
  • nwtsty tokoni ki te ako ʼo Gau 7:14
  • Lau ʼo Te Tohi-Tapu
  • VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 15-21 ʼO SUNIO
  • TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | SENESI 48-50
  • “Te ʼu Lelei ʼe Feala Ke Akoʼi Mai e Te Hahaʼi Matutuʼa”
  • it-1-F 1228 ¶8
  • Sakopo
  • it-1-F 623 ¶1
  • ʼAho Fakamuli
  • w07 1/6 30 ¶10
  • Ko Te Hahaʼi Mātutuʼa ʼe Ko He Tapuakina Ki Te Kau Tūpulaga
  • Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu
  • w04 1/6 15 ¶4-5
  • Ke Tapuakina Ia Nātou ʼAē ʼe Nātou Faka Kolōliaʼi Te ʼAtua
  • it-1-F 299 ¶7
  • Pesamino
  • Lau ʼo Te Tohi-Tapu
  • VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 22-28 ʼO SUNIO
  • TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | EKESOTE 1-3
  • “ ʼE Au Liliu Anai Ko Ia ʼAe ʼe Au Loto Ki Ai”
  • w13 15/3 25 ¶4
  • Kotou Fakamaʼuhigaʼi Ia Te Huafa Lahi ʼo Sehova
  • kr 43, fakamatala ʼae ʼi te ʼa takai
  • TE FAKAʼUHIGA ʼO TE HUAFA ʼO TE ʼATUA
  • Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu
  • g04-F 8/4 6 ¶4
  • Ko Moisese, ʼe Ko He Fagana Pe Koa?
  • w04 15/3 24 ¶4
  • Ko He ʼu Puani Maʼuhiga ʼi Te Tohi ʼo Ekesote
  • Lau ʼo Te Tohi-Tapu
  • VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 29 ʼO SUNIO–5 ʼO SULIO
  • TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | EKESOTE 4-5
  • “ ʼE Au Nofo Anai Mo Koe Moka Ke Palalau Anai”
  • w10-F 15/10 13-14
  • ʼE Moʼoni Koa ʼAu Takuʼaki?
  • w14 15/4 9 ¶5-6
  • ʼE Ke Sio Koa Kia Te ‘Ia ʼAe ʼe Mole Sio Ki Ai Te ʼu Mataʼ?
  • w10-F 15/10 14
  • ʼE Moʼoni Koa ʼAu Takuʼaki?
  • Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu
  • w04 15/3 28 ¶4
  • Te ʼu Fehuʼi ʼa Te Kau Lautohi
  • it-1-F 1257 ¶3
  • Sehova
  • Lau ʼo Te Tohi-Tapu
Tafitoʼaga ʼo Te Kaupepa Ako Te Maʼuli Fakakilisitiano Mo Te Faifakamafola—2020
mwbr20 Sunio p. 1-8

Tafitoʼaga ʼo Te Kaupepa Ako Te Maʼuli Fakakilisitiano Mo Te Faifakamafola

VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 1-7 ʼO SUNIO

TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | SENESI 44-45

“Neʼe Fakamolemole e Sosefo Ki ʼOna Tehina”

44:​1, 2, 33, 34; 45:​4, 5 Nee tuku leva e Sosefo te fakatotonu aeni ki te pule o tona fale: fafao ke fonu i te u meakai te u taga a te u tagata aeni, o mulimuli ki tanatou lavai, pea ke tuku leva te paaga a te tagata taki toko tahi ki oluga o anatou loto taga. 2 Tuku toku ipu, te ipu siliva, ki oluga o te taga a te muli, o fakatahi mo te paaga o tana fulumeto. Nee fai leva e te tagata pule te u mea fuli ae nee fakatotonu age e Sosefo kia ia. 33 Koia e au kole atu ai kia koe, ke ke fakagafua mai ki tau tagata faifekau ke nofo o fetogi te fanau, o popula ki toku aliki, kae ke toe hake te fanau mo ona tehina ki tamatou tamai. 34 Pe feafeai anai haku toe liliu ki taku tamai, kae e mole hake anai te fanau mo au? Ke aua naa au sio anai ki te mamahi o taku tamai!

45:​4, 5 Pea nee ui fenei e Sosefo ki ona tehina: Koutou fehohofi mai kia au. Pea nee natou fehohofi age leva kia ia. Pea nee ina ui leva: Ko au Sosefo, ko tokotou tehina, ae nee kotou fakatau ke ave ki Esipito. 5 I te aho nei, aua naa koutou mamahi, pea aua naa koutou ita i takotou fakatau au. Ko te Atua ae nee ina fekaui au i okotou mua ke au hau ki te fenua aeni, ke haofaki ai okotou mauli.

Pes 86:5 Aliki, koteuhi e ke agalelei, e ke fakamolemole, pea e ke fonu i te ofa kia natou fuli ae e fetagihi kia koe.

Mik 7:​18, 19 Ko te Atua fea ae e tatau mo koe, ae e ina fakamolemole te agakovi, ae e ina galoi te u agahala o te toega o tou tofiga? E mole ina taupau tona hauhau o heegata, koteuhi e fiafia ia ia i te manavaofa. 19 E toe manavaofa anai ia ia kia matou, e ina tuku anai ki lalo i ona vae amatou agakovi; e ke li anai ki te takele o te moana anatou agahala fuli.

(Senesi 44:1, 2) Nee tuku leva e Sosefo te fakatotonu aeni ki te pule o tona fale: fafao ke fonu i te u meakai te u taga a te u tagata aeni, o mulimuli ki tanatou lavai, pea ke tuku leva te paaga a te tagata taki toko tahi ki oluga o anatou loto taga. 2 Tuku toku ipu, te ipu siliva, ki oluga o te taga a te muli, o fakatahi mo te paaga o tana fulumeto. Nee fai leva e te tagata pule te u mea fuli ae nee fakatotonu age e Sosefo kia ia.   

w15 1/7 14-15

“E Mole Ko Au Ae e Tonu Ke Nofo i Te Tuulaga o Te Atua!”

Pea neʼe fakahoko e Sosefo ia tana ʼahiʼahi. Neʼe ina fekau ke tuli pea mo puke ʼona tehina pea neʼe ina tukugakoviʼi natou ʼi tanatou kaihaʼa ia te ipu. ʼI tanatou maʼu ʼi te kato ʼa Pesamino, neʼe ʼave fuli natou kia Sosefo. Neʼe ko te faigamalie ʼaia ke iloʼi ai e Sosefo pe ko te ʼu tagata feafeaʼi ʼona tehina. Ko Suta ʼae neʼe fakahoko lea ia natou. Neʼe faifakalelei pea neʼe ina toe kole age ke liliu fuli ia te toko 11 ko ni kaugana ʼi Esipito. Neʼe ui age e Sosefo ko Pesamino tokotahi pe ʼae ʼe tonu ke nofo ʼo kaugana ʼi Esipito kaʼe ko natou fuli ʼae ʼe tonu ke natou mavae.—Senesi 44:2-17.

Senesi 44:​2-17 Tuku toku ipu, te ipu siliva, ki oluga o te taga a te muli, o fakatahi mo te paaga o tana fulumeto. Nee fai leva e te tagata pule te u mea fuli ae nee fakatotonu age e Sosefo kia ia. 3 I te ala uhu ake, i te mafoa mai o te aho, nee tuku leva ia natou ke olo mo anatou asino. 4 Nee natou mavae leva i te kolo, pea nee heeki natou mamao osi. Pea nee ui leva e Sosefo ki te pule o tona fale: Tuu, o tuli te u tagata aena, pea ka ke mau anai natou, ke ke ui kia natou: Kotea e koutou totogi ai te lelei aki te kovi? 5 Pe e mole koutou nonofo mo te ipu ae e inu ki ai toku aliki, ae e ina toe fakaaoga ki te faikikite? E kovi te mea ae kua koutou fai. 6 Nee mau leva natou e te tagata pule o te fale, pea nee ina fai leva te u palalau aia kia natou. 7 Nee natou tali leva kia ia: Kotea e palalau feia ai tomatou aliki? Ke mamao ia matou te fai o he mea fena! 8 Koeni, nee matou toe liufaki mai, mai te fenua o Kanaane te paaga ae nee matou mau i oluga o amatou loto taga; pea e feafeai anai hamatou kaihaa he paaga pe ko he aulo i te fale o tou aliki? 9 Kapau e mau anai te ipu aia i te taga a he tahi ia matou, pea e mate anai te tagata aia, pea e matou popula anai kia koe! 10 Nee ui leva e te tagata: Ke fai ki te mea ae kua koutou lea mai ki ai! Kae e popula toko tahi anai te tagata ae e mau ai anai te ipu, kae e ateaina anai natou ake ae. 11 Pea nee natou fakavilivili leva o tahi tuku tana taga ki te kele. 12 Pea nee hue leva e te tagata pule anatou taga, o kamata mai te uluaki o fakaosi ki ae e muli, pea koeni, nee tuku te ipu i te taga a Pesamino. 13 Nee natou hae leva onatou kofu, nee natou toe hili anatou taga ki te u asino, pea nee natou toe liliu leva ki te kolo. 14 Nee kaku leva ia Suta mo ona tehina ki te fale o Sosefo, kae kei nofo ia Sosefo i ai, pea nee natou punou leva ki te kele i ona mua. 15 Pea nee ui leva e Sosefo kia natou: Kotea te mea ae kua koutou fai? E mole koutou iloi ko te tagata faikikite au? 16 Pea nee tali leva e Suta: Kotea ka matou ui ki tomatou aliki? Kotea ke fakatonuhia ai matou? Kua fakaha e te Atua te agakovi o ana tagata faifekau. Koeni matou ke popula ki toku aliki, mo ae nee mau ai te ipu. 17 Nee ui leva e Sosefo: Ke taofi au e te Atua ke aua naa au fai te mea aia! Ke popula toko tahi pe te tagata ae nee mau ai te ipu, kae ko te toega, ke koutou toe liliu i te tokalelei ki takotou tamai.

Neʼe tali fenei ia Suta ʼaki he lototoʼa: “E ofa kehe age tamatou tamai ki te fanau aia, koteuhi ko te fanau aia e tahi kei toe kia ia i te fafine ae nee ofa mamahi ia ia ki ai.” Neʼe malave ia te ʼu kupu ʼaia kia Sosefo ʼae ko te ʼuluaki kiʼi tama ʼa Lasele ia te ʼohoana ʼofaina ʼo Sakopo, neʼe mate ʼi te temi ʼae neʼe ina fanauʼi ai ia Pesamino. Ohage pe ko tana tamai, neʼe fiafia ia Sosefo ʼi te manatuʼi ia Lasele. ʼE lagi neʼe ko te ʼofa ʼaia ʼae neʼe ina fakatahiʼi ai ia Pesamino pea mo Sosefo.—Senesi 35:18-20; 44:20.

Senesi 35:​18-20 I te oviovi mavae o tona laumalie, koteuhi kua lolotoga mate ia ia, nee ina foaki leva te higoa ki tana tama ko Pene-Oni. (ko tona uhiga: foha o te mamahi); kae nee foaki leva e te tamai ki te fanau te higoa ko Pesamino, (ko tona uhiga: foha o toku nima matau). 19 Nee mate leva ia Lasele, pea nee tanu leva ia ia i te ala o Efalata, ae ko Petelehemi. 20 Nee fakatuu leva e Sakopo he maka i tona tanuma; ko te maka fakamanatu aia o te tanuma o Lasele, ae kei tuu pe i te aho nei.

Senesi 44:20 Nee matou tali leva: Kei mauli tamatou tamai kae kua matua, pea e i ai foki tomatou tehina muli ae nee tupu kia ia i tona temi matua. E ofa kehe age tamatou tamai ki te fanau aia, koteuhi ko te fanau aia e tahi kei toe kia ia i te fafine ae nee ofa mamahi ia ia ki ai; kua mate te tahi foha.

Neʼe kole mamahi e Suta kia Sosefo ke ʼaua naʼa fakakauganaʼi ia Pesamino, kaʼe ke liliu ia ia ko he kaugana. Pea neʼe ina fakaʼosi ʼaki te ʼu palalau fakamalave loto ʼaeni: “Pe feafeai anai haku toe liliu ki taku tamai, kae e mole hake anai te fanau mo au? Ke aua naa au sio anai ki te mamahi o taku tamai!” (Senesi 44:18-34) ʼI te temi ʼaia, neʼe ko he fakamoʼoni ʼo te kua fetogi ʼa te tagata. Neʼe mole gata ʼaki pe ia tana fakahemala kaʼe neʼe ina toe fakaha ia te lotomahino, mo te ʼofa pea mo te manavaʼofa.

Senesi 44:​18-34 Pea nee fakaoviovi leva ia Suta kia Sosefo, o ui: Ofa mai toku aliki, o fakagafua ki tau tagata faifekau ke palalau ki toku aliki, pea ke aua naa to tona ita ki tana tagata faifekau, koteuhi e ke tatau mo Falaone! 19 Nee fehui mai e toku aliki ki ana tagata faifekau, oui: Pe kei mauli takotou tamai? Pe kei i ai hokotou tahi tehina? 20 Nee matou tali leva: Kei mauli tamatou tamai kae kua matua, pea e i ai foki tomatou tehina muli ae nee tupu kia ia i tona temi matua. E ofa kehe age tamatou tamai ki te fanau aia, koteuhi ko te fanau aia e tahi kei toe kia ia i te fafine ae nee ofa mamahi ia ia ki ai; kua mate te tahi foha. 21 Nee ke ui mai ki au tagata faifekau: Koutou aumai ia ia kia au, e au fia sio mata kia ia. 22 Nee matou tali leva ki toku aliki: E mole feala ke mavae te fanau aia i tana tamai; kapau e mavae anai ia ia maia ia, e mate anai tana tamai. 23 Pea nee ke ui mai leva ki au tagata faifekau: Kapau e mole koutou omai anai mo tokotou tehina muli, pea e mole koutou toe ha mai anai ki oku mua. 24 I tamatou liliu ki tau tagata faifekau, tamatou tamai, nee matou fakaha leva kia ia te u palalau a tomatou aliki. 25 Pea nee ui leva e tamatou tamai: Koutou toe liliu o totogi mai he meakai. 26 Nee matou tali kia la: E mole feala ke matou toe liliu ki Esipito mo kapau e mole hau tomatou tehina muli mo matou. Koteuhi kapau e mole hau ia ia mo matou, pea e mole tali anai matou e te tagata pule o te fenua. 27 Pea nee ui mai leva e tau tagata faifekau, tamatou tamai, kia matou: E koutou iloi nee fanaui e toku ohoana ni foha e lua kia au. 28 Kua puli te tahi foha talu mai te aho ae nee mavae ai i heni; pea e au mahalo kua kai ia ia e he manu fekai, koteuhi e heeki au toe sio kia ia o kaku mai ki te aho aeni. 29 Kapau e koutou toe too anai te fanau aeni, pea kapau e hoko anai he mea kovi kia ia, e koutou fakahifo anai toku ulu hina ki te nofoaga o te kau mate. 30 Koia i te aho nei, kapau e au toe liliu anai ki tau tagata faifekau, taku tamai, kae e mole matou olo mo te fanau ae e pipiki ki ai tona laumalie, 31 pea e mate anai ia ia mo kapau e puli te fanau; pea e hala anai au tagata faifekau, i tamatou fakahifo i te mamahi te ulu hina o tamatou tamai, tau tagata faifekau, ki te nofoaga o te kau mate. 32 Pea nee ui leva e tau tagata faifekau ki tana tamai o uhiga mo te fanau: Kapau e mole au aumai anai ia ia kia koe, pea e au hala anai i ou mua o heegata. 33 Koia e au kole atu ai kia koe, ke ke fakagafua mai ki tau tagata faifekau ke nofo o fetogi te fanau, o popula ki toku aliki, kae ke toe hake te fanau mo ona tehina ki tamatou tamai. 34 Pe feafeai anai haku toe liliu ki taku tamai, kae e mole hake anai te fanau mo au? Ke aua naa au sio anai ki te mamahi o taku tamai!

Neʼe mole kei lava mataʼofi e Sosefo te ʼu meʼa ʼae neʼe ina logoʼi. Neʼe ina fakaha ia te ʼu meʼa ʼae neʼe ina logoʼi ʼi tona loto. Neʼe ina fakamavae ki tuʼa ʼana kaugana fuli, pea neʼe tagi leʼo lahi ʼo logo ai ki te fale hau ʼo Falaone. Pea neʼe ina fakaha pe ko ai ia ia, ʼo ina ui fenei: “Ko au Sosefo, ko tokotou tehina.” Neʼe punamaʼuli ai ʼona tehina. Neʼe faʼufua kia natou pea mo ina ui age ʼaki he agalelei neʼe ina fakamolemole ia te ʼu aga ʼae neʼe natou fai kia ia. (Senesi 45:1-15) Neʼe ina fakaha ia te kalitate ʼo Sehova ʼae ʼe fakamolemole ʼaki he lotolelei. (Pesalemo 86:5) ʼE tou toe fakahoko koa mo tatou ia te faʼahi ʼaia?

Senesi 45:​1-15 Nee mole kei feala te tataofi e Sosefo ona loimata ia mua o natou ae nee nonofo mo ia i te fale, pea nee kalaga leva ia ia: Ke fakaulu ki tua te hahai katoa. Pea nee nofo toko tahi leva ia Sosefo i te temi ae nee ina fakaha ai ia ia ki ona tehina. 2 Nee tagi leva ia Sosefo o leo lahi, pea nee logo foki ki ai te kau Esipito, pea nee toe logo ki ai te fale o Falaone. 3 Nee ui leva e Sosefo ki ona tehina: Ko au ko Sosefo! Pe kei mauli taku tamai? Kae nee mole feala ke tali e ona tehina, koteuhi kua natou hevaia i ona mua. 4 Pea nee ui fenei e Sosefo ki ona tehina: Koutou fehohofi mai kia au. Pea nee natou fehohofi age leva kia ia. Pea nee ina ui leva: Ko au Sosefo, ko tokotou tehina, ae nee kotou fakatau ke ave ki Esipito. 5 I te aho nei, aua naa koutou mamahi, pea aua naa koutou ita i takotou fakatau au. Ko te Atua ae nee ina fekaui au i okotou mua ke au hau ki te fenua aeni, ke haofaki ai okotou mauli. 6 Koeni kua tau lua te hoge i te fenua, pea kei toe foki ni ihi tau e nima ae e mole toe feala ai he gaue ki te kele, pea e mole toe mau ai he fulumeto. 7 Nee fekaui mai au e te Atua ke au mua mai ia koutou ki te fenua aeni, o tupu ke mauli ai tokotou hakoga i te fenua, pea ke koutou mauli foki o sisio ki te ofa lahi o te Atua kia koutou o haofaki koutou. 8 Koia, e mole ko koutou ae nee koutou aumai au ki heni, kae ko te Atua. Kua fakanofo au e te Atua ko te tamai a Falaone, ko te pule o tona fale katoa, pea ko te kovana o te fenua katoa o Esipito. 9 Koutou hahake fakavilivili ki taku tamai, o ui kia ia: Koeni te palalau o tou foha ko Sosefo: Kua fakanofo au e te Atua ko te pule o Esipito katoa, hifo mai kia au, aua naa ke toe tuai! 10 E ke nofo anai i te fenua o Koseni, ke ke ovi mai kia au, mo au fanau, mo ou mokopuna, mo au pipi, mo au faga ovi, mo au tao, pea mo au mea fuli. 11 I heni, e au fafaga anai ia koe, mo tou fale, pea mo au mea fuli, ke aua naa puli anai he mea kia koutou, koteuhi kei toe foki ni tau hoge e nima. 12 Kua koutou sio mata tonu, pea kua sio mata foki toku tehina ko Pesamino, ko au la Sosefo, aeni e palalau tonu atu kia koutou. 13 Koutou fakamatala ki taku tamai toku kololia katoa i Esipito, mo te u mea fuli ae kua koutou sisio ki ai. Pea koutou fakavilivili o aumai taku tamai ki heni. 14 Nee faufua leva ia Sosefo ki te kia o tona tehina, ia Pesamino, o tagi. Pea ne tagi leva Pesamino i tona kia. 15 Nee toe faufua foki ia Sosefo ki ona tehina fuli o tagi, pea nee natou kamata loto toa leva i te palalau kia ia.

Pesalemo 86:5 Aliki, koteuhi e ke agalelei, e ke fakamolemole, pea e ke fonu i te ofa kia natou fuli ae e fetagihi kia koe.

(Senesi 44:33, 34) Koia e au kole atu ai kia koe, ke ke fakagafua mai ki tau tagata faifekau ke nofo o fetogi te fanau, o popula ki toku aliki, kae ke toe hake te fanau mo ona tehina ki tamatou tamai. 34 Pe feafeai anai haku toe liliu ki taku tamai, kae e mole hake anai te fanau mo au? Ke aua naa au sio anai ki te mamahi o taku tamai!

(Senesi 45:4, 5) Pea nee ui fenei e Sosefo ki ona tehina: Koutou fehohofi mai kia au. Pea nee natou fehohofi age leva kia ia. Pea nee ina ui leva: Ko au Sosefo, ko tokotou tehina, ae nee kotou fakatau ke ave ki Esipito. 5 I te aho nei, aua naa koutou mamahi, pea aua naa koutou ita i takotou fakatau au. Ko te Atua ae nee ina fekaui au i okotou mua ke au hau ki te fenua aeni, ke haofaki ai okotou mauli.

Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu

(Senesi 44:13) Nee natou hae leva onatou kofu, nee natou toe hili anatou taga ki te u asino, pea nee natou toe liliu leva ki te kolo.   

it-1-F 606 ¶4-5

Haeʼi ʼo Te Kofu

Neʼe ko te fai mahani ʼaia ʼa te kau Sutea moʼo fakaha tonatou lotomamahi, ohage ko te hahaʼi ʼo te potu Esite, tafito la moka natou logo ki te mate ʼo honatou kaiga totonu. ʼI te agamahani, neʼe haeʼi te muʼa kofu, ʼo kaku ki te fatafata, kae neʼe mole haeʼi katoa ʼo mole kei feala hona toe kofuʼi.

ʼE hoki palalau te Tohi-Tapu ki te aga ʼaia ʼi te toe liliu ʼae ʼa Lupeni, te foha lahi ʼo Sakopo, ki te vai keli pea neʼe mole ina maʼu ai ia Sosefo. Neʼe ina haeʼi tona kofu pea neʼe ina ui fenei: “Kua puli te fanau! Pea ko au, e au alu anai ki fea?” Neʼe ko Lupeni te muʼa ʼo te fanau, koia neʼe tonu ke tokaga ki tona kiʼi tehina. Pea neʼe haeʼi e Sakopo tona pulupulu pea mo ʼai he kie moʼo fakaha tana putu ʼi te temi ʼae neʼe ui age kua mate tona foha. (Sen 37:29, 30, 34) ʼI Esipito, ʼi te tukugakoviʼi ʼo Pesamino ko he tagata kaihaʼa, ko te ʼu tehina ʼo Sosefo neʼe natou fakaha tonatou lotomamahi ʼo natou haeʼi ʼonatou kofu.—Sen 44:13.

Sen 37:​29, 30, 34 Nee toe liliu leva Lupeni ki te foi tane; pea koeni, kua puli ia Sosefo i te foi tane. Pea nee ina hae leva ona kofu. 30 Pea nee alu leva ia ia ki ona tehina o ui kia natou: Kua puli te fanau! Pea ko au, e au alu anai ki fea? 34 Pea nee hae leva e Sakopo ona kofu, nee ina tui leva he taga, pea nee tagi leva ia ia ki tona foha i he temi fualoa osi.

Sen 44:13 Nee natou hae leva onatou kofu, nee natou toe hili anatou taga ki te u asino, pea nee natou toe liliu leva ki te kolo.

(Senesi 45:5-8) I te aho nei, aua naa koutou mamahi, pea aua naa koutou ita i takotou fakatau au. Ko te Atua ae nee ina fekaui au i okotou mua ke au hau ki te fenua aeni, ke haofaki ai okotou mauli. 6 Koeni kua tau lua te hoge i te fenua, pea kei toe foki ni ihi tau e nima ae e mole toe feala ai he gaue ki te kele, pea e mole toe mau ai he fulumeto. 7 Nee fekaui mai au e te Atua ke au mua mai ia koutou ki te fenua aeni, o tupu ke mauli ai tokotou hakoga i te fenua, pea ke koutou mauli foki o sisio ki te ofa lahi o te Atua kia koutou o haofaki koutou. 8 Koia, e mole ko koutou ae nee koutou aumai au ki heni, kae ko te Atua. Kua fakanofo au e te Atua ko te tamai a Falaone, ko te pule o tona fale katoa, pea ko te kovana o te fenua katoa o Esipito.

w04 15/8 15 ¶15

Neʼe Mole He Tupuʼaga ʼo Tonatou Fehiʼaʼinaʼi

15 Koteā ʼaē ʼe lava tokoni mai kia tatou ke mole tou ʼiʼita kia nātou ʼaē ʼe fehihiʼa kia tatou kae mole hona tupuʼaga? Tou manatuʼi ko totatou ʼu fili ʼe ko Satana pea mo te kau temonio. (Efeso 6:12) ʼE fakatagaʼi tatou e ʼihi kae ʼe nātou ʼiloʼi lelei neʼe mole tou fai he meʼa ʼe kovi, kae ko te tokolahi ʼe nātou fakafeagai ki te hahaʼi ʼa te ʼAtua heʼe mole nātou ʼiloʼi te meʼa ʼaē ʼe tou fai peʼe uga nātou e niʼihi ke nātou gaohi koviʼi tatou. (Taniela 6:4-16; 1 Timoteo 1:12, 13) ʼE loto ia Sehova ke maʼu e te “tagata fuape” te faigamālie ke “fakamauli . . . pea ke natou kaku ki te iloi o te mooni.” (1 Tim. 2:4) ʼIo, ko ʼihi kau fakafeagaʼi ʼāfea kua nātou liliu ʼi te temi nei ko ʼotatou tēhina he neʼe nātou sio mata ki tatatou agatonu. (1 Petelo 2:12) Tahi ʼaē meʼa, ʼe tou maʼu te ako mai te faʼifaʼitaki ʼa Sosefo ia te foha ʼo Sakopo. Logola neʼe mamahi ʼaupito ia Sosefo ʼuhi ko tona ʼu tēhina, kae neʼe mole ʼita kia nātou. Koteā tona tupuʼaga? Koteʼuhi neʼe mahino kia ia neʼe ko Sehova ʼaē neʼe ina fakatuʼutuʼu ke hoko te ʼu meʼa ʼaia, moʼo fakahoko tona finegalo. (Senesi 45:4-8) ʼE feala kia Sehova ke ina tuku ke hoko kia tatou he faʼahiga mamahi ʼe tou lava ʼutakiʼi moʼo faka kolōliaʼi tona huafa.—1 Petelo 4:16.

Taniela 6:​4-16 Pea nee kumi leva e te kau pule mo te kau aliki he faigamalie ke fakalakahalai ai Taniela o uhiga mo te u mea o te puleaga. Kae nee mole natou mau he faigamalie, pee ko he mea ke fakalakahalai ai, koteuhi nee agatonu ia ia pea nee mole mau ia ia he hala pee ko he mea kovi pe e tahi. 5 Pea nee ui leva e te u tagata aia: E mole tou mau anai he faigamalie e tahi ke fakalakahalai ai Taniela, kae e lagi hoki tou mau anai ia ia i te lao o tona Atua. 6 Pea nee olo fakatahi leva te kau pule mo te kau aliki ki te hau, pea nee natou palalau leva kia ia, o ui: Hau ko Taliusi, ke ke mauli o heegata! 7 Kua loto tahi fuli te u pule o te puleaga, mo te kau minisi, mo te kau aliki, mo te kau fono, pea mo te u kovana, ke fai he fakatotonu fakapuleaga e te hau pea mo he tapu mamafa ae e ina fakaha, ko te tagata ae, i te lolotoga o te u aho e tolugofulu, e faikole anai ki he atua kehe pee ko he tagata kehe, e si anai ia ia ki te luo o te u laione; e gata tahi pe kia koe, oi hau, e faikole anai ki ai. 8 I te lakaga nei, oi hau, fakamooni te tapu aeni, pea ke tohi te lao, o tupu ke aua naa toe fetogi, o mulimuli ki te lao a te kau Meti mo te kau Pelesi, ae e mole toe fulihi. 9 I te mea aia nee tohi leva e te hau ko Taliusi te fakatotonu mo te tapu. 10 I te iloi e Taniela kua tohi te fakatotonu, nee alu leva ia ia ki tona fale; pea nee ina avahi leva te u matapa fakamalama o te kogafale i fata ki te fahai o Selusalemi. Pea nee tua tolu i te aho nee tuutuli ia ia o faikole mo fakavikiviki ki tona Atua, o hage ko tana fai mahani i mua atu. 11 Kae nee feulufi fakatahi leva te u tagata aena, pea nee natou mau leva ia Taniela e lolotoga faikole mo fetapa ki tona Atua. 12 Pea nee natou olo leva kia mua o te hau, pea nee natou palalau leva kia ia o uhiga mo te tapu a te hau: Pe nee mole ke fakamooni he tapu ae e fakaha ai, ko ae i te lolotoga o te u aho e tolugofulu e faikole anai ki he atua kehe pee ko he tagata kehe age ia koe, oi hau, e si anai ia ia ki te luo o te u laione? Nee tali leva e te hau: E mooni te mea aia, e mooni, o mulimuli ki te lao a te kau Meti mo te kau Pelesi, ae e mole feala ke toe fetogi. 13 Nee natou toe palalau leva, o ui ki te hau: Ko Taniela, he tahi o te kau popula o Suta, nee mole pe fakaapaapa ia ia kia koe, oi hau, pea mo te tapu ae nee ke fakamooni ki ai, koteuhi e faikole tua tolu ia ia i te aho. 14 Nee mamahi leva te hau i tana logo ki te mea aia; pea nee loto leva ia ia ke haofaki ia Taniela; pea nee faiga leva ia ia o kaku ki te afiafi ke haofaki ia Taniela. 15 Kae nee fakamalohii age e te u tagata aia ki te hau, o ui kia ia: Oi hau, ke ke iloi, ko te lao a te kau Meti mo te kau Pelesi e ina fakamaua te u tapu fuli mo te u lao fuli kua fakamooni e te hau, e mole feala ke toe fetogi. 16 Koia nee fakatotonu leva e te hau ke aumai ia Taniela, pea ke si ia ia ki te luo o te u laione. Pea nee palalau leva te hau, o ui kia Taniela: Ko tou Atua ae e ke tauhi ki ai i te kataki fualoa, ke ina fealagia tana haofaki ia koe!

Senesi 45:4 Pea nee ui fenei e Sosefo ki ona tehina: Koutou fehohofi mai kia au. Pea nee natou fehohofi age leva kia ia. Pea nee ina ui leva: Ko au Sosefo, ko tokotou tehina, ae nee kotou fakatau ke ave ki Esipito.

Lau ʼo Te Tohi-Tapu

(Senesi 45:1-15) Nee mole kei feala te tataofi e Sosefo ona loimata ia mua o natou ae nee nonofo mo ia i te fale, pea nee kalaga leva ia ia: Ke fakaulu ki tua te hahai katoa. Pea nee nofo toko tahi leva ia Sosefo i te temi ae nee ina fakaha ai ia ia ki ona tehina. 2 Nee tagi leva ia Sosefo o leo lahi, pea nee logo foki ki ai te kau Esipito, pea nee toe logo ki ai te fale o Falaone. 3 Nee ui leva e Sosefo ki ona tehina: Ko au ko Sosefo! Pe kei mauli taku tamai? Kae nee mole feala ke tali e ona tehina, koteuhi kua natou hevaia i ona mua. 4 Pea nee ui fenei e Sosefo ki ona tehina: Koutou fehohofi mai kia au. Pea nee natou fehohofi age leva kia ia. Pea nee ina ui leva: Ko au Sosefo, ko tokotou tehina, ae nee kotou fakatau ke ave ki Esipito. 5 I te aho nei, aua naa koutou mamahi, pea aua naa koutou ita i takotou fakatau au. Ko te Atua ae nee ina fekaui au i okotou mua ke au hau ki te fenua aeni, ke haofaki ai okotou mauli. 6 Koeni kua tau lua te hoge i te fenua, pea kei toe foki ni ihi tau e nima ae e mole toe feala ai he gaue ki te kele, pea e mole toe mau ai he fulumeto. 7 Nee fekaui mai au e te Atua ke au mua mai ia koutou ki te fenua aeni, o tupu ke mauli ai tokotou hakoga i te fenua, pea ke koutou mauli foki o sisio ki te ofa lahi o te Atua kia koutou o haofaki koutou. 8 Koia, e mole ko koutou ae nee koutou aumai au ki heni, kae ko te Atua. Kua fakanofo au e te Atua ko te tamai a Falaone, ko te pule o tona fale katoa, pea ko te kovana o te fenua katoa o Esipito. 9 Koutou hahake fakavilivili ki taku tamai, o ui kia ia: Koeni te palalau o tou foha ko Sosefo: Kua fakanofo au e te Atua ko te pule o Esipito katoa, hifo mai kia au, aua naa ke toe tuai! 10 E ke nofo anai i te fenua o Koseni, ke ke ovi mai kia au, mo au fanau, mo ou mokopuna, mo au pipi, mo au faga ovi, mo au tao, pea mo au mea fuli. 11 I heni, e au fafaga anai ia koe, mo tou fale, pea mo au mea fuli, ke aua naa puli anai he mea kia koutou, koteuhi kei toe foki ni tau hoge e nima. 12 Kua koutou sio mata tonu, pea kua sio mata foki toku tehina ko Pesamino, ko au la Sosefo, aeni e palalau tonu atu kia koutou. 13 Koutou fakamatala ki taku tamai toku kololia katoa i Esipito, mo te u mea fuli ae kua koutou sisio ki ai. Pea koutou fakavilivili o aumai taku tamai ki heni. 14 Nee faufua leva ia Sosefo ki te kia o tona tehina, ia Pesamino, o tagi. Pea ne tagi leva Pesamino i tona kia. 15 Nee toe faufua foki ia Sosefo ki ona tehina fuli o tagi, pea nee natou kamata loto toa leva i te palalau kia ia.

VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 8-14 ʼO SUNIO

TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | SENESI 46-47

“ ʼE Maʼu Tanatou Meʼa Kai ʼi Te Temi Hoge”

47:​13, 16, 19, 20, 23-​25 13 Nee mole kei mau he pane i te fenua katoa, koteuhi nee lahi osi te hoge; pea nee gaegae osi te fenua o Esipito mo te fenua o Kanaane o tupu ko te hoge. 16 Nee ui leva e Sosefo: Koutou foaki mai akotou faga manu, pea hoki au foaki atu anai kia koutou he pane, mo kapau kua osi akotou paaga 19 Kotea anai ke matou mamate ai i ou mua, kae tutuu noa omatou kele? Ke ke totogi matou mo omatou kele, kae ke ke foaki mai kia matou he meakai. Pea ko matou mo omatou kele, e matou faifekau anai kia Falaone, koteuhi e mole matou fia mamate. Foaki mai kia matou ni pulapula ke to pea ke matou mauli ai, pea ke aua naa tutuu noa omatou kele. 20 Nee totogi leva e Sosefo te u kele fuli o Esipito maa Falaone; koteuhi nee kovi osi te hoge, pea nee tahi fakatau leva e te kau Esipito tana gaueaga. Pea nee liliu leva te fenua ko te kele o Falaone. 23 Nee ui leva e Sosefo ki te hahai: I te aho nei kua au totogi koutou mo okotou kele ke koutou popula kia Falaone, e au foaki anai kia koutou he pulapula ke to ai te u gaueaga. 24 Kae i te temi tanaki o te fulumeto, e koutou foaki anai kia Falaone te vaega nima o te fulumeto. E fakalogo kia koutou te u vaega fa ae e toe, ke to ai akotou gaueaga, pea ke fafaga ai akotou fanau mo natou fuli ae e nonofo i okotou fale. 25 Nee natou ui leva: E ke haofaki omatou mauli! Pea koeni e ke toe fakaha tou ofa kia matou i te mea aeni, koia e matou tali ai ke matou popula kia Falaone.

Amo. 8:11 Koeni, e hoko mai anai te u aho, e ui e te Eteleno, ae e au tuku anai te hoge ki te fenua, mole ko te hoge o te pane mo te fia inu o te vai kae ko te fia kai mo te fia inu ke logo ki te u folafola a te Eteleno.

(Senesi 47:13) Nee mole kei mau he pane i te fenua katoa, koteuhi nee lahi osi te hoge; pea nee gaegae osi te fenua o Esipito mo te fenua o Kanaane o tupu ko te hoge.

w87-F 1/5 15 ¶2

ʼE Haofaki Te Maʼuli ʼi Te Temi Hoge

2 Kua ʼosi te ʼu taʼu ʼe fitu ʼae neʼe mahu ai te meʼa kai, pea ohage pe ko tona fakakikite e Sehova, neʼe to leva te hoge ʼi Esipito, ʼo toe feia pe ʼi te kele katoa. ʼI te temi ʼae neʼe kole ai e te hahaʼi ʼo Esipito kia Falaone hanatou meʼa kai ʼuhi ko tanatou pakupaku, neʼe ina ui fenei: “Kotou olo kia Sosefo, pea koutou fai te mea ae e ina fakatotonu atu kia koutou.” Neʼe fakatau e Sosefo te pulapula ki te kau Esipito ʼo kaku ki tanatou mole kei ʼi ai hanatou paʼaga. Ki muli age neʼe ina tali tanatou foaki age tanatou faga manu moʼo totogi ʼaki hanatou meʼa kai. Pea neʼe ʼomai leva te hahaʼi kia Sosefo, ʼo ui fenei age ki ai: “Ke ke totogi matou mo omatou kele, kae ke ke foaki mai kia matou he meakai. Pea ko matou mo omatou kele, e matou faifekau anai kia Falaone.” Koia, neʼe totogi e Sosefo maʼa Falaone te ʼu kele fuli ʼae neʼe maʼu ʼi Esipito.—Senesi 41:53-57; 47:13-20.

Senesi 41:​53-57 Pea nee osi leva te u tau mahu e fitu i Esipito. 54 Pea nee kamata leva te u tau hoge e fitu, o hage pe ko tona kua fakaha e Sosefo. Nee to leva te hoge i te u fenua fuli, kae nee mau pe te pane i te fenua katoa o Esipito. 55 I te aho ae nee kamata pakupaku ai leva te hahai o te fenua o Esipito, nee natou tagi leva kia Falaone ke foaki age he pane kia natou. Nee ui fenei leva e Falaone ki te kau Esipito fuli: Kotou olo kia Sosefo, pea koutou fai te mea ae e ina fakatotonu atu kia koutou. 56 Nee kovi osi te hoge i te fenua katoa, pea nee avahi leva e Sosefo te u kogamea fuli ae nee tanaki ai te u meakai, pea nee ina fakatau leva te fulumeto ki te kau Esipito. Nee toe kovi age osi te hoge i te fenua o Esipito. 57 Pea nee omai leva mai te u fenua fuli ki Esipito o totogi fulumeto ia Sosefo, koteuhi nee kovi osi te hoge i te u fenua fuli.

Senesi 47:​13-20 Nee mole kei mau he pane i te fenua katoa, koteuhi nee lahi osi te hoge; pea nee gaegae osi te fenua o Esipito mo te fenua o Kanaane o tupu ko te hoge. 14 Nee tanaki leva e Sosefo te paaga katoa ae nee mau i te fenua o Esipito mo te fenua o Kanaane, o fetogi aki te fulumeto. Pea nee ina fakaulu leva te paaga aia ki te fale o Falaone. 15 Pea nee osi leva te paaga o te fenua o Esipito mo te fenua o Kanaane, pea nee olo leva te hahai o Esipito kia Sosefo, o ui: Foaki mai kia matou he pane! Pe e tonu ke matou mamate i ou mua, koteuhi kua osi tamatou paaga? 16 Nee ui leva e Sosefo: Koutou foaki mai akotou faga manu, pea hoki au foaki atu anai kia koutou he pane, mo kapau kua osi akotou paaga. 17 Nee natou avake leva kia Sosefo anatou faga manu, pea nee foaki leva e Sosefo kia natou he pane o totogi aki te u hosi, mo te u ovi, mo te u pipi, mo te u asino. I te tau aia nee foaki leva e Sosefo te pane ki te hahai o Esipito, o totogi aki anatou faga manu. 18 Nee osi leva te tau aia, pea nee natou toe olo leva kia Sosefo i te tau ake ae, o ui kia ia: E mole matou fufu foki ki tomatou aliki, kua osi amatou paaga, pea kua nonofo amatou faga manu mo koe. Kei toe pe ki omatou sino totonu mo omatou kele ke aumai kia koe. 19 Kotea anai ke matou mamate ai i ou mua, kae tutuu noa omatou kele? Ke ke totogi matou mo omatou kele, kae ke ke foaki mai kia matou he meakai. Pea ko matou mo omatou kele, e matou faifekau anai kia Falaone, koteuhi e mole matou fia mamate. Foaki mai kia matou ni pulapula ke to pea ke matou mauli ai, pea ke aua naa tutuu noa omatou kele. 20 Nee totogi leva e Sosefo te u kele fuli o Esipito maa Falaone; koteuhi nee kovi osi te hoge, pea nee tahi fakatau leva e te kau Esipito tana gaueaga. Pea nee liliu leva te fenua ko te kele o Falaone.

(Senesi 47:16) Nee ui leva e Sosefo: Koutou foaki mai akotou faga manu, pea hoki au foaki atu anai kia koutou he pane, mo kapau kua osi akotou paaga.

(Senesi 47:19, 20) Kotea anai ke matou mamate ai i ou mua, kae tutuu noa omatou kele? Ke ke totogi matou mo omatou kele, kae ke ke foaki mai kia matou he meakai. Pea ko matou mo omatou kele, e matou faifekau anai kia Falaone, koteuhi e mole matou fia mamate. Foaki mai kia matou ni pulapula ke to pea ke matou mauli ai, pea ke aua naa tutuu noa omatou kele. 20 Nee totogi leva e Sosefo te u kele fuli o Esipito maa Falaone; koteuhi nee kovi osi te hoge, pea nee tahi fakatau leva e te kau Esipito tana gaueaga. Pea nee liliu leva te fenua ko te kele o Falaone.

(Senesi 47:23-25) Nee ui leva e Sosefo ki te hahai: I te aho nei kua au totogi koutou mo okotou kele ke koutou popula kia Falaone, e au foaki anai kia koutou he pulapula ke to ai te u gaueaga. 24 Kae i te temi tanaki o te fulumeto, e koutou foaki anai kia Falaone te vaega nima o te fulumeto. E fakalogo kia koutou te u vaega fa ae e toe, ke to ai akotou gaueaga, pea ke fafaga ai akotou fanau mo natou fuli ae e nonofo i okotou fale. 25 Nee natou ui leva: E ke haofaki omatou mauli! Pea koeni e ke toe fakaha tou ofa kia matou i te mea aeni, koia e matou tali ai ke matou popula kia Falaone.

kr 235 ¶11-12

ʼE Fakahoko e Te Puleʼaga Te Finegalo ʼo Te ʼAtua ʼi Te Kele

11 ʼE mahu ia meʼa fuli. ʼE pakupaku te malamanei ʼi te faʼahi fakalaumalie. ʼE fai ʼi te Tohi-Tapu te fakatokaga ʼaeni: “Koeni, e hoko mai anai te u aho, e ui e [Sehova], ae e au tuku anai te hoge ki te fenua, mole ko te hoge o te pane mo te fia inu o te vai kae ko te fia kai mo te fia inu ke logo ki te u folafola a [Sehova].” (Amo. 8:11) ʼE toe pakupaku koa mo te hahaʼi ʼo te Puleʼaga ʼo te ʼAtua? Neʼe fakakikite e Sehova te kehekehe ʼo tana hahaʼi pea mo ʼona fili, ʼo ina ui fenei: “E kai anai aku tagata faifekau, kae e kotou fia kakai anai; koeni, e iinu anai aku tagata faifekau, kae e koutou fia iinu anai; koeni, e fiafia anai aku tagata faifekau, kae e koutou ufiufi anai.” (Esa. 65:13) ʼE ke sio koa ki te fakahoko ʼo te ʼu folafola ʼaia?

12 ʼE mahu ʼaupito te meʼa kai fakalaumalie ʼae ʼe tou maʼu, ohage ko te tatafe ʼo he vai tafe. ʼE lahi ʼaupito ʼatatou tohi Fakatohi-tapu, mo te ʼu meʼa ʼae ʼe tou puke, mo te ʼu ʼata viteo, ʼatatou fono, ʼatatou fakatahi lalahi pea mo tatatou tuʼasila ʼi te Neti, kaʼe pakupaku ia te hahaʼi ʼo te malama ʼaeni. (Esk. 47:1-12; Soe. 3:18) ʼE mole ke fiafia koa ʼi tau sio ʼi te ʼaho fuli ki te fakahoko e Sehova tana fakapapau ʼo ʼuhiga ʼo te mahu ʼo meʼa fuli? ʼE ke tokaga koa ke ke kai tuʼumaʼu ʼi te laupapa ʼo Sehova?

Esk. 47:​1-12 Nee ina toe aumai leva au ki te matapa o te fale tapu. Pea koeni, nee i ai he vai ae nee mapuna i te uluaga o te fale tapu, i te potu esite, koteuhi ko te tamua o te fale tapu nee hagahaga ki te potu esite; nee tafe te vai i te fahai matau o te fale tapu, ki te potu saute o te aletale. 2 Nee ina taki leva au i te ala o te matapa noleto, pea nee ina fakafoli leva au i fafo o kaku ki te matapa esite. Pea koeni, nee tafe te vai i te fahai matau o te matapa aia. 3 Nee haele leva te tagata o alu fakahaga ki te esite; pea nee ina too i tona nima he afo pea nee ina fua leva ni meta e teau ma nima. Pea nee ina taki leva au ki lotomalie o te vai, pea nee kaku leva te vai ki oku tapuga vae. 4 Nee ina toe fua leva ni meta e teau ma nima, pea nee ina toe taki leva au ki lotomalie o te vai, pea nee kaku leva te vai ki oku tuli. 5 Nee ina toe fua leva ni meta e teau ma nima, pea nee ina toe taki leva au ki lotomalie o te vai, pea nee kaku leva te vai ki toku huluga kie. Nee ina toe fua leva ni meta e teau ma nima, kae kua liliu ia ia ko he vaitafe, ae nee mole feala ke au fakalaka ai, koteuhi nee loloto osi te vai pea nee tonu ke kauga i ai; ko he vaitafe ae nee mole feala ke fakalaka i ai. 6 Nee ina ui mai leva kia au: Pe kua ke sio, foha o te tagata? Pea nee ina toe aumai leva au ki te laugutu o te vaitafe. 7 I te osi o tana aumai au ki te laugutu o te vaitafe, koeni, nee i ai i te laugutu o te vaitafe ni tuuga akau. 8 Nee ina ui mai leva kia au: E tafe anai te vai aeni ki te fenua o te potu esite, o hifo ki te toafa o tau ki te tai, pea ka kaku anai te vaitafe ki te tai, e ina fakamauli anai te u vai o te tai. 9 Ko te u mea fuli ae e gaugaue e mauli anai i te u kogamea fuli ae e tafe ai anai te vaitafe, pea e i ai anai ni tuuga ika; koteuhi ko te kogamea ae e tau ki ai te vai aeni e mauli anai, pea e mauli anai te u mea fuli i te u kogamea fuli ae e tau anai ki ai te vaitafe aeni. 10 E tutuu anai ni kau faigelu i ona laugutu; i Ene-Keti o kaku ki Ene-Ekalaimi, e aau anai i ai ni kupega; pea e i ai anai ni ika kehekehe, o hage ko te u ika o te mo ana, pea e natou tapuke anai. 11 Kae e mole mauli anai te u pela mo te u puna i te matatai, koteuhi e siaki anai natou ki te masima. 12 I te u laugutu o te u vaitafe e hohomo ai anai te u akau fua kehekehe. Pea e mole toe migi anai onatou lau, pea e mole toe gata anai tanatou fua. E momoho anai te u fua o te u akau i te mahina fuli, koteuhi e fakavai anai natou e te vai ae e hifo mai te fale tapu. Pea e kai anai te u fua o te u ulu akau, kae faifaitoo anai ki onatou lau.

Soe. 3:18 I te temi aia, e tafe anai te vino mai te u mouga, e hali anai te hua huhu mai te u mouga liliki, pea e i ai anai he vai i te u liua fuli o Suta; e mapuna anai he matapuna vai mai te fale o te Eteleno o fakavai anai te vaevaeliua o Sitime.

Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu

(Senesi 46:4) Ko au totonu, e au hifo anai mo koe ki Esipito, pea ko au totonu, e au toe aumai anai ia koe ki heni. I tou mate ko Sosefo ae e ina mapunui anai ou mata.

it-1-F 227 ¶16

Te Aga Pea Mo Te ʼu Meʼa ʼAe ʼe Fai ʼAki Te ʼu Nima

Te hili ʼo te nima ki te ʼu mata ʼo he tahi kua mate. Neʼe ui fenei e Sehova kia Sakopo: “I tou mate ko Sosefo ae e ina mapunui anai ou mata.” (Sen 46:4) Neʼe ko tona fakaʼuhiga ʼae ko Sosefo ka ina mapunuʼi anai te ʼu mata ʼo Sakopo hili tona mate, pea ʼi te agamahani neʼe tonu ke fai te faʼahi ʼaia e ia ʼae ʼe lahi ʼi te fanau. Neʼe lagi fia fakaha age e Sehova kia Sakopo ʼe maʼu anai e Sosefo te tofiʼa ʼo te ʼuluaki tupu.—1Klk 5:2.

1Klk 5:2 Koteuhi nee malohi age ia Suta i ona tehina, pea nee tupu mai tona hakoga he hau, kae nee nofo te pule o te uluaki mo Sosefo.

(Senesi 46:26, 27) Ko te hahai o te famili o Sakopo, natou ae nee omai totonu maia ia, pea nee hihifo mo ia ki Esipito, ko te toko onogofulu ma ono, kae nee mole lau ai te u ohoana o te u foha o Sakopo. 27 Nee mau e Sosefo ni foha e lua, ae nee tupu kia ia i Esipito. Ko te kaugamalie o te famili katoa o Sakopo ae nee nofo leva Esipito ko te toko fitugofulu.

nwtsty tokoni ki te ako ʼo Gau 7:14

Neʼe natou toko 75: ʼI te ui ʼae e Setefano neʼe toko 75 te famili ʼo Sakopo ʼi Esipito, neʼe lagi mole ina fakaʼaogaʼi he vaega mai te Koga Tohi-Tapu Fakahepeleo. ʼE mole ko te numelo ʼaia ʼe tuʼu ʼi te tohi ʼae neʼe hiki e te kau Massorètes, ʼo te Koga Tohi-Tapu Fakahepeleo. ʼE ui fenei ia Sen 46:26: “Ko te hahai o te famili o Sakopo, natou ae nee omai totonu maia ia, pea nee hihifo mo ia ki Esipito, ko te toko onogofulu ma ono, kae nee mole lau ai te u ohoana o te u foha o Sakopo.” ʼE toe hoko atu fenei ʼi te vaega 27: “Ko te kaugamalie o te famili katoa o Sakopo ae nee nofo leva [i] Esipito ko te toko fitugofulu.” ʼI te ʼu aluʼaga ʼaia ʼe lua, neʼe kehekehe te lau ʼo te kaugā malie ʼo te hahaʼi. Ko te ʼuluaki, neʼe lagi ko te hologa totonu pe ʼo Sakopo ʼae neʼe lau, kae ko te lua, neʼe lau te hahaʼi fuli ʼae neʼe feulufi ki Esipito. Ia Ek 1:5 pea mo Te 10:22 ʼe toe palalau ki te hologa ʼo Sakopo, pea neʼe natou toko “fitugofulu.” Pea ʼe fakaha e Setefano te tahi numelo, neʼe lagi kau ai te tahi hahaʼi ʼo te famili ʼo Sakopo. ʼE manatu e ʼihi ʼe kau ki ai te ʼu foha mo te ʼu mokopuna ʼo te ʼu foha ʼo Sosefo (ia Manase mo Efalaime). ʼI te fakaliliu ʼo te Septante, ʼe hilifaki natou ʼaia ʼi te vaega ʼo Sen 46:20. Pea ʼe manatu e ʼihi ʼe kau ki ai te ʼu ʼohoana ʼo te ʼu foha ʼo Sakopo, ʼae neʼe mole lau natou ʼi te kaugā malie ʼae ʼe tuʼu ia Sen 46:26. Koia, ko te toko “75” ʼe lagi fakaʼuhiga ki te hahaʼi kaugā malie fuli ʼae neʼe hu ki Esipito. Kae neʼe lagi tuʼu te numelo ʼaia ʼi te tohi ʼae neʼe hiki ʼo te Koga Tohi-Tapu Fakahepeleo, ʼae neʼe maʼu ʼi te ʼuluaki sekulo. Talu mai ni taʼu, ʼe iloʼi e te kau hahaʼi sivi Tohi-Tapu ʼe maʼu ʼi te fakaliliu ʼo te Septante, ia Sen 46:27 pea mo Ek 1:5 te toko “75.” Pea tahi ʼae, ʼi te teitei taʼu 1950 neʼe maʼu te ʼu koga ʼo te ʼu Takaiga Tohi ʼo te Tai Mate, neʼe tohi ai te vaega ʼo Ek 1:5 ʼi te Fakahepeleo, pea ʼe tuʼu ai te numelo “75.” ʼE lagi ko te ʼu tohi ʼaia neʼe toʼo mai ai e Setefano te numelo. Tatau aipe pe ʼe ko te tohi fea ʼae neʼe fakaʼaogaʼi e Setefano, kae ko te numelo ʼae neʼe ina fakaʼaogaʼi ʼe ko te tahi faʼahiga lau ʼo te kaugā malie ʼo te hologa ʼo Sakopo.

Ek 1:5 Ko natou fuli aia nee hihifo maia Sakopo ko te toko fitugofulu. Nee nofo ia Sosefo i te temi aia i Esipito.

Te 10:22 Nee hifo leva au tamai ki Esipito ko te toko fitugofulu tonatou kaugamalie. I te aho nei kua fakaliliu ia koe e te Eteleno, tou Atua, o tatau mo te u fetuu o te atu lagi.

Sen 46:20 Nee tupu leva kia Sosefo, i te fenua o Esipito, ia Manase mo Efalaimi, ae nee fanaui e Asenate kia ia, ofafine o Potifela, ko te pelepitelo o Oni.

Lau ʼo Te Tohi-Tapu

(Senesi 47:1-17) Nee alu leva ia Sosefo o fakaha kia Falaone: Kua tau mai oku tehina mo taku tamai mai te fenua o Kanaane, mo anatou faga ovi, mo anatou faga pipi, pea mo anatou mea fuli; Koeni natou kua nonofo i te fenua o Koseni. 2 Nee too leva e Sosefo te toko nima i ona tehina, o ave natou kia mua o Falaone. 3 Nee ui leva e Falaone kia natou: Kotea takotou gaue? Nee natou tali leva kia Falaone: E tauhi manu au tagata faifekau, o hage pe ko tamatou tamai. 4 Nee natou toe ui leva kia Falaone: Kua kovi osi te hoge i te fenua o Kanaane, pea e mole kei mau he meakai ke fafaga ai te u manu o au tagata faifekau, koia kua matou omai ai o nonofo fakatemi i te fenua aeni. Ke ke fakagafua ki au tagata faifekau ke natou nonofo i te fenua o Koseni. 5 Pea nee ui leva e Falaone kia Sosefo: Koeni kua tau mai kia koe tau tamai mo ou tehina, 6 e fakalogo te fenua katoa o Esipito kia koe. Filifili e koe te kogamea lelei tukupau o te fenua ke natou nonofo i ai. Ke natou nonofo i te fenua o Koseni! Pea kapau e ke mau ia natou ni tagata poto i te tauhi manu, pea ke tuku natou ke tokakaga ki aku faga manu. 7 Nee toe ave foki e Sosefo tana tamai ko Sakopo ke felavei mo Falaone. Pea nee tapuaki leva ia Sakopo kia Falaone. 8 Nee ui leva e Falaone kia Sakopo: E tau fia tou mauli? 9 Nee tali leva e Sakopo kia Falaone: Ko te u tau o toku mauli, i te temi ae nee au fealuaki ai, ko tau e teau tolugofulu. E siisii pe te u tau o toku mauli mo kovi, e mole natou kaku ki te u tau o aku tamai. 10 Nee tapuaki leva ia Sakopo kia Falaone, pea nee mavae leva ia ia ia mua o Falaone. 11 Nee foaki leva e Sosefo ki tana tamai mo ona tehina he kele i te fenua o Koseni ke natou nofo i ai, i te kogamea lelei tukupau o te fenua, ia tafa o Lamisese, o fai ki te fakatotonu ae nee tuku age e Falaone. 12 Nee tokaga leva ia Sosefo ki te pane o tana tamai, mo ona tehina, mo te famili katoa o tana tamai, o fakafuafua ki tonatou kaugamalie. 13 Nee mole kei mau he pane i te fenua katoa, koteuhi nee lahi osi te hoge; pea nee gaegae osi te fenua o Esipito mo te fenua o Kanaane o tupu ko te hoge. 14 Nee tanaki leva e Sosefo te paaga katoa ae nee mau i te fenua o Esipito mo te fenua o Kanaane, o fetogi aki te fulumeto. Pea nee ina fakaulu leva te paaga aia ki te fale o Falaone. 15 Pea nee osi leva te paaga o te fenua o Esipito mo te fenua o Kanaane, pea nee olo leva te hahai o Esipito kia Sosefo, o ui: Foaki mai kia matou he pane! Pe e tonu ke matou mamate i ou mua, koteuhi kua osi tamatou paaga? 16 Nee ui leva e Sosefo: Koutou foaki mai akotou faga manu, pea hoki au foaki atu anai kia koutou he pane, mo kapau kua osi akotou paaga. 17 Nee natou avake leva kia Sosefo anatou faga manu, pea nee foaki leva e Sosefo kia natou he pane o totogi aki te u hosi, mo te u ovi, mo te u pipi, mo te u asino. I te tau aia nee foaki leva e Sosefo te pane ki te hahai o Esipito, o totogi aki anatou faga manu.

VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 15-21 ʼO SUNIO

TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | SENESI 48-50

“Te ʼu Lelei ʼe Feala Ke Akoʼi Mai e Te Hahaʼi Matutuʼa”

48:​21, 22; 49:1; 50:​24, 25 Nee ui leva e Iselaele kia Sosefo: Koeni ka au mate anai! Kae e nofo anai te Atua mo koutou, pea e toe fakaliliu anai la koutou e te Atua ki te fenua o akotou tamai. 22 E au foaki atu kia koe he vaega ae e lahi age i te u vaega fuli o ou tehina, e au foaki kia koe te fenua o Siseme ae nee au mau mai te nima o te kau Amole aki taku heleta mo taku nahau.

49:1 Nee paui leva e Sakopo ona foha, o ui: Koutou fakatahitahi mai. Pea e au fakaha atu kia koutou te mea ae ka hoko anai kia koutou i te u temi ki amuli.

50:​24, 25 Nee ui leva e Sosefo ki ona tehina: Kua hoko toku temi mate; kae e ahiahi mooni anai te Atua kia koutou, pea e ina fakamavae anai koutou i te fenua aeni ki te fenua ae kua ina fakapapau ke foaki kia Apalahamo, mo Isaake, mo Sakopo. 25 Pea nee ui leva e Sosefo ki te u fanau a Iselaele: Koutou fakapapau mai kia au, e koutou ave anai oku hui ke mamao i heni, i te aho ae e ahiahi mai ai anai te Atua kia koutou.

Pes 71:​17, 18 Oi Atua! Nee ke ako au talu mai toku siisii, pea nee au fakaha au mea lelei o kaku mai ki te aho nei.

(Senesi 48:21, 22) Nee ui leva e Iselaele kia Sosefo: Koeni ka au mate anai! Kae e nofo anai te Atua mo koutou, pea e toe fakaliliu anai la koutou e te Atua ki te fenua o akotou tamai. 22 E au foaki atu kia koe he vaega ae e lahi age i te u vaega fuli o ou tehina, e au foaki kia koe te fenua o Siseme ae nee au mau mai te nima o te kau Amole aki taku heleta mo taku nahau.

it-1-F 1228 ¶8

Sakopo

ʼI muʼa ʼo tana mate, neʼe tapuakiʼi e Sakopo ʼona mokopuna, ia te ʼu foha ʼo Sosefo, pea neʼe uga ia ia e te ʼAtua ke ina fakamuʼamuʼa ia Efalaimi, te foha muli, ia Manase, te foha lahi. Pea neʼe ui fenei e Sakopo kia Sosefo, ʼae ka ina maʼu te tofiʼa ʼo te ʼuluaki tupu: “E au foaki atu kia koe he vaega ae e lahi age i te u vaega fuli o ou tehina, e au foaki kia koe te fenua o Siseme ae nee au mau mai te nima o te kau Amole aki taku heleta mo taku nahau.” (Sen 48:1-22; 1Klk 5:1) Neʼe totogi e Sakopo ki te ʼu foha ʼo Amole te moʼi kele ʼae neʼe tuʼu ovi ki Siseme, (Sen 33:19, 20) koia ko te fakapapau ʼae neʼe ina fai kia Sosefo, neʼe ha ai te tui ʼa Sakopo, he neʼe ina fakakikite ʼe maʼu anai e tona hologa te fenua ʼo Kanaane, ohage ko he meʼa neʼe kua hoko ʼaki tana heleta mo tana nahau. (Vakaʼi AMOLITE) Ko te vahe ʼae neʼe lahi age pea neʼe foaki kia Sosefo, neʼe ko te ʼu vahe ʼe lua ʼae neʼe foaki ki te ʼu telepi ʼo Efalaimi mo Manase.

Sen 48:​1-22 I te osi o te u mea aia, nee fakaha leva kia Sosefo: Koeni kua mahaki tau tamai. Pea nee too leva e Sosefo ona foha e toko lua ko Manase mo Efalaimi, o ave kia Sakopo. 2 Pea nee fakaha leva kia Sakopo: Koeni tou foha ko Sosefo e hau kia koe. Pea nee tanaki leva e Iselaele te gataaga o tona malohi ae kei nofo mo ia, o lala i tona palepale. 3 Pea nee ui leva e Sakopo kia Sosefo: Nee ha mai kia au te Atua Mafimafi i Luse, i te fenua o Kanaane, pea nee tapuaki mai ia ia kia au. 4 Pea nee ina ui mai kia au: E au fakaliliu anai ia koe o fanaunau, pea e au liuliuga anai ia koe, pea e au fakahoko anai ia koe ko ni hahai kaugamalie, pea e au foaki anai te fenua aeni ki tou hakoga ae kei muli mai, ke ina mau o heegata. 5 I te aho nei, ko te u foha e lua, ae nee tupu kia koe i te fenua o Esipito ia mua o taku tau mai kia koe i Esipito nei, e ke foaki mai anai naua kia au: E liliu anai ia Efalaimi mo Manase ko aku fanau o hage ko Lupeni mo Simeone. 6 Kae ko te u foha ae e ke toe mau anai ki muli, e foaki atu anai natou kia koe. E mau anai e Efalaimi mo Manase ona tofiga i te kele o ona tehina ko Lupeni mo Simeone. 7 I taku toe liliu mai mai Patane, nee mate leva ia Lasele i oku tafa i te ala, i te fenua o Kanaane, ovi ki Efalata; i te kogamea aia nee au tanu ai leva ia Lasele, i te ala o Efalata, ae ko Petelehemi. 8 Pea nee sio leva ia Iselaele ki te u foha o Sosefo, pea nee ina ui leva: Ko ai ia naua aeni? 9 Nee tali leva e Sosefo ki tana tamai: Ko oku foha, ae nee foaki mai e te Atua kia au i te fenua aeni. Pea nee ui leva e Iselaele: E au kole atu kia koe, ke ke fakaovi mai ia naua kia au ke au tapuaki kia naua. 10 Kua kovi foki te u mata o Iselaele, koteuhi kua matua osi ia ia, pea nee mole kei sio lelei ia ia. 11 Pea nee ui leva e Iselaele kia Sosefo: Nee mole au amanaki e au toe sio anai ki ou mata, pea koeni kua fakasio au e te Atua ki tou hakoga. 12 Pea nee too leva e Sosefo ona foha ae nee heheka i te u tuli o tana tamai ko Sakopo, o tuku ki lalo, pea nee punou leva ia ia i ona mua. 13 Pea nee too leva e Sosefo ona foha lualua, o taki tahi i ona nima: pea nee ina too leva ia Efalaimi i tona nima matau o fakatuhatonu ki te nima hema o Iselaele, kae nee ina too leva ia Manase i tona nima hema o fakatuhatonu ki te nima matau o Iselaele. Pea nee ina fakaovi age leva ia naua kia Iselaele. 14 Nee falo leva e Iselaele tona nima matau o hili ki te ulu o Efalaimi, ae e muli, kae nee ina faoi leva tona nima hema o hili ki te ulu o Manase, ae nee mua. Nee ina fai te mea aia i te atamai malama. 15 Nee tapuaki leva ia la kia Sosefo, o ui: E au kole ki te Atua ae nee haele i mua o aku tamai ko Apalahamo mo Isaake, ki te Atua ae nee ina taki au talu mai taku tupu o kaku mai ki te aho aeni, 16 ki te aselo ae nee ina haofaki au mai te u tuutamaki fuli, e au kole kia ia ke tapuaki ki te u fanau aeni! Ke na fakamauli toku higoa o hage ko te higoa o aku tamai ko Apalahamo mo Isaake, pea ke na liuliuga o lahi i te fenua katoa! 17 Nee mole lelei kia Sosefo te haga a tana tamai o hili tona nima matau ki te ulu o Efalaimi; pea nee fa leva ia ia ki te nima o tana tamai, o too mai te ulu o Efalaimi, o hili ki te ulu o Manase. 18 Pea nee ui leva e Sosefo ki tana tamai: E ke faihala, taku tamai! E uluaki ia ia aeni, ke ke hili tou nima matau ki tona ulu! 19 Kae nee fakafisi tana tamai, o ui kia ia: E au iloi, oi toku foha, e au iloi! Mo ia foki e liliu anai ia ia ko he hahai kaugamalie, mo ia foki e liliu anai la ia ko he puleaga lahi; kae e liliu anai tona tehina muli o lahi age ia ia, pea e liliu anai tona hakoga ko ni puleaga kaugamalie. 20 I te aho aia, nee tuku leva e Iselaele tana tapuaki kia naua, o ui: E too anai e te hahai o Iselaele okolua higoa, moka natou fai anai ni tapuaki, o ui: Ke manavaofa te Atua kia koe o hage ko tona manavaofa kia Efalaimi mo Manase! 21 Nee ui leva e Iselaele kia Sosefo: Koeni ka au mate anai! Kae e nofo anai te Atua mo koutou, pea e toe fakaliliu anai la koutou e te Atua h te fenua o akotou tamai. 22 E au foaki atu kia koe he vaega ae e lahi age i te u vaega fuli o ou tehina, e au foaki kia koe te fenua o Siseme ae nee au mau mai te nima o te kau Amole aki taku heleta mo taku nahau.

1Klk 5:1 Ko te u foha o Lupeni, foha uluaki o Iselaele. Koteuhi ko ia ae nee uluaki tupu; kae, o tupu nee ina ulihi te moeaga o tana tamai, nee foaki leva tona pule fakauluaki ki te u foha o Sosefo, foha o Iselaele; kae nee mole tohi leva ia Sosefo i te u hakoga ko te uluaki.

Sen 33:​19, 20 Nee ina totogi leva te kii moi kele ae nee tuu ai tona falela, mai te u foha o Amole, ko te tamai a Siseme, aki ni foi kesita e teau. 20 Pea nee ina fakatuu leva i ai he aletale, ae nee ina foaki leva ki ai te higoa ko Ele-Eloe-Iselaele (Atua, ko te Atua o Iselaele).

(Senesi 49:1) Nee paui leva e Sakopo ona foha, o ui: Koutou fakatahitahi mai. Pea e au fakaha atu kia koutou te mea ae ka hoko anai kia koutou i te u temi ki amuli.

it-1-F 623 ¶1

ʼAho Fakamuli

Te Lea Fakapolofeta Neʼe Fai e Sakopo ʼi Tona Palepale Mate. ʼI te ui fenei e Sakopo ki ʼona foha: “Koutou fakatahitahi mai. Pea e au fakaha atu kia koutou te mea ae ka hoko anai kia koutou i te u temi ki amuli” peʼe “ ʼi te ʼu ʼaho ka hoko mai,” neʼe fia talanoa ki te temi ka haʼu ʼae ka kamata hoko ai ʼana palalau. (Sen 49:1) ʼI ni taʼu ʼe luageau tupu ki muʼa atu, neʼe ui e Sehova kia Apalamo (Apalahamo), te kui ʼa Sakopo, ʼe fakamamahiʼi anai tona hologa lolotoga taʼu e 400. (Sen 15:13) Koia, ko te temi ka haʼu ʼae neʼe ui e Sakopo ʼe ko “te u temi ki amuli,” neʼe kamata pe hili te ʼu taʼu ʼe 400 ʼae neʼe fakamamahiʼi ai te hologa ʼo Sakopo. (Kapau ʼe kotou fia maʼu he tahi ʼu fakamahino ʼo ʼuhiga mo Senesi 49, vakaʼi te ʼu alatike ʼo ʼuhiga mo te ʼu higoa takitahi ʼo te ʼu foha ʼo Sakopo.) Neʼe feala ke toe hoko ʼana palalau ʼaia ki muli age, ʼo ʼuhiga mo “te Iselaele ʼa te ʼAtua.”—Kal 6:16; Lom 9:6.

Sen 15:13 Pea nee ui leva e te Eteleno kia Apalamo: Ke ke iloi papau e nofo matapule anai tou hakoga i he fenua kehe. E natou nofo popula anai i ai, pea e fakatagai anai natou i ai ia tau e fageau.

(Senesi 50:24, 25) Nee ui leva e Sosefo ki ona tehina: Kua hoko toku temi mate; kae e ahiahi mooni anai te Atua kia koutou, pea e ina fakamavae anai koutou i te fenua aeni ki te fenua ae kua ina fakapapau ke foaki kia Apalahamo, mo Isaake, mo Sakopo. 25 Pea nee ui leva e Sosefo ki te u fanau a Iselaele: Koutou fakapapau mai kia au, e koutou ave anai oku hui ke mamao i heni, i te aho ae e ahiahi mai ai anai te Atua kia koutou.

w07 1/6 30 ¶10

Ko Te Hahaʼi Mātutuʼa ʼe Ko He Tapuakina Ki Te Kau Tūpulaga

10 ʼE toe fua lelei foki ia te aga ʼa te hahaʼi mātutuʼa ki tonatou ʼu tehina mo tuagaʼane fakalaumālie. Ko Sosefo ia te foha ʼo Sakopo neʼe ina fakahā ʼi tona temi matuʼa ia te gāue neʼe ina fai ʼaki te tui pea neʼe fua ʼaupitō ki te ʼu toko lauʼi miliona kau ʼatolasio moʼoni ʼaē neʼe māʼuʼuli ki muli mai. Neʼe ko tona taʼu 110 ʼi te temi ʼaē “neʼe ina tuku ai ia te fakatotonu ʼo ʼuhiga mo tona ʼu hui,” tāfito lā ʼi te temi ʼaē neʼe mavae ʼosi te kau Iselaele mai Esipito, neʼe tonu ke natou toʼo tona ʼu hui ʼi tanatou mavae mai ʼaia. (Hepeleo 11:22; Senesi 50:25) Ko te fakatotonu ʼaia neʼe hagē ko he falalaʼaga ki te kau Iselaele lolotoga te ʼu temi pōpula ʼaē neʼe hoko kiā nātou ʼi te ʼosi mate ʼa Sosefo, pea neʼe ko he fakapapau ʼaia kiā nātou ʼe faka ʼāteaina anai ia nātou.

Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu

(Senesi 49:19) Ko Kate, e ohofi anai ia ia e ni kau tagata kaihaa, kae e ina toe ohofi anai natou, pea e ina toe kapu anai natou.

w04 1/6 15 ¶4-5

Ke Tapuakina Ia Nātou ʼAē ʼe Nātou Faka Kolōliaʼi Te ʼAtua

4 ʼI muʼa ʼo tanatou hū ki te Kele ʼo Te Fakapapau, ko te kau Iselaele ʼo te telepi ʼo Kate neʼe nātou kole ke fakagafua age kia nātou hanatou nonofo ʼi te koga meʼa neʼe lelei maʼa te faga manu, ʼi te potu esite ʼo Solotane. (Faka au 32:1-5) Neʼe nātou ʼiloʼi ʼe nātou fetaulaki anai mo te ʼu fihifihia lahi. Ko te ʼu telepi ʼaē neʼe nonofo ʼi te potu uesite neʼe puipui nātou e te Mafa ʼo Solotane—ki te ʼu ʼohofi tau. (Sosue 3:13-17) Kae ʼo ʼuhiga mo te ʼu kele ʼi te potu esite ʼo Solotane, ʼe ʼui fēnei e George Adam Smith ʼi tana tohi The Historical Geography of the Holy Land: “[Ko te ʼu kele ʼaia] neʼe halafalafa pea mo mavetevete, neʼe mole honatou puipuiʼaga, ʼi te potu fenua ʼo Alapi. Koia tuʼumaʼu pe neʼe ʼohofiʼi nātou e te hahaʼi feʼoloʼaki loto mānumānu, ko ʼihi hahaʼi tokolahi neʼe nātou ʼohofiʼi te ʼu koga meʼa ʼaia ʼi te taʼu fuli ʼuhi ko te ʼu kele.”

Faka au 32:​1-5 Nee mau e te u foha o Lupeni mo te u foha o Kate he faga manu lahi foki, pea nee natou sio foki ko te fenua o Saesele mo te fenua o Kalaate ko ni fenua lelei ki te fagai manu. 2 Pea nee olo leva te u foha o Kate mo te u foha o Lupeni kia Moisese, mo te tagata faisakilifisio ko Eleasale, mo te u pule o te fakatahi, o ui kia natou: 3 Ko Ataloti, mo Tiponi, mo Saesele, mo Nimila, mo Heseponi, mo Eleale, mo Sepami, mo Nepo, mo Peoni, 4 e kau ki te fenua ae nee tautea e te Eteleno ia mua o te u fanau a Iselaele, pea e lelei ia ki te fagai manu, pea e mau e au tagata faifekau ni faga manu lalahi. 5 Pea nee natou toe ui leva kia Moisese: Kapau kua matou mau he kalasia i ou mata, tuku ke mau e au tagata faifekau te fenua aeni, pea aua naa ke tuku matou ke matou fakalaka i te Solotane.

Sosue 3:​13-17 I te temi ae e tutuu ai anai ki te vai o te Solotane te u vae o te kau tagata faisakilifisio ae e natou amo te aleka o te Eteleno, Aliki o te kele katoa, e mavae lua anai te u vai o te Solotane, e tanaki fakatahi anai te u vai ae e tafe mai mua o hage he kaupa. 14 Nee mavae leva te hahai mai onatou falela ke fakalaka i te Solotane, pea nee haele leva te kau tagata faisakilifisio ae nee natou amo te aleka i mua o te hahai. 15 Nee fonu maumau te Solotane, pea nee mafola ona vai i ona kauvai fuli i te temi katoa ae e tuusi ai te fulumeto. I te temi nee kaku ai ki te Solotane te kau tagata faisakilifisio ae nee natou amo te aleka, pea nee palapala onatou vae i te kauvai, 16 nee tuu leva te u vai ae nee tafe mai mua, o tanaki o hage he kaupa i he kogamea ae nee mamao maia natou i mua, i Atama, kolo ae e tuu ia tafa o Salatani; pea nee mamaha katoa leva te vai aia nee tafe ki te tai Mate. Nee fakalaka leva te hahai i te Solotane i mua o Seliko. 17 Nee tutuu leva te u tagata faisakilifisio ae nee natou amo te aleka o te fakapapau o te Eteleno i te kele moamoa, i te lotomalie o te Solotane, i te temi katoa ae nee fakalaka ai te u fanau a Iselaele i te mamaha, o kaku ki te osi o te fakalaka o te puleaga katoa i te Solotane.

5 Koteā ʼaē neʼe fai e te telepi ʼo Kate ʼi te fihifihia ʼaia neʼe hoko tuʼumaʼu? ʼI ni ʼu sēkulō ki muʼa atu, ʼi te lea faka polofeta neʼe ina fai ʼi muʼa ʼo tana mate, ko tanatou kui ko Sakopo neʼe ina fakakikite fēnei: “Ko Kate, ʼe ʼohofiʼi anai ia ia e he kau tagata kaihaʼa, kae ʼe ina tauʼi anai te ʼu solia ʼaē ʼe ʼolo ʼi muli.” (Senesi 49:19) Ka tou lau te vaega ʼaia, ʼe hage mai ʼe mole ko he logo lelei. Kae ʼi tona ʼuhiga moʼoni, ʼe ko he ʼu palalau moʼo fakatotonu ki te kau Kate ke nātou tau. Neʼe fakapapau age ia Sakopo, kapau ʼe nātou fai feiā, pea ʼe feholaki anai te kau hahaʼi tau ʼi tanatou lainoa, pea ko te hahaʼi ʼo Kate ʼe nātou tuli anai te ʼu solia ʼaē ʼe ʼolo ʼi muli.

(Senesi 49:27) Ko Pesamino ko he lupo fekai ae e ina hae. I te uhu, e ina kai tana meakai, pea ko te afiafi, e ina vae tona koloa o te tau.

it-1-F 299 ¶7

Pesamino

Ko te faiva ʼo te hologa ʼo Pesamino ʼi te tau neʼe ha lelei ʼi te lea fakapolofeta ʼae neʼe fai e Sakopo ʼi tona palepale mate. Neʼe ina ui fenei ʼo ʼuhiga mo tona foha ʼofaina ʼaia: “Ko Pesamino ko he lupo fekai ae e ina hae. I te uhu, e ina kai tana meakai, pea ko te afiafi, e ina vae tona koloa o te tau.” (Sen 49:27) Neʼe iloa te ʼu tagata tau ʼo Pesamino ʼuhi ko tonatou faiva ʼi te fakaʼaogaʼi te makamaka. Neʼe natou fanahi ʼaki tonatou nima mataʼu mo tonatou hema, pea neʼe tau, ʼo mole hala. (Tfm 20:16; 1Klk 12:2) Ko te tuʼi fakamau ko Euti, te tagata hema ʼae neʼe ina matehi ia te Hau agakovi ko Ekeloni, neʼe ko te tagata Pesamino. (Tfm 3:15-21) ʼE lelei ke tou tokagaʼi, ʼi “te uhu” peʼe ʼi te kamata pe ʼo te puleʼaga ʼo Iselaele, neʼe ko te telepi ʼo Pesamino, te telepi ʼae neʼe veliveli ʼosi ʼo Iselaele ʼae neʼe filifili ai te ʼuluaki hau ʼo Iselaele, ia Saulo foha ʼo Kise, pea neʼe ina tauʼi malohi te kau Filisitini. (1Sa 9:15-17, 21) Pea ʼi “te afiafi” peʼe ʼi te fakaʼosi leva ʼo te puleʼaga ʼo Iselaele, neʼe haʼu mai te telepi ʼo Pesamino ia te Finealiki ko Esitele pea mo te ʼUluaki Aliki ko Maletokeo. Neʼe fakaʼaogaʼi naua ʼaia moʼo haofaki te kau Iselaele mai tonatou fakaʼauha e te Puleʼaga Pelesia.—Est 2:5-7.

Tfm 20:16 Ki te kau tau aena, nee mau ai te u tagata tau e fitugeau nee hema. Nee fealagia e te u tagata fuli aena ke natou fanahi he foi maka aki he makamaka, o fakatuhituhi ki he foi fului ulu, o mole hala.

1Klk 12:2 Ko ni tagata fai nahau natou, pea nee feala ke natou tuki ni maka aki te nima matau mo te nima hema, pea mo nahaui ni kaui nahau aki anatou nahau: ko ni kau Pesamino natou, mai te kolo o Saulo.

Tfm 3:​15-21 Nee fetagihi leva te u fanau a Iselaele ki te Eteleno, pea nee foaki leva e te Eteleno kia natou he fakamauli, ko Euti, foha o Kela, tagata Pesamino, ae nee hema. Nee fekau leva e te u fanau a Iselaele ia Euti ke alu o ave ni molaga kia Ekeloni, hau o Moape. 16 Nee fai leva e Euti ma ana he heleta matalua, pea nee tuli nima katoa tona loa. Pea nee ina hunuki leva te heleta ki tona kilii pipi, i tona loto kofu, o lave ki tona kauaga matau. 17 Pea nee alu leva ia o momoli te u molaga kia Ekeloni, hau o Moape. Kae ko Ekeloni ko he tagata nee sino lahi osi. 18 I te osi o tana foaki te u molaga, nee toe liliu leva ia mo te u tagata ae nee natou too te u molaga. 19 Nee natou kaku leva ki te u taulaatua maka ae nee tutuu ovi ki Kilikale, pea nee toe liliu leva Euti, o ui ki te hau: Oi hau, e au hau mo he logo fakafufu kia koe. Pea nee ui leva e te hau: Ke fakalologo! Pea nee ulu leva ki fafo natou fuli ae nee nonofo mo ia i fale. 20 Nee alu leva Euti kia ia kae lolotoga heka ia ia i tona kogafale fakamokomoko ae nee tuu i te fata. Nee ui leva e Euti kia ia: E au hau mo he folafola mai te Atua kia koe. Pea nee mafuta leva Ekeloni mai tona hekaaga. 21 Pea nee fafa leva te nima hema o Euti ki te heleta, o tohoi ia ia mai tona fahai matau, pea nee ina tooi leva te heleta ki te fatu o Ekeloni.

1Sa 9:​15-17, 21 Kae i te aho e tahi i mua o te tau mai a Saulo, nee fakaha fakatomua e te Eteleno kia Samuele, o ina ui: 16 I apogipogi, i te hola aeni, e au fekaui atu anai kia koe he tagata mai Pesamino, pea e ke vali anai ia ia aki te lolo ke fakanofo ia ia ko te pule o taku hahai ko Iselaele. E ina haofaki anai taku hahai maia nima o te kau Filisitini; koteuhi kua au sio ki taku hahai, pea kua kaku mai tana tagi kia au. 17 I te sio a Samuele kia Saulo, nee ui leva e te Eteleno kia ia: Koeni te tagata ae nee au palalau atu ki ai; ko ia ae e pule anai ki taku hahai. 21 Nee tali leva e Saulo: Pe e mole ko he tagata au mai Pesamino, te faahiga veliveli osi o Iselaele? Pea ko toku famili, nee mole veliveli osi ia ia i te u famili fuli o Pesamino? Kotea e ke palalau feia mai ai kia au?

Est 2:​5-7 Nee i ai i Suse, te kolo mua, he tagata Sutea ae nee higoa ko Maletokeo, foha o Saili, foha o Simei, foha o Kise, tagata maia Pesamino, 6 ae nee aumai fakapopula mai Selusalemi, mo natou ae nee aumai fakapopula mo Sekonia, hau o Suta, e Nepukatenesale, hau o Papilone. 7 Nee ina taupau ia Hatasa, ae nee higoa ko Esitele, ko te taahine o tana fae tagata, koteuhi nee mole hana tamai mo hana fae. Nee kogalelei mo finelelei osi te taahine taupoou. I te mate o tana tamai mo tana fae, nee vavae ia ia e Maletokeo ko tona ofafine.

Lau ʼo Te Tohi-Tapu

(Senesi 49:8-26) Ko Suta, e ke tali anai te u fakavikiviki o ou tehina; e hili anai tou nima ki te muliulu o ou fili; e tulolo anai te u foha o tau tamai i ou mua. 9 Ko Suta ko toku foha, e ke hage ko he laione mui. E ke hau mai te matea, oi sioku foha! E ina peluki ona vae o moe o hage ko he laione tagata, o hage ko he laione fafine: ko ai anai ka ina toe lagai ia ia ki oluga? 10 E mole fakamamao anai te pale fakahau ia Suta, pea mo te tokotoko fakaaliki maia nima o tona hakoga, o kaku ki te aho ae e ha ai anai te Silo (ae e tonu ke ina mau ia ia), pea e fakalogo anai kia ia te hahai fuli. 11 E ina hai anai tana asino ki te vite, pea mo te uhi o tana asino fafine ki te tafito vite lelei. E ina fo anai tona kofu i te vino, pea mo tona pulupulu i te toto o te fua o te vite. 12 E kukula ona mata i te vino, pea e hihina ona nifo i te hua huhu. 13 Ko Sapulone, e nofo anai ia ia i te matatai, e nofo anai ia ia i te taulaga o te u vaka, pea e kaku anai tona kele ki Sitone. 14 Ko Isakale ko he asino malohi, ae e moe i te u fale manu. 15 E sio ia ia e lelei te kogamea ae nee malolo ai, pea e lelei te fenua ki te nofo. Koia nee ina tali ai leva ke hili he amoga ki tona fugauma, pea mo te totogi o he tukuhau. 16 Ko Tane, e ina fakamaaui anai tana hahai, koteuhi ko ia ko he tahi o te famili o Iselaele. 17 E hage anai ia Tane ko he gata i te ala, ko he gata kona i he ala lauveliveli, ae e ina uusi te u ponai vae o te u hosi, ke to ai ki muli te tagata ae e heka i oluga. 18 E au falala ki te Eteleno, ko toku tokoni! 19 Ko Kate, e ohofi anai ia ia e ni kau tagata kaihaa, kae e ina toe ohofi anai natou, pea e ina toe kapu anai natou. 20 Ko Asele, e ina fakatupu anai he meakai lelei osi, pea e ina teuteui anai te u meakai fakaeteete a te u hau. 21 Ko Nefetali, ko he tao fafine vao ia ia e mauli faifaitaliha, pea e ina fai ni palalau logo lelei. 22 Ko Sosefo, ko te huli aia o he fuu akau fua. Te huli o he fuu akau fua ia tafa o he matapuna vai; e malaga anai ona vaa i te fuga kaupa. 23 Nee fakatagai ia ia e ni tagata fainahau, pea nee natou nahaui ia ia aki anatou nahau, pea nee natou kapu ia ia i tonatou fehia. 24 Kae nee tuu malohi aipe tana nahau, pea nee fakamalohii ona nima e te u nima o te Atua malohi o Sakopo: Koia ae nee liliu ai ia ia ko te tagata tauhi manu, mo te utu o Iselaele. 25 Ko te gaue ia ia a te Atua o tau tamai, ae e tokoni anai kia koe. Ko te gaue aia a te Mafimafi, ae e tapuaki anai kia koe, ki te u tapuakina o te atu lagi i oluga, ki te u tapuakina o te vai i lalo, ki te u tapuakina o te u huhu mo te fatu o te fafine. 26 E fakalaka te u tapuakina o tau tamai i te u tapuaki o aku tamai, o kaku ki te u tumutumu o te u mouga heegata. Ke hifo te u tapuaki aena ki te ulu o Sosefo, ki te tumutumu o te ulu o te aliki o ona tehina!

Ke Ke Ako Mai Te Kau Kilisitiano ʼAe Kua Fualoa ʼi Te Moʼoni

Sen 48:​21, 22; 50:​24, 25 Nee ui leva e Iselaele kia Sosefo: Koeni ka au mate anai! Kae e nofo anai te Atua mo koutou, pea e toe fakaliliu anai la koutou e te Atua ki te fenua o akotou tamai. 22 E au foaki atu kia koe he vaega ae e lahi age i te u vaega fuli o ou tehina, e au foaki kia koe te fenua o Siseme ae nee au mau mai te nima o te kau Amole aki taku heleta mo taku nahau.

50:​24, 25 Nee ui leva e Sosefo ki ona tehina: Kua hoko toku temi mate; kae e ahiahi mooni anai te Atua kia koutou, pea e ina fakamavae anai koutou i te fenua aeni ki te fenua ae kua ina fakapapau ke foaki kia Apalahamo, mo Isaake, mo Sakopo. 25 Pea nee ui leva e Sosefo ki te u fanau a Iselaele: Koutou fakapapau mai kia au, e koutou ave anai oku hui ke mamao i heni, i te aho ae e ahiahi mai ai anai te Atua kia koutou.

Te 4:​9, 10 Kehe pe ke ke tokaga kia koe totonu, o tauhi fakamalotoloto tou loto, i te u aho fuli o tou mauli, ke aua naa galo anai ia koe te u mea fuli ae nee sio ki ai ou mata, pea ke aua naa ke fakamamao anai te u mea aena i tou loto, kae ke ke fakamatala anai natou ki ou foha mo te u foha o ou foha. 10 Ke ke manatui te aho ae nee ke tuu ai ia mua o te Eteleno, tou Atua, i Olepe, i te temi ae nee ui mai ai e te Atua kia au: Fakatahii mai te hahai ki oku tafa! E au loto ke natou logo ki aku folafola, o tupu ke natou iloi te mataku kia au i te temi katoa o tonatou mauli i te kele, o tupu ke natou ako aku folafola ki anatou fanau!

Pes 78:​4-7 E mole matou fufu anai ia ki amatou fanau; E matou fakaha anai ki te taitupu ka hau te u fakavikiviki a te Eteleno mo tona mafimafi, pea mo te u mea fakamanamana ae nee ina fai. 5 Nee ina fakatuu he fakamooni ia Sakopo, nee ina tuku he lao i Iselaele, pea nee ina fakatotonu ki amatou tamai ke ako ia ia ki amatou fanau, 6 O tupu ke iloi te lao e te taitupu ki amuli, e te u fanau ae ka tupu, pea ke natou fakaha natou ki anatou fanau moka natou lalahi, 7 O tupu ke natou tuku tanatou falala ki te Atua, ke aua naa natou galoi te u gaueaga a te Atua, pea ke natou tauhi ana folafola,

VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 22-28 ʼO SUNIO

TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | EKESOTE 1-3

“ ʼE Au Liliu Anai Ko Ia ʼAe ʼe Au Loto Ki Ai”

3:​13, 14 Kae neʼe ui fenei e Moisese ki te ʼAtua moʼoni: “Kapau ʼe au alu ʼi te temi nei ki te ʼu foha ʼo Iselaele pea mo au ui age fenei, ‘Ko te ʼAtua ʼo takotou ʼu kui ʼae ʼe ina fekauʼi mai au kia koutou,’ pea mo natou ui mai, ‘Ko ai tona huafa?’ pea kotea anai taku tali kia natou? 14 Koia neʼe ui ai e te ʼAtua kia Moisese: “ ʼE Au Liliu Anai Ko Ia ʼAe ʼe Au Loto Ki Ai.” Pea neʼe ina hoko atu : “Koʼeni te meʼa ʼae ka ke ui anai ki te kau Iselaele, ‘neʼe fekau’i mai au e ʼE Au Liliu Anai.ʼ ”

(Ekesote 3:13, MN) Kae neʼe ui fenei e Moisese ki te ʼAtua moʼoni: “Kapau ʼe au alu ʼi te temi nei ki te ʼu foha ʼo Iselaele pea mo au ui age fenei, ‘Ko te ʼAtua ʼo takotou ʼu kui ʼae ʼe ina fekauʼi mai au kia koutou,’ pea mo natou ui mai, ‘Ko ai tona huafa?’ pea kotea anai taku tali kia natou?”

w13 15/3 25 ¶4

Kotou Fakamaʼuhigaʼi Ia Te Huafa Lahi ʼo Sehova

4 Neʼe fakatotonu fenei e te ʼAtua kia Moisese ʼi tona taʼu 80: “E ke fakamavae anai mai Esipito taku hahai.” Pea neʼe fai age e Moisese kia Sehova ia te fehuʼi maʼuhiga ʼaeni: “Kapau ʼe fehuʼi mai e te kau Iselaele pe ko ai tou huafa, kotea anai taku tali kia natou?” Neʼe kua fualoa te iloʼi ʼo te hahaʼi ʼa te ʼAtua ia tona huafa, kaʼe he ko ʼe neʼe fai age e Moisese ia te fehuʼi ʼaia? Neʼe ina toe fia iloʼi ia te agaaga ʼo te ʼAtua ʼae ko Sehova. Neʼe fia fakalotoʼi e Moisese ia te kau Iselaele ke natou tui ʼe haofaki moʼoni anai natou e te ʼAtua ʼaia. Kaʼe neʼe mole ko he aluʼaga ʼe faigafua. Neʼe kua fualoa ia te maʼuli popula ʼa te kau Iselaele, koia neʼe lagi natou manatu ʼe mole feala ke fakaʼateaina natou e Sehova. Pea neʼe kua tauhi ʼihi kau Iselaele ki te ʼu ʼatua ʼo te kau Esipito.—Esk 20:7, 8.

Esk 20:​7, 8 Nee au ui kia natou: Ke koutou tahi siaki te u mea fakalialia ae e natou toho okotou mata ki ai, pea aua naa koutou ulihi koutou ki te u taulaatua o Esipito! Ko au ko te Eteleno, tokotou Atua. 8 Pea nee natou agatuu leva kia au, pea nee mole natou fia fakalogo leva kia au. Nee mole pe siaki e he tahi te u mea fakalialia ae nee pipiki ki ai ona mata, pea nee mole pe natou siaki te u taulaatua o Esipito. Nee au mau te manatu ke liligi toku hauhau kia natou, ke fakato kia natou toku hauhau katoa, i lotomalie o te fenua o Esipito.

(Ekesote 3:14, MN) Koia neʼe ui ai e te ʼAtua kia Moisese: “ ʼE Au Liliu Anai Ko Ia ʼAe ʼe Au Loto Ki Ai.” Pea neʼe ina hoko atu : “Koʼeni te meʼa ʼae ka ke ui anai ki te kau Iselaele, ‘neʼe fekau’i mai au e ʼE Au Liliu Anai.ʼ ”   

kr 43, fakamatala ʼae ʼi te ʼa takai

TE FAKAʼUHIGA ʼO TE HUAFA ʼO TE ʼATUA

ʼE TOʼO te huafa Sehova mai te kupu Fakahepeleo ʼae ko tona fakaʼuhiga “ ʼe liliu.” Ko ʼihi hahaʼi sivi Tohi-Tapu ʼe natou manatu ko te kupu ʼaia ʼe fakaʼaogaʼi moʼo fakaha he meʼa ʼe fai e he tahi, peʼe ina fakahoko. Koia maʼa te tokolahi, ko te huafa ʼo te ʼAtua ʼe ko tona fakaʼuhiga “ ʼE Ina Fakahoko.” ʼE tuha te fakamahino ʼaia mo Sehova he neʼe ina fakatupu ia meʼa fuli. Neʼe ina fakatupu te ʼatulaulau pea mo te ʼu meʼa maʼuli popoto pea ʼe kei hoko atu pe tana gaue moʼo fakahoko ia tona finegalo.

Kaʼe kotea te fakaʼuhiga ʼo te tali ʼae neʼe fai e Sehova ki te fehuʼi ʼa Moisese ʼae ʼe tuʼu ia Ekesote 3:13, 14, MN? Neʼe fehuʼi fenei age e Moisese: “Kapau ʼe au alu ʼi te temi nei ki te ʼu foha ʼo Iselaele pea mo au ui age fenei: ‘Ko te ʼAtua ʼo ʼakotou kui ʼae ʼe ina fekauʼi mai au kia koutou,ʼ pea mo natou ui mai ‘Ko ai tona huafa?ʼ pea kotea anai taku tali kia natou?” Neʼe tali fenei age e Sehova: “ ʼE Au Liliu Anai Ko Ia ʼAe ʼe Au Loto Ki Ai.”

ʼE feala ke ke tokagaʼi neʼe mole kole e Moisese ke fakaha age e Sehova tona huafa. Neʼe kua iloʼi lelei e Moisese mo te kau Iselaele ia te huafa ʼo te ʼAtua. Kaʼe neʼe loto e Moisese ke fakaha age e Sehova he faʼahi ʼo tona ʼulugaaga ʼe feala ke ina fakamalohi tanatou tui, ko he faʼahi ʼe ha ai te fakaʼuhiga ʼo tona huafa. Koia, ʼi te tali fenei age e Sehova, “ ʼE Au Liliu Anai Ko Ia ʼAe ʼe Au Loto Ki Ai,” neʼe ina ui ai ʼe feala pe hana fai he gaue ʼe ʼaoga ʼi he aluʼaga moʼo fakahoko tana fakatuʼutuʼu. Ohage la, neʼe haofaki e Sehova ia Moisese pea mo te kau Iselaele, mo ina foaki he ʼu lao, mo tokaga kia natou ʼi te faʼahi fakasino, pea mo ʼihi atu gaue. Koia, ko Sehova ʼe liliu ko meʼa fuli pe ʼe loto ki ai moʼo fakahoko ʼana fakapapau ki tana hahaʼi. Kaʼe ʼe mole gata ʼaki pe te faʼahi ʼaia. ʼE toe fakaʼuhiga ia tona huafa ki tana fakaʼaogaʼi te ʼu meʼa ʼae neʼe ina fakatupu moʼo fakahoko tana fakatuʼutuʼu.

Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu

(Ekesote 2:10) Nee tupu ake leva te fanau o lahi, pea nee ave leva ia ia e te fafine ki te ofafine o Falaone, pea nee hage leva ia ia kia ia ko hana tama totonu. Nee ina tuku leva ki te fanau te higoa ko Moisese, koteuhi nee ina ui, nee au too ia ia mai te vai.

g04-F 8/4 6 ¶4

Ko Moisese, ʼe Ko He Fagana Pe Koa?

Kae ʼe feala koa ke tou tui neʼe vaheʼi e he fineʼaliki ʼo Esipito te tamasiʼi ʼaia? ʼE feala pe, koteʼuhi neʼe akoʼi ʼi te lotu ʼi Esipito neʼe tonu ke fai e he tahi ni gaue lelei ke alu ki selo. Pea ʼe ui fenei e te fafine alekeolosia (Joyce Tyldesley) ʼo ʼuhiga mo te vaheʼi ʼo he fanau: “Neʼe lava te faiga ʼa te hahaʼi fafine Esipito ke gaohi fakatatau natou mo te hahaʼi tagata. Neʼe gaohi fakatatau te fafine mo te tagata ʼi te lao mo te faʼahi ʼo te paʼaga, neʼe ko tona ui pe foki ʼaia, pea . . . neʼe feala ke natou vaheʼi he ʼu toe.” ʼI te pepa ʼo te temi muʼa, neʼe tuʼu ai te vaheʼi e te fafine Esipito he kau kaugana. Pea ʼo ʼuhiga mo te filifili ʼae ʼo te faʼe ʼa Moisese ke ina taupau ia ia, koʼeni te meʼa ʼae ʼe ui ʼi te tikisionalio ʼo te Tohi-Tapu (The Anchor Bible Dictionary): “Ko te fili ʼo te faʼe ʼa Moisese ke ina fafaga ia ia . . . ʼe hage pe ko te vaheʼi ʼo he fanau ʼae neʼe fai ʼi Mesopotamia.”

(Ekesote 3:1) Nee fafaga e Moisese te faga manu o tana tamai, te tagata faisakilifisio o Matiane; pea nee ina ave leva te faga manu ki muli o te toafa, pea nee kaku leva ia ia ki te mouga o te Atua, i Olepe.

w04 15/3 24 ¶4

Ko He ʼu Puani Maʼuhiga ʼi Te Tohi ʼo Ekesote

3:1—Neʼe feafeaʼi te ʼuhiga pelepitelo ʼo Setelo? ʼI te ʼu temi ʼo te kau pateliaka, ko te pule famili neʼe ko he pelepitelo maʼa tona famili. ʼE mahino mai ko Setelo neʼe ko te pule pateliaka ʼo te telepi ʼa te kau Matianite. Ko te kau Matianite neʼe ko te ʼu hōloga ʼo Apalahamo, ʼi tona ʼohoana ko Ketula, koia neʼe lagi nātou ʼiloʼi peʼe feafeaʼi te tauhi kia Sehova.—Senesi 25:1, 2.

Senesi 25:​1, 2 Nee toe ohoana leva ia Apalahamo mo he tahi age fafine nee higoa ko Ketula. 2 Nee fanaui leva e Ketula kia Apalahamo ia Similame, mo Sokesane, mo Metane, mo Matiane, mo Sisepake, mo Suake.

Lau ʼo Te Tohi-Tapu

(Ekesote 2:11-25) I te temi aia, kua tagata leva ia Moisese, pea nee alu leva ia ia o ahiahi ki ona tehina, pea nee sio leva ia ia ki te u gaue kinakina ae kua hilifaki kia natou. Nee sio leva ia ia ki he tagata Esipito ae nee ina ta he tagata Hepeleo i ona tehina. 12 Nee sio haele leva ia ia, pea nee mole sio ia ki he tahi; pea nee ina tamatei leva te tagata Esipito, o fufu ia i te one. 13 Nee toe alu leva ia ia i te aho ake ae, pea koeni nee ke ni tagata Hepeleo e toko lua. Nee ina ui leva ki ae nee hala: Kotea e ke tamatei ai tou tehina? 14 Pea nee tali leva e te tagata aia: Ko ai nee ina fakanofo ia koe ke pule mo tuifakamaau kia maua? Pe ke loto foki ke ke toe tamatei au o hage ko tau tamatei te tagata Esipito? Pea nee mataku leva ia Moisese, o ui: E mahino nei kua iloi te mea aeni! 15 I te logo a Falaone ki te mea ae nee hoko, nee ina kumi leva ia Moisese ke tamatei. Kae nee hola leva ia Moisese maia mua o Falaone, o alu ki te fenua o Matiane, pea nee mamanava leva ia ia ia tafa o he vaikeli. 16 Nee mau e te tagata faisakilifisio o Matiane ni ofafine e toko fitu. Nee natou omai leva o ohu vai, pea nee natou fakafonu leva te u fakainuaga o te u manu ke fakainu ai te faga manu o tanatou tamai. 17 Nee kaku mai leva ni tagata tauhi manu o kapu natou. Pea nee tuu ake leva ia Moisese, o haofaki natou, pea nee ina fakainu leva tanatou faga manu. 18 Nee natou toe liliu leva ki tanatou tamai ko Leuele, pea nee ina fehui leva kia natou: Kotea kua koutou liliu vave mai ai i te aho nei? 19 Nee natou tali leva kia ia: Nee haofaki matou e he tagata Esipito mai te nima o te u tagata tauhi manu; pea ko ia totonu foki ae nee ina ohu te vai o fakainu ai te faga manu. 20 Nee ui leva e Leuele ki ona ofafine: Kofea ia ia? Kotea nee kotou siaki ai te tagata aena? Koutou paui ia ia ke hau mua o kai. 21 Nee loto leva ia Moisese ke nofo i te fale o te tagata aia, pea nee foaki leva e Leuele kia ia tona ofafine ko Sefola, ke ohoana mo ia. 22 Nee fanaui leva e Sefola he tama, ae nee fakahigoa leva e Moisese ko Kelesomi, koteuhi nee ina ui, e au nofo i he fenua kehe. 23 Nee hili ki ai he temi fualoa pea nee mate leva te hau o Esipito. Nee fetagihi te u fanau a Iselaele i te mamafa o te popula. Pea nee natou kalaga ki te Atua. Nee kaku leva ki te Atua anatou tagi i te lahi o tonatou mamahi. 24 Nee logo leva te Atua ki anatou tagi, pea nee ina manatui leva tana fakapapau kia Apalahamo, mo Isaake, mo Sakopo. 25 Nee sio leva te Atua ki te u fanau a Iselaele, pea nee ofa leva ia ia kia natou.

VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 29 ʼO SUNIO–5 ʼO SULIO

TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | EKESOTE 4-5

“ ʼE Au Nofo Anai Mo Koe Moka Ke Palalau Anai”

4:​10-​15 Nee ui leva e Moisese ki te Eteleno: Oi toku Aliki, e mole ko he tagata au ae e palalau faigafua, pea e mole pe ko he mea mai anaafi, pe ko te aho ae atu, pe ko te aho ae nee ke kamata palalau ai ki tau tagata faifekau; koteuhi e vale toku gutu mo toku alelo. 11 Nee ui leva e te Eteleno kia ia: ko ai nee ina fakatupu te gutu o te tagata? Pea ko ai e ina fakaliliu te tagata o gutu mate, mo tuli, mo sio pee kivi? Pe e mole ko au ae ko te Eteleno? 12 Ke ke alu, e au nofo anai mo tou gutu, pea e au ako anai kia koe te mea ae e tonu ke ke fakaha. 13 Nee ui leva e Moisese: Oi toku Aliki, e au kole atu kia koe ke ke fekau he tahi ake ae e ke loto anai ki ai. 14 Pea nee ita leva te Eteleno kia Moisese, o ui: Pe e mole ko tou tehina ia Alone, te tagata Levi? E au iloi e palalau faigafua ia ia. Pea koeni ia ia totonu e hau kia koe; pea ka sio anai ia ia kia koe, e fiafia anai ia i tona loto. 15 E ke palalau anai kia ia, pea e ke tuku anai au palalau ki tona gutu, pea ko au e au nofo anai mo tou gutu pea mo tona gutu, pea e au ako anai kia kolua te mea ae e tonu ke kolua fai.

(Ekesote 4:10) Nee ui leva e Moisese ki te Eteleno: Oi toku Aliki, e mole ko he tagata au ae e palalau faigafua, pea e mole pe ko he mea mai anaafi, pe ko te aho ae atu, pe ko te aho ae nee ke kamata palalau ai ki tau tagata faifekau; koteuhi e vale toku gutu mo toku alelo.

(Ekesote 4:13) Nee ui leva e Moisese: Oi toku Aliki, e au kole atu kia koe ke ke fekau he tahi ake ae e ke loto anai ki ai.

w10-F 15/10 13-14

ʼE Moʼoni Koa ʼAu Takuʼaki?

“ ʼE mole au lavaʼi te fai ʼo te gaue ʼaia.” ʼE lagi ke manatu ʼe mole ke lava anai ʼi he ʼaho te fakamafola ʼo te logo lelei. Ko ʼihi kaugana agatonu ʼa Sehova ʼi te temi muʼa neʼe natou manatu ʼe mole natou lavaʼi te fai ʼo te gaue ʼae neʼe foaki age e te ʼAtua. Ohage la ko Moisese, ʼi te foaki age e Sehova he gaue, neʼe ina ui fenei: “Oi toku Aliki, e mole ko he tagata au ae e palalau faigafua, pea e mole pe ko he mea mai anaafi, pe ko te aho ae atu, pe ko te aho ae nee ke kamata palalau ai ki tau tagata faifekau; koteuhi e vale toku gutu mo toku alelo.” Pea logo la neʼe fakalotofimalieʼi ia ia e Sehova, kae neʼe ina ui fenei: “Oi toku Aliki, e au kole atu kia koe ke ke fekau he tahi ake ae e ke loto anai ki ai.” (Ek 4:10-13) Kotea ʼae neʼe fai e Sehova?

(Ekesote 4:11, 12) Nee ui leva e te Eteleno kia ia: ko ai nee ina fakatupu te gutu o te tagata? Pea ko ai e ina fakaliliu te tagata o gutu mate, mo tuli, mo sio pee kivi? Pe e mole ko au ae ko te Eteleno? 12 Ke ke alu, e au nofo anai mo tou gutu, pea e au ako anai kia koe te mea ae e tonu ke ke fakaha.

w14 15/4 9 ¶5-6

ʼE Ke Sio Koa Kia Te ‘Ia ʼAe ʼe Mole Sio Ki Ai Te ʼu Mataʼ?

5 ʼI muʼa ʼo te toe liliu ʼa Moisese ki Esipito, neʼe fakaha age e te ʼAtua ia he ako maʼuhiga. Ki muli age, neʼe talanoa fenei Moisese ʼo ʼuhiga mo te ako ʼaia ʼi te tohi ʼo Sopo: “Ko te manavasiʼi ʼae kia Sehova, ʼe ko te poto ʼaia.” (Sopo 28:28, MN) Neʼe fakatatau e Sehova ia te tagata kia te ia, te ʼAtua mafimafi, moʼo akoʼi kia Moisese ke ina maʼu te manavasiʼi ʼae ʼe lelei pea mo te agafakapotopoto. Neʼe ina fai ai te fehuʼi ʼaeni: “Ko ai nee ina fakatupu te gutu o te tagata? Pea ko ai e ina fakaliliu te tagata o gutu mate, mo tuli, mo sio pee kivi? Pe e mole ko au ae ko [Sehova]?”—Ek 4:11.

6 Neʼe kotea te ako ʼaia? Neʼe mole tonu ke mataku ia Moisese koteʼuhi neʼe fekauʼi ia ia e Sehova. ʼE foaki age anai e te ʼAtua te malohi ke ina fakaha te ʼu folafola ʼa te ʼAtua kia Falaone. Pea neʼe mole lava fakatutuʼu ia Falaone kia Sehova. Pea tahi, neʼe mole ko te hoki tau ʼae ʼa he kaugana ʼa te ʼAtua mo he tuʼutamaki ʼi Esipito. Neʼe lagi manatuʼi e Moisese te puipui ʼae e Sehova ʼi te temi muʼa ia Apalahamo, mo Sosefo pea mo ia pe la mai ʼihi atu hau ʼo Esipito. (Sen. 12:17-19; 41:14, 39-41; Eke. 1:22–2:10) ʼAki he lototoʼa neʼe alu ia Moisese kia Falaone pea mo ina tala ki ai te ʼu folafola fuli ʼa Sehova. Koteʼuhi neʼe sio ia kia te ‘Ia ʼae ʼe mole sio ki ai te ʼu mata.’

Sen. 12:​17-19 Kae nee tauteai leva e te Eteleno ia Falaone mo tona fale aki ni malaia lalahi, o tupu ko Salai ko te ohoana o Apalamo. 18 Koia nee fakatotonu ai leva e Falaone ke avage ia Apalamo kia ia, pea nee ina ui leva: Kotea ae nee ke fai ai te mea aeni kia au? 19 Kotea nee mole ke fakaha mai ai kia au ko tou ohoana? Kotea nee ke ui ai: Ko toku tuagaane? Koia nee au too ai ia ia ke liliu ko toku ohoana. I te lakaga nei, koena tou ohoana, ke ke too ia ia, pea ke alu!

Sen. 41:​14, 39-41 14 Nee fakatotonu leva e Falaone ke avake ia Sosefo kia ia. Pea nee too fakavilivili leva ia Sosefo i te fale pilisoni. Nee ina tele leva ona kava, pea nee ina fetogi leva ona teu, pea nee alu leva ia ia kia mua o Falaone. 39 Pea nee ui leva e Falaone kia Sosefo: Koeni kua fakaha e te Atua kia koe te u mea fuli aeni, e mole toe mau anai he tahi age tagata ae e toe atamai mo toe poto age ia koe. 40 Koia, e au fakanofo ia koe ke pule ki toku puleaga, pea e fakalogo anai taku hahai katoa ki au fakatotonu. E au mahili pe ia koe i te hekaaga fakahau. 41 Nee ui leva e Falaone kia Sosefo: Sio, e au tuku atu kia koe i te aho nei te pule ki te fenua katoa o Esipito.

Eke. 1:22 Pea nee tuku leva e Falaone te fakatotonu aeni ki tana hahai katoa: E koutou li anai ki te vaitafe te u fanau tagata fuli ae e tupu anai, kae e koutou tuku anai ke mauli te u fanau fafine fuli.

Eke. 2:​1-10 Ko he tagata mai te faahiga o Levi nee alu leva o ohoana mo he taahine o Levi. 2 Nee faitama leva te fafine aia, pea nee ina fanaui leva he tama. Nee sio leva ia ia e matalelei te toe, pea nee ina fufu leva ia ia mahina e tolu. 3 I te mole kei feala ke ina fufu te fanau, nee ina too leva he kato nee fau aki ni kaho, pea nee ina pena leva ia aki te kelepulu mo te pulu; pea nee ina tuku leva te fanau ki loto; pea nee alu leva ia ia o tuku te kato ki te ulu kaho, i te laugutu o te vaitafe. 4 Pea nee tuu mamao leva te tuagaane o te fanau mai he tahi ake kogamea, o sioi pe kotea te mea ae ka hoko anai ki te fanau. 5 Nee hifo leva te ofafine o Falaone ki te vaitafe o maanu, kae nee evaeva leva te u taahine ae nee omai mo ia ia tafa o te vaitafe. Nee sio leva te taahine ki te kato i te ulu kaho, pea nee ina fekau leva tana taahine faifekau ke alu o aumai ia ia. 6 Nee ina avahi leva te kato, pea nee sio leva ia ia ki te fanau: Ko he kii fanau tagata ae nee tagi. Nee ofa leva ia ia ki te kii fanau, o ui: Ko he fanau aeni a te kau Hepeleo! 7 Pea nee ui leva e te tuagaane o te fanau ki te ofafine o Falaone: Pe ke loto ke au alu o kumi mai he fafine ke ina taupau te fanau mai te u fafine o te kau Hepeleo, pea ke ina fakahuhu ia ia? 8 Nee ui leva e te ofafine o Falaone kia ia: Alu! Pea nee alu leva te taahine o kumi mai te fae a te fanau. 9 Pea nee ui leva e te ofafine o Falaone kia ia: Ave te fanau aeni o fakahuhu, pea ke taupau ia ia kia au; e au foaki atu anai kia koe tou totogi. Nee too leva e te fafine te fanau o ave, pea nee ina fakahuhu leva ia ia. 10 Nee tupu ake leva te fanau o lahi, pea nee ave leva ia ia e te fafine ki te ofafine o Falaone, pea nee hage leva ia ia kia ia ko hana tama totonu. Nee ina tuku leva ki te fanau te higoa ko Moisese, koteuhi nee ina ui, nee au too ia ia mai te vai.

(Ekesote 4:14, 15) Pea nee ita leva te Eteleno kia Moisese, o ui: Pe e mole ko tou tehina ia Alone, te tagata Levi? E au iloi e palalau faigafua ia ia. Pea koeni ia ia totonu e hau kia koe; pea ka sio anai ia ia kia koe, e fiafia anai ia i tona loto. 15 E ke palalau anai kia ia, pea e ke tuku anai au palalau ki tona gutu, pea ko au e au nofo anai mo tou gutu pea mo tona gutu, pea e au ako anai kia kolua te mea ae e tonu ke kolua fai.

w10-F 15/10 14

ʼE Moʼoni Koa ʼAu Takuʼaki?

Neʼe loto pe e Sehova ke fakahoko e Moisese tana gaue. Kae neʼe ina hinoʼi ia Alone ke tokoni kia Moisese. (Eke. 4:14-17) Tahi ʼae meʼa, ʼi te ʼu taʼu ʼae neʼe hoa mai, neʼe tokoni ia Sehova kia Moisese ʼo ina foaki age te meʼa ʼae neʼe ʼaoga kia ia ke ina lavaʼi te gaue ʼae neʼe tuku age. ʼO toe feia pe ia ʼaho nei, ʼe feala ke kotou tui papau ʼe uga anai e Sehova he ʼu tehina mo tuagaʼane kua fualoa tanatou faifakamafola ke tokoni atu ʼi te faifakamafola. Pea ohage ko tona ui ʼi te Tohi-Tapu, ʼe ina fakaliliu anai koutou ke kotou popoto ʼi te fai ʼo te gaue ʼae neʼe ina tuku atu.—2 Ko. 3:5; vakaʼi te fakamatala ʼae ʼe ʼa takai “Te ʼu Taʼu ʼAe Neʼe Lahi Age Ai Toku Fiafia.”

Eke. 4:​14-17 Pea nee ita leva te Eteleno kia Moisese, o ui: Pe e mole ko tou tehina ia Alone, te tagata Levi? E au iloi e palalau faigafua ia ia. Pea koeni ia ia totonu e hau kia koe; pea ka sio anai ia ia kia koe, e fiafia anai ia i tona loto. 15 E ke palalau anai kia ia, pea e ke tuku anai au palalau ki tona gutu, pea ko au e au nofo anai mo tou gutu pea mo tona gutu, pea e au ako anai kia kolua te mea ae e tonu ke kolua fai. 16 E ina fakahoko anai au palalau ki te hahai; pea e liliu anai ia ia kia koe ko tou gutu, pea e ke liliu anai kia ia ko te fakafofoga o te Atua. 17 Too i tou nima te tokotoko aena, ae e ke fai anai ki ai te u fakailoga.

Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu

(Ekesote 4:24-26) I te lolotoga o tona fagona, i he kogamea ae nee moe ai leva ia Moisese i te pouli, nee ohofi leva ia ia e te Eteleno, pea nee loto leva ia ia ke tamatei ia Moisese. 25 Kae nee too leva e Sefola he foi maka masila, o tuusi ai te moi kili o tona foha, o li ia ia kia vae o Moisese, o ui: Ko koe ko he ohoana o te toto kia au! 26 Pea nee tuku leva e te Eteleno ia Moisese. Pea nee ui leva e te fafine: Ohoana o te toto! O tupu ko te silikosisio.

w04 15/3 28 ¶4

Te ʼu Fehuʼi ʼa Te Kau Lautohi

Neʼe tahitahiga te fai ʼo te ʼu palalau ʼaē neʼe fai e Sipola ʼi tana ʼui ʼaē “ko koe ko he ʼohoana ʼo te toto maʼaku.” Koteā ʼaē ʼe hā ʼaki ʼo ʼuhiga mo ia? ʼI tana mulimuli ki te ʼu fakamaʼua ʼa te fuakava ʼo ʼuhiga mo te silikosisio, neʼe fakamoʼoni ai e Sipola ʼe ko he fuakava mo Sehova. Ko te fuakava ʼa te Lao ʼaē neʼe foaki ki muli age ki te kau Iselaele, neʼe fakahā ai ka fai he fuakava e Sehova, pea ʼe hage ia ia ko he tagata ʼohoana ʼe ina fai he fuakava mo tona ʼohoana. (Selemia 31:32) Koia ʼi tana palalau kia Sehova (ʼaki tana ʼaselo), ʼo ina ʼui ʼe ko “he ʼohoana ʼo te toto,” ʼe hā ʼaki mai ko Sipola neʼe ina ʼiloʼi ʼe tonu ke fakalogo ki te ʼu fakatuʼutuʼu ʼa te fuakava ʼaia. Neʼe hage ʼe ina tali ko ia ko te fafine ʼohoana ʼo te fuakava ʼaia ʼo ʼuhiga mo te silikosisio, pea ko Sehova ʼAtua tona ʼohoana. Logola ʼe mole tou ʼiloʼi tona fakamahino totonu, kae ʼaki tana fakalogo ki te meʼa ʼaē neʼe fakamaʼua e te ʼAtua, neʼe ina hāofaki ai te maʼuli ʼo tana kiʼi tama.

Selemia 31:32 E mole hage ko te hai ae nee au fai mo anatou tamai, i te aho ae nee au too ai natou i te nima o fakamavae natou mai te fenua o Esipito, hai ae nee natou maumaui, logo ai ko au ko tonatou pule, e ui e te Eteleno.

(Ekesote 5:2) Nee tali e Falaone: Ko ai [“ia Sehova,” MN] ke au fakalogo ki tona leo, pea ke au tuku ke alu ia Iselaele? E mole pe au iloi [“ia Sehova,” MN], pea e mole au tuku anai ke alu ia Iselaele.

it-1-F 1257 ¶3

Sehova

Ko te “iloʼi” ʼo he tahi peʼe ko he meʼa, ʼe mole fakaʼuhiga leva ʼe kita malama lelei ki te meʼa ʼaia peʼe ki te kilisitiano ʼaia. Ko te tagata vale ko Napale neʼe ina iloʼi te higoa ʼo Tavite, kae neʼe ina fehuʼi fenei: “Ko ai ia Tavite” ohage neʼe ina fia ui “Pe kotea koa te ʼuhiga ʼo te higoa ʼaia?” (1Sa 25:9-11; vakaʼi ia 2Sa 8:13) Pea neʼe toe ui fenei e Falaone kia Moisese: “Ko ai [“ia Sehova,” MN] ke au fakalogo ki tona leo, pea ke au tuku ke alu ia Iselaele? E mole pe au iloi [“ia Sehova,” MN], pea e mole au tuku anai ke alu ia Iselaele.” (Ek 5:1, 2) ʼAki ʼana palalau ʼaia, neʼe fia ui e Falaone, ko Sehova neʼe mole ko te ʼAtua moʼoni, neʼe mole pule ia ki te hau ʼo Esipito mo ʼana gaue, pea neʼe mole feʼauga tona malohi moʼo fakahoko Tona finegalo, ʼae neʼe fakaha age e Moisese mo Alone. Kae neʼe iloʼi leva e Falaone mo Esipito katoa te fakaʼuhiga moʼoni ʼo te huafa ʼaia, te ʼuhiga ʼo ia ʼae ʼe ina toʼo te huafa ʼaia. Ohage ko tona fakamahino age e Sehova kia Moisese, ʼe natou iloʼi anai te faʼahi ʼaia ʼaki tanatou sisio ki te fakahoko e te ʼAtua Tana fakatuʼutuʼu ʼo ʼuhiga mo Iselaele: neʼe ina fakaʼateainaʼi natou, mo foaki age te Kele ʼo Te Fakapapau, ʼo ina fakahoko ai te fuakava ʼae neʼe ina fai mo ʼanatou kui. ʼI tana fai te faʼahi ʼaia, ʼe natou iloʼi anai ko ia ko Sehova tonatou ʼAtua, ohage pe tona ui e te ʼAtua.—Ek 6:4-8; vakaʼi MAFIMAFI.

1Sa 25:​9-11 I te kaku o te u tagata a Tavite, nee natou fai leva kia Napale te u palalau fuli i te higoa o Tavite. Pea nee natou fakalologo leva. 10 Nee tali leva e Napale ki te u tagata faifekau a Tavite: Ko ai ia Tavite, pea ko ai te foha o Isaia! Kua hahai te u tagata faifekau o te temi nei ae e feholaki mai onatou pule. 11 Pea e au too anai taku vai mo taku pane, mo taku manu ae nee au tamatei ki aku tagata kosi ovi, ke foaki ki ni hahai ae e mole au iloi pe e omai mai fea!

2Sa 8:13 I tana toe liliu mai tana malo i te kau Silia, nee toe logologona leva te higoa o Tavite, i tana toe taai, i te vaevaeliua o te masima, te u tagata Etome e toko hogofulu ma valu afe.

Ek 6:​4-8 Nee au fakatuu foki taku hai mo natou, ke foaki kia natou te fenua o Kanaane, te fenua ae nee natou faifagona ai, ae nee natou nonofo fakatemi ai. 5 Kua au logo ki te u tagi a te u fanau a Iselaele, ae e taomi e te kau Esipito aki te popula, pea kua au manatui leva taku fakapapau. 6 Koia ke ke ui ki te u fanau a Iselaele: Ko au ko te Eteleno, e au fakaateainai anai koutou mai te u gaue ae e koutou taomia ai i te kau Esipito, pea e au haofaki anai koutou mai tanatou popula, pea e au haofaki anai koutou aki he nima malohi, mo ni tautea lalahi. 7 E au too anai koutou ko taku hahai, pea e au liliu anai ko tokotou Atua, pea e kotou iloi anai ko au ko te Eteleno, tokotou Atua, ae e ina fakaateainai koutou mai te u gaue ae kua hili kia koutou e te kau Esipito. 8 E au fakaulu anai koutou ki te fenua ae nee au fakapapau ke foaki kia Apalahamo, mo Isaake, mo Sakopo, pea e au foaki anai ia kia koutou, ko tokotou fenua, ko au ko te Eteleno.

Lau ʼo Te Tohi-Tapu

(Ekesote 4:1-17) Pea nee tali leva e Moisese: Koeni, e mole natou tui anai kia au, pea e mole natou fakalogo anai ki toku leo. Kae e natou ui anai: Nee mole ha te Eteleno kia koe. 2 Pea nee ui leva e te Eteleno kia ia: Kotea i tou nima? Pea nee ina tali leva: Ko he tokotoko. 3 Pea nee ui leva e te Eteleno: Li te tokotoko ki te kele. Pea nee li leva ia e Moisese ki te kele, pea nee liliu leva te tokotoko ko he gata. Pea nee hola leva ia Moisese i ona mua. 4 Pea nee ui leva e te Eteleno kia Moisese: Faoi tou nima, o too ia ia i tona hiku. Pea nee ina faoi leva tona nima o too ia ia; pea nee toe liliu leva te gata ko he tokotoko i tona nima. 5 Nee ui leva e te Eteleno: Koena te mea ae e tonu ke ke fai, ke natou tui anai nee ha kia koe te Eteleno, te Atua o anatou tamai, te Atua o Apalahamo, te Atua o Isaake, te Atua o Sakopo. 6 Nee toe ui leva e te Eteleno kia ia: Hili tou nima ki tou fatafata. Pea nee ina hili leva tona nima ki tona fatafata; pea nee ina toe too ake leva tona nima, pea koeni, kua kilia katoa tona nima, pea kua hihina katoa ia ia o hage ko te nive. 7 Nee ui leva e te Eteleno: Toe hili tou nima ki tou fatafata. Pea nee ina toe hili tona nima ki tona fatafata; pea nee ina too ake leva tona nima mai tona fatafata, pea koeni, kua toe liliu ia ia o tatau mo tona kakano. 8 Pea nee ui leva e te Eteleno: Kapau e mole natou tui anai kia koe, pea kapau e mole natou fakalogo anai ki te leo o te uluaki fakailoga, kae e natou tui anai ki te leo o te fakailoga fakamuli. 9 Pea kapau e mole natou tui anai ki te u fakailoga aena e lua, pea kapau e mole natou fakalogo ki tou leo, e ke too anai he vai mai te vaitafe, pea ke liligi anai ia ki te kele, pea e liliu anai te vai aia ko he toto i te kele. 10 Nee ui leva e Moisese ki te Eteleno: Oi toku Aliki, e mole ko he tagata au ae e palalau faigafua, pea e mole pe ko he mea mai anaafi, pe ko te aho ae atu, pe ko te aho ae nee ke kamata palalau ai ki tau tagata faifekau; koteuhi e vale toku gutu mo toku alelo. 11 Nee ui leva e te Eteleno kia ia: ko ai nee ina fakatupu te gutu o te tagata? Pea ko ai e ina fakaliliu te tagata o gutu mate, mo tuli, mo sio pee kivi? Pe e mole ko au ae ko te Eteleno? 12 Ke ke alu, e au nofo anai mo tou gutu, pea e au ako anai kia koe te mea ae e tonu ke ke fakaha. 13 Nee ui leva e Moisese: Oi toku Aliki, e au kole atu kia koe ke ke fekau he tahi ake ae e ke loto anai ki ai. 14 Pea nee ita leva te Eteleno kia Moisese, o ui: Pe e mole ko tou tehina ia Alone, te tagata Levi? E au iloi e palalau faigafua ia ia. Pea koeni ia ia totonu e hau kia koe; pea ka sio anai ia ia kia koe, e fiafia anai ia i tona loto. 15 E ke palalau anai kia ia, pea e ke tuku anai au palalau ki tona gutu, pea ko au e au nofo anai mo tou gutu pea mo tona gutu, pea e au ako anai kia kolua te mea ae e tonu ke kolua fai. 16 E ina fakahoko anai au palalau ki te hahai; pea e liliu anai ia ia kia koe ko tou gutu, pea e ke liliu anai kia ia ko te fakafofoga o te Atua. 17 Too i tou nima te tokotoko aena, ae e ke fai anai ki ai te u fakailoga.

ʼE Ke Lavaʼi Te Faifakamafola Pea Mo Te Faiako

Ek 4:​10, 13 10 Nee ui leva e Moisese ki te Eteleno: Oi toku Aliki, e mole ko he tagata au ae e palalau faigafua, pea e mole pe ko he mea mai anaafi, pe ko te aho ae atu, pe ko te aho ae nee ke kamata palalau ai ki tau tagata faifekau; koteuhi e vale toku gutu mo toku alelo. 13 Nee ui leva e Moisese: Oi toku Aliki, e au kole atu kia koe ke ke fekau he tahi ake ae e ke loto anai ki ai.

Ek 4:​11, 12 Nee ui leva e te Eteleno kia ia: ko ai nee ina fakatupu te gutu o te tagata? Pea ko ai e ina fakaliliu te tagata o gutu mate, mo tuli, mo sio pee kivi? Pe e mole ko au ae ko te Eteleno? 12 Ke ke alu, e au nofo anai mo tou gutu, pea e au ako anai kia koe te mea ae e tonu ke ke fakaha.

Sel 20:​7-9 Eteleno, nee ke akonaki mai kia au, pea nee au tui ki au folafola; nee ke too au aki tou nima, pea nee ke malo ia au. Pea kua au liliu ko he mea nukinuki i te aho katoa, kua nukinuki te fenua katoa kia au. 8 Koteuhi i te temi fuli e au palalau ai, e tonu pe ke au kalaga, ke au valoki te agamalohi mo te fakakovikovi! Pea kua liliu te folafola a te teleno kia au ko he mea fakatupu ufiufi pea mo he mea nukinuki i te aho fuli. 9 Kapau e au ui: E mole au toe palalau anai kia ia, e mole au toe palalau anai i tona huafa, e i ai i toku loto o hage ko he afi kakaha, ae e nofo i oku hui. E au faiga ke taofi ia ia, kae e mole au fealagia ia ia.

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae