Tafitoʼaga ʼo Te Kaupepa Ako Te Maʼuli Fakakilisitiano Mo Te Faifakamafola
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 5-11 ʼO SULIO
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | TETELONOME 11-12
“Kotea Ia Te Tauhi ʼAe ’e Loto Ki Ai Sehova?”
(Tetelonome 11:13) Kapau e kotou fakalogo ki aku folafola ae e au tuku kia koutou i te aho nei, kapau e kotou ofa pea mo koutou tauhi [kia Sehova], tokotou Atua, i okotou loto katoa mo okotou laumalie katoa.
(Tetelonome 12:2, 3) E kotou maumaui anai te u kogamea tapu fuli ae e tauhi ai ki onatou atua te u puleaga ae ka kotou kapu anai i te u tumutumu o te u mouga lalahi mo te u mouga liliki, mo lalo o te vao akau fuluihega fuli. 3 E kotou holoi anai onatou aletale, pea e kotou fasifasii anai onatou pou tapu, pea e kotou tutu anai onatou vao tapu, pea e kotou maumaui anai te u fakatata o anatou atua, pea e kotou pulihi anai i te u kogamea aia te u mea fuli ae e fakamanatu ai onatou atua.
(Tetelonome 12:11-14) Pea e i ai leva he kogamea ae e fili anai e [Sehova], tokotou Atua, ke fakaafio ai tona huafa. Koena te u kogamea fuli ae e tonu ke kotou ave ki ai te u mea fuli ae nee au fakatotonu kia koutou, akotou failaulau, mo akotou sakilifisio, mo te u vahe hogofulu, mo te u uluaki fua, mo akotou molaga fuli ae kua kotou fakapapau ke fai [kia Sehova], ke fakahoko ai akotou fakapapau. 12 Koena te kogamea ae e kotou fakafiafia ai anai ia mua o [Sehova], tokotou Atua, koutou mo akotou fanau, mo akotou tagata faifekau, mo akotou fafine faifekau, mo te kau Levi ae e nonofo i okotou kolo, koteuhi e mole natou mau he tofiga i te lotolotoga o koutou. 13 Ke ke tokaga pe naa ke momoli anai au failaulau i te u kogamea tapu fuli ae e ke sio anai ki ai; 14 kae e ke momoli anai natou i te kogamea e tahi ae e filifili anai e [Sehova] i he tahi i okotou faahiga, pea koena leva te kogamea ae e tonu ke fai ai te u mea fuli ae e au fakatotonu atu kia koe.
it-1-F 93 ¶7
Maʼuli Katoa
Tauhi mo totatou “laumalie” katoa. Ohage ko tona fakaha, ko te kupu “laumalie” ’e faka’uhiga ki te sino’i tagata katoa. Kae ’i ’ihi vaega Tohi-Tapu ’e fakalotomalohi’i ai tatou ke tou kumi, ke tou ’ofa pea mo tou tauhi ki te ’Atua ‘’aki totatou loto katoa pea mo totatou laumalie katoa’. (Te 4:29; 11:13, 18) ’E ui fenei ia Tetelonome 6:5 : “Ke ke ofa [kia Sehova], tou Atua, i tou loto katoa, mo tou laumalie katoa, mo tou malohi katoa.” Ne’e ui e Sesu ’e tonu ke tou tauhi ’aki totatou maʼuli katoa, mo totatou malohi katoa pea mo ‘totatou ’atamai katoa’. (Mko 12:30; Luk 10:27) ’E feala ke tou ui pe ko’e ’e hilifaki mai ’ihi kupu mo kapau ’e faka’uhiga te kupu laumalie ki te sino’i tagata katoa. Tou to’o he fa’ifa’itaki ke feala ai hatatou mahino ki te ’u palalau ’aia: ’E feala ki he tagata ke ina fakatau ia ia (pe’e fakatau tona ma’uli) ʼo hage ko he kaugana pea liliu leva ko he tahi ’e fakalogo ki tona pule. Kae ’e mole faka’uhiga leva ’e gaue anai ki tona pule mo tona loto katoa, pe’e gaue he ’e ina fia fakafiafia’i te loto ’o tona pule pea ’e lagi mole ina faka’aoga’i katoa anai tona malohi pea mo ’ona fealagia fakakaukau ’i tana gaue ki tona pule. (Vaka’i ia Efe 6:5; Kol 3:22) Ko te tupu’aga la ’aia ’o te fakama’uhiga’i ’o te ’u koga ’o te laumalie pe’e ko te ma’uli, ke ’aua na’a galo’i e he Kilisitiano, kae ke ina tokaga’i ’i tana tauhi ki te ’Atua, ’ae ’e fakalogo ki ai, pea mo tona ’Alo, ’ae ne’e ina totogi ia te ma’uli. Ke tou tauhi ki te ’Atua mo ‘totatou laumalie katoa’, ’e tonu ke tou foaki ki ai totatou ma’uli katoa, ’o mole tou galo’i he koga ’o totatou sino mo ’ana gaue, mo ’ona fealagia pea mo te ’u me’a ’ae ’e holi ki ai.— Vakaʼi Mat 5:28-30; Luk 21:34-36; Efe 6:6-9; Flp 3:19; Kol 3:23, 24.
it-1-F 231 ¶10
’Aletale
Ne’e fakatotonu ki te kau Iselaele ke natou maumau’i ia te ’u ’aletale pagani pea mo te ’u pou taputapu ’ae ne’e fakatu’u ’i ’ona tafa. (Ek 34:13; Te 7:5, 6; 12:1-3) Ne’e mole tonu ke natou laga he ’u me’a feia ’o sakilifisio’i ai ’anatou fanau ’i te ’afi, ʼo hage ko tona fai e te kau Kanaane. (Te 12:30, 31; 16:21) Ne’e mole tonu ke natou laga he ’u tu’uga ’aletale, kae ke natou laga pe he ’aletale ’e tahi ’o fakahoko ai tanatou tauhi ki te ’Atua mo’oni pe ’e tahi, pea ne’e fakatu’u te ’aletale ’aia ’i te koga me’a ’ae ’e filifili e Sehova. (Te 12:2-6, 13, 14, 27; vaka’i tona kehekehe mo Papiloni, ’ae ne’e fakatu’u ai te ’aletale ’e 180 ma’a te ’atua fafine ko Ishtar.) Ne’e ʼulu’aki fakatotonu ki te kau Iselaele ke natou laga he ’aletale ’aki ni maka he’eki gaue’i ’i te hili ’o tanatou fakalaka ’i te Solotane. (Te 27:4-8) Ne’e fai te fa’ahi ’aia e Sosue ’i te mo’uga ’o Epale. (Sos 8:30-32) ’I te hili ’o te vaevae ’o te kele ’ae ne’e natou ma’u, ne’e laga leva e te ’u telepi ’o Lupeni, mo Kate pea mo ’ihi telepi ’o Manase ia he ʼaletale ’e ovi ki te Solotane. Koia lolotoga he temi, ne’e fakatupu kovi ai ki ’ihi telepi, ’o kaku ki te temi ne’e hoki ilo’i ai ko te fa’ahi ’ae ne’e natou fai, ’e mole ko he manatu faka’aposita, kae ne’e natou fia fakamanatu pe tanatou nonofo agatonu ki te ’Atua mo’oni ko Sehova.— Sos 22:10-34.
Te ʼu Koloa Fakalaumalie
(Tetelonome 11:29) I te aho ae e fakaulu ai anai ia koe e [Sehova], tou Atua, ki te fenua ae ka ke ulu anai ki ai o mau tofiga, e ke tuku anai te tapuaki i te mouga ko Kalisimi, mo te malaia i te mouga ko Epale.
it-1-F 1037
Mo’uga ’o Kalisimi
’I te hili ’o tanatou malo ’i Ai, ne’e natou mulimuli ki te fakatotonu ’a Moisese ke fakatahitahi ia te ’u telepi ’o Iselaele ki te ’u mo’uga ’o Kalisimi pea mo Epale ’aki te takitaki ’a Sosue. Ne’e natou fakalogo ai ki te lau ’o te ’u tapuakina ka natou ma’u anai mo kapau ’e natou fakalogo kia Sehova pea mo te ’u mala’ia ’e natou tau anai mo ia mo kapau ’e natou talagata’a. Ne’e hahake leva te ’u telepi ’o Simeone, mo Levi, mo Suta, mo Isakale, mo Sosefo pea mo Pesamino ki te Mo’uga ’o Kalisimi. Ne’e tutu’u ia te kau Levite mo te ʼaleka ’o te fuakava ’i te mala’e ’i lalo, kae tutu’u mai te ’u telepi ’e ono ’ae ’i te Mo’uga ’o Epale ’ae ’e fehaga’aki mo te Mo’uga ’o Kalisimi. (Te 11:29, 30; 27:11-13; Sos 8:28-35) ’I tona lau, ne’e ma’u e te ’u telepi ’ae ne’e tutu’u ’i te Mo’uga ’o Kalisimi ia te ’u tapuakina ’ae ne’e lau ’o fakahaga kia natou, kae ne’e ma’u e te ’u telepi ’e ono ’ae ia te ’u mala’ia ’ae ne’e lau ’o fakahaga ki te Mo’uga ’o Epale. ’E ui ne’e tupu te lau ’o te ’u tapuakina ’o fakahaga ki te Mo’uga ’o Kalisimi ’uhi ko tona matalelei pea mo tona ma’uli lelei ’ae ne’e kehekehe mo te Mo’uga ’o Epale, ne’e mole ma’uli ai he me’a pea mo makamaka. Kae ’e mole tuku mai ’i te Tohi-Tapu he ’u fakamahino ’o ’uhiga mo te alu’aga ’aia. Ne’e lau le’o lahi ia te Lao ’aia “i mua o te fakatahiga katoa o Iselaele mo te u fafine, mo te u toe, pea mo te u matapule ae nee haele i te lotolotoga o Iselaele.” (Sos 8:35) Kapau ne’e logo’i lelei e te ’u telepi fuli ’ae ne’e tutu’u ’i te ’u mo’uga ’aia ia te ’u palalau, kote’uhi ko te agaaga ’o te koga me’a ’ae ne’e natou ’i ai.— Vakaʼi ÉBAL (MONT).
Lau ʼo Te Tohi-Tapu:
(Tetelonome 11:1-12) E ke ofa anai [kia Sehova], tou Atua, pea ke tauhi tuumau anai ana pelesepeto, ana lao, ana lekula mo ana folafola. 2 Ke kotou fakamooni i te aho nei, koteuhi e mole au palalau nei ki okotou foha ae nee mole natou iloi pea nee mole sisio ki te u mea fuli ae nee fai e [Sehova] kia koutou, kae ko koutou totonu ae nee kotou iloi pea mo sisio mata ki te mafimafi o [Sehova], tokotou Atua, mo tona lahi, mo tona nima malohi, mo tona nima mafao. 3 Nee ina fakaha kia koutou ana milakulo mo ana gaue: nee kotou sisio ki te mea ae nee ina fai i lotomalie o Esipito, kia Falaone, hau o Esipito, mo tona fenua katoa. 4 Nee kotou sisio ki te mea ae nee ina fai ki te solia o Esipito, ki ana hosi mo ana saliote, ae nee ina tanu ki te vai o te tai Kula, i te temi ae nee natou tuli ai koutou. Nee maumaui natou e [Sehova] o talu ai. 5 Nee kotou sisio ki te mea ae nee ina fai kia koutou i te toafa ke kotou kaku mai ai ki te kogamea aeni. 6 Nee kotou sisio ki te mea ae nee ina fai kia Tatane mo Apilame, foha o Eliape, foha o Lupeni: nee ina avahi leva te gutu o te kele ae nee ina folo leva naua, mo ona famili, mo ona falela, mo natou fuli ae nee kau kia naua. 7 Io, nee sisio okotou mata ki te u gaue lalahi fuli ae nee fai e [Sehova]. 8 Koia, ke kotou fai te u folafola fuli ae e au tuku atu kia koutou i te aho nei, o tupu ke kotou mau te malohi ae e aoga ki te too o te fenua ae e kotou feulufi anai ki ai, 9 pea ke kotou mauli fualoa leva i te fenua aena nee fakapapau e [Sehova] ke foaki ki akotou tamai mo tonatou hakoga, fenua ae e hali ai te hua manu mo te hua meli. 10 Koteuhi ko te fenua ae ka ke ulu anai ki ai o mau tofiga ai e mole tatau mo te fenua o Esipito, ae nee ke mavae mai ai. I Esipito, ka osi te to o te pulapula, pea e tonu ke fakahahali he vai ki te u gaueaga o hage ko he fakavai o he oloto. 11 Kae ko te fenua ae ka ke ulu anai ki ai o mau tofiga ai, ko he fenua o te u mouga mo te u vaevaeliua, pea e ina inu te vai o te u ua o te lagi; 12 ko he fenua ae e tokaga ki ai [Sehova], tou Atua, pea e tuku tuumau ki ai te u mata o [Sehova], tou Atua, mai te kamataaga o te tau o kaku ki te osi o te tau.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 12-18 ʼO SULIO
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | TETELONOME 13-15
“’E Ha ’i Te Lao Te ʼOfa ’o Sehova Ki Te Tagata Masiva”
(Tetelonome 14:28, 29) I te osi o te u tau e tolu, e ke too anai te vahe hogofulu o te u fua fuli o tau gaue i te tau aena, pea ke ke tanaki anai natou i te kolo ae e ke nofo ai. 29 Pea e hau anai te Levi, ae e mole ina mau he vahe mo he tofiga mo koe, mo te matapule, mo te fanau ae kua mate ana matua, mo te fafine ae kua mate tona ohoana, ae e nonofo anai i ou matapa, pea e natou kai anai pea e natou makokona anai o tupu ke tapuaki kia koe [e Sehova], tou Atua, ki te u gaue fuli ae e fai anai e ou nima.
(Tetelonome 15:1-3) I te tau fitu fuli, e ke tauhi anai te lao o te molehi o te u maua. 2 Pea koeni leva te fai o te lao aena: ka fakaha anai te tau o te holoi o te u maua [kia Sehova], ko natou fuli ae nee natou foaki he maua paaga ki tona oloi e fakafisi anai ke toe hui age kia natou te maua aena; e mole ke fakamalohii anai tou tehina pee ko tou oloi ovi, ke hui atu kia koe tona maua. 3 E feala anai ke ke fakamalohi ki te matapule ke hui atu kia koe tona maua; kae e ke fakafisi anai ki tau mea ae kei nofo mo tou tehina.
(Tetelonome 15:12-14) Kapau e fakatau anai kia koe he tahi i ou tehina hepeleo, tagata pee fafine, e faifekau anai ia ia kia koe ia tau e ono; kae i te fitu tau, e ke tuku anai ia ia ke mavae ateaina mai tou fale. 13 Pea ka ke tuku anai ke mavae ateaina ia ia mai tou fale, aua naa ke fekau anai ia ia ke alu mo ona nima atea. 14 Kae e ke foaki anai kia ia te u mea i te u mea fuli ae nee tuku fakaofa atu kia koe e [Sehova], tou Atua: te u ovi, mo te u tao, mo he fulumeto, mo he vino.
it-1-F 648 ¶5
Vahe Hogofulu
’E mahino ia ne’e lagi ’i ai te tahi vahe hogofulu, ne’e tuku kehe’i ’i te ta’u fuli mai te vahe hogofulu ’ae ne’e foaki ki te taupau ’o te kau pelepitelo Levite, tatau aipe pe ne’e kua foaki tonatou vahe. Ne’e faka’aoga’i te vahe hogofulu ’aia ma’a te ’u famili Iselaele moka natou fakatahitahi ki te ’u fakafiafia ’o te fenua. ’I te mama’o ’o Selusalemi, ne’e fetogi ia te vahe hogofulu ’aia ’uhi ko tona mamafa ’aki he vaega falā, ’o feala ai ke faka’aoga’i e te loto fale ia te falā ’aia ’i Selusalemi mo’o to’o ’aki he me’a kai pea mo te ’u me’a ’ae ’e ’aoga ’i te fakatahi ’aia. (Te 12:4-7, 11, 17, 18; 14:22-27) ’I te faka’osi ’o te tolu pea mo te ono ta’u ’o te temi fakasapato ’ae ne’e ta’u fitu, ne’e mole kei faka’aoga’i te vahe hogofulu ’aia ki te ’u ma’ua ’o te ’u fakatahi fakafenua, kae ne’e tuku kehe leva ma’a te kau Levite, mo te kau matapule, mo te ’u vitua pea mo te ’u fanau hala mo tamai ’i te fenua.— Te 14:28, 29; 26:12.
it-2-F 843-844
Ta’u Fakasapato
Ne’e higoa’i ia te ta’u Fakasapato ko “te tau o te molehi o te u maua [hashshemittah].” (Te 15:9; 31:10) ’I te ta’u ’aia, ne’e tuku ai te kele ke malolo, ke toe fakama’uli. (Ek 23:11) Ne’e tonu ke ’i ai he malolo, ko tona faka’uhiga ke holo’i pe’e fakamolemole he ’u ma’ua. Ne’e ko ‘te holoi o te maua kia Sehova,’ ne’e fai ’o fakahagahaga kia te ia. Logo la ne’e mole manatu tahi te haha’i fuli ki te fa’ahi ’aia, ne’e ui e ’ihi haha’i tala manatu, ne’e mole molehi ia te ’u ma’ua ’aia, kae ko tona faka’uhiga ne’e mole tonu ke haga ia te tagata ’ae ’e tu’u ma’ua ki ai he tahi ’o fakamalohi’i ia te tagata tu’u ma’ua ke ina totogi fakavilivili age, kote’uhi ne’e mole ma’u e te tagata gaue kele ia hona totogi ’i te ta’u ’aia. Kae ki te tagata matapule ’ae ne’e to’o ma’ua, ne’e feala ke fakamalohi’i ia ia ke ina hu’i tona ma’ua. (Te 15:1-3) Ki ’ihi kau faiako, ko te ’u ma’ua ’ae ne’e holo’i pe’e fakamolemole ne’e ko ’ae ne’e foaki ko he tokoni ki he tehina ’e masiva, kae ne’e mole feia ki te ’u ma’ua ’ae ne’e fai ’uhi ko he ’u gaue. ’E natou lau, ’i te ’uluaki sekulo, ne’e fakatu’utu’u e Hillel he fa’ahiga tagi ’e feala ke faka’aoga’i e te tagata ’ae ’e tu’u ma’ua ki ai he tahi ’i te telepinale mo’o puipui ’aki tana falā. — The Pentateuch and Haftorahs, par J. Hertz, Londres, 1972, p. 811, 812.
it-1-F 794 ¶2
Kaugana
Te ’u lao ’e ina takitaki te ’u felogo’i ’a te ’u pule mo ’anatou kaugana. ’I te kau Iselaele, ne’e mole tatau te alu’aga ’o te kaugana Hepeleo pea mo he kaugana matapule pea mo he matapule. Ne’e fakalogo te matapule ki tona pule, pea ne’e feala ke toe liliu ko te kaugana ’o te foha ’o tona pule. (Le 25:44-46) Kae ko te kaugana Hepeleo, ne’e tonu ke faka’ateaina ’i te hili ’o te fitu ta’u ’o tana gaue kaugana pe’e ’i te ta’u ’o te Supileo ’o fakalogo ko ’afea ’ae ’e mu’a mai. ’I te temi ’ae ’e kaugana ai, ne’e tonu ke gaohi lelei ʼo hage ko he tagata gaue ’e totogi. (Ek 21:2; Le 25:10; Te 15:12) Ko he Hepeleo, ’e ina fakatau ia ia ko he kaugana ki he matapule, pe’e ki he tahi ’o te famili ’o he matapule, ne’e feala ke ina totogi ia ia ke ’ateaina pe’e ke totogi ia ia e he tahi ’e ina ma’u te fealagia ’aia. Ne’e fakalogo te lahi ’o te totogi ’o te kaugana ’aia ki te ’u ta’u kei toe ki te hoko mai ’o te ta’u ’o te Supileo pe’e ko te fitu ta’u ki tana gaue kaugana. (Le 25:47-52; Te 15:12) ’I te temi ’ae ’e faka’ateaina ai he kaugana Hepeleo, ne’e tonu ke foaki age e tona pule ia he me’a ’ofa mo’o kamata ’aki tona ma’uli. (Te 15:13-15) Kapau ne’e hu mai te tagata kaugana ’aia mo hona ’ohoana, ’e toe ’ateaina anai mo ia. Kae kapau ne’e foaki age e tona pule hona ’ohoana matapule he’eki ’ateaina mai tona ’u ta’u gaue ’e fitu, ’e hoko atu pe anai te fakalogo ’a te fafine ’aia ki tona pule, ’o kau mai mo ’ana fanau. ’I te alu’aga ’aia, ’e feala pe ke filifili e te kaugana Hepeleo ke nofo ’i tona pule. Pea ’e puhi anai tona taliga ko he faka’iloga ’e kaugana anai ki tona pule ’o talu ai.— Ek 21:2-6; Te 15:16, 17.
Te ʼu Koloa Fakalaumalie
(Tetelonome 14:21) E mole kotou kai anai he manu ae nee mate mahaki: e ke foaki anai ia ia ki te matapule ae e nofo anai mo koe, ke ina kai, pe e ke fakatau anai ia ia ki he matapule; koteuhi ko koe ko he hahai maonioni [kia Sehova], tou Atua. E mole ke haka anai he uhii manu i te hua huhu o tana fae.
Te ’u Fehuʼi ’a Te Kau Lautohi
Kotea te ako ʼae ʼe tou taʼofi ʼi te tapu ʼaeni ʼe tuʼu ia Ekesote 23:19: “ʼE mole tonu anai ke fakamoho he ʼuhiʼi tao ʼi te huʼa pipi ʼo tana faʼe”?
Ko te fakatotonu ʼaia ʼae ʼe ʼasi tuʼa tolu ʼi te Tohi-Tapu ʼi te Lao ʼa Moisese, ʼe lava ʼaoga kia tatou ke tou mahino ki te meʼa ʼae ʼe tau mo feʼauga kia mata ʼo Sehova, mo tona manavaʼofa, pea mo tana aga fakapelepele. ʼE toe iloga ʼi te fakatotonu ʼaia tana fehiʼa ki te tauhi hala.—Ekesote 34:26; Tetelonome 14:21.
Ko te fakamoho ʼo te ʼuhiʼi tao peʼe ko he tahi age manu ʼi te huʼa pipi ʼo tana faʼe, ʼe fakafeagai ki te faʼahiga fakaʼaogaʼi ʼo te ʼu meʼa ʼae neʼe fakatupu e Sehova. Neʼe foaki e te ʼAtua ia te huʼa pipi ʼo te tao fafine moʼo fafaga ʼo tona kiʼi ʼuhi, heʼe ʼaoga ki tana tuputupu. ʼE ui e te tagata poto, ko te fakamoho ʼo he ʼuhiʼi tao ʼi te huʼa pipi ʼo tana faʼe, ʼe “mole ko he fakaʼapaʼapa ʼaia ki te felogoi ʼae neʼe fakatuʼutuʼu pea mo tapuakina e te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo he tao fafine pea mo tona kiʼi ʼuhi.”
Pea tahi ʼae meʼa, ʼe lau e ʼihi hahaʼi ko te fakamoho ʼo he ʼuhiʼi tao ʼi te huʼa pipi ʼo tana faʼe neʼe lagi ko he toʼotoʼoga fakapagani moʼo fakato te ʼua. Kapau koia ʼaia, pea neʼe lagi fakatuʼu te tapu ʼaia moʼo puipui ia te kau Iselaele mai te ʼu toʼotoʼoga fakapagani pea mo fakalialia ʼo te ʼu puleʼaga ʼi te ʼu tafaʼaki ʼo natou. Neʼe tapuʼi fakahagatonu ʼi te Lao ʼa Moisese ki te kau Iselaele ke mole natou mulimuli ki te ʼu lao ʼo te ʼu puleʼaga ʼaia.—Levitike 20:23.
ʼE fakaha tafito ʼi te lao ʼaeni ia te manavaʼofa lahi ʼo Sehova. Neʼe lahi te ʼu lao neʼe tapuʼi ai te fai ʼo he ʼu aga fakalialia ki te ʼu manu pea mo te ʼu fai tokoni ke ʼaua naʼa natou fai he ʼu aga ʼe mole tuha mo te aga ʼae ʼe tonu ke fai. Ohage la, ʼi te Lao neʼe tapuʼi ia te sakilifisioʼi ʼo he manu neʼe mole heʼeki ʼaho fitu tana nofo mo tana faʼe, mo te matehi fakatahi ʼo he manu mo tona ʼuhi ʼi te ʼaho e tahi, peʼe ko te matehi ʼi he fataʼi ia he manu lele mo tona ʼu foʼi moa, peʼe ko tona ʼu kiʼi ʼuhi.—Levitike 22:27, 28; Tetelonome 22:6, 7.
ʼE mahino mai, ko te Lao neʼe mole ko he fakatuʼutuʼu pe ʼo he ʼu fakatotonu pea mo he ʼu tapu. ʼI te ʼu lelei ʼae ʼe maʼu ʼi te Lao, ʼe ʼi ai tona ʼu pelesepeto moʼo akoʼi mai kia tatou ia te ʼu aga ʼae ʼe tonu ke fai, pea ʼe fakatata lelei e te ʼu pelesepeto ʼaia ia te ʼu kalitate fakaofoofo ʼa Sehova.—Pesalemo 19:8-12.
Lau ʼo Te Tohi-Tapu:
(Tetelonome 13:1-18) Kapau e malaga ake anai ia koe he polofeta pee ko he tagata faikikite ae e ina fakaha kia koe he fakailoga pee ko he mea fakaofoofo, 2 pea kapau e hoko anai te fakailoga aia mo te mea fakaofoofo aia, o mulimuli ki te mea ae nee ina fakaha kia koe, o ui: tou olo ia muli o ni ihi atua kehe, ko ni atua ae e mole ke iloi, pea tou tauhi natou, 3 e mole ke fakalogo anai ki te u palalau a te polofeta aia pee ko te tagata faikikite aia, koteuhi ko [Sehova], tokotou Atua, e ina ahiahii koutou ke iloi ai pe e kotou ofa [kia Sehova], tokotou Atua, i tokotou loto katoa pea mo tokotou laumalie katoa. 4 E kotou mulimuli anai [ia Sehova], tokotou Atua, pea e kotou matataku anai kia ia; e kotou tauhi anai ana folafola, e koutou fakalogo anai ki tona leo, e koutou tauhi anai kia ia, pea e kotou pipiki anai kia ia. 5 E tauteai anai ki te mate te polofeta aia pee ko te tagata faikikite aia, koteuhi nee palalau ia ia ke fakafehagai [kia Sehova], tokotou Atua, ae nee ina fakamavae koe mai te fenua o Esipito, pea nee ina haofaki koutou mai te fale o te popula, pea nee loto ia ia ke fakamaliu ia koe mai te ala ae nee fakatotonu e [Sehova], tou Atua, ke ke haele ai. E ke too anai i ai te kovi mai te lotolotoga o tau hahai. 6 Kapau e fakanekeneke fakafufu kia koe tou tehina, te foha o tau fae, pee ko tou foha, pee ko tau taahine, pee ko tou ohoana totonu, pee ko tou hoa ae e ke ofa ki ai o hage ko koe totonu, o ui atu: Ke ta olo o tauhi ki ni ihi atua kehe! ko ni atua ae e mole ke iloi pea nee mole iloi foki e au tamai; 7 kae ko ni atua o te u puleaga ae e natou a takatakai koutou, pe e ovi pee mamao, mai ae taupotu ki ae taupotu o te kele, 8 ke aua pe naa ke tali anai pea mo ke fakalogo anai ki ni palalau feia, pea ke aua naa mau anai e tou mata he ofa ki te tagata aia, e mole ke fakamauli anai ia ia, pea e mole ke uufi anai ia ia. 9 Kae e ke tamatei anai ia ia: e uluaki hiki anai tou nima, o tamatei ia ia, pea hoki hiki anai te nima o te hahai katoa. 10 E ke tuki makai anai ia ia ke mate, koteuhi nee faiga ia ia ke ke mavae mai [ia Sehova], tou Atua, ae nee ina fakamavae koe mai te fenua o Esipito, mai te fale o te popula. 11 E feia anai o tupu ke logo pea mo mataku ia Iselaele katoa, pea ke aua naa toe fai anai he agakovi feia ia koe. 12 Kapau e ke logo anai i he aho o uhiga mo he kolo i te u kolo ae nee foaki atu e [Sehova], tou Atua, ke ke nofo ai, e ui: 13 Nee i ai he kau tagata noa nee mavae maia koe pea nee natou fakahalai te hahai o te kolo aia, o ui: tou olo, o tauhi ki ni atua kehe, ki ni atua ae e mole kotou iloi. 14 E ke fai anai ni fekumi totonu o ke sivisivi anai pea mo ke fehufehui anai. Pe e mooni te mea aia, pe nee hoko mooni ia, pe nee fai mooni te mea fakalialia aia i lotomalie o ou? 15 Pea kapau e ke mau anai kua fai mooni te mea aena i lotomalie o ou, ke ke tamatei aki te heleta te hahai katoa o te kolo aia mo te u manu fuli, pea ke maumaui anai te kolo mo te u mea fuli ae e mau ai. 16 E ke tanaki anai te koloa katoa i lotomalie o te kolo, pea ke tutu katoa anai i te afi te kolo mo ona koloa fuli, ia mua o [Sehova], tou Atua: e tuu anai ia ko he tuuga mea maumau e mole toe fakatuu anai ia i he aho. 17 E mole ke too anai he mea i te u mea fuli ae kua tapui kia koe, o tupu ke fimalie te hauhau o [Sehova], pea ke ina fakaha anai tona manavaofa mo tona kalasia kia koe, o fakaliliu anai ia koe o kaugamalie, o hage ko tana fakapapau ki ou tamai, 18 mo kapau e ke fakalogo ki te leo o [Sehova], tou Atua, o tauhi ana folafola fuli ae e au tuku atu kia koe i te aho nei, pea mo fai te mea ae e lelei kia mata o [Sehova], tou Atua.
(Sopo 34:19) Ae e mole pe tokaga ki te mamalu o te kau lalahi, pea e mole pe fakakehekehei ia te tagata mau koloa mo te tagata masiva, koteuhi ko natou fuli ko te u gaueaga o ona nima?
(Taaga Lea 14:23) E mau e te u gaue fuli he totogi, kae ko te totogi o te lahi o te u palalau noa ko te hoge.
(Taaga Lea 20:1) E nukinuki te vino, pea e logoaa te u kava malohi; Ko ia ae e fakavalevale ki ai e mole poto.
(Pesalemo 9:19) Koteuhi e mole galo te tagata masiva o heegata, pea e mole puli te amanaki lelei o te kau masiva o heegata.
(Esaia 65:21-23) E natou fakatuu anai ni fale, pea e natou nonofo anai i ai; e natou to anai ni gaueaga vite, pea e natou kai anai onatou fua. 22 E mole anai natou fakatuu ni fale ke nofo ai he tahi kehe, pea e mole anai natou to ni gaueaga vite ke kai e he tahi kehe te fua; koteuhi e hage anai te u aho o taku hahai ko te u aho o te u akau, pea e fiafia anai aku kau filifiliia i te gaueaga o onatou nima. 23 E mole natou gaue anai ki te noa, pea e mole natou mau anai ni fanau ke sisio ki tonatou mamate. Koteuhi e natou liliu anai ko he lanu tapuakina a [Sehova], pea e nonofo anai anatou fanau mo natou.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 19-25 ʼO SULIO
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | TETELONOME 16-18
“Kotou Fakamauʼi ʼi Te Faitotonu”
(Tetelonome 16:18, 19) I te u kolo fuli ae e tuku atu anai e [Sehova], tou Atua, e ke fakanofo anai ni tui fakamaau mo ni ofisa ke natou fakamaaui te hahai i te faitotonu. 19 E mole ke fakahalai anai te fakamaau, e mole ke sio anai ki te tagata, pea e mole ke tali anai he molaga, koteuhi e fakakivi e te u molaga te u mata o te kau poto pea e natou fakahalahalai anai te u palalau o te kau agatonu.
(Tetelonome 17:4-6) Kapau e ina fakamatala anai kia koe, o ke logo totonu ki ai, e ke fai anai ni kumikumi totonu pe e mooni te mea aena, pe nee hoko mooni ia, pe nee fai mooni te mea fakalialia aena i Iselaele, 5 pea e ke aumai anai ki ou matapa te tagata aena pee ko te fafine aena, ae e ina fai anai te mea kovi aia, pea e ke tuki makai anai ia ia pe e ke tauteai anai ia ia ki te mate. 6 E tamatei anai ae e tonu ke mate i te fakamooni a te toko lua pee ko te toko tolu; e mole tamatei anai ia ia i te fakamooni a he foi toko tahi.
(Tetelonome 17:8, 9) Kapau e mole feala e he fono fakakolo ke ina fakamaaui he mea o uhiga mo he fakapo, pee ko he lavea pee ko he tahi ake mea, e feala anai ke ke alu o ave ia ia ki te kogamea ae e filifili anai e [Sehova], tou Atua. 9 E ke alu anai ki te kau faisakilifisio, te kau Levi, mo te tui fakamaau ae e gaue anai i te temi aena. E ke tuku anai kia natou, tau mea, pea e natou fakaha anai kia koe te tonu ae e tuku anai e te fakamaau.
it-1-F 410 ¶2
Kivi
Ko he tahi ’e kivi ne’e fakatata ki he tu’i fakamau kaka ’e mole ina fakahoko tana gaue ’i te faitotonu. ’E tou ma’u ’i te Lao ia te ’u fakatokaga ’o ’uhiga mo te ’u aga fakakaka, te ’u me’a ’ofa pe’e ko te faifakamau kae mole ni fakamo’oni, he ’e feala ’aki te ’u fa’ahi ’aia ke ina fakakivi’i he tu’i fakamau ’o mole feala ai ke ina fakahoko tana gaue ’i te faitotonu. “E fakakivi e te meaofa te u mata o natou ae e alaala.” (Ek 23:8) “E fakakivi e te u molaga te u mata o te kau poto.” (Te 16:19) Ko he tu’i fakamau, logo ai tana fakasiosio tonu pea mo tana faitotonu, ’e feala pe ke kaka’i e he me’a ’ofa ’e foaki age e he tahi ’e fakamau’i, tatau aipe pe ’e mole ina loto ki ai. ’E fakaha fakatomu’a mai e te Lao ia te ’u nunu’a kovi ’o te fakakivi’i e he tahi e te ’u me’a ’ofa pea mo te malualoi, he ’e ina ui fenei: “E mole ke sio anai ki te masiva o he tagata, pea e mole ke sio anai ki te mauhiga o he tagata.” (Le 19:15) Pe ’e malualoi pe’e fia lelei ki te haha’i, ’e mole tonu anai ke tautea’i e he tu’i fakamau ia he tagata ma’u koloa ’o tupu he ’e koloa’ia.—Ek 23:2, 3.
it-2-F 415 ¶2
Mataʼi Numelo
Lua. ʼI te Tohi-Tapu, ʼe tau ha te mataʼi numelo lua ʼi he aluʼaga ʼe fakamauʼi ʼi te telepinale. ’E hoki malohi he fakamo’oni mo kapau ’e palalau he toko lua. Ne’e tonu ke ma’u ni fakamo’oni ’e lua pe’e tolu, pea hoki ʼave he koga ki te ’u tu’i fakamau. ’E toe mulimuli ia te kokelekasio Fakakilisitiano ki te pelesepeto ’aia. (Te 17:6; 19:15; Mat 18:16; 2Ko 13:1; 1Ti 5:19; Hep 10:28) Ne’e mulimuli ia te ’Atua ki te fa’ahi ’aia ’i tana fakaha tona ’Alo ko he Haofaki’aga ma’a te malamanei. Ne’e ui fenei e Sesu: “Pea ʼe toe tohi fenei foki ʼi takotou Lao: ‘Ko he fakamoʼoni ʼa he toko lua, ʼe moʼoni.’ ʼE au fakamoʼoni ʼo ʼuhiga mo au totonu, pea ʼe toe fakamoʼoni foki ʼo ʼuhiga mo au ia te Tamai ʼae neʼe ina fekauʼi mai au.”— Soa 8:17, 18.
it-2-F 657 ¶3
Pelepitelo
Ne’e ma’u e te ’u pelepitelo ia te pilivilesio ’ae ke natou fakamahino te Lao ’a te ’Atua pea mo natou toe fakahoko foki mo te ’u gaue faifakamau ’i Iselaele. ’I te ’u kolo ’ae ne’e faigata’a ai te fai ’o he fakamau, ne’e faka’aoga’i ai te ’u pelepitelo ke natou tokoni ki te ’u tu’i fakamau. Pea tahi, ne’e natou fakamau’i te ’u alu’aga faigata’a ’ae ne’e mole feala ke fakamauʼi fakakolo. (Te 17:8, 9) Ne’e kole age kia natou ke natou tokoni ki te kau matu’a ’o te kolo ki te fakamauʼi ’o he alu’aga ne’e mate ai he tahi kae mole ilo’i tona tupu’aga. Ne’e fai tafito te fa’ahi ’aia ke muli’i lelei tona fakamauʼi ke ’aua na’a tuku te hala ki te kolo ’aia. (Te 21:1, 2, 5) Kapau ’e tukugakovi’i e he tagata ’ohoana maheka ia tona ’ohoana ne’e tono fakafufu, ne’e tonu ke ʼave ki te sagatualio, pea ne’e fai he felogoi e te pelepitelo pea mo Sehova, ke fakamauʼi fakahagatonu e Sehova ke ilo’i ai pe ’e lakahala ia te fafine pe’e kailoa. (Nu 5:11-31) Koia ne’e tonu ai ke faka’apaapa’i ia te ’u fakamau ’e fai e te kau pelepitelo pea mo te kau tu’i fakamau. Ko te mole faka’apa’apa pea mo talagata’a fa’ifa’italiha ne’e tu’a ai he tahi ki te mate.— Nu 15:30; Te 17:10-13.
Te ʼu Koloa Fakalaumalie
(Tetelonome 17:7) E uluaki hiki anai kia ia te nima o te u tagata fakamooni o tamatei ia ia, pea hoki muli atu anai te nima o te hahai katoa. E ke too anai i ai te kovi i te lotolotoga o Iselaele.
it-1-F 852
Fakamavae
’O mulimuli ki te Lao, ’e hoki hoko te alu’aga ’aia moka fakamo’oni he toko lua ki he me’a ne’e hoko. (Te 19:15) Ko te ’u fakamo’oni ’aia ’ae ’e nā ’uluaki tuki maka’i ia ia ’ae ne’e tukugakovi’i. (Te 17:7) ’E nā fakaha ai tanā mulimuli lelei ki te Lao ’a te ’Atua pea mo te ma’uhiga ’ae kia naua ia te ma’a ’i te kokelekasio ’o Iselaele. Ne’e feala ai ke ilo’i ai ’e mole ko he ’u fakamo’oni hala, ne’e mole fakavilivili fau kae ne’e fakakaukau’i lelei.
Lau ʼo Te Tohi-Tapu:
(Tetelonome 16:9-22) E ke lau anai ni vahaa e fitu; i te kamata hili anai o te hele tuusi fulumeto ki te fulumeto, e ke lau anai ni vahaa e fitu mai ai. 10 Pea e ke fai anai te aho o te Penikosite [kia Sehova], tou Atua, pea e ke fai anai ni molaga meaofa, o fakafuafua ki te lahi o te u tapuakina ae nee tuku atu kia koe e [Sehova], tou Atua. 11 E ke fakafiafia anai ia mua o [Sehova], tou Atua, i te kogamea ae e filifili anai e [Sehova], tou Atua, ke fakanofo ai tona huafa, ia koe, mo tou foha, mo tau taahine, mo tau tagata faifekau, mo tau fafine faifekau, mo te Levi ae e nofo mo koe, mo te matapule, mo te fanau ae kua mate ana matua, mo te fafine ae kua mate tona ohoana, ae e nonofo anai i lotomalie o ou. 12 E ke manatui anai nee ke popula i Esipito, pea e ke tauhi anai pea mo fai anai te u lao fuli aena. 13 E ke fai anai te aho o te u tapenakulo ia aho e fitu, moka ke tanaki anai te fua o tau hahaaga fulumeto mo tau tatauaga vite. 14 E ke fakafiafia anai i te aho aena ia koe, mo tou foha, mo tou ofafine, mo tau tagata faifekau, mo tau fafine faifekau, mo te matapule, mo te fanau ae kua mate ana matua, mo te fafine ae kua mate tona ohoana, ae e nonofo anai mo koe. 15 E ke fai anai te aho aena [kia Sehova], tou Atua, ia aho e fitu, i te kogamea ae e filifili anai e [Sehova]; koteuhi e tapuaki anai kia koe [ia Sehova], tou Atua, i te u taukai fuli pea mo te gaue fuli o ou nima, pea e ke fiafia mooni anai. 16 E liuga tolu anai i te tau, te olo anai te u tagata fuli kia mua o [Sehova], tou Atua, i te kogamea ae e ina filifili anai: i te aho o te pane hala fakatupu, i te aho o te Penikosite, mo te aho o te u tapenakulo. E mole olo anai kia mua o [Sehova] mo te u nima atea. 17 E tahi foaki anai e te tagata te mea ae e ina fealagia, o mulimuli ki te tapuakina ae e tuku anai kia ia e [Sehova], tou Atua. 18 I te u kolo fuli ae e tuku atu anai e [Sehova], tou Atua, e ke fakanofo anai ni tui fakamaau mo ni ofisa ke natou fakamaaui te hahai i te faitotonu. 19 E mole ke fakahalai anai te fakamaau, e mole ke sio anai ki te tagata, pea e mole ke tali anai he molaga, koteuhi e fakakivi e te u molaga te u mata o te kau poto pea e natou fakahalahalai anai te u palalau o te kau agatonu. 20 Kae e ke mulimuli anai ki te faitotonu, o tupu ke ke mauli anai pea mo ke mau tofiga te fenua ae e foaki anai kia koe e [Sehova], tou Atua. 21 E mole ke fakatuu anai he taulaatua ia tafa o te aletale ae e ke fakatuu anai [kia Sehova], tou Atua. 22 E mole ke fakatuu anai he maka tapu. Koteuhi ko te u mea aia e fakalialia ki ai [ia Sehova], tou Atua.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 26 ʼO SULIO –1 ʼO ʼAUKUSITO
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | TETELONOME 19-21
“ʼE Maʼuhiga Kia Sehova Ia Te Maʼuli ʼo Te Tagata”
(Tetelonome 19:2, 3) E ke filifili anai ni kolo e tolu i te lotomalie o te fenua ae e tuku atu anai kia koe e [Sehova], tou Atua, ke ke mau tofiga ai. 3 E ke tofa anai ni ala ki te u kolo aena, pea e ke vahe tolu anai te fenua ae e foaki atu kia koe e [Sehova], tou Atua, ke ke mau tofiga ai. Ko te mea aena, o tupu ke feala te hola o te tagata fakapo ki te u kolo aena.
(Tetelonome 19:10) O tupu ke aua naa liligi te toto maa i lotomalie o te fenua ae e foaki atu kia koe e [Sehova], tou Atua, ke ke mau tofiga pea ke aua naa ke agahala anai i he fakapo.
(Tetelonome 19:11-13) Kae kapau e hola anai he tagata ki he kolo o te u kolo aena, kae nee ina teuteui ni puleaki kovi i tona fehia ki tona oloi, pea nee ina lamalama ia ia o taai o tupu ai tona mate, 12 e fekaui anai e te kau fakamatuatua o te kolo ke puke ia ia o tuku kia nima o te tagata totogi toto, o tupu ke tamatei ia ia. 13 E mole mau anai e tou mata te ofa kia ia, kae e ke too anai mai Iselaele te toto o te tagata maa, pea e ke manuia anai.
Faʼifaʼitakiʼi Te Faitotonu Mo Te Manavaʼofa ʼo Sehova
4 Neʼe fakatuʼutuʼu e Sehova ke faigafua te kaku ʼa he tahi ki te ʼu kolo ʼaia ʼe ono ʼo te haofaki. Neʼe ina fakatotonu ki te kau Iselaele ke filifili he ʼu kolo ʼe tolu ʼi te ʼu kau vai tafe takitahi ʼo te Solotane. Kotea tona tupuʼaga? Ke faigafua kia ia ʼae ʼe hola ke ina maʼu vave he kolo. (Num. 35:11-14) Neʼe taupau lelei te ʼu ala ʼae neʼe taki ki te ʼu kolo ʼaia. (Tet. 19:3) Neʼe ko te agamahani ʼi Suta, ko te fakatuʼu he ʼu fakahinohinoʼaga ʼi te ʼu ala, ke faigafua kia ia ʼae ʼe hola ke ina maʼu vave te kolo. He koʼe neʼe fakafaigafua e Sehova ke maʼu vave te ʼu kolo ʼo te haofaki ʼi Iselaele? Naʼa fokifa ʼe hola he Iselaele ki he fenua matapule, pea mo tauhi ai leva ki te ʼu ʼatua loi.
Faʼifaʼitakiʼi Te Faitotonu Mo Te Manavaʼofa ʼo Sehova
9 Ko te tahi tupuʼaga ʼo te fakatuʼutuʼu ʼo te ʼu kolo ʼo te haofaki, ʼe ko te puipui ʼo te kau Iselaele ke ʼaua naʼa natou matehi he tahi neʼe mole ina fai he meʼa ʼe kovi. (Tet. 19:10) ʼE ʼofa ia Sehova ki te maʼuli kae ʼe fehiʼa ki te faifakapo. (Taag. 6:16, 17) Ko Sehova ko te ʼAtua ʼe faitotonu pea mo maʼoniʼoni, koia ʼe mole feala ke ina meʼa noaʼi ia he tahi neʼe matehi fakatuʼutamaki. Ko ia ʼae neʼe ina matehi he tahi kae neʼe mole ina fakatuʼutuʼu, ʼe feala pe ke fakaha age ki ai te manavaʼofa. Kae ʼe tonu muʼa ke ina fakamahino ki te kau tagata ʼafeā te aluʼaga ʼae neʼe hoko. Kapau ʼe fakafuafua e te kau tagata ʼafeā neʼe ko he aluʼaga neʼe hoko fakatuʼutamaki, pea ʼe tonu kia ia ʼaia neʼe ina fai te fakapo ke nofo ʼi te kolo ʼo te haofaki ʼo kaku ki te mate ʼo te pelepitelo lahi. Koia neʼe ʼi ai ʼihi neʼe natou nonofo ai ʼo kaku ki tonatou mate. ʼAki te fakatuʼutuʼu ʼaia neʼe mahino ai ki te kau Iselaele ko te maʼuli ʼe taputapu. Kapau neʼe natou fia fakaʼapaʼapa kia Ia ʼae neʼe ina foaki age te maʼuli, ʼe tonu ke natou fai ia meʼa fuli ke ʼaua naʼa hoko he aluʼaga ʼe feala ke tuʼutamakiʼia ai he tahi.
it-2-F 892
Toto
’E ma’u e te tagata ia te fakagafua ’ae ke ina faka’aoga’i lelei te ma’uli ’ae ne’e foaki age e te ’Atua pea ko ’ae ’e pule ki tona ma’uli ’e hu’i ma’ua ki te ’Atua. ’E ha ia te alu’aga ’aia ’i te ’u palalau ’ae ne’e fai e te ’Atua ki te tagata faifakapo ko Kaino: “E tagi mai kia au te leo o te toto o tou tehina mai te kele.” (Sen 4:10) Ma’ia mo te tagata ’ae ’e fehi’a ki tona tehina pea mo faka’amu ki ai ke mate, peʼe ina fai he ’u fasitu’u pe’e ina fai he ’u fakamo’oni loi ’o ’uhiga mo ia ke tu’utamaki ai tona ma’uli, ’e lakahala ia ’uhi ko te toto ’o tona tatau.— Le 19:16; Te 19:18-21; 1So 3:15.
Te ʼu Koloa Fakalaumalie
(Tetelonome 21:19) E too anai ia ia e te tamai mo te fae, o ave ki te kau fakamatuatua o tona kolo, o ave ki te matapa o te kogamea ae e nofo ai ia ia.
it-2-F 1106 ¶1
Telepinale
Ne’e tu’u te telepinale ’o te fenua ’i te matapa ’o te kolo. (Te 16:18; 21:19; 22:15, 24; 25:7; Lu 4:1) Ka tou palalau ki te “matapa,” ne’e faka’uhiga ki te fa’ahi lau’atea ’i te loto kolo ’ae ne’e tu’u ovi ki te matapa. ’I te matapa, ne’e lau ai ia te Lao ki te haha’i ’ae ne’e fakatahi’i pea mo tala ai te ’u fakatotonu. (Nee 8:1-3) ’I te matapa, ne’e faigafua ia te ma’u ai ni fakamo’oni ’o ’uhiga mo te ’u alu’aga ’o te kolo, ohage la ko te fakatau ’o ni koloa pea mo ni’ihi atu me’a, kote’uhi ’e feolo’aki ai te haha’i ’i te ’aho katoa. Ko te fakahoko ’o te fakamau ’i te matapa, ne’e feala ke tokakaga ai te kau tu’i fakamau ke faitotonu ia tanatou fa’ahiga fakamau pea mo te ’u tonu ’ae ’e natou to’o. Ne’e lagi teuteu’i he nofo’aga ’o te kau tu’i fakamau ovi ki te matapa ke fimalie ia te fakahoko ai ’o tanatou gaue. (Sop 29:7) Ne’e foli e Samuele ’o fakalaka ’i Petele, mo Kilikale pea mo Misipa ’o “ina fakamaaui ia Iselaele i te u kogamea fuli aena,” mo Lama ’ae ne’e tu’u ai tona ’api.— 1Sa 7:16, 17.
Lau ʼo Te Tohi-Tapu:
(Tetelonome 19:1-14) Ka kapu anai e [Sehova], tou Atua, te u puleaga kae e ina tuku atu anai kia koe tonatou fenua, ka ke kapu anai natou kae e ke nofo anai i onatou kolo mo onatou fale, 2 e ke filifili anai ni kolo e tolu i te lotomalie o te fenua ae e tuku atu anai kia koe e [Sehova], tou Atua, ke ke mau tofiga ai. 3 E ke tofa anai ni ala ki te u kolo aena, pea e ke vahe tolu anai te fenua ae e foaki atu kia koe e [Sehova], tou Atua, ke ke mau tofiga ai. Ko te mea aena, o tupu ke feala te hola o te tagata fakapo ki te u kolo aena. 4 E fakatuu te lao aena ki te tagata ae nee ina fai he fakapo i he tuutamaki kae nee mole nofo ia ia mo hona fehia ki ae kua mate, o tupu ke feala ke hola ia ia ki he kolo i te u kolo aena pea ke haofaki ai tona mauli. 5 Koeni ni faifaitakiaga: o hage la ko he tagata ae nee alu mo he tahi tagata ki te vao matua o ta akau. Nee ina hiki leva tana toki o tuusi te akau, pea nee to leva te kanoi toki i te esia o te toki o tau ki tona hoa o tupu ai tona mate. Ko te tagata aena nee ina fai te tuutamaki e feala anai ke hola ki he kolo i te u kolo aena ke haofaki ai tona mauli. 6 E mole tonu anai ki te tagata totogi toto, i te lahi o tona ita, ke ina tuli pea ke ina mau te tagata fakapo o tamatei, o tupu ko te loa o te ala. Koteuhi e mole tonu ke mate te tagata fakapo, koteuhi nee mole nofo ia ia i mua atu mo hona ita ki te tagata ae kua mate. 7 Koia ae e au tuku atu ai kia koe te fakatotonu aeni: Ke ke filifili anai kia koe ni kolo e tolu. 8 Kapau e fakalahi anai e [Sehova], tou Atua, tou fenua, o hage ko tana fakapapau ki au tamai, pea kapau e ina foaki atu anai kia koe te fenua katoa ae nee ina fakapapau ke foaki ki au tamai, 9 kehe pe ke ke tauhi mo ke fai te u folafola fuli aena e au tuku kia koe i te aho nei, pea ke ke ofa [kia Sehova], tou Atua, pea ke ke haele tuumau i ona ala, e ke toe fakalahi anai te u kolo aena e tolu ki ni ihi ake kolo e tolu, 10 o tupu ke aua naa liligi te toto maa i lotomalie o te fenua ae e foaki atu kia koe e [Sehova], tou Atua, ke ke mau tofiga pea ke aua naa ke agahala anai i he fakapo. 11 Kae kapau e hola anai he tagata ki he kolo o te u kolo aena, kae nee ina teuteui ni puleaki kovi i tona fehia ki tona oloi, pea nee ina lamalama ia ia o taai o tupu ai tona mate, 12 e fekaui anai e te kau fakamatuatua o te kolo ke puke ia ia o tuku kia nima o te tagata totogi toto, o tupu ke tamatei ia ia. 13 E mole mau anai e tou mata te ofa kia ia, kae e ke too anai mai Iselaele te toto o te tagata maa, pea e ke manuia anai. 14 E mole ke fetogi anai te u tuakoi o tou api ae nee fakatuu e ou tupuaga, i te tofiga ae e ke mau anai mai [ia Sehova], i te fenua ae e foaki atu anai kia koe e [Sehova], tou Atua.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 2-8 ʼO ʼAUKUSITO
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | TETELONOME 22-23
“ʼE Ha ʼi Te Lao Te ʼOfa ʼo Sehova Ki Te ʼu Manu”
(Tetelonome 22:4) Kapau e ke sio anai e toka ki lalo i te ala te asino o tou tehina, pee ko tana pipi tagata, aua naa ke hola i tou tehina, kae e ke tokoni anai kia ia o fakatuu ki oluga tana manu.
(Tetelonome 22:6, 7) Kapau e ke mau anai i tou ala he fatai o he manulele, i oluga o he akau pee i te kele, mo ni uhi pea mo ni fua, kae moe te fae i oluga o te u uhi pee ko te u fua, e mole ke too anai te fae mo ona uhi. 7 E ke tuku anai ke alu te fae, kae e ke too anai te u uhi, o tupu ke ke manuia mo ke mauli fualoa.
(Tetelonome 22:10) E mole ke laga anai tau gaueaga ki he pipi mo he asino ae kua hai fakatahi ki te saliote.
it-1-F 868
Amoga
’I te temi mu’a, ne’e faka’aoga’i mahani te ’u manu mo’o fe’ave’aki ni ’uta. Kapau ’e sio he tagata Iselaele ki he asino ’a he tagata ’e fehi’a ai ’e tata’o e he ’amoga, ’e mole ina li’aki anai kae ’e tonu anai ke ina haofaki te manu. (Ek 23:5) Ko te kupu “ʼamoga” ’e ko te me’a ’ae ’e feala ke ’amo e te manu, ʼo hage ko tona ui “ni kavega o ni hosi e lua.”— 2Ha 5:17.
it-1-F 635 ¶2
Tetelonome
’I te Tetelonome, ’e fakaha te ma’uhiga ’o te gaohi lelei’i ’o te ’u manu. Ne’e mole feala ki te kau Iselaele ke natou to’o he manulele ’e moe ’i tona fata’i he ’e ina lolotoga puipui ’ona ’uhi. Ne’e feala ke natou ʼave te ’u ’uhi kae natou tuku age te fa’e ke toe ma’u hona tahi ’u ’uhi. (Te 22:6, 7) Ne’e mole tonu ke ’ai fakatahi e he tagata gaue kele ia he ’asino mo he pipi tagata, ke ’aua na’a mamahi ia te manu ’ae ’e vaivai age. (22:10) Ne’e mole tonu ke fakagutu te pipi tagata moka ina momosi te fulumeto na’a pakupaku ka’e leta te fulumeto.— 25:4.
‘ʼAua Naʼa Koutou ʼAmo He ʼAkau ʼAmo ʼe Mole Alutahi’
OHAGE ko takotou sio ʼi heni, ʼe mole fimalie te kamelo pea mo te vitulo ʼaeni ʼae ʼe nā fuli fakatahi te kele. Ko te gaue fakatahi ʼa te ʼu manu lualua ʼaia ʼi te ʼakau toho, ʼe fakakinakina koteʼuhi neʼe fakatuʼutuʼu te ʼakau toho ki he ʼu manu e lua ʼe tauʼaki tatau tonā lahi pea mo tonā malohi. ʼI tana tuʼania ki te maʼuli lelei ʼo te taʼi manu ʼaia neʼe fakatuʼutuʼu ki te gaue feia, neʼe ui fenei e te ʼAtua ki te kau Iselaele: “ʼAua naʼa ke fakatahiʼi he vitulo pea mo he asino ki tau gaue fuli kele.” (Tetelonome 22:10) Ko te pelesepeto ʼaia ʼe toe fakaʼuhiga tatau pe ki he vitulo pea mo he kamelo.
ʼI te agamahani, ʼe mole fakakinauʼi anai e he tagata gaue kele he meʼa faigataʼa feia ki tana ʼu manu. Kae kapau leva ʼe mole ʼi ai hana ʼu vitulo e lua, ʼe lagi ina fakatahiʼi anai ki he ʼakau toho te ʼu manu ʼae ʼe ina maʼu. ʼE iloga ia neʼe ko te meʼa ʼaia ʼae neʼe fai e te tagata gaue kele ʼae ʼe tuʼu ʼi te pāki. ʼUhi ko te kehekehe ʼo tonā lahi pea mo tonā mamafa, neʼe lagi faiga malohi te manu ʼae ʼe vaivai age ke ina muliʼi te manu ʼae ʼe malohi age, ʼae neʼe lagi mamafa tana kavega.
Te ʼu Koloa Fakalaumalie
(Tetelonome 23:19, 20) E mole ke fakamaua anai ki tou tehina he tupu o he paaga, pee ko he magisi, pee ko he mea pe ae nee ke foaki maua kia ia. 20 E feala anai ke ke too he tupu i te matapule, kae e mole ke too anai he tupu i tou tehina, o tupu ke tapuaki [e Sehova], tou Atua, kia koe i au gaue fuli i te fenua ae e ke ulu anai ki ai o mau tofiga.
it-1-F 629
Ma’ua, Tu’u ma’ua
Ko te ma’ua ’e ko te fa’ahi ’ae ’e tonu ke foaki, pe’e fakama’ua ke totogi pe’e tonu ke liufaki. ’I te temi ’o te kau Iselaele, ne’e tu’u ma’ua tafito ’ihi ’uhi ko te ’u faigata’aʼia fakapa’aga. Ki he tagata Iselaele, ne’e ko he mala’ia ia he tu’u ma’ua, kote’uhi ’e liliu te tagata kole ma’ua ko he kaugana ’o te tagata ’ae ’e ina foaki. (Taa 22:7) Ko te tupu’aga la ’aia ’o te kole e te ’Atua ki te kau Iselaele ke natou lotofoaki pea mo manava’ofa moka natou tokoni ki ’onatou tehina, ’o mole natou fakama’ua ke liufaki fakalahi age kae natou faigata’aia. (Ek 22:25; Te 15:7, 8; Pes 37:26; 112:5) Kae ne’e feala ke ina fakama’ua he tukuhau ki te kau matapule. (Te 23:20) Ki ’ihi kau Sutea, ne’e fai tafito pe ia te fa’ahi ’aia kia natou ’ae ’e to’o ma’ua kae mole kia natou ’ae ’e tau mo ni faigata’aʼia. Pea tahi, ne’e nonofo fakatemi pe ia te kau matapule ’i Iselaele, pea ’i te agamahani, ’e natou totogi ni tukuhau, kote’uhi ka natou foaki, ’e natou toe fakamaʼua mo natou he ’u tukuhau.
Lau ʼo Te Tohi-Tapu:
(Tetelonome 23:1-14) Ko ae kua lavea ona foi tega pee kua motu tona koga fakatagata, e mole ulu anai ki te fakatahiga o [Sehova]. 2 E mole ulu anai ki te fakatahi o [Sehova] ia ia ae nee tupu mai he fakatahi ae e tapu; e tatau mo tona hogofulu taitupu e mole ulu anai ki te fakatahiga o [Sehova]. 3 E mole ulu anai te Amone mo te Moape ki te fakatahiga a [Sehova]; e tatau mo anatou hogofulu taitupu e mole ulu anai ki te fakatahiga o [Sehova], 4 o tupu nee mole natou hau ki okotou mua mo he pane mo he vai i te aho ae nee kotou fagona ai i te ala, i te hili o takotou mavae mai Esipito, kae nee natou totogi paaga ia Palaame, foha o Peoli, mai Petoli i Mesopotamia, ke ina tuku he malaia kia koe. 5 Kae nee mole fia logo [ia Sehova], tou Atua, kia Palaame. Pea nee fetogi e [Sehova], tou Atua, te malaia aki te tapuakina, koteuhi e ofa [ia Sehova], tou Atua, kia koe. 6 E mole ke kumi anai i he aho te malolo mo te lelei o te u hahai aena e lua i te temi katoa o tou mauli. 7 E mole ke fehia anai ki te Etome, koteuhi ko tou tehina ia ia; e mole ke fehia anai ki te tagata Esipito koteuhi nee ke nofo matapule i tona fenua; 8 ko te u foha ae e tupu anai kia naua i te tolu taitupu e ulu anai ki te fakatahiga o [Sehova]. 9 Ka ke alu anai o tau ki ou fili, pea ka ke fakatuu anai tou nofoaga solia, ke ke tokaga pe ki te u mea fuli ae e fakatupu uli. 10 Kapau e mau anai ia koe he tagata uli, o tupu ko he tuutamaki i te pouli, e mavae anai ia ia i te nofoaga solia, pea e mole toe ulu anai ia ki loto i te aho katoa aena. 11 I te afiafi e fakamaa anai ia ia i te vai, pea i te to o te laa e feala anai ke toe ulu ia ia ki loto o te nofoaga solia. 12 E ke vahei anai he kogamea kehe i fafo o te nofoaga solia, pea e ke alu anai ki ai o faifekau. 13 E ke mau anai i tau kavega he mea gaue. Ka ke sike anai i te vao, e ke keli anai he kii luo o fai ki ai tau faifekau, pea e ke tanu anai tau faifekau ia mua o tau toe ulu ki te loto nofoaga. 14 Koteuhi e haele [ia Sehova], tou Atua, i te lotolotoga o tou nofoaga solia, o puipui ia koe mo haofaki ia koe mai ou fili. Koia e tonu ai ke maa tou nofoaga solia, ke aua naa sio anai [ia Sehova] ki he mea fakalialia i tou nofoaga, pea ke mafuli kehe ai anai ia Sehova maia koe.
(Taaga Lea 12:10) E tokaga te tagata agatonu ki tana faga manu, kae e fakopo te loto o te kau agakovi.
(Taaga Lea 3:1) Sioku foha, aua naa galo aku akonaki ia koe, pea ke taupau e tou loto aku pelesepeto.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 9-15 ʼO ʼAUKUSITO
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | TETELONOME 24-26
“ʼE Ha ʼi Te Lao Te ʼOfa ʼo Sehova Ki Te Hahaʼi Fafine”
(Tetelonome 24:5) Ka ohoana foou leva he tagata, e mole alu anai ia ia o solia, pea e mole tuku anai kia ia he kavega; e ateaina anai ia ia ki tona famili i te tau katoa, pea e ina fakafiafiai anai te fafine ae nee ohoana mo ia.
(Tetelonome 24:19-21) Ka ke tanaki anai te fulumeto o tau gaueaga, pea ka galo anai ia koe he fuhiga fulumeto i te gaueaga, e mole ke toe liliu anai ki muli o too ia ia: e ke tuku anai ia ki te matapule, mo te fanau ae e hala matua, mo te fafine ae e hala ohoana, o tupu ke tapuaki kia koe [ia Sehova], tou Atua, i te u gaueaga fuli o tou nima. 20 Ka ke toli anai ou olive, ke aua naa ke toe toli te mea ae e toe: e ke tuku anai ia ki te matapule, mo te fanau ae e hala matua, mo te fafine ae e hala ohoana. 21 Ka ke toli anai te u fua o tou vite, ke aua naa ke toe tanaki anai te mea ae e toe: e ke tuku anai ia ki te matapule, mo te fanau ae e hala matua, mo te fafine ae e hala ohoana.
(Tetelonome 25:5, 6) Ka nonofo fakatahi anai ni tehina, pea kapau e mate anai he tahi o natou kae nee mole mau hona foha, e mole toe ohoana anai ia ia ae kua mate tona ohoana ki tua o te famili mo he tahi kehe; kae e alu anai te tehina totonu o tona ohoana ki te fafine, o ohoana mo ia. 6 Ko te uluaki foha ae e fanaui anai e te fafine e ina too anai te higoa o te tehina ae kua mate, o tupu ke aua naa molehi tona higoa i Iselaele.
it-1-F 874 ¶4
Fafine
Ma’ia mo te ’u lao fakasolia, ne’e ina fakafealagia ki te tagata ’ae ’e fo’ofo’ou ’ohoana ke ’ateaina ’i te ta’u katoa. Ne’e fai te fakatu’utu’u ke feala ki te taumatu’a fo’ou ke ma’u hanā fanau, ke fakafimalie ki te fa’e mo kapau ’e puli tona ’ohoana pe’e mate ’i te tau.— Te 20:7; 24:5.
it-1-F 994 ¶3
Tae ’o Te Fulumeto, Tu’usi Te Fulumeto
’E mahino ia, ne’e fakalotomalohi’i te kau Iselaele ke natou lotofoaki, mo loto’ofa pea mo falala ki te tapuakina ’a Sehova, ko te fakatu’utu’u lelei ’aia ma’a te kau masisiva ’o te fenua, ne’e mole tonu ke ina fakalotomalohi’i ia te piko. ’E tou mahino ai ki te ’u palalau ’a Tavite: “E heeki au sio nee siaki te tagata agatonu, pe nee kai kolekole tona hakoga tana pane.” (Pes 37:25) ’I tanatou faka’aoga’i te ’u fakatu’utu’u ’ae ne’e fai ma’a natou e te Lao pea mo tanatou gaue kinakina, ne’e mole feala ke pakupaku ia te tagata masiva pea ne’e mole ’aoga kia natou mo ’anatou fanau ke natou kole mo’i pane.
w11-F 1/3 23
Kua Kotou Iloʼi Koa ?
’I te Iselaele ’o te temi mu’a, kapau ’e mate he tagata kae mole ’i ai hona foha, ’e tonu leva ki tona tehina ke ’ohoana mo te fafine vitua ke tupu mai ai he hako pea ke ma’uli te hologa ’o te tagata ’ae kua mate. (Senesi 38:8) Ne’e tohi leva te fakatu’utu’u ’aia ki te Lao ’a Moisese, ’ae ne’e fakahigoa’i ko te ’ohoana mo he holotu’a. (Tetelonome 25:5, 6) ’I te alu’aga ’o Poase, ’ae ’e fakamatala ’i te tohi ’o Lute, ’e ha mai ai ne’e feala ki ’ihi atu tagata ’i te famili ’o te tagata ’ae kua mate ke ’ohoana mo te fafine vitua, mo kapau kua mamate fuli ’ona tehina.— Lute 1:3, 4; 2:19, 20; 4:1-6.
Ne’e kei fakahoko pe te ’ohoana mo he holotu’a ’i te temi ’o Sesu, he ’e fakamo’oni ki ai ia te kau Satuseo ia Maleko 12:20-22. Ki te tagata faihisitolia Sutea ko Flavius Josèphe, ’i te ’uluaki sekulo, ne’e feala ki te fakatu’utu’u ’aia ke taupau ai te matu’a higoa, mo te ’u koloa ’o te famili pea mo foaki ia te ’u me’a ’ae ’e ’aoga ki te fafine vitua. ’I te temi ’aia, ne’e mole feala ke ma’u e te fafine ia te ’u koloa ’o tona ’ohoana. Kae kapau ’e tupu mai he fanau mai te ’ohoana ’a te fafine vitua mo tona holotu’a, ne’e feala ai ke taupau ia te ’u koloa ’o te tagata ’ae kua mate.
Te ʼu Koloa Fakalaumalie
(Tetelonome 24:1) Kapau nee too leva e he tagata he fafine o ohoana mo ia, pea ka fai atu kua puli te ofa o te tagata ki te fafine, koteuhi nee mau e te tagata i tona ohoana he mea fakaufiufi, e fai anai e te tagata he tohi mavete o tuku kia nima o te fafine, pea e ina fekau anai te fafine ke mavae ʼi tona api.
it-1-F 657 ¶5
Mavete
Tohi Mavete. ’E mole feala ke tou ui ne’e lahi te ’u mavete ki muli age ’uhi ko te faigafua ’i te Lao ’a Moisese ia te mavete ’a he tagata ’ohoana Iselaele. Ke feala he mavete, ne’e tonu ke mulimuli ki he ’u fakatu’utu’u. Ne’e tonu ke fai e te tagata ’ohoana he tohi mavete ma’a tona ’ohoana. Pea ne’e tonu ke ina fakato’o ki ai te tohi ’aia pea mo fakamavae mai tona ’api. (Te 24:1) Logo la ’e mole foaki ’i Tohi-Tapu ni ’ihi atu fakamahino ’o ’uhiga mo te alu’aga ’aia, kae ne’e tonu mu’a ke pau’i mai ni tagata fakapotopoto ke natou faiga’i ke fai he fakatokatoka. Ko te temi ’ae ne’e fakatu’utu’u ki te teuteu’i ’o te tohi mavete, ne’e feala ai ki te tagata ke ina fakakaukau’i te tonu ’ae ka ina to’o. Ne’e tonu ke ’i ai he tupu’aga ke mavete ai mo tona ’ohoana, pea ne’e lahi mo te ’u fakama’ua ne’e tu’u ai mo’o fakalotovaivai’i ia natou ’ae ’e kole mavete. Ne’e fai ia te fakatu’utu’u ’aia mo’o puipui ia te ’u alikisia’aga pea mo te ’u koloa ’o te fafine. ’E mole fakaha mai ’i te Tohi-Tapu ia te ’u me’a ’ae ne’e tu’u ’i te “tohi mavete.”
(Sop 31:1) Nee au fai he fakapapau mo oku mata, e mole au sio manumanu anai ki he taahine taupoou.
Lau ʼo Te Tohi-Tapu:
(Tetelonome 26:4-19) E too anai e te tagata faisakilifisio te kato mai ou nima, pea e ina tuku anai ia kia mua o te aletale o [Sehova], tou Atua. 5 Pea e ke toe palalau anai o fakaha ia mua o [Sehova], tou Atua: Ko taku tamai ko he tagata Alamea ae nee taka fenua; nee hifo leva ia ki Esipito mo he kii toko lavaki, o nofo i ai. Kae nee liliu leva ia i ai ko he puleaga lahi, mo malohi, mo kaugamalie. 6 Nee gaohi kovii leva matou e te kau Esipito, nee natou tauteai leva matou, pea nee natou toe hilifaki leva kia matou he gaue popula mamafa. 7 Nee matou kalaga leva [kia Sehova], te Atua o amatou tamai. Nee logo leva [ia Sehova] ki omatou leo pea nee sio leva ia ki tomatou gaohi kovii, mo tomatou kinakina, mo tomatou fakaofaofa. 8 Pea nee ina fakamavae leva matou mai Esipito, i tona nima malohi mo tona nima mafao, aki ni milakulo mo ni mea fakapunamauli. 9 Nee ina aumai leva matou ki te kogamea aeni, pea nee ina foaki mai leva kia matou te fenua aeni, fenua ae e tafe ai te hua manu mo te meli. 10 Koia i te aho nei, e au aumai ai kia koe, [Sehova], te u uluaki fua o te kele ae nee ke foaki mai kia au! E ke tuku anai te u mea aena ia mua o [Sehova], tou Atua, pea e ke punou anai ia mua o [Sehova], tou Atua. 11 Pea osi, e ke fakafiafia anai mo te Levi, mo te matapule ae e nofo i te lotomalie o ou, ki te u mea lelei fuli ae nee foaki atu kia koe mo tou famili e [Sehova], tou Atua. 12 I te tau tolu fuli, e hoko anai te tau o te vahe hogofulu. Ka osi anai tau too te vahe hogofulu ae ko te vahe hogofulu o au mea fuli, e ke tuku anai ia ki te Levi, mo te matapule, mo te fanau ae e hala matua, mo te fafine ae e hala ohoana. E natou kai anai ia pea e natou makokona anai i te kogamea ae e ke nofo ai. 13 E ke ui anai ia mua o [Sehova], tou Atua: Kua au too i oku fale te mea ae nee fakatapui [kia Sehova], pea kua au foaki ia ki te Levi, mo te matapule, mo te fanau ae e hala matua, mo te fafine ae e hala ohoana, o mulimuli ki au fakatotonu fuli ae nee ke tuku mai kia au; nee mole pe la au maumaui he lao e tahi i au lao, pea nee mole au galoi he lao e tahi. 14 Nee mole au kai leva he koga o te vahe hogofulu i te temi ae nee au nofo ai i te putu, nee mole au too he mea i ai o fakaaoga ki he mea uli, pea nee mole au foaki he mea o uhiga mo he mate; nee au fakalogo leva ki te leo o [Sehova], toku Atua, pea nee au fai leva o mulimuli ki te u lao fuli ae nee ke tuku mai kia au. 15 Ke ke sio mai tou nofoaga maonioni mai te atu lagi, pea ke ke tapuaki anai ki tau hahai ko Iselaele mo te kele ae nee ke foaki mai kia matou, o mulimuli ki tau fakapapau ae nee ke fai ki amatou tamai, io, te fenua ae e tafe ai te hua manu mo te meli. 16 I te aho nei, e fakatotonu e [Sehova], tou Atua, kia koe, ke ke fai te u lekula mo te u lao aena; ke ke tauhi natou pea mo ke fai natou i tou mauli mo tou loto katoa, pea mo tou laumalie katoa. 17 I te aho nei, nee ke mau leva mai [ia Sehova] te fakapapau ae ke nofo ia ia ko tou Atua, o tupu ke ke haele i ona ala, pea mo ke tauhi ana lao, mo ana folafola, mo ana lekula, pea mo ke fakalogo ki tona leo. 18 I te aho nei, nee mau leva e [Sehova] mai ia koe te fakapapau ae ke ke nofo ko tana hahai, ae e mauhiga kehe kia ia, o hage ko tana ui atu kia koe, pea mo ke tauhi ana folafola fuli, 19 o tupu ke ina foaki atu kia koe, i oluga o te u puleaga fuli ae nee ina fakatupu, te uluaki tuulaga i te kololia, mo te logologona pea mo te mamalu, pea ke ke liliu ko he hahai maonioni [kia Sehova], tou Atua, o mulimuli ki tana folafola.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 16-22 ʼO ʼAUKUSITO
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | TETELONOME 27-28
“’E Ke Ma’u Anai Te ʼu Tapuakina Fuli ʼAeni”
(Tetelonome 28:1, 3-6) Kapau e ke fakalogo ki te u lao a [Sehova], tou Atua, o tauhi pea mo fai ana folafola fuli ae e au tuku atu kia koe i te aho nei, e foaki atu anai e [Sehova], tou Atua, kia koe te tuulaga uluaki i te u puleaga fuli o te kele. 3 E ke tapuakina anai i te kolo, pea e ke tapuakina anai i te u gaueaga. 4 E ke tapuakina anai i te fua o tou fatu, mo te fua o tou kele, mo te fua o tau faga manu, pea e lahi anai tau faga pipi, mo tau faga ovi, mo tau faga tao. 5 E tapuakina anai tau polapola mo tau kumete natu falaoa. 6 E ke tapuakina anai i tau kaku ki fale, pea e ke tapuakina anai i tau mavae i fale.
(Tetelonome 28:2) Koeni te u tapuakina fuli ae e hifo mai anai kia koe o fakafonu ia koe mo kapau e ke fakalogo anai ki te leo o [Sehova], tou Atua.
(Tetelonome 28:45-47) E hau anai te u malaia fuli kia koe, pea e natou muli anai ia koe, pea e natou mau anai ia koe o kaku ki tou maumaui osi, koteuhi nee mole ke fakalogo ki te leo o [Sehova], tou Atua, o tauhi ana folafola mo ana lao ae nee ina foaki atu kia koe. 46 E tuu anai te u mea aia o heegata kia koe mo ou hakoga, o hage ko ni fakailoga mo ni mea fakamanamana. 47 O tupu nee mole ke tauhi [kia Sehova], tou Atua, i te loto fiafia mo te loto ofa, i te temi ae nee ke mau lahi ai te u mea fuli aia.
Ke Kotou Maʼu Te ʼu Tapuakina ʼAki Te Hau ʼAe ʼe Takitaki e Te Laumalie ʼo Te ʼAtua!
18 ʼE mahino papau ia, ko te fakalogo ʼe kau ki ai tatatou fakamaʼuhigaʼi te ʼu manatu ʼae ʼe tou maʼu ʼi te Folafola ʼa te ʼAtua pea mo te meʼa kai fakalaumalie ʼae ʼe foaki mai e Sehova. (Mat. 24:45) ʼE toe fakaʼuhiga foki ke tou fakalogo ki te ʼAtua pea mo tona ʼAlo. Neʼe ui fenei e Sesu: “ʼE mole ko natou ʼae ʼe natou ui mai kia te au: ‘ʼAliki, ʼAliki,’ ka natou hu anai ki te puleʼaga ʼo selo, kae ko ʼae ʼe ina fai te finegalo ʼo taku Tamai ʼae ʼe ʼi selo.” (Mat. 7:21) Pea ko te fakalogo ki te ʼAtua ko tona fakaʼuhiga ke tou fakalogo ʼaki he lotolelei ki te ʼu fakatuʼutuʼu ʼae neʼe ina fai, te kokelekasio Fakakilisitiano ʼaki te ʼu tagata ʼafea, peʼe ko “he ʼu meʼa ʼofa ko he ʼu tagata” ʼae neʼe ina hinoʼi.—Efe. 4:8.
ʼE Aʼu Atu Anai Koa Kia Koutou Te Tapuakina ʼa Sehova?
2 Ko te kupu Fakahepeleo ʼae neʼe fakaliliu ʼaki te kupuʼi palalau “haga fakalogo” ʼo Tetelonome 28:2, ʼe fakaʼuhiga ki he gaue ʼe fai hoholo. Ko te fakalogo ʼa te hahaʼi ʼa Sehova kia te ia, ʼe mole fakatemi kae ʼe natou fai ʼi te temi fuli pe, ʼo hoki natou maʼu ai te ʼu tapuakina fakaʼatua. Ko te kupu Fakahepeleo ʼae neʼe fakaliliu ʼaki te kupuʼi palalau “aʼu atu,” neʼe ko te kupu ki te kapu manu ʼae ʼe tau fakaʼuhiga ki te kupu “puke.”
Kotou Kumi Fakamālotoloto Te Tapuakina ʼa Sehova
4 Neʼe tonu ke feafeaʼi te fakalogo ʼa te kau Iselaele? ʼI te Lao ʼa te ʼAtua, ʼe fakaha ai ʼe mole fiafia anai te loto ʼo Sehova mo kapau ʼe tauhi age tana hahaʼi kae mole natou fai ‘ʼaki he loto fiafia lahi.’ (Lau ia Tetelonome 28:45-47.) ʼE mole tonu ke fai te fakalogo ʼae kia Sehova he neʼe ina fakatotonu mai, ohage ko te ʼu taʼi fakalogo ʼae ʼe fai e he ʼu manu peʼe ko te ʼu temonio moka ʼe fakatotonu age he meʼa ke natou fai. (Mko. 1:27; Sakp. 3:3) Ko te fakalogo fakamalotoloto ʼae ʼe fai ki te ʼAtua, ʼe ko he fakaha ʼo tokita ʼofa. ʼE tou fakalogo fakafiafia heʼe tou tui ko te ʼu fakatotonu ʼa Sehova ʼe mole mamafa ia pea “ʼe ina fakapale ia natou ʼae ʼe natou kumi moʼoni ia ia.”—Hep. 11:6; 1 Soa. 5:3.
Te ʼu Koloa Fakalaumalie
(Tetelonome 27:17) Ke malaia te tagata ae e ina fetogi anai te u tuakoi o tona oloi! Pea e ui anai e te hahai katoa: Ameni!
it-1-F 364
Tuʼakoi
Ne’e tapu’i ’i te lao ’a Sehova ia tau hiki ia he tu’akoi. (Te 19:14; vaka’i mo Taa 22:28) Koia, ne’e mala’ia ai te tagata ’ae ne’e ina hiki “te tuakoi o tona oloi.” (Te 27:17) Kote’uhi ’ae ne’e fakalogo te ma’uli ’o te tagata ’o ’ona te kele ki te ’u lelei ’e ma’u mai tona kele, kapau ’e hiki e he tahi ia te tu’akoi, ’e feala ai ke mole ma’u e te tagata ’o ’ona te kele ia tona ’u lelei. Ne’e faka’uhiga te fai ’o te fa’ahi ’aia ’i te temi mu’a, ko he kaiha’a. (Sop 24:2) Kae ne’e fai e ’ihi tagata ’e mole ufiufi ia te ’u aga ’aia ’i te temi ’o Oseo. Ne’e fakatatau ai te ’u tama ’aliki ’o Suta ki he ’u haha’i ’e natou hiki ia te ’u vaeluaga.— Ose 5:10.
Lau ʼo Te Tohi-Tapu:
(Tetelonome 28:1-14) Kapau e ke fakalogo ki te u lao a [Sehova], tou Atua, o tauhi pea mo fai ana folafola fuli ae e au tuku atu kia koe i te aho nei, e foaki atu anai e [Sehova], tou Atua, kia koe te tuulaga uluaki i te u puleaga fuli o te kele. 2 Koeni te u tapuakina fuli ae e hifo mai anai kia koe o fakafonu ia koe mo kapau e ke fakalogo anai ki te leo o [Sehova], tou Atua: 3 E ke tapuakina anai i te kolo, pea e ke tapuakina anai i te u gaueaga. 4 E ke tapuakina anai i te fua o tou fatu, mo te fua o tou kele, mo te fua o tau faga manu, pea e lahi anai tau faga pipi, mo tau faga ovi, mo tau faga tao. 5 E tapuakina anai tau polapola mo tau kumete natu falaoa. 6 E ke tapuakina anai i tau kaku ki fale, pea e ke tapuakina anai i tau mavae i fale. 7 E kapu anai e [Sehova] i ou mua ou fili ae e malaga atu kia koe. E natou omai anai kia koe i he ala e tahi, pea e natou feholaki anai i ou mua i ni ala e fitu. 8 E fekaui anai e [Sehova] te tapuakina ke nofo mo koe i ou tafa mo au gaue. E ina tapuaki anai kia koe i te fenua ae e foaki atu anai kia koe e [Sehova], tou Atua. 9 E fakanofo anai ia koe e [Sehova] ko he hahai maonioni kia ia, o hage ko te mea ae nee ina fakapapau atu kia koe, moka ke tauhi anai te u folafola a [Sehova], tou Atua, pea e ke haele anai i ona ala. 10 E sisio anai te u hahai fuli kua fakahigoai ia koe ki te higoa o [Sehova], pea e natou mataku anai kia koe. 11 E fakafonu anai ia koe e [Sehova] aki te u mea lelei, o fakaliuliuga te u fua o tou fatu, mo te u fua o tau faga manu, mo te u fua o tou kele, i te fenua ae nee fakapapau e [Sehova] ki au tamai ke foaki atu kia koe. 12 E avahi anai e [Sehova] tona koloa lelei, te lagi, ke to kia koe te ua i tona temi, pea ke manuia te gaue katoa o ou nima; e ke foaki maua anai ki ni puleaga lahi, kae e mole ke too maua anai. 13 E fakaliliu anai ia koe e [Sehova] ko te ulu kae e mole ko te hiku, e ke nofo tuumau anai i oluga kae e mole ke nofo anai i he aho i lalo, mo kapau e ke fakalogo ki te u folafola a [Sehova], tou Atua, ae e au tuku atu kia koe i te aho nei, mo kapau e ke tauhi anai natou pea mo ke fai anai natou, 14 mo kapau e mole ke maliu anai ki te fahai matau pee ko te fahai hema o te u folafola fuli ae e au tuku atu kia koutou i te aho nei, o pipiki ki ni atua kehe pea mo hu kia natou.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 23-29 ʼO ʼAUKUSITO
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | TETELONOME 29-30
“ʼE Mole Faigataʼa Fau Ia Te Tauhi Kia Sehova”
(Tetelonome 30:11-14) Koteuhi ko te folafola aeni e au tuku atu kia koe i te aho nei, e mole maoluga ake ia i tou malohi, pea e mole mamao ia maia koe. 12 E mole tuku ia ia i te lagi ke ke ui ai: Ko ai ae e hake anai kia matou ki te lagi, o aumai ia ia kia matou, ke matou logo ki ai, o tupu ke matou haga o fai? 13 E mole tuku ia ia i te faahi ae atu o te tai, o ke ui anai: Ko ai ae e fakalaka anai ki te faahi ae atu o te tai, o aumai ia ia kia matou, ke matou logo ki ai, o tupu ke matou haga o fai? 14 Kae ko he mea ae o ovi pe ia koe, i tou gutu mo tou loto, o tupu ke ke haga o fai?
(Tetelonome 30:15) Ke ke sio, e au tuku i te aho nei ki ou mua te mauli mo te lelei, te mate mo te kovi.
(Tetelonome 30:19) E au too i te aho nei ke fakamooni kia koutou te lagi mo te kele: e au tuku ki ou mua te mauli mo te mate, te tapuakina mo te malaia. Ke ke filifili te mauli, o tupu ke ke mauli, ia koe mo tou hakoga.
ʼE Tuku Mai e Te ʼAtua Ke Tou Filifili
ʼE faigataʼa koa hatatou iloʼi peʼe kotea ʼae ʼe fakamaʼua mai e te ʼAtua kia tatou? Neʼe ui fenei e Moisese: “Ko te fakatotonu ʼaeni ʼe au fakatotonu atu ʼi te ʼaho nei ʼe mole faigataʼa fau ia kia te koe, pea ʼe mole mamaʼo ia.” (Vaega 11) ʼE mole kole mai e Sehova ke tou fai he meʼa ʼe mole tou lavaʼi. ʼE mole mamafa te ʼu meʼa ʼae ʼe ina fakamaʼua mai pea ʼe tou lavaʼi, pea ʼe tou mahino ki ai. ʼE mole ʼaoga ia ke tou hake ki “te lagi” peʼe tou fagona “ki te tahi faʼahi ʼo te tai” ke tou ako ai peʼe kotea ʼae ʼe loto e te ʼAtua ke tou fai. (Vaega 12, 13) ʼE ui fakalelei mai ʼi te Tohi-Tapu peʼe tonu ke feafeaʼi totatou maʼuli.—Mikea 6:8.
ʼE Tuku Mai e Te ʼAtua Ke Tou Filifili
“NEʼE au tautau mataku naʼa mole au agatonu kia Sehova.” Neʼe ko te ui ʼaia ʼa te fafine Kilisitiano heʼe ʼi tana manatu ko te ʼu meʼa kovi ʼae neʼe hoko kia ia ʼi tana kei veliveli ʼe mole feala ai anai ke ina fai he meʼa ʼe lelei. ʼE tonu koa te taʼi manatu ʼaia? ʼE moʼoni koa ko te ʼu meʼa ʼae neʼe tou fai kae kei tou liliki ʼe iku ki hatatou fai ʼo he ʼu aga ʼe kovi ki ʼamuli? Kailoa ia. Neʼe foaki mai e Sehova ʼAtua ia te meʼa ʼofa ʼae ko te loto faʼitaliha, koia ʼae ʼe tou lava filifili tonu totatou faʼahiga maʼuli. ʼE loto e Sehova ke tou filifili te ʼu meʼa ʼae ʼe totonu, pea ʼe ui mai ʼi tana Folafola ia te Tohi-Tapu peʼe feafeaʼi hatatou lava fai ia te faʼahi ʼaia. Tou vakaʼi age muʼa ia te ʼu palalau ʼa Moisese, ʼae ʼe tou maʼu ia Tetelonome kapite 30.
ʼE Tuku Mai e Te ʼAtua Ke Tou Filifili
ʼE malave koa kia Sehova ia te faʼahiga maʼuli ʼae ʼe tou filifili? ʼEi. ʼAki te takitaki ʼa te ʼAtua, neʼe ui fenei e Moisese: “Kotou fili te maʼuli.” (Vaega 19) Kae feafeaʼi hatatou lava filifili ke tou maʼuli? Neʼe fakamahino e Moisese: “ʼO ke ʼofa kia Sehova, tou ʼAtua, ʼo ke fakalogo ki tona leʼo pea mo ke pipiki maʼu kia te ia.” (Vaega 20) Kapau ʼe tou ʼofa kia Sehova, pea ʼe tou fia fakalogo anai mo talagafua ai kia te ia pea mo pipiki agatonu kia te ia, logo pe he faʼahiga meʼa ʼe feala ke hoko. ʼI tatatou muliʼi te faʼahiga maʼuli ʼaia, ʼe tou filifili ai te maʼuli ko te faʼahiga maʼuli ʼaia ʼe lelei ʼaupito ʼi te temi nei ʼaki te ʼamanaki ʼae ki he maʼuli heʼe gata ʼi te malama foʼou ʼa te ʼAtua ʼi te temi ka haʼu.—2 Petelo 3:11-13; 1 Soane 5:3.
Te ʼu Koloa Fakalaumalie
(Tetelonome 29:4) Kae, o kaku mai ki te aho aeni, nee mole tuku e [Sehova] kia koutou he loto ke mahino, mo ni mata ke sio, mo ni taliga ke logo.
it-2-F 453 ¶3
Taliga
’Aki tana ’u kaugana, ne’e ui e Sehova ’o ’uhiga mo te kau Iselaele lotolahi mo talagata’a, ‘kua tuli ’onatou taliga.’ (Sel 6:10; Gau 7:51) Ne’e hage pe ne’e mapunusia ’onatou taliga ’o mole feala ai ke natou logo. Ne’e mole avahi e Sehova ’onatou taliga, kote’uhi ne’e ina foaki he ’u taliga kia natou ’ae ’e natou kumi mo’oni ia ia ke natou mahino pea mo fakalogo. Kae ina pupunu te ’u taliga ’o natou ’ae ’e talagata’a ke ’aua na’a natou logo ki te ’u me’a fakalaumalie. (Te 29:4; Lom 11:8) Ne’e fakakikite e te apositolo ko Paulo, ’e hoko mai anai he temi ko ’ihi ’ae ’e natou lau ko natou ko te kau Kilisitiano, ’e natou mavae anai mai te tui mo’oni. ’E natou fakafisi anai ki te mo’oni ’o te Folafola ’a te ’Atua, he ’e natou lelei’ia “te ’u me’a ’ae ’e natou fia logo ki ai” pea mo natou fakalogo ki te kau faiako loi. (2Ti 4:3, 4; 1Ti 4:1) Kae, ko ’ihi ’e hoki “kiia” ’onatou taliga moka natou logo ki he ’u logo fakapunama’uli, ʼo hage ko he malai’a.— 1Sa 3:11; 2Ha 21:12; Sel 19:3.
Lau ʼo Te Tohi-Tapu:
(Tetelonome 29:1-18) Koeni te u folafola o te hai ae nee fakatotonu e [Sehova] kia Moisese ke fai mo te u fanau o Iselaele i te fenua o Moape, kae kehe pe te hai ae nee ina fai mo natou i Olepe. 2 Nee tanaki leva e Moisese ia Iselaele katoa, o ui kia natou: Kua kotou sisio ki te u mea fuli ae nee fai e [Sehova] i okotou mata, i te fenua o Esipito, kia Falaone, mo ana tagata faifekau, mo tona fenua katoa. 3 Nee sisio okotou mata ki te u ahiahi lalahi ae nee tuku e [Sehova] kia natou, mo te u milakulo, mo te u mea fakaofoofo lalahi. 4 Kae, o kaku mai ki te aho aeni, nee mole tuku e [Sehova] kia koutou he loto ke mahino, mo ni mata ke sio, mo ni taliga ke logo. 5 Nee au taki koe i te toafa lolotoga tau e fagofulu, pea nee mole pe la popo ou teu ia koe, pea nee mole pe la popo ou sulie i ou vae; 6 nee mole kotou kai he pane, pea nee mole kotou inu he vino pee ko he kava malohi, o tupu ke koutou iloi ko au ko [Sehova], tokotou Atua. 7 Nee kotou kaku mai ki te kogamea aeni; pea nee hau leva Sihone, hau o Heseponi, mo Oke, hau o Pasani, o fakafelavei mai kia tatou ke taui tatou, kae nee tou malo leva ia natou. 8 Nee tou too leva tonatou fenua, pea nee tou tuku leva ia ki te kau Lupeni, mo te kau Kate, mo te vaelua o te kau Manase. 9 Koia ke koutou tauhi te u folafola o te hai aeni, pea ke kotou fai natou, o tupu ke kotou malo i te u mea fuli ae ka kotou fai. 10 I te aho nei e kotou tutuu fuli leva ia mua o [Sehova], tokotou Atua, mo okotou pule faahiga, mo akotou kau matutua, mo akotou kau ofisa, mo te u tagata fuli o Iselaele, 11 mo akotou fanau, mo akotou fafine, mo te matapule ae e nofo i lotomalie o tokotou nofoaga, mai ae e ina tuusi tau fafie o kaku ki ae e ina ohu tau vai. 12 E fai anai e [Sehova], tou Atua, he hai mo koe i te aho nei, pea e ina fakaafe anai ia koe ke ke fakamooni ia ia aki he fakapapau fakaalialiki, 13 o tupu ke ke liliu i te aho aeni ko tana hahai pea ke nofo ia ia ko tou Atua, o hage ko tana palalau atu kia koe, mo tana fakapapau ae nee ina fai ki au tamai ko Apalahamo, mo Isaake, mo Sakopo. 14 E mole au fai te hai aeni mo koutou pe, io, te hai ae kua fakamooni ki he fakapapau. 15 Kae e au fai mo natou fuli ae e tutuu i te aho nei ia mua o [Sehova], totatou Atua, mo natou fuli ae e pupuli i heni ia tatou i te aho aeni. 16 Ke koutou iloi te temi ae nee tou nonofo ai i te fenua o Esipito, pea mo te temi ae nee tou fakalaka ai i lotomalie o te u puleaga ae nee tou haele ai. 17 Nee kotou sisio ki te u taulaatua fakalialia fuli ae e atolasio ki ai te u puleaga aia, ko te u atua ae e fau aki te akau mo te maka, pea e teuteui aki te paaga mo te aulo. 18 Ke aua naa mau ia koutou he tagata, pee ko he fafine, pee ko he famili, pee ko he faahiga, ae e kovi tona loto ke maliu i te aho aeni mai [ia Sehova], totatou Atua, o alu o tauhi ki te u atua o te u puleaga aia. Ke aua naa mau ia koutou he aka ae e ina fakatupu he ahu kona mo he kava kona.
(Pesalemo 28:7) Ko [Sehova] ko toku malohi mo toku paletau. Nee falala toku loto kia ia, pea nee ina fakamauli au; Koia e fiafia lahi osi toku loto, pea e au fakafetai ai kia ia i aku hiva.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 30 ʼO ʼAUKUSITO–5 ʼO SEPETEPELI
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | TETELONOME 31-32
“Neʼe Fakaʼaogaʼi e Moisese He ʼu Faʼifaʼitaki ʼi Tana Hiva”
(Tetelonome 32:2, 3) Ke hifo taku akonaki o hage ko he ua, ke hifo taku palalau o hage ko he hahau, o hage ko he vao fuluihega, o hage ko ni mosii vai ki te luna! 3 Koteuhi e au fakaha anai te huafa o [Sehova]. Ke fakavikiviki ki totatou Atua!
(Tetelonome 32:4) Ko ia ko te utu, e lelei tukupau ana gaue, koteuhi e agatonu ona ala fuli, ko he Atua agatonu mo faitotonu, e fonu ia ia i te agatonu mo te maonioni.
(Tetelonome 32:11, 12) Nee hage ia ia kia ia ko he akuila ae e leo i oluga o tona fatai, pea nee ina tatao ona uhi. E ina folahi ona pakakau i lalo o natou o hapo natou, pea e ina amo natou i ona pakakau. 12 Io, nee taki e [Sehova] toko tahi tana hahai, pea nee mole nofo he atua kehe mo ia.
“Fakafāʼutahi Toku Loto Ke Au Manavasiʼi Ki Tou Huafa”
8 ʼI muʼa pe ʼo te hu ʼa te kau Iselaele ki te Kele ʼo Te Fakapapau, neʼe akoʼi age e Sehova kia Moisese he hiva. (Tet. 31:19) Pea neʼe tonu leva kia Moisese ke ina akoʼi age ki te hahaʼi. (Lau ia Tetelonome 32:2, 3.) ʼE fakaha lelei ʼi te ʼu vaega 2 mo 3, ko Sehova ʼe mole ina loto ke fufu tona huafa, peʼe ke mole puʼaki he ʼe taputapu. Kae ʼe loto e Sehova ki te hahaʼi ʼae neʼe ina fakatupu ke natou iloʼi ia ia. Ko he toe pilivilesio lahi neʼe maʼu e te kau Iselaele ki tanatou logo ki te palalau age ʼa Moisese ʼo ʼuhiga mo Sehova pea mo tona huafa fakakololia. Neʼe fafaga ai tanatou tui pea mo fakalotomalohiʼi ai natou. Neʼe hage kia natou ko te afuafu ʼo te ʼua ʼae ʼe to ki te vao ʼakau. Kotea ʼae ʼe tonu ke tou fai ke toe malave feia tatatou faiako ki te hahaʼi?
9 Ka tou faifakamafola, ʼe feala ke tou fakaʼaogaʼi te Tohi-Tapu moʼo fakaha ki te hahaʼi te huafa ʼo te ʼAtua ʼae ko Sehova. ʼE feala ke tou foaki age he ʼu tohi ʼe ʼaoga kia natou, mo fakaha age he ʼu ʼata viteo, pea mo te tahi atu faʼahi ʼe maʼu ʼi totatou tuʼasila ʼi te Neti, ʼe fakakololiaʼi ai ia Sehova. ʼE mahino ia, ʼi te fale gaue, peʼe ʼi te fale ako, peʼe moka tou folau, ʼe tou maʼu ai he ʼu faigamalie ke tou palalau ai ʼo ʼuhiga mo totatou ʼAtua ʼae ʼe tou ʼoʼofa mamahi ai pea mo ʼona kalitate. Ka tou fakaha ki te hahaʼi te fakatuʼutuʼu fakaofoofo ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo te tagata pea mo te kele, ʼe lagi ko te ʼu manatu foʼou ʼaia kia natou ʼo ʼuhiga mo Sehova. Ka tou fakaha te moʼoni ʼo ʼuhiga mo totatou ʼAtua ʼae ʼe fonu ʼi te ʼofa, ʼe tou kau ai ki te fakatapuha ʼo tona huafa. ʼE tou fakaha kia natou ko ʼihi akonaki ʼae ʼe natou tui ki ai ʼo ʼuhiga mo te ʼAtua, ʼe ko he ʼu loi mo he ʼu faifasituʼu neʼe fakatupu e Satana. Ko te ʼu manatu ʼae ʼe tou akoʼi age ki te hahaʼi, ʼae ʼe tou toʼo mai te Tohi-Tapu, ʼe ina fafaga ai pea mo fakafimalieʼi natou.—Esa. 65:13, 14.
w09-F 1/5 14 ¶4
’E kotou mahino koa ki te faka’uhiga ’o te ’u pāki Fakatohi-tapu ?
’I te Tohi-Tapu, ’e toe fakatatau ia Sehova ki he ’u me’a ’e mole ma’uli. Ohage la ko te ’u kupu te “Utu o Iselaele,” mo te “tule” pea mo te “kolo tau.” (2 Samuele 23:3; Taaga Lea 18:10; Pesalemo 18:3) Kotea te koga ’e tatau ai te ’u pāki ’aia? Ka tou palalau ki te ’Utu, ’e ko he maka ’e mole feala ke tou to’o kehe. ʼO hage pe ko Sehova, ’e ko he nono’aga malohi pea ’e tou falala ki tana puipui.
Tou Faʼifaʼitakiʼi Sehova Moʼo Akoʼi Tatatou Fānau
7 Kotou tokagaʼi te ʼofa ʼae neʼe fakaha e Sehova ʼi tana ʼu felogoi mo te kau Iselaele. Neʼe fakaʼaogaʼi e Moisese te fakatatau matalelei, moʼo fakamatala te ʼofa ʼo Sehova ki te puleʼaga ʼo Iselaele ʼae neʼe hoki faʼufaʼu. ʼE tou lau fenei: “Ohage pe ko he akuila ʼe ina uga tona ʼu ʼuhi, mo lele ʼi ʼoluga ʼo tona ʼu ʼuhi, mo folahi tona ʼu kapakau, ʼo tali ake natou, mo fua natou ʼi tona ʼu kapakau, ko Sehova tokotahi neʼe ina taki [ia Sakopo].” (Tetelonome 32:9, 11, 12) Moʼo akoʼi tona ʼu ʼuhi ke natou lele, ko te faʼe akuila ʼe ina “uga tona ʼu ʼuhi,” ʼo ta tona ʼu kapakau moʼo uga natou ke natou lele. ʼI te agamahani neʼe fakatuʼu te fataʼi ʼi te fuga moʼuga, koia ka to ifo he ʼuhi mai te fataʼi ʼaia, pea ko te faʼe neʼe “lele ʼi ʼoluga” ʼo tona ʼuhi. Ka hage ʼe fakaovi te ʼuhi ki te kele, pea ko te faʼe ʼe lele ifo ʼo tuʼu ʼi lalo, ʼo ina tali ake “ʼi tona ʼu kapakau.” ʼAki te ʼofa, neʼe toe feia te fua e Sehova ia te puleʼaga foʼou ʼo Iselaele. Neʼe ina foaki ki te hahaʼi te Lao ʼa Moisese. (Pesalemo 78:5-7) Neʼe leʼoleʼo lelei e te ʼAtua ia te puleʼaga, ʼo feala ai ke ina haofaki tana hahaʼi ʼi te ʼu temi faigataʼaʼia.
Te ʼu Koloa Fakalaumalie
(Tetelonome 31:12) E ke fakatahii anai te hahai, tagata, mo fafine, mo fanau, mo te matapule ae e nofo anai mo koe, o tupu ke natou logo, pea ke natou iloi te fakaapaapa [kia Sehova], tokotou Atua, mo te tauhi, mo te fai o te u folafola fuli o te lao aeni.
Ko He ʼu Puani Maʼuhiga ʼi Te Tohi ʼo Teutalonome
31:12. ʼE tonu ke heka fakatahi te kau tupulaga mo te hahaʼi lalahi ʼi te fono ʼo te kokelekasio pea ke natou fakalogo pea mo ako.
Lau ʼo Te Tohi-Tapu:
(Tetelonome 32:36-52) E fakamaaui anai e [Sehova] tana hahai; kae e ofa anai ia ia ki ana tagata faifekau, moka sio ia ia kua osi tonatou malohi, pea e mole mau he tahi ke tokoni kia ia, pea e mole mau he tahi ke toe falala ia ia ki ai! 37 E ina ui anai: Kofea onatou atua, te utu ae nee natou hufaga ki ai, 38 te u atua ae nee natou kai te u gako o anatou sakilifisio, pea nee natou inu te u vino o anatou molaga? Ke natou tutuu mai ki oluga, pea ke natou haofaki koutou, ke natou puipui koutou! 39 Koia, ke koutou iloi ko au ae e Atua, pea e mole he tahi ake atua i oku tafa; e au fakamauli pea e au fakamate, e au fakalavea pea e au toe faitoo, pea e mole he tahi e ina haofaki mai oku nima. 40 Koteuhi e au hiki toku nima ki te lagi, pea e au ui: E au mauli o heegata! 41 Kapau e au fakamasila ke gigila taku heleta pea kapau e too e toku nima te faitotonu, e au lagavaka anai ki oku fili, pea e au tautea anai natou ae e fehihia kia au; 42 E kai anai e taku heleta onatou kakano, pea e au fakainu anai aku nahau ke konahihia i tonatou toto, io, i te toto o te kau lavelavea mo te kau popula. 43 Atu puleaga, kotou hiva te u fakavikiviki o tana hahai! Koteuhi e taui e [Sehova] te toto o ana tagata faifekau, e ina tauteai ona fili, pea e ina fai te fakamolemole o te u agahala ki tona fenua mo tana hahai. 44 Nee hau leva ia Moisese mo Sosue o tutuu ia mua o te hahai, pea nee ina fakaha leva te u folafola fuli o te katiko aena ke natou logo ki ai. 45 I te osi o te lau e Moisese o te u folafola fuli aia ia mua o te u fanau a Iselaele, 46 nee ina ui leva kia natou: Ke kotou too fakamalotoloto te u folafola fuli aeni e au fakapapau atu kia koutou i te aho nei, pea ke kotou fakatotonu natou ki akotou fanau, o tupu ke natou tauhi mo fai natou. 47 Koteuhi e mole ko he mea noa ia ia kia koutou; kae ko tokotou mauli aia, pea ko te mea aia e ina fakatologa anai okotou aho i te fenua ae ka kotou mau tofiga, i te osi o takotou fakalaka i te Solotane. 48 I te aho foki aena, nee palalau leva [ia Sehova] kia Moisese, o ui: 49 Ke ke hake ki te mouga o Apalimi, i te tumutumu o te mouga ko Nepo, i te fenua o Moape, ia mua o Seliko; pea ke sio leva ki te fenua o Kanaane ae ka au foaki anai ke mau tofiga e te u fanau a Iselaele. 50 E ke mate anai i oluga o te mouga aena ka ke hake anai ki ai, pea e ke alu anai o fakatahi mo au tamai, o hage ko tou tehina ko Alone ae nee mate i te mouga ko Oli pea kua alu o fakatahi mo ana tamai. 51 Koteuhi ko Alone mo koe, nee kolua fai he agahala kovi kia au, ia mua o te u fanau a Iselaele, ia tafa o te u vai o Melipa, i Katesi i te toafa o Sini, koteuhi nee mole kolua tuku ke ha toku maonioni i te lotolotoga o te u fanau a Iselaele. 52 E ke sio anai ki te fenua mai mamao; kae e mole ke ulu anai ki te fenua ae e au foaki ki te u fanau a Iselaele.