Tafitoʼaga ʼo Te Kaupepa Ako Te Maʼuli Fakakilisitiano Mo Te Faifakamafola
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 1-7 ʼO MALESIO
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | NUMELO 7-8
“He ʼu Ako Mai Te Nofoʼaga ʼo Te Kau Iselaele”
(Numelo 7:10) Nee ave leva e te u pule famili anatou molaga ki te avahi o te aletale, i te aho ae nee fakatapui ai te aletale; pea nee ave leva e te u pule anatou molaga kia mua o te Eteleno.
(Numelo 7:11) Nee ui leva e [Sehova] kia Moisese: e tonu ke fakahoahoa te kau pule, i te aho taki tahi, o momoli anatou molaga ki te fakatapui o te aletale.
(Numelo 8: 25, 26) Kae i te tau nimagofulu, e mavae anai ia ia i tana gaue, e mole toe tauhi anai ia. 26 E tokoni leva ia ia ki ona tehina i te falela tapu, o taupau te u mea ae kua tuku age ke natou tokaga ki ai; kae e mole ina toe fai anai he tauhi. E ke fai feia anai ki te kau Levi o uhiga mo anatou gaue.
it-1-F 508 ¶5
Kokelekasio
Neʼe ’i ai te ’u tagata ’e tuha mo te falala neʼe natou fakafofoga ia te kau Iselaele katoa. (Ese 10:14) Neʼe ko te ’u pule ’o te ’u telepi ʼae neʼe natou ʼave te ’u molaga ’i te ʼosi laga ’o te tapenakulo. (Nu 7:1-11) Pea neʼe ko te ’u pelepitelo mo te kau Levite pea mo te ’u pule ’ae ne’e natou fakamo’oni ’i te higoa ’o te haha’i katoa ia te ha’i ’ae neʼe fai ’i te temi ’o Neemia. (Nee 9:38–10:27) ’I te faifagona ’a te kau Iselaele ’i te toafa, neʼe ’i ai mo te ’u “pule o te fakatahi” neʼe kau ’i te fono pea neʼe ko ni “tagata mauhiga o Iselaele.” Kae neʼe fakafeagai leva te toko 250 ʼo toe feia mo Kole, Tatane, Apilame mo Oni kia Moisese mo Alone. (Nu 16:1-3) Neʼe mulimuli lelei ia Moisese ki te fakatotonu ’a Sehova ke ina fili he toko 70 ’i te kau “matuatua o Iselaele” ke natou ʼamo mo ia te “kavega o te hahai.” (Nu 11:16, 17, 24, 25) ’E talanoa ia Levitiko 4:15 ki ni kau matuʼatuʼa ’o te haha’i ’o Iselaele. Neʼe lagi ko te kau matuʼatuʼa ’o Iselaele mo te ’u pule, te ’u tui fakamau pea mo te kau ʼofisa ʼae neʼe natou fakafofoga te haha’i ’o Iselaele.—Nu 1:4, 16; Sos 23:2; 24:1.
it-2-F 835 ¶9
Lupeni
Neʼe nofo te telepi ’o Lupeni ’i te potu Saute ’o te tapenakulo kae nonofo ’i ʼona tafa te hologa ’o Simeone mo te hologa ’o Kate. Ka hiki te nofo’aga ’o te kau Iselaele, ’e mu’a age te ’u telepi ’o Suta, ’o Isakale mo Sapulone pea hoki muli mai te ’u telepi ’e tolu ʼae ’e taki e Lupeni. (Nu 2:10-16; 10:14-20) Neʼe toe feia te fakahoahoa ’o te ’u molaga ’o te ’u telepi ʼaia ’i te ʼaho ʼae neʼe fakatapu’i ai te tapenakulo.—Nu 7:1, 2, 10-47.
Ko He ʼu Puani Maʼuhiga ʼi Te Tohi ʼo Numelo
8:25, 26. Moʼo fakahoko lelei te gaue kinakina ʼa te kau Levite, neʼe hinoʼi he ʼu tagata kei malolohi ki te gaue ʼaia, kae fakamalolo te hahaʼi matutuʼa. Kae neʼe natou lava tokoni ki ʼihi Levite. Logo pe ʼe mole ʼi ai he letelete ki totatou ʼuhiga kau faifakamafola ʼo te Puleʼaga ʼi te temi nei, kae ʼe ʼi ai te ako maʼuhiga mai te pelesepeto ʼo te lao ʼaia. Mai te aluʼaga ʼae ʼe mole kei faʼa fakahoko ʼihi maʼua e he Kilisitiano kua matuʼa, kae ʼe lagi kau anai ki he faʼahiga selevisi ʼo mulimuli ki tona fealagia.
Te ʼu Koloa Fakalaumalie
(Numelo 8:17) Koteuhi e au mau te u uluaki tupu fuli o te u fanau o Iselaele, tatau pe i te tagata mo te manu; i te aho ae nee au tamatei ai te u uluaki fuli o te u fanau o Esipito, nee au fakatapui ai natou ma aku.
it-2-F 637
’Uluaki Tupu
Ne’e liliu te ’u ’uluaki tupu tagata Iselaele ko te ’u pule ’o te ’u loto fale, pea ne’e ko ni fakafofoga ia ’o te pule’aga Iselaele. Ne’e ui tonu e Sehova ne’e ko tona ‘’uluaki tupu’ ia te pule’aga Iselaele. Ne’e ko tona ’uluaki tupu talu te ha’i ’ae ne’e ina fai mo Apalahamo. (Ek 4:22) Ne’e toe haofaki e Sehova te ’u ’uluaki tupu Iselaele, koia ’ae ne’e ina fakatotonu ai ke fakama’oni’oni’i “te u uluaki fuli o te u fanau a Iselaele, tatau pe te u tagata mo te u manu.” (Ek 13:2) Ne’e foaki e te ’u ’uluaki tupu tagata ’onatou ma’uli kia Sehova.
Lau ʼo Te Tohi-Tapu:
(Numelo 7:1-17) I te osi leva o te fakatuu o te tapenakulo e Moisese, nee ina fakatapui leva ia aki te lolo mo ona mea gaue fuli, te aletale mo ona mea gaue fuli; nee ina liligi leva ki oluga te lolo tapu ke fakatapui aki. 2 Nee fakaovi ake leva te u pule o Iselaele, pule o te u fale o anatou tamai, o momoli anatou molaga: ko te u pule natou o te u faahiga o Iselaele, natou ae nee natou fai te tohi famili. 3 Nee natou ave leva tanatou molaga [kia Sehova]: ko saliote e ono nee kua osi teuteui o hage ko he u palepale, mo ni pipi tagata e hogofulu ma lua, ko te saliote kia pule e toko lua, pea ko te pipi tagata e tahi ki te pule e tahi; pea nee natou ave leva natou kia mua o te tapenakulo. 4 Nee palalau leva [ia Sehova] kia Moisese, o ui: 5 Too te u mea aia mai onatou nima, ke fakaaoga ki te tauhi o te falela tapu; e ke foaki anai natou ki te kau Levi, ki te tagata taki toko tahi o mulimuli ki tana gaue. 6 Nee too leva e Moisese te u saliote mo te u pipi, pea nee ina tuku natou ki te kau Levi. 7 Nee ina foaki leva te u saliote e lua mo pipi e fa ki te u foha o Kelesoni, o mulimuli ki anatou gaue, 8 pea nee ina foaki leva te u saliote e fa mo pipi tagata e fa ki te u foha o Melali, o mulimuli ki anatou gaue, natou aia nee taki e Itamale foha o te tagata faisakilifisio ko Alone. 9 Kae nee mole ina foaki he mea ki te u foha o Keati, koteuhi, o mulimuli ki anatou gaue, ae nee tonu ke natou amo te u mea taputapu ki onatou fugauma. 10 Nee ave leva e te u pule famili anatou molaga ki te avahi o te aletale, i te aho ae nee fakatapui ai te aletale; pea nee ave leva e te u pule anatou molaga kia mua o te Eteleno. 11 Nee ui leva [e Sehova] kia Moisese: e tonu ke fakahoahoa te kau pule, i te aho taki tahi, o momoli anatou molaga ki te fakatapui o te aletale. 12 Koia ae nee ina momoli tana molaga i te uluaki aho ko Nasoni, foha o Aminatape, i te faahiga o Suta. 13 Nee ina momoli leva: he pa siliva e teau tolugofulu foi sikele, mo he ipu siliva e foi sikele fitugofulu, o mulimuli ki te foi sikele o te sagatualio, ko te u mea aia kua fofonu lualua i te falaoa maa ae kua natu fakatahi mo te lolo, ki te molaga meakai; 14 mo he ipu aulo e foi sikele hogofulu nee fonu ko te kaloni fakamagoni; 15 mo he pipi tagata mui, mo he ovi tagata, mo he akeno tau tahi, ki te failaulau; 16 mo he tao tagata ki te sakilifisio fakalelei; 17 mo te u pipi tagata e lua, mo ovi tagata e nima, mo tao tagata e nima, mo te u akeno taki tau tahi e nima, ki te sakilifisio fakafetai. Koena te molaga a Nasoni, foha o Aminatape.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 8-14 ʼO MALESIO
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | NUMELO 9-10
“Te Faʼahiga Taki e Sehova Tana Hahaʼi”
(Numelo 9:17, 18) Ka malaga te ao i oluga o te falela tapu, pea ko te u fanau a Iselaele e natou fagona leva, pea ka tuu te ao i he kogamea, pea ko te u fanau a Iselaele nee natou fakatuu leva tonatou nofoaga. 18 Ko te u fanau a Iselaele nee natou fagona leva o mulimuli ki te fakatotonu a [Sehova], pea nee natou nonofo o mulimuli ki te fakatotonu a [Sehova]. Nee natou nonofo i onatou falela o fakalogo ki te fualoa o te tuu o te ao i oluga o te falela tapu.
(Numelo 9:21, 22) Kapau nee tuu te ao mai te afiafi o kaku ki te uhu, pea nee malaga ia i te uhu, e natou fagona leva. Pea kapau nee malaga te ao i te osi o he aho e tahi mo he po e tahi, e natou fagona leva. 22 Kapau nee tuu te ao i oluga o te tapenakulo lolotoga aho e lua, pee ko he mahina e tahi, pee ko he tau katoa, nee nonofo te u fanau a Iselaele i onatou falela, kae nee mole natou fagona, pea ka hoki malaga te ao pea hoki natou fagona leva.
(Numelo 10:5-8) Kapau e pupuhi fakamalohi anai te u fakatagi pupuhi, e mavae anai natou ae e nonofo i te potu esite. 6 Ka kotou pupuhi fakamalohi anai o tua lua, e mavae anai natou ae e nonofo i te potu saute. E pupuhi fakamalohi anai ki tanatou mavae. 7 E kotou toe pupuhi anai ke fakatahii ai te hahai, kae e mole kotou pupuhi fakamalohi anai. 8 E gata pe anai ki te kau tagata faisakilifisio, foha o Alone, e natou pupuhi anai te u fakatagi pupuhi. E kotou taupau anai te lao aena i okotou hakoga i te temi fuli.
it-1-F 386 ¶5
Nofo’aga
Ka hiki te toe nofo’aga ’a te kau Iselaele ki he tahi koga me’a, ne’e fakahoahoa lelei ia me’a fuli. (ʼI te kapite 33 ’o te tohi ’o Numelo ’e palalau ai ia Moisese ki he ’u nofo’aga ’e 40 tupu) Ka tu’u ma’u te ʼao ’i te fuga tapenakulo pea ’e nonofo maʼu te kau Iselaele ’i te koga me’a. ’E hoki natou mavae mai te koga me’a ’aia moka gaugaue te ʼao. “Ko te u fanau a Iselaele nee natou fagona leva o mulimuli ki te fakatotonu a [Sehova], pea nee natou nonofo o mulimuli ki te fakatotonu a [Sehova].” (Nu 9:15-23) Neʼe fakaʼaoga’i te ’u fakatagi pupuhi siliva ’e lua ke iloʼi e te nofo’aga katoa te ’u fakatotonu ’a te ʼAtua. (Nu 10:2, 5, 6) Neʼe ’i ai te faʼahiga pupuhi ’o te ’u fakatagi pupuhi moka neʼe tonu ke hiki te nofo’aga. Neʼe hoko te fa’ahi ʼaia “i te lua tau [1512 I.M.T.S.], i te aho uafulu o te lua mahina,” neʼe ko tona ʼuluaki fai ʼaia. Neʼe taki fagona te aleka, pea ʼuluaki mavae te ’u telepi ’e tolu ’o Suta, mo Isakale pea mo Sapulone. ʼOsi ko te kau Kelesoni mo te kau Melali, ko natou ʼaia ʼae neʼe natou ʼamo te ’u koga ’o te tapenakulo. Pea neʼe ko te ’u telepi leva ’o Lupeni, Simeone mo Kate. Pea muli mai te kau Keati mo te sagatualio mo te ’u telepi ’e tolu ’o Efalaimi, Manase mo Pesamino. Neʼe muli fagona leva te ’u telepi ’o Tane, Asele mo Nefetali. Neʼe ko te ’u telepi ʼae neʼe haha’i mo malolohi ʼae neʼe natou taki te fagona mo natou fakaʼosi.—Nu 10:11-28.
w11-F 15/4 4-5
ʼE Kotou Tokagaʼi Koa Te Takitaki ʼa Te ʼAtua?
ʼE feafeaʼi hatatou lotofakafetaʼi ki te takitaki ʼa Sehova? Neʼe ui fenei e Paulo: “Kotou fakalogo kia natou ʼae ʼe natou takitaki koutou pea mo kotou talagafua.” (Hep 13:17) Kae ʼe mole faigafua tuʼumaʼu. Fakakaukauʼi age muʼa ko koe ko he Iselaele. Kua fualoa tau haʼele, pea kua tuʼu nei te ʼao. Ko tana tuʼu ʼaena ʼo kaku ʼape ki ʼafea? ʼE lagi ʼaho katoa pe? Peʼe vahaʼa katoa? Peʼe lauʼi mahina ʼosi? ʼE mole ke iloʼi pe ʼe tonu ke ke toʼo fuli ki tuʼa ʼau meʼa. ʼE lagi ke toʼo mai pe te ʼu meʼa ʼae ʼe lahi tau fakaʼaogaʼi ʼi te ʼaho fuli. Kae kua lauʼi ʼaho nei te nonofo, pea kua fakapiko tau huke meʼa. ʼE ke toʼo leva te tonu ʼae ke ke toʼo fuli mai ki tuʼa ʼau meʼa neʼe kei haʼi. Kae ʼi te moʼi temi pe ʼae ʼe fakaʼosi ai tau fakatoka meʼa, koʼena te ʼao ʼe kamata gaugaue! ʼE tonu ke ke toe fetuʼi ia meʼa fuli. ʼE mole ko he meʼa faigafua. Kae neʼe mole toe fakatuatuaʼi te kau Iselaele.—Nu 9:17-22.
ʼE tou tali feafeaʼi te ʼu fakatotonu ʼa Sehova? ʼE tou mulimuli gafua koa ki ai? Peʼe tou fai pe tatou ohage ko tatatou fai mahani? ʼE tou malama koa ki te ʼu fakatuʼutuʼu foʼou ʼo ʼuhiga mo te faʼahiga faiako, te faifakamafola ki te ʼu matapule, te ako fakafamili ʼi te vahaʼa fuli, te fakalogo ki te Komite Fakafelogoi Mo Te Lopitali mo tatatou aga ʼi te ʼu fakatahi? ʼE tou tali te takitaki ʼa te ʼAtua moka ʼe tou tali gafua ʼana tokoni. Kapau ʼe tonu ke tou toʼo he tonu mamafa ʼe tou kumi pe muʼa te takitaki ʼa Sehova mo tana kautahi kae mole tou falala pe ki totatou kiʼi moʼi poto. Pea ka hoko mai he faigataʼaʼia, ʼe tou hage pe anai ko he ʼu kiʼi tamaliki ʼe natou feleleʼi ki ʼonatou matuʼā moka afā. ʼE tou feholaki anai ki te kautahi ʼa Sehova, tatatou puipuiʼaga.
Te ʼu Koloa Fakalaumalie
(Numelo 9:13) Kapau e mole fai te Pasikate e ia ae e maa pee ko ia ae e mole fagona i te u fenua mamao, e fakamavae anai te tagata aia mai tana hahai, koteuhi nee mole ina ave te molaga [kia Sehova], i tona aho ae nee kua fakatuutuu ki ai, pea ko te tagata aia e ina amo anai te tua o tana agahala.
it-1-F 207 ¶7
Kokelekasio
ʼE Maʼuhiga Te ’u Fono. Neʼe maʼuhiga te ’u fakatuʼutuʼu ’a te ʼAtua ke fakatahi tana haha’i mo natou fefakalotomalohiʼaki ’i te fa’ahi fakalaumalie. Neʼe ha lelei te fa’ahi ʼaia ’i te ʼaho ’o te Pasikate ʼae neʼe fakamanatu ’i te ta’u fuli. Ko te tagata ʼae neʼe mole ina fakamanatu te Pasikate kae neʼe ma’a pea neʼe mole faifagona ki he fenua mama’o, neʼe tonu ia ke matehi. (Nu 9:9-14) Neʼe fenei te ui ’a te Hau ko Esekiasi ki te kau Iselaele mo te kau Suta ke natou ʼomai ’o fakamanatu te Pasikate ’i Selusalemi: “Fanau a Iselaele, koutou toe liliu mai [kia Sehova]. . . . Aua naa kotou kia fefeka, o hage ko akotou tamai; kae kotou foaki okotou nima [kia Sehova], koutou omai ki tona sagatualio ae nee ina fakatapui o heegata, pea kotou tauhi [kia Sehova], tokotou Atua, o tupu ke maliu kehe tona hau-hau lahi maia koutou. . . . E manavaofa [ia Sehova], tokotou Atua, pea e mole mafuli kehe anai ona mata maia koutou, mo kapau e kotou toe liliu mai kia ia.” (2Kk 30:6-9) Kapau neʼe mole fia kau he Iselaele ki te Pasikate, ko tona ia ʼuhiga neʼe situʼa ki te ʼAtua. ’E mole kei fakamanatu e te kau Kilisitiano te Pasikate pe’e ko he tahi atu ’u ʼaho lalahi. Kae koʼeni te fakalotomalohi ʼae neʼe fai mai e Paulo ’o ʼuhiga mo te ’u fono ’o te haha’i ’a te ʼAtua: “Pea tou fetokagaʼaki ke tou feugaʼaki ki te ʼofa pea mo te ʼu gaue lelei, ʼo mole tou liakī tatatou fakatahi, ohage ko te agamahani ʼa ʼihi, kaʼe ke tou fefakalotomalohiʼaki, pea ke laka age tatatou fai te ʼu faʼahi ʼaia koteʼuhi kua ovi mai te ʼaho ʼo te ʼAtua.”—Hep 10:24, 25; vakaʼi CONGRÉGATION.
Lau ʼo Te Tohi-Tapu:
(Numelo 10:17-36) Nee vete leva te falela tapu, pea nee olo leva te u foha o Kelesoni mo te u foha o Melali, o amo te tapenakulo. 18 Nee alu leva te fuka o te nofoaga o Lupeni, mo ana fua tau. Nee taki te fua tau a Lupeni e Elisule, foha o Seteule; 19 nee taki te fua tau o te faahiga o te u foha o Simeone e Selumiele, foha o Sulisatai; 20 nee taki te fua tau o te faahiga o te u foha o Kate e Eliasafe, foha o Teueli. 21 Nee olo leva te kau Keati, o amo te sagatualio; pea nee fakatuu leva te tapenakulo o talitali ke natou kaku ake. 22 Nee alu leva te fuka o te nofoaga o te u foha o Efalaimi, mo ona fua tau. Nee taki te fua tau o Efalaimi e Elisama, foha o Amiute; 23 nee taki te fua tau o te faahiga o te u foha o Manase e Kameliele, foha o Petasu; 24 nee taki te fua tau o te faahiga o te u foha o Pesamino e Apitane, foha o Kiteoni. 25 Nee alu leva te fuka o te nofoaga o te u foha o Tane, mo ana fua tau: nee natou pupunu leva te fagona o te nofoaga. Nee taki te fua tau o Tane e Aiesele, foha o Amisatai; 26 nee taki te fua tau o te faahiga o te u foha o Asele e Pakiele, foha o Okalane; 27 nee taki te fua tau o te faahiga o te u foha o Nefetali e Aila, foha o Enani. 28 Koena te fakatuutuu ae nee fagona ai te u fanau a Iselaele o mulimuli ki anatou fua tau, pea nee natou mavae fena leva. 29 Nee ui leva e Moisese kia Opapi, foha o Leuele, tagata o Matiane, tamai o te ohoana o Moisese: E matou olo ki te fenua ae nee ui ki ai [e Sehova]: E au foaki anai ia ia kia koutou. Hau ke tou olo, pea e matou fai anai kia koe he mea lelei, koteuhi kua fakapapau [e Sehova] ke fai he mea lelei ki Iselaele. 30 Nee tali leva e Opapi kia ia: E mole au alu anai mo koutou; kae e au toe liliu anai ki toku fenua mo toku famili. 31 Pea nee ui leva e Moisese: E au kole atu kia koe, ke aua naa ke mavae ia matou; koteuhi e ke iloi te u kogamea o te toafa ae e feala ke matou fakatuu anai lai omatou nofoaga, e ke hage anai kia matou ko he tagata takitaki. 32 Pea kapau e ke hau anai mo matou, e matou fakakau anai ia koe ki te u mea lelei ae ka fai anai [e Sehova] kia matou. 33 Nee natou mavae leva mai te mouga o te Eteleno, pea nee natou haele leva ia aho e tolu; nee muamua leva ia natou te aleka o te fakamooni o [Sehova], pea nee ina fai leva he haele ia aho e tolu, o kumi he kogamea malolo kia natou. 34 Nee tuu leva te ao o [Sehova] i oluga o natou i te aho, i tanatou mavae mai te nofoaga. 35 Ka mavae te aleka, nee ui leva e Moisese: Tuu ki oluga, [Sehova]! Pea ke mavete ou fili! Pea ke feholaki i ou mua natou ae e fehia kia koe! 36 Pea ka tuku anai te aleka ki lalo, nee ui leva e Moisese: Toe liliu mai, [Sehova], ki te atu miliate o te atu afe o Iselaele!
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 15-21 ʼO MALESIO
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | NUMELO 11-12
(Numelo 11:1) Nee lalau leva te hahai ki te u taliga o [Sehova], pea nee kovi leva te mea aena kia ia. I te logo a [Sehova] ki te mea aena, nee mu leva tona hauhau; pea nee vela leva te afi o [Sehova] ia natou, o tamatei te potupotu o te nofoaga.
(Numelo 11:4-6) Nee to leva ki te holi fakasino te hahai kehe ae nee fagona i te lotolotoga o te u fanau o Iselaele. Pea nee toe kamata lalau foki te u fanau a Iselaele, o ui: Ko ai ae e ina foaki mai anai kia tatou he kanoi manu ke kai? 5 E tou manamanatu ki te u ika ae nee tou kai noa i Esipito, mo te u kokope, mo te u melo, mo te u pualo, mo te u onioni, pea mo te u lai. 6 I heni kua magemage noa otatou moga: e mole mau pe he mea e tahi i te u mea aena! E sio pe otatou mata ki te mane.
(Numelo 11:10-15) Nee logo leva ia Moisese ki te lalau a te hahai i onatou famili, te tagata taki toko tahi i te uluaga o tona falela. Pea nee mu leva te hauhau o [Sehova] o lahi osi. 11 Nee mamahi osi te loto o Moisese, pea nee ina ui leva [kia Sehova]: Kotea e ke fakamamahii ai te loto o tau tagata faifekau? Kotea e ke fakafisi ai kia au tou agalelei? Kotea e ke hili ai kia au te kavega a te hahai fuli aeni? 12 Pe ko au ae nee au fakatupu te hahai fuli aeni? Pe ko au ae nee au fanaui ia ia, ke ke ui mai ai kia au: Fua ia ia i tou fatafata, o hage ko he fafine ae e ina vavae he toe, pea ke ave ia ia ke kaku ki te fenua ae nee ke fakapapau ki ana tamai ke foaki kia ia? 13 E au mau anai i fea he kanoi manu ae ke foaki ki te hahai fuli aeni? Koteuhi e natou fetagihi fuli i oku tafa, o ui: Foaki mai kia matou he kanoi manu ke kai! 14 E mole au lavai te amo toko tahi o te hahai fuli aeni, e mamafa kovi osi ia kia au. 15 Pea kapau e ke fai fena kia au, pea e lelei age ke ke tamatei au! E ke fakaha anai i ai tou agalelei kia au, pea e mole au sio anai ki te malaia o taku hahai.
“He Koʼe ʼe Mole Tonu Ke Tou Meo?”
ʼAua Naʼa Kotou Liliu Ko He ʼu Hahaʼi Fagono Lotogalogalo
20 Tokolahi te kau Kilisitiano ʼe mole natou fai he ʼu felaveʼi fakasino heʼe ʼaoga. Kae ʼe tonu ke tou tokakaga ke ʼaua naʼa tou fai he meʼa ʼe feala ke tou liliu ai ʼo muhumuhu tuʼumaʼu, he ʼe feala ke mole kei leleiʼia ai tatou e te ʼAtua. ʼE tokoni fenei mai kia tatou Paulo: “Pea ʼaua naʼa tou ʼahiʼahiʼi foki mo tatou ia Sehova, ohage ko tona ʼahiʼahiʼi e ʼihi ia natou ʼaia, pea mamate ai ʼi te ʼu gata. Pea ʼaua naʼa kotou muhumuhu mo koutou ohage ko te muhumuhu ʼa ʼihi ia natou, pea natou mamate ai ʼi te tagata fakaʼauha.” (1 Kolonito 10:9, 10, MN ) Neʼe muhumuhu te kau Iselaele kia Moisese pea mo Alone, ʼei, maʼia mo te ʼAtua totonu neʼe natou meo kia te ia ʼo ʼuhiga mo te mane ʼae neʼe foaki fakamilakulo age kia natou. (Numelo 16:41; 21:5) Neʼe veliveli age koa te ita ʼa Sehova ʼi tanatou muhumuhu ʼaia ʼi tanatou faifolonikasio? ʼE fakaha mai e te Tohi-Tapu tokolahi te kau muhumuhu neʼe mamate ʼi te ʼu gata. (Numelo 21:6) ʼI muʼa atu, neʼe fakaʼauha te toko 14 700 hahaʼi neʼe muhumuhu. (Numelo 16:49) Koia ʼaua naʼa tou ʼahiʼahiʼi te faʼa kataki ʼa Sehova ʼo tou meʼa noaʼi te ʼu meʼa ʼae ʼe ina foaki mai.
‘ ʼAua Naʼa Kotou Muhumuhuʼ
7 Neʼe kua fetogi ʼaupito te manatu ʼa te kau Iselaele! ʼI te kamata, ko tanatou lotofakafetaʼi ʼo ʼuhiga mo tonatou fakaʼateainaʼi mai Esipito pea mo tonatou haofaki ʼi te Tai Kula, neʼe ina uga ai natou ke natou hiva moʼo fakavikiviki kia Sehova. (Ekesote 15:1-21) Kae ʼi te faigataʼa leva ʼo tonatou maʼuli ʼi te toafa pea mo tonatou matataku ʼi te kau Kanaane, neʼe mole kei loto fakafetaʼi te hahaʼi ʼa te ʼAtua kae neʼe natou mumuna. Neʼe mole natou fakamalo ki tonatou fakaʼateainaʼi e te ʼAtua, kae neʼe natou tukugakoviʼi ia ia he ʼe kia natou neʼe natou maʼuʼuli ʼi te faigataʼaʼia. Ko tanatou muhumuhu ʼaia neʼe ina fakaha tanatou mole fakafetaʼi ki te ʼu meʼa neʼe fai e Sehova maʼa natou. Koia neʼe ina ui fenei ai: “ ʼO aʼu ki ʼafea te muhumuhu ʼa te fakatahi agakovi ʼaeni ʼo ʼuhiga mo au?”—Numelo 14:27; 21:5.
it-2-F 715 ¶1
Fihi
Muhumuhu. ʼE fakatupu lotovaivai mo lotomamahi moka muhumuhu te hahaʼi ʼo ʼuhiga mo kita. Neʼe heʼeki fualoa te mavae ʼa te kau Iselaele mai Esipito, kae neʼe natou muhumuhu ʼo ʼuhiga mo Sehova ʼi tana hinoʼi ia Moisese mo Alone ke nā taki te hahaʼi. (Ek 16:2, 7) Neʼe faifai pe pea fia mate ia Moisese he neʼe kua lotovaivai ʼosi ʼi te mumuna ʼa te kau Iselaele. (Nu 11:13-15) Kae ʼe feala ke toe tuʼutamakiʼia mo te kilisitiano ʼae ʼe muhumuhu. Kia mata ʼo Sehova, ʼe muhumuhu te hahaʼi kia Moisese kae ʼe natou agatuʼu ia ki tona ʼuhiga pule. (Nu 14:26-30) Pea neʼe mamate te tokolahi ʼuhi ko tanatou muhumuhu.
Te ʼu Koloa Fakalaumalie
(Numelo 11:7, 8) Nee hage te mane ko he fuai koliate, pea nee hina ia o hage ko te pulu o te peteliomi. 8 Nee mavetevete leva te hahai i te u tafatafa o te nofoaga, o tae te mane i te mafoata; pea nee natou fakamalu leva ia ia aki ni maka fakamalu, pea nee natou tuki leva ia ia i ni ipu sima; pea nee natou fakamoho leva ia i ni kulo kapa, pea nee natou fai leva ki ai ni keke. Nee kano lelei ia o hage ko ni keke ae nee fai aki te lolo foou.
it-2-F 207
Mane
Agaaga ʼo Te Mane. Neʼe hina te mane ohage ko te ‘fua ʼo te ʼakau ko te koliate’ pea neʼe takafuafua ohage ko te bdellium. Neʼe hage tona kakano ko he “foi keke meli.” Neʼe tuki te mane ʼi he foʼi ipu, ʼosi ʼaia pea neʼe haka peʼe taʼo ohage ko he foʼi keke.—Ek 16:23, 31; Nu 11:7, 8.
Lau ʼo Te Tohi-Tapu:
(Numelo 11:1-15) Nee lalau leva te hahai ki te u taliga o [Sehova], pea nee kovi leva te mea aena kia ia. I te logo a [Sehova] ki te mea aena, nee mu leva tona hauhau; pea nee vela leva te afi o [sehova] ia natou, o tamatei te potupotu o te nofoaga. 2 Nee tagi leva te hahai kia Moisese. Pea nee faikole leva Moisese [kia Sehova], pea nee mate leva te afi. 3 Nee tuku leva ki te kogamea aena te higoa ko Tapela, o tupu nee mu te afi o [Sehova] i lotomalie o Iselaele. 4 Nee to leva ki te holi fakasino te hahai kehe ae nee fagona i te lotolotoga o te u fanau o Iselaele. Pea nee toe kamata lalau foki te u fanau a Iselaele, o ui: Ko ai ae e ina foaki mai anai kia tatou he kanoi manu ke kai? 5 E tou manamanatu ki te u ika ae nee tou kai noa i Esipito, mo te u kokope, mo te u melo, mo te u pualo, mo te u onioni, pea mo te u lai. 6 I heni kua magemage noa otatou moga: e mole mau pe he mea e tahi i te u mea aena! E sio pe otatou mata ki te mane. 7 Nee hage te mane ko he fuai koliate, pea nee hina ia o hage ko te pulu o te peteliomi. 8 Nee mavetevete leva te hahai i te u tafatafa o te nofoaga, o tae te mane i te mafoata; pea nee natou fakamalu leva ia ia aki ni maka fakamalu, pea nee natou tuki leva ia ia i ni ipu sima; pea nee natou fakamoho leva ia i ni kulo kapa, pea nee natou fai leva ki ai ni keke. Nee kano lelei ia o hage ko ni keke ae nee fai aki te lolo foou. 9 Nee hifo leva te mane i te pouli ki te nofoaga i te temi ae nee hifo ai te hahau. 10 Nee logo leva ia Moisese ki te lalau a te hahai i onatou famili, te tagata taki toko tahi i te uluaga o tona falela. Pea nee mu leva te hauhau o [Sehova] o lahi osi. 11 Nee mamahi osi te loto o Moisese, pea nee ina ui leva [kia Sehova]: Kotea e ke fakamamahii ai te loto o tau tagata faifekau? Kotea e ke fakafisi ai kia au tou agalelei? Kotea e ke hili ai kia au te kavega a te hahai fuli aeni? 12 Pe ko au ae nee au fakatupu te hahai fuli aeni? Pe ko au ae nee au fanaui ia ia, ke ke ui mai ai kia au: Fua ia ia i tou fatafata, o hage ko he fafine ae e ina vavae he toe, pea ke ave ia ia ke kaku ki te fenua ae nee ke fakapapau ki ana tamai ke foaki kia ia? 13 E au mau anai i fea he kanoi manu ae ke foaki ki te hahai fuli aeni? Koteuhi e natou fetagihi fuli i oku tafa, o ui: Foaki mai kia matou he kanoi manu ke kai! 14 E mole au lavai te amo toko tahi o te hahai fuli aeni, e mamafa kovi osi ia kia au. 15 Pea kapau e ke fai fena kia au, pea e lelei age ke ke tamatei au! E ke fakaha anai i ai tou agalelei kia au, pea e mole au sio anai ki te malaia o taku hahai.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 22-28 ʼO MALESIO
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | NUMELO 13-14
“Ka Tou Tui ʼe Tou Lototoʼa Ai”
(Numelo 13:31-33) Kae nee ui leva e te kau tagata ae nee olo mo ia: E mole feala ke tou olo o taui te hahai aena koteuhi e natou malohi age ia tatou. 32 Pea nee natou kamata laukovi leva ki te fenua ae nee natou olo o sioi. Nee natou ui leva: Ko te fenua ae nee matou tataka ai, o sioi, ko he fenua ae e ina tamatei natou ae e nofo i ai; e tagata lalahi fuli te hahai katoa ae nee matou sio ki ai. 33 Nee matou sio foki i ai ki ni tagata lalahi fakamataku, ko te u foha o Anake: I tamatou sio nee matou hage kia natou ko ni hee, pea nee toe feia foki tanatou sio kia matou.
(Numelo 14:11) Pea nee ui leva e [Sehova] kia Moisese: E kaku anai ki afea te fakamamahii o toku loto e te hahai aeni? E osi anai afea tana tui gataa kia au, logo ai te u fakailoga fuli o toku mafimafi ae kua au fakasio ia ia ki ai?
(Numelo 14:1-4) Nee hiki ake leva te leo o te hahai katoa, o tagi; pea nee natou fetagihi leva i te po katoa. 2 Nee lalau leva te u fanau fuli o Iselaele kia Moisese mo Alone, o ui: Feia age la nee matou mamate i te fenua o Esipito! Feia age foki nee matou mamate i te toafa! 3 Kotea kua ave ai matou e [Sehova] ki te fenua aeni, ke matou mamate ai i te tau, pea ke ave omatou ohoana mo amatou fanau o fakapopulai! Pe e mole lelei age kia matou ke matou toe liliu ki Esipito? 4 Pea nee natou fonofono leva ia natou, o ui: Tou fakanofo he pule, pea tou toe liliu ki Esipito.
(Numelo 14:6-9) Pea ko Sosue, foha o Nune, mo Kalepo, foha o Sefune, ia natou fuli ae nee sio i te fenua, nee na hae leva ona kofu, 7 pea nee na palalau leva ki te hahai katoa o Iselaele, o ui: Ko te fenua ae nee matou taka ai mo sioi ko he fenua lelei osi. 8 Kapau e loto lelei [e Sehova] kia tatou, pea e ina fakaulu anai tatou ki te fenua aeni, pea e ina foaki mai anai te fenua aeni kia tatou: Ko he fenua ia e hali ai te hua manu mo te hua meli. 9 Kehe pe, ke aua naa kotou agatuu [kia Sehova], pea ke aua naa kotou mataku ki te hahai o te fenua aena, koteuhi e tou kai anai natou i he maaga e tahi. E mole pe kei i ai he malu ke natou fakamalumalu ai, kae e nofo [Sehova] mo tatou, aua naa kotou mataku kia natou.
Tou Maʼu Te Tui Pea Mo Te Manavasiʼi Ki Te ʼAtua Ke Feala Hatatou Lototoʼa
5 Kae ʼi te ʼu malomu ʼaia, ko te toko lua, ia Sosue pea mo Kalepe, neʼe nā loto moʼoni ke natou hu ki te Kele ʼo Te Fakapapau. Neʼe nā ui fenei ʼo ʼuhiga mo te kau Kanaane: “Ko natou ko te pane maʼa tatou. Kua mavae tonatou fakamaluʼaga ʼi ʼoluga ia natou pea ko Sehova ʼe kau mo tatou. ʼAua naʼa kotou manavasiʼi kia natou.” (Numelo 14:9) Neʼe ʼi ai koa he fakatafito ʼo te palalau feia ʼa Sosue pea mo Kalepe? ʼEi. Ko naua pea mo te kau Iselaele, neʼe natou sio ki te haga ʼae ʼa Sehova ʼo fakalainoaʼi te malohi ʼo Esipito pea mo tana ʼu ʼatua ʼaki te ʼu Tautea ʼe Hogofulu. Pea neʼe natou sio ki te matehi e Sehova ia Falaone pea mo tona foʼi kautau malohi ʼi te Tai Kula. (Pesalemo 136:15) ʼE ha mai ai, ʼe mole he takuʼaki ʼo te mataku ʼa te toko hogofulu malomu pea mo natou ʼae neʼe natou fakalogo kia natou. ʼI tana lotomamahi ʼaupito, neʼe ui fenei e Sehova: “ ʼE aʼu anai koa ki ʼafea tanatou mole tui mai kia te au, logo pe te ʼu fakailoga fuli neʼe au fai ʼio natou?”—Numelo 14:11, MN.
6 Neʼe fakaha e Sehova te tupuʼaga tafito ʼo te fihifihia ko te matataku ʼaia ʼa te hahaʼi neʼe ko te fakaha ʼaia ʼo tanatou mole tui. ʼEi, ʼe pipiki lelei te tui pea mo te lototoʼa, pea ʼe malohi te pikipikiga ʼaia he neʼe tohi fenei e te apositolo ko Soane ʼo ʼuhiga mo te kokelekasio Fakakilisitiano pea mo tana tau fakalaumalie: “Ko ia ʼaeni ʼae neʼe malo ʼi te malamanei, ʼe ko tatatou tui.” (1 Soane 5:4, MN ) Ia ʼaho nei, ko te fua ʼo te maʼu ʼo te tui ʼae neʼe maʼu e Sosue pea mo Kalepe ʼe ko te fakamafola ʼo te logo lelei ʼo te Puleʼaga ʼi te malamanei katoa, e te ʼu toko lauʼi ono miliona tupu Kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, tupulaga pea mo matutuʼa, ʼe natou malolohi peʼe vaivavai. Neʼe mole he fili neʼe feala ke ina taʼofi ia te kautau fakata ʼaia, ʼae ʼe malohi pea mo lototoʼa.—Loma 8:31.
Te ʼu Koloa Fakalaumalie
(Numelo 13:27) Koeni te mea ae nee natou fakamatala leva kia Moisese: Nee matou olo ki te fenua ae nee ke fekaui matou ki ai. E mooni osi ko he fenua ia e fonu i te hua huhu mo te hua meli, pea koeni ona fuai akau.
(Levitiko 20:24) Kua au ui atu kia koutou: Ko koutou ae e kotou mau anai tonatou fenua; e au foaki atu anai ia kia koutou ke kotou pule ki ai: ko he fenua e tafe ai he hua manu mo te hua meli. Ko au ko [Sehova], ko tokotou Atua, ae kua au vahei kehe koutou i te atu puleaga.
it-1-F 740
Te Fenua ʼAe Neʼe Foaki e Te ʼAtua Ki Iselaele
NEʼE lelei ʼaupito te fenua ʼae neʼe foaki e te ʼAtua ki te kau Iselaele. Neʼe fekau e Moisese te ʼu tagata ke natou olo ki te Kele ʼo Te Fakapapau mo natou ʼaumai te ʼu meʼa ʼae neʼe natou maʼu ai. Neʼe ʼomai te ʼu tagata ʼaia mo te ʼu fiku, te ʼu kelenate pea mo te ʼu vite neʼe fua lalahi ʼaupito he neʼe maʼua ke ʼamo e ni tagata ʼe lua. Neʼe mole malohi tanatou tui, koia ʼae neʼe natou matataku ai ki te fenua. Kae neʼe natou ui fenei: ‘ ʼE moʼoni ʼosi ko he fenua ia ʼe fonu ai te huʼa pipi mo te meli.’—Nu 13:23, 27.
Lau ʼo Te Tohi-Tapu:
(Numelo 13:1-20) Nee palalau [Sehova] kia Moisese, o ui: 2 Fekau ni tagata ke olo o sioi te fenua ko Kanaane ae e au foaki ki te u fanau a Iselaele. Koutou filifili he tagata i te u faahiga taki tahi o anatou tamai; ko natou ko ni pule fuli. 3 Nee fekaui leva natou e Moisese mai te toafa o Palani, o mulimuli ki te fakatotonu a [Sehova]: ko te u tagata fuli aena ko ni pule o te u fanau a Iselaele. 4 Koeni onatou higoa. Ki te faahiga o Lupeni: ko Samua, foha o Sakule. 5 Ki te faahiga o Simeone: ko Sapate, foha o Oli. 6 Ki te faahiga o Suta: ko Kalepo, foha o Sefune. 7 Ki te faahiga o Isakale: ko Sikuale, foha o Sosefo. 8 Ki te faahiga o Efalaimi: ko Sosue, foha o Nune. 9 Ki te faahiga o Pesamino: ko Paleti, foha o Lafu. 10 Ki te faahiga o Sapulone: ko Katiele, foha o Soti. 11 Ki te faahiga o Sosefo, mo te faahiga o Manase: ko Kati, foha o Susi. 12 Ki te faahiga o Tane: ko Amiele, foha o Kemali. 13 Ki te faahiga o Asele: ko Setuli, foha o Misaele. 14 Ki te faahiga o Nefetali: ko Napi, foha o Vofesi. 15 Ki te faahiga o Kate: ko Keuli, foha o Maki. 16 Ko te u higoa aena o te kau tagata ae nee fekau e Moisese ke olo o sioi te fenua o Kanaane. Nee tuku leva e Moisese kia Ose, foha o Nune, te higoa ko Sosue. 17 Nee fekau leva natou e Moisese ke olo o sioi te fenua o Kanaane. Nee ina ui leva kia natou: Koutou hake i heni, i te ala o te Saute, pea e kotou hake leva ki te mouga. 18 Koutou sivisivi te agaaga o te fenua, mo te hahai ae e nofo i ai, pe e malolohi ia pee vaivavai, pe e kaugamalie pee toko sii; 19 pe e feafeai te fenua ae e natou nofo ai, pe e lelei ia pee kovi; pe e feafeai te u kolo ae e natou nofo ai, mo te u nofoaga, mo te u kolo tau. 20 Pe e feafeai te kele, pe e lelei ia pee kovi, pe e mauli ai ni vao akau pee kailoa. Koutou loto toa. Koutou too ni fua o te fenua o aumai. Ko te temi aena o te u uluaki fua o te vite.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 29 ʼO MALESIO–4 ʼO APELILI
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | NUMELO 15-16
(Numelo 16:1-3) Pea koeni nee agatuu leva ia Kole, foha o Isa, foha o Keasi, foha o Levi, mo Tatane mo Apilame, foha o Eliape, mo Oni, foha o Peleti, ko te u foha toko tolu natou o Lupeni. 2 Nee natou fakatutuu leva kia Moisese, mo te u tagata e toko luageau nimagofulu o te u fanau a Iselaele, ko ni pule o te fakatahi, ko ni ihi o natou ae nee kau i te fono pea nee kau ki te kau tagata mauhiga o Iselaele. 3 Nee natou fakatahitahi leva o fakatutuu kia Moisese mo Alone, pea nee natou ui leva kia naua: Kua lahi osi takolua fia pule kia matou! Koteuhi e maonioni te fakatahi katoa, e matou maonioni fuli, pea e nofo [Sehova] i te lotolotoga o matou. Kotea e kolua malaga ai i oluga o te fakatahi a [Sehova]?
(Numelo 16:8-10) Nee ui leva e Moisese kia Kole: Koutou fakalogo mai, nai foha o Levi! 9 e ko he mea noa kia koutou ke filifili koutou e te Atua o Iselaele i te fakatahi katoa o Iselaele, ke kotou fakaoviovi kia ia, o tupu ke kotou gaue ki te tapenakulo o te Eteleno, pea ke kotou tutuu ia mua o te fakatahi o tauhi kia ia? 10 Nee ina fakaoviovi koutou kia ia, ia koe mo ou tehina fuli, fanau a Levi, pea e kotou toe loto foki ki te gaue fakapelepitelo!
(Numelo 16:32) Nee avahi leva e te kele tona gutu, o folo naua, naua mo ona famili, pea mo te hahai fuli o Kole, mo anatou mea fuli.
(Numelo 16:35) Nee hau leva he afi mai [ia Sehova], tutu te kau tagata e luageau nimagofulu, ae nee natou momoli te kaloni.
“Tokaga Ki Te Fialahi”
ʼE Iloʼi Koa Koutou e Sehova?
12 Kae ʼi te lolotoga fagona ʼae ʼo te puleʼaga ʼo Iselaele ki te Kele ʼo Te Fakapapau, neʼe hage ia kia Kole neʼe mole lelei te faʼahiga takitaki ʼae e Sehova ia te puleʼaga. Pea ko te ʼu tagata pule ʼe toko 250 neʼe natou kau leva mo Kole ʼo natou faigaʼi ke natou fai he ʼu fetogi. Ko Kole pea mo ʼihi neʼe lagi natou manatu neʼe lelei tanatou ʼu felogoi ʼae mo Sehova. Neʼe natou ui fenei kia Moisese pea mo Alone: “Kua matou fiu ia kolua, he ʼe ko te hahaʼi katoa, ʼe natou maʼoniʼoni fuli, pea ko Sehova ʼe nofo ʼi tonatou lotolotoiga.” (Num. 16:1-3) ʼI lahi leva ʼo tanatou falala fau ʼae kia natou totonu pea mo tanatou fialahi! Neʼe ui fenei age e Moisese kia natou: “ ʼE fakaha anai e Sehova pe ko ai ʼae ʼaʼana.” (Lau ia Numelo 16:5.) Pea ʼi te fakaʼosi ʼo te ʼaho ake, ko Kole pea mo natou fuli ʼae neʼe kau mo ia ʼi tana agatuʼu, neʼe natou mamate.—Num. 16:31-35.
ʼE Iloʼi Koa Koutou e Sehova?
11 Neʼe kehekehe ia Moisese pea mo Kole ʼi tanā fakaha ia tanā fakaʼapaʼapa ki te ʼu fakatuʼutuʼu pea mo te ʼu tonu ʼa Sehova. Ko tanā aga neʼe malave ki te faʼahiga manatu ʼae ʼa Sehova kia naua. Ko Kole neʼe ko he Levite Koatite, pea neʼe lahi te ʼu pilivilesio ʼae neʼe ina maʼu, ʼae neʼe lagi kau ki ai tana sio ki te fakaʼateaina ʼo te puleʼaga ʼi te Tai Kula, mo tana lagolago ki te fakamauʼi ʼae e Sehova te kau Iselaele talagataʼa ʼi te Moʼuga ʼo Sinai, pea mo tana kau ki te ʼamo ʼae ʼo te aleka ʼo te fuakava. (Eke. 32:26-29; Num. 3:30, 31) ʼE ha mai neʼe nofo agatonu ia kia Sehova lolotoga ni ʼu taʼu pea neʼe fakaʼapaʼapaʼi ai e te tokolahi ʼi te nofoʼaga ʼo Iselaele.
Te ʼu Koloa Fakalaumalie
(Numelo 15:32-35) I te temi ae nee nofo ai te u fanau a Iselaele i te toafa, nee mau leva he tagata ae nee tae fafie i te aho o te sapato. 33 Nee ave leva ia ia e natou ae nee natou mau ia ia e lolotoga tae fafie kia Moisese, mo Alone, pea mo te fakatahi katoa. 34 Nee pilisonii leva ia ia, koteuhi nee heeki fakaha kia ia te mea ae e tonu ke fai kia ia. 35 Nee ui leva e [Sehova] kia Moisese: E tautea te tagata aena ki te mate; e tuki makai anai ia ia e te fakatahi katoa i tua o te nofoaga.
Kotou Fakamuʼamuʼa Te ʼu Meʼa ʼAe ʼe Maʼuhiga Tafito!
Kae neʼe maʼuhiga te faʼahi ʼaia kia mata ʼo Sehova. ʼE ui fenei e te Tohi-Tapu: “ ʼAki te temi, neʼe ui fenei e Sehova kia Moisese: ‘ ʼE tonu anai ke matehi te tagata ʼaia.ʼ ” (Numelo 15:35) He koʼe koa neʼe mamafa ʼaupito kia Sehova te hala ʼaia?
Lolotoga ʼaho ʼe ono, neʼe feala ki te kau Iselaele ke natou tae fafie, pea mo gaohi te ʼu meʼa ʼae neʼe ʼaoga ki tanatou meʼa kai, mo tonatou ʼu mutuʼi meʼa, pea mo tonatou ʼapi. Kae ko te fitu ʼaho neʼe tonu ai ke natou tokagaʼi te ʼu meʼa fakalaumalie. Neʼe mole kovi te tae fafie, kae ko te meʼa ʼae neʼe kovi neʼe ko te fai ʼo te gaue ʼaia ʼi te temi ʼae neʼe tonu ai ke tauhi kia Sehova. Logo pe la ko te kau Kilisitiano ʼe mole kei natou mulimuli ki te Lao ʼa Moisese, kae ko te hisitolia ʼaia ʼe mole ina akoʼi mai koa la kia tatou ʼe tonu ke tou fakatuʼutuʼu lelei te ʼu meʼa ʼae ʼe tonu ke tou fakamuʼamuʼa?—Filipe 1:10.
Lau ʼo Te Tohi-Tapu:
(Numelo 15:1-16) Nee palalau leva [Sehova] kia Moisese, o ui: 2 Palalau ki te u fanau a Iselaele, o ui kia natou: Ka kotou feulufi anai ki te fenua ae e au foaki kia koutou ke kotou fakatuu ai okotou nofoaga, 3 e kotou momoli anai [kia Sehova] ni sakilifisio tutu katoa e te afi mo ni sakilifisio fakafetai, pee ki te fakahoko o he fakapapau, pee i te loto lelei, pee i te u aho fakafiafia. E kotou filifili anai ki te u sakilifisio aia he pipi tagata, pee ko he ovi, pee ko he tao fafine, pea e au tali lelei anai te ahu magoni o te u sakilifisio aia, ko au ko [Sehova]. 4 Ko ae e ina fai anai tana molaga [kia Sehova] e ina ave anai he molaga meakai ko kilo falaoa e tolu ae kua natu fakatahi mo he lite lolo e tahi mo he vaelua, 5 pea e ke fai anai he lipasio aki he lite vino e tahi mo he vaelua ki te u akeno fuli ae e momoli anai i he failaulau pee ko he sakilifisio fakafetai. 6 Ki he ovi tagata, e ke ave anai ni kilo falaoa e ono ae kua natu fakatahi mo ni lite lolo e lua, 7 pea e ke fai anai mo he lipasio aki ni lite vino e lua, o hage ko he molaga ae e ahu magoni [kia Sehova]. 8 Pea kapau e ke momoli he pipi tagata mui, pee ki he failaulau, pee ki he sakilifisio ki he fakapapau, pee ki he sakilifisio fakafetai [kia Sehova], 9 e momoli anai he molaga meakai, mo te pipi tagata mui, ko ni kilo falaoa e hiva ae kua natu fakatahi mo ni lite lolo e tolu, 10 pea e ke fai anai he lipasio aki ni lite vino e tolu: ko he sakilifisio tutu katoa e te afi, pea e ahu magoni ia [kia Sehova]. 11 E fai fena anai ki te u pipi tagata taki tahi, mo te u ovi tagata taki tahi, mo te u akeno taki tahi, pea mo te u tao tagata liliki taki tahi. 12 O mulimuli ki te lahi o te u manu, e kotou fai fena anai ki te u manu taki tahi, o fakatatau ki tonatou lahi. 13 E fai fena anai e te u fanau a Iselaele, moka natou momoli anai ni sakilifisio tutu e te afi, ko he mea ia e ahu magoni [kia Sehova]. 14 Kapau e momoli e he matapule ae e nofo ia koutou, pee ko he tahi ae kua lau taitupu tona famili i tokotou fenua, he sakilifisio tutu e te afi, ko he mea magoni lelei [kia Sehova], e ina momoli anai ia o hage ko koutou. 15 Ko he lekula anai e tahi ki te fakatahi katoa, kia koutou mo te matapule ae e nofo ia koutou; ko he lao anai aena ki okotou taitupu fuli ki amuli. E tatau anai kia koutou mo te matapule, ia mua o [Sehova]. 16 E i ai anai he lao e tahi mo he fakatotonu e tahi kia koutou mo te matapule ae e nofo ia koutou.
(Numelo 16:26, 27) Nee palalau leva ia ia ki te fakatahi, o ui: Ke kotou fakamamao mai te u falela o te u tagata agakovi aena pea ke aua pe naa kotou fafa ki he mea e tahi o anatou mea, ke aua naa kotou mamate fakatahi mo natou, o tupu ko anatou agahala fuli. 27 Nee natou fakamamao leva mai te nofoaga o Kole, mo Tatane, mo Apilame. Nee mavae ake leva ia Tatane mo Apilame, o tutuu ia mua o ona falela, mo ona ohoana, mo ona foha, pea mo ona mokopuna.
(Numelo 16:31-33) I te osi o tana fakaha te u palalau fuli aena, nee mafaa leva te kele ia vae o Tatane mo Apilame. 32 Nee avahi leva e te kele tona gutu, o folo naua, naua mo ona famili, pea mo te hahai fuli o Kole, mo anatou mea fuli. 33 Nee natou hifo mauli leva ki te fenua o te kau mate, natou mo anatou mea fuli. Nee toe mapunu leva te kele i oluga o natou, pea nee natou pupuli leva i te lotolotoga o te fakatahi.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 5-11 ʼO APELILI
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | NUMELO 17-19
(Numelo 18:6, 7) Koeni, kua au filifili okotou tehina te kau Levi mal te lotolotoga o te u fanau a Iselaele, pea kua au foaki natou, o fetogi koutou, ke natou fai te tauhi o te falela tapu. 7 Ko koe, Alone, mo ou hakoga, e kotou fai anai takotou gaue fakapelepitelo i te aletale mo te kogamea taputapu i loto o te kie tapunu: Ko au ae e au foaki fakaofa atu kia koutou te gaue fakapelepitelo. Kapau e fakaoviovi mai anai he tahi kehe kia au, e tautea anai ia ia ki te mate.
(Numelo 18:20) Nee ui leva e [Sehova] kia Alone: E mole ke mau anai he tofiga i tonatou fenua, pea e mole ke mau anai he vahe i te lotolotoga o natou; ko au ko tou vahe mo tou tofiga, i te lotolotoga o te u fanau a Iselaele.
(Numelo 18:24) E au foaki o hage ko he tofiga ki te kau Levi te u vahe hogofulu ae e ave anai e te u fanau o Iselaele [kia Sehova] i te hiki. Koia ae e au ui ai kia natou: E mole natou mau anai he tofiga i te lotolotoga o te u fanau o Iselaele.
(Numelo 18:21) E au foaki anai ki te u foha o Levi o hage ko he tofiga te u vahe hogofulu fuli i Iselaele, ki te tauhi ae e natou fai, te tauhi o te falela tapu.
(Numelo 18:26, 27) E ke palalau anai ki te kau Levi, pea e ke ui anai kia natou: Ka kotou tali anai mai te u fanau a Iselaele te vahe hogofulu ae e au foaki kia koutou maia natou o hage ko hokotou tofiga, e too anai i ai he molaga [kia Sehova], ko he vahe hogofulu o te vahe hogofulu; 27 pea e lau anai te vahe aena kia koutou o hage ko te vahe ae e too i te hahaaga fulumeto mo te tanakiaga vina.
“Ko Au ʼe Ko Tou Tofiʼa”
ʼE Kotou Tuku Koa Ia Sehova Ke Liliu Ko Hokotou Vahe?
9 Kotou fakakaukauʼi age muʼa ia te kau Levite, ʼae neʼe mole natou maʼu he kele ko honatou tofiʼa. Mai tona aluʼaga ʼae neʼe natou fakamuʼamuʼa te tauhi maʼa, koia ʼae ʼo ʼuhiga mo tonatou maʼuli fakasino, neʼe tonu ke natou falala kia Sehova, ʼae neʼe ina ui fenei age kia natou: “Ko au ko [tokotou] vahe.” (Num. 18:20) Logo la ʼe mole tou gaue ʼi he fale lotu ohage ko te kau pelepitelo pea mo te kau Levite, kae ʼe feala ke tou faʼifaʼitakiʼi ia natou, ʼo tou falala ʼe tokaga anai ia Sehova kia tatou. ʼI te kua ovi mai ʼo te ʼaho fakaʼosi, ʼe tou iloʼi ka ʼasili kovi age anai te maʼuli kia tatou ʼae ʼe tou fakafisi ki “te fakailoga” ʼo te manu fekai. Koia ʼae ʼe maʼuhiga ʼaupito anai ke tou falala ʼe tokaga te ʼAtua kia tatou.—Fkha. 13:17.
Ko Sehova ʼe Ko Toku Vahe
4 Kotea te fakaʼuhiga ʼo te gaue ʼaia maʼa te kau Levite? Neʼe ui e Sehova neʼe tonu ke liliu ia ia ko honatou vahe, ko tona fakaʼuhiga neʼe mole foaki age honatou kele ko honatou tofiʼa, kae neʼe foaki age kia natou ia te pilivilesio gaue maʼuhiga ʼae ke natou tauhi kia te ia. Ko tanatou liliu ko “te kau pelepitelo ʼa Sehova” neʼe ko tonatou tofiʼa ʼaia. (Sos. 18:7) ʼE fakaha ʼi te ʼu vaega ʼae ʼe tuʼu ʼi muʼa pea mo ʼae ʼe hoa kia Numelo 18:20, neʼe mole liʼakina natou ʼi te faʼahi fakasino. (Lau ia Numelo 18:19, 21, 24.) Neʼe foaki age ki te kau Levite “te ʼu vahe hogofulu fuli ʼi Iselaele, ohage ko he tofiʼa, moʼo totogi ʼaki tanatou gaue.” Neʼe natou maʼu te vahe hogofulu ʼo te ʼu taʼukai ʼa te kau Iselaele pea mo tanatou ʼu manu lalata. Pea ko te kau Levite, neʼe natou foaki te vahe hogofulu ʼo te ʼu meʼa ʼofa ʼae neʼe natou maʼu, “te meʼa ʼae ʼe lelei ʼaupito” moʼo lagolago ki te kau pelepitelo. (Num. 18:25-29) Neʼe toe foaki ki te kau pelepitelo “te ʼu meʼa ʼofa taputapu fuli pe” ʼae neʼe foaki e te ʼu foha ʼo Iselaele ki te ʼAtua ʼi tona fale tauhi. Koia ko natou ʼae neʼe kau ki te kau pelepitelo neʼe feala hanatou tui ko Sehova ʼe tokaga kia natou.
Te ʼu Koloa Fakalaumalie
(Numelo 18:19) E au foaki kia koe, mo ou foha, pea mo ou ofafine, i he lao tuku holo, te u molaga tapu fuli ae e ave anai e te u fanau a Iselaele [kia Sehova] i te hiki. Ko he fakapapau ia e mole feala ke maumaui pea e tuu ia o heegata ia mua o [Sehova], kia koe mo tou hakoga.
g02-F 8/6 14 ¶2
Te Masima
ʼE fakata te masima ki te fakafuafua lelei ʼo he meʼa pea ʼe mole feala ke toe fetogi. ʼE fakahigoaʼi ʼi te Tohi-Tapu he haʼi ʼe fai e he foʼi toko lua ko he haʼi masima. Neʼe nā kakai fakatahi ʼo nā fakaʼaogaʼi te masima. Neʼe ko tanā faʼahiga fakamoʼoni ʼaia te haʼi ʼae neʼe nā fai. (Numelo 18:19) Pea ʼi te Lao ʼae neʼe tuku e Sehova kia Moisese, neʼe tonu ke masimaʼi te ʼu molaga ʼae neʼe fai ʼi te ʼaletale. Neʼe lagi fai te faʼahi ʼaia he neʼe toe fakata te masima ki he meʼa ʼe mole feala ke ʼuli mo popo.
Lau ʼo Te Tohi-Tapu:
(Numelo 18:1-13) Nee ui leva e [Sehova] kia Alone: Ko koe, mo ou foha, pea mo te fale o tau tamai mo koe, e kotou amo anai te mamahi o te u agahala ae nee fai i te sagatualio; ko koe mo ou foha, e kotou amo anai te mamahi o te u agahala ae nee fai i takotou gaue fakapelepitelo. 2 Ke ke fakaoviovi mai kia koe ou tehina, te faahiga o Levi, te faahiga o tau tamai, o tupu ke natou tokoni kia koe pea ke natou faifekau kia koe, i te temi ae e ke alu ai anai ia koe mo ou foha, ki mua o te falela o te fakamooni. 3 E natou fai anai te mea ae e ke fakatotonu anai kia natou pea mo te tauhi o te falela tapu katoa; kae e mole natou fakaoviovi anai ki te u mea gaue o te sagatualio pee ko te aletale, naa kotou mamate anai, natou mo koutou. 4 E natou tokoni anai kia koutou, pea e natou tokaga anai ki te tauhi o te falela tapu mo te u gaue fuli ae e tonu ke fai te falela tapu. E mole fakaoviovi anai he tagata kehe kia koutou. 5 E kotou tokaga anai ki te tauhi o te sagatualio mo te aletale, o tupu ke aua naa toe to te hauhau ki te u fanau a Iselaele. 6 Koeni, kua au filifili okotou tehina te kau Levi mal te lotolotoga o te u fanau a Iselaele, pea kua au foaki natou, o fetogi koutou, ke natou fai te tauhi o te falela tapu. 7 Ko koe, Alone, mo ou hakoga, e kotou fai anai takotou gaue fakapelepitelo i te aletale mo te kogamea taputapu i loto o te kie tapunu: Ko au ae e au foaki fakaofa atu kia koutou te gaue fakapelepitelo. Kapau e fakaoviovi mai anai he tahi kehe kia au, e tautea anai ia ia ki te mate. 8 Nee ui leva e [Sehova] kia Alone: Koeni, i te u mea fuli ae e fakatapui mai kia au e te u fanau a Iselaele, e au foaki kia koe te u mea fuli ae nee momoli mai kia au i te hiki tapu. E au foaki natou ha koe mo ou foha, o hage ko he totogi o te fakanofo, i he lao ae e tuku holo. 9 Koeni te u mea ae e ke mau anai i te u mea taputapu ae kua hao i te afi: ko anatou molaga meakai fuli, mo anatou meaofa fuli, pea mo anatou sakilifisio fakalelei fuli, pea mo te u sakilifisio ki te agahala ae e natou momoli mai kia au. E tuku anai te u mea taputapu aena kia koe mo ou foha. 10 E kotou kai anai natou i he kogamea maonioni lahi; e kai anai ki ai te u tagata fuli; e kotou sio anai ki ai o hage ko ni mea tapu. 11 Koeni he tahi mea ae e ke toe mau anai: ko te u meaofa fuli ae e momoli anai e te u fanau a Iselaele i te hiki mo feliaki ki potu mo potu; e au foaki natou kia koe, mo ou foha, mo ou ofafine, i he lao ae e tuku holo. E kai anai ki ai ia la ae e maa i tou fale. 12 E au foaki kia koe te u uluaki fua ae e natou momoli anai [kia Sehova]: te lolo ae e lelei tukupau, mo te vino foou ae e lelei tukupau, pea mo te falaoa ae e lelei tukupau. 13 E ke mau anai te u uluaki fua fuli o te kele, ae e natou ave anai [kia Sehova]. E kai anai ki ai ae e maa i tou fale.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 12-18 ʼO APELILI
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | NUMELO 20-21
“Tou Agavaivai Logo La Te ʼu Fakaneke”
(Numelo 20:2-5) 2 Nee mole mau leva he vai ki te hahai, pea nee natou fakatahi leva o fakafihi kia Moisese mo Alone. 3 Nee lauga leva te hahai kia Moisese. Nee natou ui leva; kotea ae nee mole matou mamate ai i te temi ae nee mamate ai omatou tehina ia mua o [Sehova]? 4 Kotea ae nee kolua aumai ai te hahai o [Sehova] ki te toafa aeni, ke matou mamate ai, matou mo amatou faga manu? 5 Kotea ae nee kolua fakahake mai ai matou mai Esipito, ke matou omai ki te kogamea kovi aeni? E mole ko he fenua aeni e feala ke to ai ni magisi; e mole mau pe la he kii tafito fiki, pee ko he kii tafito vite, pee ko he kii tafito kelenate, pea e mole mau pe la he moi vai ke inu.
(Numelo 20:10) Nee fekau leva e Moisese mo Alone ke fakatahii age te hahai kia mua o te utu. Pea nee ui leva e Moisese kia natou: Ke koutou fakalogo mai, hahai logogataa! Pe e feala kia maua te fakahali o he vai kia koutou mai te utu aeni?
(Numelo 20:12) Pea nee ui leva e [Sehova] kia Moisese mo Alone: Koteuhi nee mole kolua tui mai kia au, o fakaha toku maonioni ia mua o te u fanau o Iselaele, e mole kolua fakahu anai te hahai aeni ki te fenua ae e au foaki anai kia ia.
Tou Faigaʼi Ke Tou Agavaivai Moʼo Fakafiafiaʼi Ia Sehova
19 ʼE mole tou fai anai he ʼu lakahala. Ke ke manatuʼi ia Moisese. Lolotoga he ʼu taʼu, neʼe nofo agavaivai moʼo fakafiafiaʼi ia Sehova. Kae ʼi te teitei fakaʼosi ʼo te ʼu taʼu faigataʼa ʼe 40 ʼae neʼe faifagona ai ia te kau Iselaele ʼi te toafa, neʼe mole kei agavaivai ia Moisese. Ko tona tokolua ʼae neʼe tokoni ki tona haofaki ʼi Esipito, neʼe hoki mate age pe pea neʼe tanu ʼi Katesi. Pea neʼe toe fatufatuʼi e te kau Iselaele ia tonatou faʼahiga takitaki. ʼI te temi ʼaia, neʼe “lauga leva te hahaʼi kia Moisese” koteʼuhi neʼe mole kei ʼi ai hanatou moʼi vai. Logo la te ʼu milakulo fuli ʼae neʼe fakahoko e Sehova ʼaki ia Moisese, pea mo tonatou takitaki e Moisese ʼaki ia te ʼofa, kae neʼe lauga ia te kau Iselaele. Neʼe mole gata ʼaki pe tanatou lauga ʼo ʼuhiga mo te mole kei ʼi ai he moʼi vai. Kae neʼe natou toe lauga foki ʼo ʼuhiga mo Moisese ohage ko ia ʼae neʼe tupu ai ia tanatou fia iinu.—Num. 20:1-5, 9-11.
Tou Faigaʼi Ke Tou Agavaivai Moʼo Fakafiafiaʼi Ia Sehova
20 ʼI te lahi fau ʼo tona ita neʼe mole kei agamalū ia Moisese. Neʼe fakatotonu e Sehova kia Moisese ke palalau ki te utu ʼaki ia te tui. Kae neʼe palalau ia ki te hahaʼi ʼuhi ko tona ita pea neʼe ina loto ke natou manatu ʼe ko ia ʼae ka ina fai anai ia he milakulo. Pea neʼe ina taʼi tuʼa lua ai ia te utu ʼo mapuna mai ai te vai. Neʼe ina fai he lakahala mamafa ʼuhi pe ko tona fialahi mo tona ita. (Pes. 106:32, 33) Pea ʼuhi ko tana mole kei maʼu ia te agamalū, neʼe mole fakagafua ki ai ke hu ki te Kele ʼo Te Fakapapau.—Num. 20:12.
21 ʼE feala hatatou taʼofi he ʼu ako maʼuhiga ʼi te fakamatala ʼaia. ʼUluaki, ʼe tonu ke tou fai tuʼumaʼu ia he ʼu faiga ke tou agavaivai. Kapau ʼe mole tou fai te faʼahi ʼaia, ʼe toe feala pe ke ha ia te fialahi ʼi ʼatatou palalau pea mo tou fai he ʼu palalau ʼe mole tou fakakaukauʼi. Lua, moka ʼe tou lotohoha ʼe feala ai ke tou hoko ita. Koia ʼae ʼe tonu ai ke tou faigaʼi ke tou agavaivai, maʼia moka ʼe fakaneke tatou e ʼihi ke tou fai he aga ʼe kovi.
w09-F 1/9 19 ¶5
Ko He Tu’i Fakamau ʼe Pipiki Ma’u Ki Te Faitotonu
ʼUluaki, neʼe mole kole age e Sehova kia Moisese ke palalau ki te kau Iselaele, pea neʼe mole ina fakatotonu age ki ai ke ina ui age ko natou ko ni hahaʼi agatuʼu. Lua, neʼe mole fakakololiaʼi e Moisese mo Alone ia te ʼAtua. Koia neʼe ui ai e Sehova kia naua neʼe mole kolua “fakaha toku maonioni.” (Vaega 12) Pea neʼe ui e Moisese, ʼe feala pe kia naua tau tehina, ke nā fakahali he vai maʼa natou. Neʼe hage pe ʼe ina ui ko ia pea mo tona tehina kae mole ko Sehova ʼae ka ina fai anai te milakulo ʼaia. Tolu, neʼe fakatuʼā naua ʼo mulimuli pe ki tana ʼu faifakamau faitotonu ʼae neʼe ina fai ki muʼa atu. Neʼe mole fakagafua e Sehova ki te taʼiake ʼo naua ke natou hu ki Kanaane, ko te Kele ʼo Te Fakapapau, koia neʼe ina fakatuʼā feia ai ia naua. (Numelo 14:22, 23) Fa leva, neʼe ko naua ʼae neʼe nā takitaki te kau Iselaele. Ko natou ʼae ʼe maʼu tuʼulaga ʼi te hahaʼi ʼa Sehova ʼe lahi age ʼonatou maʼua ia muʼa ʼo te ʼAtua.—Luka 12:48.
Te ʼu Koloa Fakalaumalie
(Numelo 20:23-27) Nee ui leva e [Sehova] kia Moisese mo Alone, i te mouga o Oli, i te tuakoi o te fenua o Etome: 24 Ka mate leva Alone; koteuhi e mole hu leva ia ia ki te fenua ae e au foaki ki te u fanau o Iselaele, o tupu he nee mole kolua fakalogo ki taku fakatotonu, i te vai o Melipa. 25 Too la Alone mo tona foha ko Eleasale, pea ke fekau naua ke hake ki te tumutumu o te mouga ko Oli. 26 Vevete te u kofu taputapu o Alone, pea fakatui ki ai Eleasale, tona foha. Koena te kogamea ae e fakatahii ai leva ia Alone ki tana hahai, pea e mate ai leva ia. 27 Nee fai leva e Moisese te mea ae nee fakatotonu age e [Sehova] kia la. Nee natou hahake leva ki te mouga o Oli, ia mua o te fakatahiga katoa.
ʼE Ke Maʼu Koa Te Manatu ʼa Sehova Ki Te ʼUhiga Vaivai ʼo ʼIhi?
12 ʼI te ʼu aluʼaga ʼaia neʼe feala pe kia Sehova ke ina tauteaʼi atu aipe ia Alone, kae neʼe mole ina fai te faʼahi ʼaia. Koteʼuhi neʼe iloʼi e Sehova logo la ko Alone neʼe vaivai ʼi ʼihi temi, kae neʼe mole ko he tahi ʼe kovi. Neʼe lakahala ia ʼuhi he neʼe to ʼi te ʼu aluʼaga faigataʼa pea neʼe mulimuli ki tona fakaneke e te hahaʼi. Kae neʼe fakamoʼoni ia Alone ki te ʼu hala ʼae neʼe ina fai pea mo ina tali tona fakatonutonuʼi e Sehova. (Eke. 32:26; Num. 12:11; 20:23-27) Ko Alone neʼe ʼofa kia Sehova pea neʼe lotofakahemala. Koia neʼe fakamolemole ia Sehova ki ai. Ko te tupuʼaga la ʼaia ʼo te kei ui ʼi ni lauʼi taʼu ki muli age ko Alone pea mo tona famili ʼe ko ni kaugana agatonu ʼa Sehova.—Pes. 115:10-12; 135:19, 20.
Lau ʼo Te Tohi-Tapu:
(Numelo 20:1-13) Nee kaku leva te fakatahiga o te u fanau a Iselaele ki te toafa o Sini i te uluaki mahina, pea nee nonofo leva te hahai i Katesi. I te kogamea aia nee mate ai leva Miliamu, pea nee tanu leva ia i ai. 2 Nee mole mau leva he vai ki te hahai, pea nee natou fakatahi leva o fakafihi kia Moisese mo Alone. 3 Nee lauga leva te hahai kia Moisese. Nee natou ui leva; kotea ae nee mole matou mamate ai i te temi ae nee mamate ai omatou tehina ia mua o [Sehova]? 4 Kotea ae nee kolua aumai ai te hahai o [Sehova] ki te toafa aeni, ke matou mamate ai, matou mo amatou faga manu? 5 Kotea ae nee kolua fakahake mai ai matou mai Esipito, ke matou omai ki te kogamea kovi aeni? E mole ko he fenua aeni e feala ke to ai ni magisi; e mole mau pe la he kii tafito fiki, pee ko he kii tafito vite, pee ko he kii tafito kelenate, pea e mole mau pe la he moi vai ke inu. 6 Nee fakamamao leva Moisese mo Alone mai te hahai, o olo ki te uluaga o te falela tapu. Pea nee na fakapulou leva ona mata ki te kele; pea nee ha leva te kololia o [Sehova] kia natou. 7 Nee palalau leva [Sehova] kia Moisese, o ui: 8 Ke ke too tou tokotoko, pea ke ke tanaki te fakatahiga, e koe mo tou tehina ko Alone. E kolua palalau leva i onatou mua ki te utu aeni, pea e ina foaki atu anai ona vai; e ke fakamapuna leva kia natou he vai mai te utu, pea e ke fakainu leva aki te vai te hahai mo te u manu. 9 Nee too leva e Moisese te tokotoko ae nee tuku ia mua o [Sehova], o mulimuli ki te mea ae nee fakatotonu e te Eteleno kia ia. 10 Nee fekau leva e Moisese mo Alone ke fakatahii age te hahai kia mua o te utu. Pea nee ui leva e Moisese kia natou: Ke koutou fakalogo mai, hahai logogataa! Pe e feala kia maua te fakahali o he vai kia koutou mai te utu aeni? 11 Pea nee hiki leva e Moisese tona nima, pea nee ina taai tua lua leva te utu ki tona tokotoko. Nee hali leva he vai lahi. Nee Mu leva te hahai katoa mo te u manu. 12 Pea nee ui leva e [Sehova] kia Moisese mo Alone: Koteuhi nee mole kolua tui mai kia au, o fakaha toku maonioni ia mua o te u fanau o Iselaele, e mole kolua fakahu anai te hahai aeni ki te fenua ae e au foaki anai kia ia. 13 Ko te u vai aena o Melipa ae nee fakatupu ke ai te u fanau o Iselaele [kia Sehova], pea nee fakaha leva e te Eteleno tona maonioni.
(Ekesote 23:2) E mole ke muli anai i he kaugamalie, o fai he mea ae e kovi ; pea e mole ke fakamooni anai i te fakamaauaga kia natou ae e kaugamalie o agatuu ki te mooni.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 19-25 ʼO APELILI
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | NUMELO 22-24
“ ʼE Fakaliliu e Sehova He Malaʼia Ko He Tapuakina”
(Numelo 22:3-6) Pea nee mataku lahi leva ia Moape ki te hahai, koteuhi nee natou kaugamalie osi; pea nee mamahi lahi ia Moape o tupu ko te u fanau a Iselaele. 4 Nee ui leva e Moape ki te kau matua o Matiane: Ko te hahai aeni e hage ko he faga pipi ae e kakai i he gaueaga: E natou kai te u mea fuli ae e tuu i ai. Ko Palake, foha o Tesipoli, nee hau i Moape i te temi aena. 5 Nee fekau leva e Palake ni tagata avelogo kia Palaame, foha o Peoli, ae nee nofo i Petoli, i te kauvai o te Eufalate, i te fenua o te u foha o tana hahai, o tupu ke natou aumai ia ia, pea nee natou ui kia ia: Koeni, kua mavae he hahai mai Esipito, pea koeni kua mafola ia ia i te fenua katoa; pea koeni kua nofo pe ia ia i oku mua. 6 E au kole atu kia koe, ke ke hau o tuku he malaia ki te hahai aeni, koteuhi e kaugamalie age ia ia au: e lagi feala ai leva ke au malo ia ia, pea ke au kapu ia ia i toku fenua, koteuhi e au iloi ko ae e ke tapuaki ki ai e tapuakii anai ia ia, pea ko ae e ke tuku ki ai he malaia e malaia anai ia ia.
(Numelo 22:12) Nee ui leva e te Atua kia Palaame: Ke aua naa ke alu mo natou; ke aua naa ke tuku he malaia ki te hahai aena, koteuhi kua au tapuakii te hahai aena.
(Numelo 22:34, 35) Nee ui leva e Palaame ki te aselo a [Sehova]: Kua au agahala, koteuhi nee mole au iloi nee ke tuu i oku mua i te ala; pea koeni, kapau e au fai he mea kovi ki ou mata, pea e au toe liliu anai ki toku api. 35 Nee ui leva e te aselo a [Sehova] kia Palaame: Ke ke alu mo te u tagata aena; kae ke ke puaki leva te u folafola pe ae e au fakaha anai kia koe. Pea nee alu leva ia Palaame mo te u pule a Palake.
(Numelo 23:11, 12) Nee ui leva e Palake kia Palaame: Kotea te mea ae kua ke fai mai kia au? Nee au too ia koe ke ke tuku te malaia ki oku fili, pea koeni kua ke tapuakii ia ia. 12 Nee tali leva e Palaame, o ui: Pe e mole au tokaga anai o fakaha te mea ae e tuku mai e [Sehova] ki toku gutu?
(Numelo 24:12, 13) Nee tali leva e Palaame kia Palake: Pe nee mole au palalau ki te u tagata ae nee ke fekaui mai kia au, o ui: 13 Pe e foaki mai foki e Palake kia au tona fale ae kua fonu i te paaga mo te aulo, e mole au fealagia pe te fetogi o he kihii mea e tahi i te u fakatotonu a [Sehova]; e au fakaha anai te mea ae e ui anai ki ai e [Sehova]!
bt-F 53 ¶5
“Neʼe Ina Tala Age Ki Ai Te Logo Lelei ʼo ʼUhiga Mo Sesu”
5 ʼE mole feala ke gata te faifakamafola ʼo te ʼu kaugana ʼa te ʼAtua ʼuhi ko te fakataga, tatau aipe ʼi te temi nei mo te temi muʼa. Ko he koga meʼa pe ʼe ʼave fakakinau ai he ʼu Fakamoʼoni ki he fale pilisoni peʼe fakamavae mai tonatou fenua kae ʼe mafola aipe te logo lelei ʼo te Puleʼaga ʼi te koga meʼa foʼou ʼaia! Ohage la ko te kau Fakamoʼoni ʼae neʼe natou faifakamafola ʼi te ʼu lotoʼa fakamamahi lolotoga te Lua Tau Fakamalamanei. Koʼeni te fakamatala ʼa te Sutea neʼe felaveʼi mo natou: “Neʼe lotomalohi te kau pilisoni Fakamoʼoni ʼa Sehova, pea neʼe au iloʼi papau ai neʼe malohi tanatou tui ʼe ko te Tohi-Tapu. Pea neʼe au liliu ai leva ko te Fakamoʼoni ʼa Sehova.”
it-1-F 909
Agavale, Heʼia
Te Agavale ʼAe Ko Te Fakafeagai Kia Sehova. Ko te fakatuʼutuʼu ʼa Palaame ke ina fakamalaʼia te kau Iselaele. Neʼe feala ke ina maʼu ai he foʼi falā mai te Hau ʼo Moape, ia Palake. Kae neʼe to noa tana fakatuʼutuʼu ʼuhi ko Sehova. Neʼe ui fenei e Paulo: “Ko te asino, ʼae ʼe ko he manu ʼe mole palalau, neʼe palalau ʼaki te leʼo ʼo te tagata moʼo taʼofi te agavale ʼa te polofeta.” Neʼe fakaʼaogaʼi e te apositolo te kupu Fakakeleka paraphronia, ko tona fakaʼuhiga “ ʼe mole fakapotopoto.”—2Pe 2:15, 16; Nu 22:26-31.
Te ʼu Koloa Fakalaumalie
(Numelo 22:20-22) Nee alu ake leva te Atua kia Palaame i te pouli, o ui kia ia: Kapau nee omai te u tagata aena o fakaafe ia koe ke ke alu mo natou, tuu ki oluga, o alu mo natou; kae kehe pe ke ke fai te mea ae e au fakaha atu anai kia koe. 21 Nee tuu ake leva ia Palaame i te uhu, o fakagutu tana asino fafine, pea nee alu leva ia mo te u pule o Moape. 22 Nee malaga leva te hauhau o te Atua, o tupu ko te alu a Palaame. Pea nee tuu leva te aselo a [Sehova] i te ala, o tali tau kia ia. Nee heka ia Palaame i tana asino, pea nee olo ana tagata faifekau e toko lua mo ia.
Ko He ʼu Puani Maʼuhiga ʼi Te Tohi ʼo Numelo
22:20-22—He koʼe koa neʼe ita ia Sehova kia Palaame? Neʼe ui age e Sehova ki te polofeta ko Palaame ke ʼaua naʼa faitutuku ki te kau Iselaele. (Numelo 22:12) Kae neʼe alu te polofeta ki te hahaʼi ʼa Palake ʼaki tana fakatotonu ʼae ke faitutuku ki Iselaele. Ko Palaame neʼe fia lelei ki te hau Moape pea mo ina loto ke totogi age ia ia. (2 Petelo 2:15, 16; Suta 11) Maʼia mo te temi ʼae neʼe fakakinauʼi ai ia Palaame ke ina tapuakiʼi ia Iselaele kae ʼaua tana faitutuku, neʼe faigaʼi aipe e Palaame ke leleiʼia ia ia e te hau ʼo ina ui age ke ina ʼaumai te hahaʼi fafine ʼae ʼe tauhi kia Paale ke natou fakahalaʼi te hahaʼi tagata Iselaele. (Numelo 31:15, 16) Kae neʼe ita te ʼAtua kia Palaame ʼuhi ko tana manumanū paʼaga.
Lau ʼo Te Tohi-Tapu:
(Numelo 23:11-26) Nee ui leva e Palake kia Palaame: Kotea te mea ae kua ke fai mai kia au? Nee au too ia koe ke ke tuku te malaia ki oku fili, pea koeni kua ke tapuakii ia ia. 12 Nee tali leva e Palaame, o ui: Pe e mole au tokaga anai o fakaha te mea ae e tuku mai e [Sehova] ki toku gutu? 13 Nee ui leva e Palake kia ia: Toe hau mo au ki he tahi ake kogamea kehe ae e ke sio ai leva ki te hahai katoa o Iselaele, koteuhi i heni e ke sio pe ki he kii potu o te hahai, kae i te kogamea aia, e ke tuku anai he malaia kia ia. 14 Nee ina taki leva Palaame ki te gaueaga o Sofimi, i te tumutumu o te mouga ko Pisika. Nee ina fakatuu leva ni aletale e fitu, pea nee ina momoli leva he pipi tagata mo he ovi tagata i oluga o te u aletale taki tahi. 15 Nee ui leva e Palaame kia Palake: Tuu i heni, o ovi ki tau failaulau, pea e au alu leva o felavei mo te Atua. 16 Nee hau leva [ia Sehova] kia mua o Palaame; pea nee ina tuku leva ni folafola ki te gutu o Palaame, o ui: Toe liliu kia Palake, pea ke palalau kia ia, o ui: 17 Nee toe liliu leva ia kia Palake; pea koeni, nee tuu Palake o ovi ki tana failaulau mo te u pule o Moape. Nee ui leva e Palake kia ia: Kotea te mea ae kua fakaha e [Sehova]? 18 Nee fai leva e Palaame tana folafola fakatata, o ui: Tuu ki oluga, Palake, pea ke fakalogo mai kia au! Fakalogo totonu mai tou taliga kia au, foha o Tesipoli! 19 Ko te Atua e mole ko he tagata ia ke loi, Pee ko he foha ia o he tagata ke toe fetogi manatu. Ko te mea ae kua folafola ia ki ai, pe e mole ina fai anai ia? Ko te mea ae kua ina fakapapau, pe e mole ina fakahoko anai ia? 20 Koeni nee au tali te fakatotonu ke tapuaki: Nee tapuaki ia, e mole au toe fetogi anai ia! 21 E mole pe sio ia ki he agahala ia Sakopo, e mole pe sio ia ki he agatuu ia Iselaele. E nofo [Sehova], tonatou Atua, mo ia, ko ia ko tona hau, ko te tupuaga o tona fiafia. 22 Nee fakamavae natou e te Eteleno mai Esipito, e hage ia kia natou ko he malohi o te pipi vao. 23 E mole feala ke fai e te u mea fakatemonio he faahiga mea kia Sakopo, E mole he aoga o te u faikikite ki Iselaele. E natou iloi anai i tona temi totonu, te u gaue fuli ae e fai e te Atua kia natou. 24 Ko he hahai ia ae e aala ake i tanatou momoe o hage he laione fafine; pea e malaga ake ia ki oluga o hage he laione tagata; hoki moe ia ki lalo moka kua makona ia i te kai o te koloa o tana kapu, Pea moka kua malie ia i te inu o te toto o te kau lavelavea. 25 Nee ui leva e Palake kia Palaame: Kapau e mole ke tuku kia ia he malaia, pea aua pe naa ke fakafonu ia ia aki ni tapuakina. 26 Nee tali leva e Palaame, o ui kia Palake: Pe nee mole au fakaha fakatomua atu kia koe: E au fai anai te u mea fuli ae nee palalau ki ai [e Sehova]?
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 26 ʼO APELILI– 2 ʼO MAIO
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | NUMELO 25-26
“ ʼE Feala Ke Fua Lelei Ki Te Tokolahi Te ʼu Gaue ʼa He Tokotahi”
(Numelo 25:1, 2) Nee nofo leva Iselaele i Sitime; pea nee kamata faiaga leva te hahai ki te u taahine o Moape. 2 Nee fakaafe leva e te u taahine te hahai ki te u sakilifisio ki te u atua o Moape; pea nee kakai leva te hahai, pea nee punou ia ia mua o onatou atua.
(Numelo 25:3-5) Nee pipiki leva ia Iselaele kia Paale-Peoli, pea nee to leva te hauhau o [Sehova] ki Iselaele. 4 Nee ui leva e [Sehova] kia Moisese: Fakatahii te u pule fuli o te hahai, pea ke tautau natou ae kua agahala ia mua o [Sehova], o fakasisio natou ki te laa, o tupu ke maliu kehe te hauhau o [Sehova] i Iselaele. 5 Nee ui leva e Moisese ki te u tui fakamaau o Iselaele: Ke tahi matehi e te tagata o koutou natou o tona hahai ae kua pipiki kia Paale-Peoli.
(Numelo 25:6-11) Pea koeni, nee hau he tagata Iselaele, o aumai ki ona tehina he fafine Matiane ia mata o Moisese mo te u mata o te fakatahiga katoa o te u fanau o Iselaele, ae nee fetagihi i te uluaga o te falela tapu. 7 I te sio ki ai a Fine si, foha o Eleasale, foha o te pule faisakilifisio ko Alone, nee malaga ake leva ia ia ki oluga i te lotolotoga o te hahai, pea nee ina too leva he tao i tona nima. 8 Nee ina mulii leva te tagata Iselaele o kaku ki tona falela, pea nee ina tooi leva naua toko lua aki te tao, te tagata Iselaele mo te fafine, i te lalo fatu; pea nee taofi ai leva te malaia i te u fanau a Iselaele. 9 Ko natou ae nee mamate i te malaia aia ko te toko uafulu ma fa afe (24 000). 10 Nee palalau leva [ia Sehova] kia Moisese, o ui: 11 Ko Finesi, foha o Eleasale, foha o te tagata faisakilifisio lahi ko Alone, nee ina fakamaliu toku hauhau, mai te u fanau a Iselaele. Koteuhi nee ina fakaha te finenonofo o tona Atua i te lotolotoga o te u fanau a Iselaele; koia ae nee mole au matehi ai natou, i toku finenonofo.
lvs-F 118 ¶1-2
“Kotou Feholaki Mai Te ʼu Felaveʼi Fakasino Heʼe ʼAoga!”
KO TE tagata tautai ʼe alu ʼo mātaʼu ʼi te koga meʼa ʼe ina leleiʼia. ʼE ina fia fusi he faʼahiga ika. ʼE ina filifili he mounu pea ina li tana mātaʼu ki te tai. Mole tuai, pea kaina pea ina fusi ake ia te ika. ʼE malimali ʼi tana iloʼi ʼae neʼe ko te mounu ʼaia ʼae neʼe tonu ke ina filifili.
2 Ko he aluʼaga ʼe ina fakamanatuʼi mai te meʼa ʼae neʼe hoko ʼi te temi muʼa ʼi te taʼu 1473 ʼi muʼa ʼo totatou temi, ko te tagata ko Palaame neʼe ina fakakaukauʼi he hele moʼo fakahalaʼi te hahaʼi ʼa te ʼAtua, ʼae neʼe natou nonofo ʼi te Mafa ʼo Moape, ʼi te ʼu tuʼakoi ʼo te Kele ʼo Te Fakapapau. Neʼe ui e Palaame ko ia ko te polofeta ʼa Sehova, kae ʼi tona ia fakahagatonu, neʼe ko he tagata manumanū neʼe totogi moʼo faitutuku ki Iselaele. Kae ʼaki te tokoni ʼa Sehova, ko te meʼa pe ʼae neʼe feala ke fai e Palaame neʼe ko hana tapuakinaʼi ia Iselaele. ʼI tana holi ʼae ke ina maʼu tona totogi, ʼi te manatu ʼa Palaame ʼe lagi feala ke ina fai he meʼa ke tupu ʼaki ai he tauteaʼi e te ʼAtua ia tana hahaʼi, mo kapau ʼe fakahalaʼi natou ke natou fai he toe agahala mamafa. ʼAki ia te fakatuʼutuʼu ʼaia, ko te hele ʼae neʼe fakaʼaogaʼi e Palaame moʼo fakahalaʼi ia te kau Iselaele neʼe ko te ʼu fafine finemui ʼo Moape.—Numelo 22:1-7; 31:15, 16; Fakaha 2:14.
lvs-F 119 ¶4
“Kotou Feholaki Mai Te ʼu Felaveʼi Fakasino Heʼe ʼAoga!”
4 He koʼe neʼe hoko ia te malaʼia ʼaia? Tokolahi ʼi te hahaʼi ʼaia neʼe natou maʼu ia he loto ʼe kovi ʼi tanatou fakamamaʼo ʼae mai ia Sehova, te ʼAtua ʼae neʼe ina fakaʼateainaʼi natou mai Esipito, mo fafaga natou ʼi te toafa, pea mo taki haohaoa natou ki te ʼu tuʼakoi ʼo te fenua ʼo te fakapapau. (Hepeleo 3:12) ʼI tana fakakaukauʼi ia te meʼa ʼae neʼe hoko, neʼe tohi fenei e te apositolo ko Paulo: “ ʼAua naʼa tou fai he ʼu felaveʼi fakasino heʼe ʼaoga ohage ko tona fai e ʼihi ia natou.”—1 Kolonito 10:8.
Te ʼu Koloa Fakalaumalie
(Numelo 26:55, 56) Kae e fai anai te vahe o te fenua aki te mate i te toho; e natou mau anai ia o mulimuli ki te u higoa o te u faahiga o anatou tamai. 56 Ko te mate i te toho ae e ina foaki anai te u tofiga i te fenua, o fakatatau ki te kaugamalie mo te kaugatamaki o te faahiga.
it-1-F 933 ¶5-6
Tuʼakoi ʼo Te Fenua
Neʼe fevaevaeʼaki fenei e te ʼu telepi ia te fenua: neʼe natou toho honatou koga fenua pea neʼe toe mulimuli ki te kaugā malie ʼo te telepi. Neʼe lagi toho e te ʼu telepi takitahi te koga meʼa ʼae ka natou maʼu, ʼi te Noleto peʼe ko te Saute, ʼi te Esite peʼe ko te Uesite, ʼi te ʼu mata moʼuga peʼe ko he koga meʼa laulelei. Neʼe ko te ʼu tonu ʼaia neʼe haʼu tonu mai ia Sehova, koia ʼae neʼe mole feala ai ke femahekaʼaki te ʼu telepi peʼe natou fefihiʼaki. (Taa 16:33) Neʼe takitaki ai e te ʼAtua ia meʼa fuli ke hoko katoa te lea fakapolofeta ʼae neʼe fai e te pateliaka ko Sakopo ʼe tuʼu ia Senesi 49:1-33.
Ka neʼe kua ʼosi iloʼi e te telepi te koga meʼa ʼae ʼe natou olo ai, neʼe tonu leva ke natou mahino ki te laulahi ʼo tonatou koga meʼa. Pea neʼe fakalogo pe te faʼahi ʼaia ki tonatou kaugā malie. “Ke koutou vae te fenua ki te mate i te toho, o mulimuli ki okotou faahiga. E kotou foaki anai he kele lahi ki te faahiga ae e toko lahi tona hahai, mo he kele veliveli ki te faahiga ae e toko sii tona hahai. E mau anai e te faahiga taki tahi te fenua e foaki age kia ia e te mate i te toho.” (Nu 33:54) Neʼe mole feala ke fetogi te tuʼuʼaga ʼo he telepi kae neʼe feala pe ke toe fakasiosio tona laulahi. Kapau la neʼe lahi fau te telituale ʼo te telepi ʼo Suta pea neʼe toe foaki te tahi ʼu moʼi kele ʼo te telituale ʼaia ki te telepi ʼo Simeone.—Sos 19:9.
Lau ʼo Te Tohi-Tapu:
(Numelo 25:1-18) Nee nofo leva Iselaele i Sitime; pea nee kamata faiaga leva te hahai ki te u taahine o Moape. 2 Nee fakaafe leva e te u taahine te hahai ki te u sakilifisio ki te u atua o Moape; pea nee kakai leva te hahai, pea nee punou ia ia mua o onatou atua. 3 Nee pipiki leva ia Iselaele kia Paale-Peoli, pea nee to leva te hauhau o [Sehova] ki Iselaele. 4 Nee ui leva e [Sehova] kia Moisese: Fakatahii te u pule fuli o te hahai, pea ke tautau natou ae kua agahala ia mua o [Sehova], o fakasisio natou ki te laa, o tupu ke maliu kehe te hauhau o [Sehova] i Iselaele. 5 Nee ui leva e Moisese ki te u tui fakamaau o Iselaele: Ke tahi matehi e te tagata o koutou natou o tona hahai ae kua pipiki kia Paale-Peoli. 6 Pea koeni, nee hau he tagata Iselaele, o aumai ki ona tehina he fafine Matiane ia mata o Moisese mo te u mata o te fakatahiga katoa o te u fanau o Iselaele, ae nee fetagihi i te uluaga o te falela tapu. 7 I te sio ki ai a Fine si, foha o Eleasale, foha o te pule faisakilifisio ko Alone, nee malaga ake leva ia ia ki oluga i te lotolotoga o te hahai, pea nee ina too leva he tao i tona nima. 8 Nee ina mulii leva te tagata Iselaele o kaku ki tona falela, pea nee ina tooi leva naua toko lua aki te tao, te tagata Iselaele mo te fafine, i te lalo fatu; pea nee taofi ai leva te malaia i te u fanau a Iselaele. 9 Ko natou ae nee mamate i te malaia aia ko te toko uafulu ma fa afe (24 000). 10 Nee palalau leva [Sehova] kia Moisese, o ui: 11 Ko Finesi, foha o Eleasale, foha o te tagata faisakilifisio lahi ko Alone, nee ina fakamaliu toku hauhau, mai te u fanau a Iselaele. Koteuhi nee ina fakaha te finenonofo o tona Atua i te lotolotoga o te u fanau a Iselaele; koia ae nee mole au matehi ai natou, i toku finenonofo. 12 Koia e ke ui anai kia ia: E au foaki kia ia taku hai o te tokalelei. 13 Ko te hai aena kia ia mo tona hakoga, ae e natou liliu ai ko ni tagata faisakilifisio o heegata. Koteuhi nee ina fakaha tona ofa ki tona Atua pea nee ina fai te fakalelei ki te u fanau a Iselaele. 14 Ko te tagata o Iselaele ae nee tamatei fakatahi mo te fafine Matiane ko Simeli, foha o Salu, ko te pule o he famili i te faahiga o Simeone. 15 Ko te higoa o te fafine Matiane ae nee tamatei ko Kosepi, ofafine o Tesule, ko he pule o ni famili kaugamalie o te faahiga o Matiane. 16 Nee palalau leva [Sehova] kia Moisese, o ui: 17 Taui te kau Matiane o hage ko ni fili, pea ke matematehi natou! 18 Koteuhi nee natou fai fakakaka kia koutou o hage ko ni fili, i te gaohi mea a Peoli mo te gaohi mea a Kosepi, taahine a he pule o Matiane, tonatou tuagaane, ae nee matehi i te aho o te malaia ae nee hoko i te gaohi mea a Peoli.
(Numelo 25:9) Ko natou ae nee mamate i te malaia aia ko te toko uafulu ma fa afe (24 000).