Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • mwbr21 Sepetepeli p. 1-10
  • Tafitoʼaga ʼo Te Kaupepa Ako Te Maʼuli Fakakilisitiano Mo Te Faifakamafola

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Tafitoʼaga ʼo Te Kaupepa Ako Te Maʼuli Fakakilisitiano Mo Te Faifakamafola
  • Tafitoʼaga ʼo Te Kaupepa Ako Te Maʼuli Fakakilisitiano Mo Te Faifakamafola—2021
  • Manatu Tafito
  • VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 6-12 ʼO SEPETEPELI
  • TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | TETELONOME 33-34
  • “Kumi Nonoʼaga ʼi Te ʼu ‘Nima Heʼe Gataʼ ʼo Sehova”
  • it-2-F 1200
  • Yeshouroun
  • rr fakamatala ʼae ʼi te ʼa takai 10C
  • ʼE Lava Tokoni Atu Te ʼAtua Ke Ke Toe Tuʼuake
  • w11 1/9 22 ¶16
  • Tou Faʼa Kataki ʼo Feleleʼi ʼi Te Lele
  • Te ʼu Koloa Fakalaumalie
  • it-2-F 312 ¶4
  • Moisese
  • VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 13-19 ʼO SEPETEPELI
  • TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | SOSUE 1-2
  • “Ke Manuʼia Tou Maʼuli”
  • w13 15/1 8 ¶7
  • Ke Ke Lototoʼa He ʼe Nofo Ia Sehova Mo Koe
  • w13 15/1 11 ¶20
  • Ke Ke Lototoʼa Heʼe Nofo Ia Sehova Mo Koe
  • Te ʼu Koloa Fakalaumalie
  • w04 1/12 9 ¶1
  • ʼE Maʼuli Te Folafola ʼa Sehova Ko He ʼu Puani Maʼuhiga ʼi Te Tohi ʼo Sosue
  • VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 20-26 ʼO SEPETEPELI
  • TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | SOSUE 3-5
  • “ʼE Tapuakiʼi Tatou e Sehova Moka Tou Fakaha Tatatou Tui”
  • it-2-F 63
  • Solotane
  • w13 15/9 16 ¶17
  • Ke Fiafia Tokotou Loto ʼi Te ʼu Fakamanatu ʼa Sehova
  • w13 15/9 16 ¶18
  • Ke Fiafia Tokotou Loto ʼi Te ʼu Fakamanatu ʼa Sehova
  • Te ʼu Koloa Fakalaumalie
  • w04 1/12 9 ¶2
  • ʼE Maʼuli Te Folafola ʼa Sehova Ko He ʼu Puani Maʼuhiga ʼi Te Tohi ʼo Sosue
  • VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 27 ʼO SEPETEPELI–3 ʼO OKETOPELI
  • TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | SOSUE 6-7
  • “Tou Situʼa Ki Te ʼu Meʼa Vaʼiganoa”
  • w10 1/4 23 ¶5
  • Leʼei Kehe ʼOkotou Mata Mai Te ʼu Meʼa ʼAe ʼe Vaʼiganoa!
  • w97 15/8 28 ¶2
  • He Koʼe Koa ʼe Tonu Ke Tou Fakaha Te Meʼa ʼAe ʼe Kovi?
  • w10 1/4 23 ¶8
  • Leʼei Kehe ʼOkotou Mata Mai Te ʼu Meʼa ʼAe ʼe Vaʼiganoa!
  • Te ʼu Koloa Fakalaumalie
  • w15 15/11 15 ¶2-3
  • Te ʼu Fehuʼi ʼa Te Kau Lautohi
  • VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 4-10 ʼO OKETOPELI
  • TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | SOSUE 8-9
  • “Te ʼu Ako Mai Te Kau Kapaone”
  • it-1-F 1046-1047
  • Kapaone
  • w11 1/11 12 ¶14
  • “ʼAua Naʼa Ke Falala Ki Tou ʼAtamai Totonu”
  • w04 15/10 18 ¶14
  • “Fealuʼaki ʼi Te Fenua”
  • Te ʼu Koloa Fakalaumalie
  • it-2-F 523
  • Tautau ʼo He Tahi ʼi He Pou
  • VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 11-17 ʼO OKETOPELI
  • TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | SOSUE 10-11
  • “ʼE Tau Ia Sehova Maʼa Iselaele”
  • it-1-F 48
  • Atoni-Seteki
  • it-1-F 1028
  • ʼUa Maka
  • w04 1/12 11 ¶1
  • Ko He ʼu Puani Maʼuhiga ʼi Te Tohi ʼo Sosue
  • Te ʼu Koloa Fakalaumalie
  • w09 1/3 29 ¶5
  • Te ʼu Fehuʼi ʼa Te Kau Lautohi
  • VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 18-24 ʼO OKETOPELI
  • TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | SOSUE 12-14
  • “Fakalogo Katoa Kia Sehova”
  • w04 1/12 12 ¶1
  • Ko He ʼu Puani Maʼuhiga ʼi Te Tohi ʼo Sosue
  • w06 1/10 18 ¶11
  • Tou Maʼu Te Tui Pea Mo Te Manavasiʼi Ki Te ʼAtua Ke Feala Hatatou Lototoʼa
  • Te ʼu Koloa Fakalaumalie
  • it-1-F 1032
  • Kepale
  • VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 25-31 ʼO OKETOPELI
  • TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | SOSUE 15-17
  • “Puipui Tou Tofiʼa”
  • it-1-F 1101 ¶2
  • Hepelone
  • it-2-F 1097
  • Te Gaue Popula
  • it-1-F 390 ¶4
  • Kanaane
  • Te ʼu Koloa Fakalaumalie
  • w15-F 15/7 32
  • Kua Kotou Iloʼi Koa?
  • ʼI te temi muʼa, neʼe lahi koa te vao ʼakau ʼi te fenua ʼo Iselaele ohage ko tona fakaha ʼi te Tohi-Tapu?
Tafitoʼaga ʼo Te Kaupepa Ako Te Maʼuli Fakakilisitiano Mo Te Faifakamafola—2021
mwbr21 Sepetepeli p. 1-10

Tafitoʼaga ʼo Te Kaupepa Ako Te Maʼuli Fakakilisitiano Mo Te Faifakamafola

VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 6-12 ʼO SEPETEPELI

TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | TETELONOME 33-34

“Kumi Nonoʼaga ʼi Te ʼu ‘Nima Heʼe Gataʼ ʼo Sehova”

(Tetelonome 33:26): E mole tatau he tahi mo te Atua o Iselaele, e amo ia ia i te atu lagi ke hau o tokoni mai kia koe, e amo fakaalialiki ia ia i oluga o te u ao.

(Tetelonome 33:27): Ko te Atua o te heegata ko he nonoaga, pea e mau i lalo o ona nima heegata he nonoaga. I ou mua nee ina kapu te fili, pea nee ina ui: Ke tamatei!

(Tetelonome 33:29): Manuia ia koe, Iselaele! Ko ai e tatau mo koe, ko he hahai nee haofaki e [Sehova], ae ko te paletau e ina puipui koe, pea ko te heleta o tou kololia? E mole tutuu anai ou fili i ou mua, pea e ke malaki anai aki tou vae onatou kogamea maoluga.

it-2-F 1200

Yeshouroun

Higoa fakatuʼulaga maʼa te kau Iselaele. ʼI te Septante, “Yeshouroun” ʼe ko he kupu fakapelepele, ʼe fakaliliu ʼaki te kupu “ʼofaina.” Ko te fakaʼuhiga ʼo te higoa “Yeshouroun” ʼe ina fakamanatuʼi ki te kau Iselaele ko natou ko te hahaʼi neʼe fuakava mo Sehova pea ko tona maʼua ke nofo agatonu. (Te 33:5, 26; Esa 44:2) Ia Tetelonome 32:15, ʼe fakakataʼi te faʼahiga fakaʼaogaʼi ʼo te higoa Yeshouroun. Neʼe mole natou mulimuli ki te fakaʼuhiga ʼo tonatou higoa, kaʼe neʼe liliu ia Iselaele ʼo talagataʼa, ʼo ina liʼaki tona Tupuʼaga pea mo meʼa noaʼi tona Haofakiʼaga.

rr fakamatala ʼae ʼi te ʼa takai 10C

ʼE Lava Tokoni Atu Te ʼAtua Ke Ke Toe Tuʼuake

ʼI he ʼu sekulo ʼi muʼa ʼo te temi ʼo Esekiele, neʼe fakaha e te polofeta ko Moisese, ʼe maʼu e Sehova ia te malohi pea mo te holi ʼae ke ina fakaʼaogaʼi tona Mafimafi maʼa tana hahaʼi. Neʼe tohi fenei e Moisese: “Ko te Atua o te heegata ko he nonoaga, pea e mau i lalo o ona nima heegata he nonoaga.” ʼE ko he aluʼaga moʼoni! Kapau ʼe ke falala ki te ʼAtua moka ke lotomamahi, ʼe faʼufua atu anai ʼo fakatuʼuake mamalie koe.—Esk. 37:10.

w11 1/9 22 ¶16

Tou Faʼa Kataki ʼo Feleleʼi ʼi Te Lele

Ohage ko Apalahamo, neʼe mole sio ia Moisese ki te fakahoko ʼo te fakapapau ʼa te ʼAtua ʼi tona temi maʼuli. ʼI te ʼamanaki hu ʼa te kau Iselaele ki te Kele ʼo Te Fakapapau, neʼe ui fenei e te ʼAtua kia Moisese: “ʼE ke sio anai ki te fenua mai mamaʼo, kae ʼe mole ke hu anai ki te fenua ʼae ʼe au foaki ki te ʼu foha ʼo Iselaele.” Neʼe tupu te faʼahi ʼaia he ʼe ki muʼa atu, ko ia mo Alone, ʼi tanā iita ki te agatuʼu ʼa te kau Iselaele, “neʼe nā agahala ki te ʼAtua ʼi te lotolotoiga ʼo te ʼu foha ʼo Iselaele, ʼi te ʼu vai ʼo Melipa.” (Tet. 32:51, 52, NWT) Neʼe lotomamahi peʼe ita ai koa ia Moisese? Kailoa ia. Neʼe ina tapuakina te hahaʼi pea neʼe ina fakaʼosi fenei ʼana palalau: “Fiafia ia koe, E Iselaele! Ko ai ʼe tatau mo koe, ko he hahaʼi neʼe haofaki e Sehova, ʼae ko te meʼa tali tau ʼe ina puipui ia koe, pea ko Ia te heleta ʼo tou kololia?”—Tet. 33:29.

Te ʼu Koloa Fakalaumalie

(Tetelonome 34:6): Nee tanu leva ia ia e te Eteleno i he vaevaeliua i te fenua o Moape, ia mua o Pete-Peoli. Nee mole iloi e he tahi tona tanuma o kaku mai ki te aho nei.

it-2-F 312 ¶4

Moisese

Neʼe mate ia Moisese ʼi tona taʼu 120. Neʼe fakamoʼoni fenei ia te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo tana kei malohi: “Nee mole gaegae tana sio, pea nee mole hifo tona malohi.” Neʼe tanu e Sehova ia ia ʼi he koga meʼa heʼeki maʼu ʼo kaku mai ki te temi nei. (Te 34:5-7) Neʼe lagi ina loto ke ʼaua naʼa to te kau Iselaele ki te hele ʼo te tauhi hala ʼo natou fakaliliu te fale maka ʼo Moisese ko he sagatualio. ʼE mahino ia, neʼe loto e te Tevolo ke ina fakaʼaogaʼi te sino ʼo Moisese ki te aluʼaga ʼaia, koteʼuhi neʼe fakamahino fenei e te tisipulo ko Suta, te tehina ʼo Sesu Kilisito: “Kaʼe ko Mikaele te alekaselo, ʼi te temi ʼae neʼe fefihiʼaki ai mo te Tevolo ʼo ʼuhiga mo te sino ʼo Moisese, neʼe manatu neʼe mole tuha mo ia ke ina tauteaʼi ia ia pea mo fai ni palalau ʼe kovi, kaʼe neʼe ina ui fenei age: ‘Ke fakatonutonuʼi koe e Sehova.ʼ ” (Suta 9) ʼI muʼa ʼo tanatou hu ki Kanaane ʼi te takitaki ʼa Sosue, neʼe putu ia te kau Iselaele ia ʼaho ʼe 30 maʼa Moisese.—Te 34:8.

(Lau ʼo te Tohi-Tapu)

(Tetelonome 33:​1-​17): Koeni te tapuaki nee tuku e Moisese, tagata a te Atua, i te aho ae nee ina tapuaki ai ia ia ki te u fanau a Iselaele, ia mua o tona mate. 2 Nee ina ui: Nee hau [ia Sehova] mai te mouga o Sinai. Nee malaga ake ia ia ki oluga o natou mai Seili, nee gigila ia ia mai te mouga o Palani, pea nee hau ia ia mo te kau miliate maonioni, pea nee ina too i tona nima matau te afi o te lao. 3 Io, e ofa ia ia ki te u hahai, e nonofo tana kau sagato fuli i tona nima. E natou tutuu i lalo i ou vae, e natou tali au folafola. 4 Nee tuku mai e Moisese kia matou te lao, tofiga o te u fanau a Sakopo! 5 Nee hau ia ia i Iselaele, i te aho ae nee fakatahi ai te u pule o te hahai pea mo te u faahiga fuli o Iselaele. 6 Ke mauli Lupeni pea ke aua naa mate ia ia, pea ke kaugamalie ana tagata! 7 Koeni te mea nee ina ui o uhiga mo Suta: [Sehova], fakalogo mai ki te leo o Suta, pea ke toe fakaliliu mai ia ia ki tana hahai. Ke malohi ona nima; pea ke ke tokoni kia ia ki ona fili? 8 Kia Levi, nee ina ui: Nee tuku te u tumimi mo te u ulimi ki te tagata maonioni, ae nee ke ahiahii i Masa, pea nee ke fakamaaui i te u vai o Melipa. 9 Nee ui e Levi ki tana tamai mo tana fae: Nee mole au sio kia naua! E mole ina fakailoga kehe ona tehina totonu, e mole ina iloi ana fanau totonu. Koteuhi e natou fai au folafola, pea e natou taupau tau hai. 10 E natou ako au akonaki kia Sakopo, o tau lao ki Iselaele; e natou tuku te iseso ki ou pogaihu, mo te failaulau ki tou aletale. 11 Tapuaki ki tona malohi, [Sehova]! Tali te gaueaga o ona nima! Fasii te u ifiifi o natou e fehagai kia ia, pea ke aua naa toe tuu ki oluga ona fili! 12 Kia Pesamino, nee ina ui: Ko te ofaaga aia o [Sehova], e nofo fimalie anai ia la i ona tafa; e puipui anai ia ia e te Eteleno, o heegata, pea e nofo anai ia ia i ona fugauma. 13 Kia Sosefo, nee ina ui: E tapuaki anai [e Sehova] ki tona fenua, e ina mau anai te ofa lelei tukupau o te lagi, te hahau, mo te u vai lelei o te lalo lagi, 14 Mo te u fua lelei o te laa, mo te u fua lelei o te u mahina taki tahi, 15 Mo te u mea lelei o te u mouga afea, mo te u mea lelei o te u mouga liliki ae kua laui sekulo, 16 Mo te u mea lelei e fakatupu e te kele, mo te u mea fuli e ina mapunui i loto. Ko te kalasia o ae nee ha i te ulu vao, ke hau ki te ulu o Sosefo, ki te tumuaki o te ulu o te pule o ona tehina. 17 E ina mau te mamalu o tana pipi tagata ae nee uluaki tupu; ko ona tala ko te u tala o te pipi vao, pea e ina tamatei ki ai te u puleaga fuli, o kaku ki te u potupotu o te kele: Ko te u miliate natou o Efalaimi, ko te toko afe natou o Manase.

VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 13-19 ʼO SEPETEPELI

TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | SOSUE 1-2

“Ke Manuʼia Tou Maʼuli”

(Sosue 1:​7,8): Kae kehe pe ke ke fakamalohi, mo ke loto toa lahi, o agatonu ki te lao katoa ae nee au tuku kia Moisese, taku tagata faifekau; e mole ke maliu ki te fahai matau pee ko te faahi hema, o tupu ke ke manuia i te u kogamea fuli e ke alu anai ki ai. 8 Ke aua naa mamao mai tou gutu te tohi aeni o te lao; kae ke ke metitasio ki ai i te aho mo te pouli, o tupu ke ke agatonu ki te u mea fuli e tuu i ai; koteuhi e ke manuia anai i ou ala, koia e ke poto ai anai.

(Sosue 1:9): Pe nee mole au tuku atu kia koe te fakatotonu aeni: Ke ke fakamalohi mo ke loto toa? Aua naa ke mataku, pea aua naa ke loto vaivai, koteuhi ko [Sehova], tou Atua, e nofo mo koe i te u kogamea fuli ae e ke alu ai anai.

w13 15/1 8 ¶7

Ke Ke Lototoʼa He ʼe Nofo Ia Sehova Mo Koe

Ke feala hatatou maʼu ia te lototoʼa ʼae ʼe ʼaoga moʼo fai ia te finegalo ʼo te ʼAtua, ʼe tonu ke tou ako tana Folafola pea mo maʼuliʼi ʼana tokoni. Ko te faʼahi ʼaia neʼe fakatotonu e Sehova kia Sosue ke ina fai ʼi te temi ʼae neʼe ina fetogi ai ia Moisese, ʼi tana ui fenei: “Kehe pe ke ke fakamalohi, mo ke loto toa lahi, o agatonu ki te lao katoa ae nee au tuku kia Moisese, taku tagata faifekau.” Pea ina toe ui fenei: “Ke aua naa mamao mai tou gutu te tohi aeni o te lao; kae ke ke metitasio ki ai i te aho mo te pouli, o tupu ke ke agatonu ki te u mea fuli e tuu i ai; koteuhi e ke manuia anai i ou ala, koia e ke poto ai anai.” (Sos. 1:7, 8) Neʼe fua manuʼia te maʼuli ʼo Sosue, koteʼuhi neʼe mulimuli ki te tokoni ʼaia. Kapau ʼe tou fai feia, ʼe tuputupu anai tatatou lototoʼa pea ʼe fua manuʼia anai tatatou tauhi ʼae ki te ʼAtua.

w13 15/1 11 ¶20

Ke Ke Lototoʼa Heʼe Nofo Ia Sehova Mo Koe

ʼE mole faigafua ia te hoko atu ʼo te fai ʼo te finegalo ʼo te ʼAtua ʼi te malama agakovi ʼaeni. Kaʼe ʼe mole tou to tokotahi. ʼE nofo ia te ʼAtua mo tatou. ʼE toe tokoni mai ia tona ʼAlo, te Pule ʼo te kokelekasio. ʼE tou toe maʼu ia Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼe toko 7 000 000 tupu ʼi te malamanei katoa. Koia, tou haga fakaha ia te tui pea mo tou fakamafola ia te logo lelei. ʼE tokoni mai anai ia te vaega Fakatohi-tapu ʼo te taʼu 2013 ke tou fai ia te faʼahi ʼaia: “Ke ke fakamalohi mo ke loto toa . . . Koteuhi ko [Sehova], tou Atua, e nofo mo koe.”—Sos. 1:9.

Te ʼu Koloa Fakalaumalie

(Sosue 2:​4, 5): Nee too leva e te fafine te u tagata o fakanono naua; pea nee ina ui leva: E mooni nee omai te u tagata aena ki toku fale, kae nee mole au iloi te kogamea ae nee na omai mai ai; 5 pea nee toe olo te u tagata aena i te pouli, i te temi ae nee tapunui ai te matapa o te kolo, pea nee mole au iloi pe nee na olo ki fea. Kae kapau e kotou fakavilivili nei o tuli ia naua pea e kotou mau anai naua.

w04 1/12 9 ¶1

ʼE Maʼuli Te Folafola ʼa Sehova Ko He ʼu Puani Maʼuhiga ʼi Te Tohi ʼo Sosue

2:4, 5—He koʼe koa neʼe kakaʼi e Laape ia te ʼu tagata faifekau ʼa te hau ʼae neʼe natou kumi ia te ʼu malomu? Logo la ia te tuʼutamaki ʼae neʼe feala ke hoko kia ia, kae neʼe haofaki e Laape ia te ʼu malomu, koteʼuhi neʼe tui kia Sehova. Koia neʼe mole maʼua ke ina fakaha ia te ʼu malomu ki te ʼu tagata ʼae neʼe natou kumi ke natou fakamamahiʼi te hahaʼi ʼa te ʼAtua. (Mateo 7:6; 21:23-27; Soane 7:3-10) ʼI tona fakahagatonu, ko Laape neʼe “fakatonuhia iaʼia aki he u gaue,” he neʼe mole ina fakaha fakahagatonu ki te ʼu tagata kaugana ʼa te hau pe neʼe olo ʼifea ia te ʼu malomu ʼaia.—Sakopo 2:24-26.

(Lau ʼo te Tohi-Tapu)

(Sosue 2:​1-​16): Nee fekaui fakafufu leva e Sosue, foha o Nune, mai Sitime ni tagata esipio e toko lua, o ui kia naua: Ke kolua olo o sioi te fenua kae tafito ia Seliko! Nee na olo leva, pea nee na feulufi leva ki te fale o he fafine faiaga, pea ko te higoa o te fafine aena ko Laape, pea nee na momoe leva i ai. 2 Nee fakaha leva ki te hau o Seliko: Koeni, nee tau mai ni tagata o Iselaele ki heni i te po aeni o sioi te fenua. 3 Nee fekau leva e te hau o Seliko ke ui kia Laape: Ke ke fakamavae te u tagata ae kua omai ki o koe, pea kua na feulufi ki tou fale, koteuhi nee na omai o sioi te fenua katoa. 4 Nee too leva e te fafine te u tagata o fakanono naua; pea nee ina ui leva: E mooni nee omai te u tagata aena ki toku fale, kae nee mole au iloi te kogamea ae nee na omai mai ai; 5 pea nee toe olo te u tagata aena i te pouli, i te temi ae nee tapunui ai te matapa o te kolo, pea nee mole au iloi pe nee na olo ki fea. Kae kapau e kotou fakavilivili nei o tuli ia naua pea e kotou mau anai naua. 6 Nee ina fakakake naua ki te fata o te fale, pea nee ina taotao naua aki ni fuhiga kaui lino ae nee tanaki i te fata. 7 Nee olo leva te u tagata a te hau, o tuli te taluai tagata i te ala o te Solotane, o kaku ki ona kauvai, pea nee mapunu leva te matapa i te mavae o te kau tuli. 8 Ia mua o te momoe a te u tagata esipio nee hake leva Laape kia naua ki te fata, 9 pea nee ina ui leva ki te u tagata: E au iloi kua tuku atu e [Sehova] kia koutou te fenua aeni; pea kua hau kia matou te mataku kia koutou, pea kua loto vaivai te hahai fuli o tupu ko koutou. 10 Koteuhi kua matou logo nee fakamamaha e [Sehova] i okotou mua te u vai o te tai Kula, i te aho ae nee kotou mavae ai i Esipito, pea mo te mea ae nee kotou fai ki te u hau e lua o te kau Amole, ko Sihone mo Oke, ae nee nonofo i te kauvai esite o te Solotane pea nee kotou tamatei. 11 Nee matou logo ki te u mea aena, pea kua matou loto vaivai ai, pea e mole pe he tagata kei na mau he kii malohi ke tau o fakafehagai kia koutou, koteuhi ko [Sehova] ko tokotou Atua, e Atua ia ia i oluga i te atu lagi, pea i lalo i te kele. 12 I te aho nei, ke kolua fakapapau mai kia au, i te huafa o [Sehova], e kolua toe liufaki anai ki toku famili he ofa e tatau mo ae nee au mau kia kolua, ke kolua tuku mai kia au he fakailoga ae e fakaha ai anai tokolua agatonu. 13 Ke kolua fakapapau mai kia au e kolua tuku anai ke mauli taku tamai, mo taku fae mo oku tehina, mo oku tuagaane, mo te u mea fuli e natou mau, pea e mole kolua fakagafua anai ke tamatei matou. 14 Nee tali leva e te u tagata esipio kia ia: E ma fakapapau atu kia koe te mea aena i oma mauli, mo kapau e mole ke fakaha he mea o uhiga mo maua. I te aho ae e foaki mai ai anai e [Sehova] te fenua aeni, e ma agatonu anai kia koe, pea e ma tuku anai kia koe toma ofa. 15 Pea nee fakahifo leva naua e te fafine aki he maea i te matapa fakamalama, koteuhi nee tuu tona fale i te kaupa o te kolo. Nee nofo ia ia i te kaupa totonu. 16 Nee ui leva e te fafine kia naua: Ke kolua olo ki te faahi o te mouga, ke aua naa mau kolua e natou ae e natou kumi kolua. E kolua fenonoi anai i te kogamea aena, i ni aho e tolu, o kaku ki te toe liliu mai o natou ae e natou kumi kolua. Ka osi, pea kolua hoko atu leva tokolua fagona.

(Sopo 26:7): E ina folahi te potu noleto o te lagi i oluga o te aele noa, pea e ina tautau te kele i oluga o te aele noa.

(Taaga Lea 3:​5, 6): Falala [kia Sehova] i tou loto katoa, kae aua naa ke falala ki tou poto, 6 ke ke falala kia ia i ou ala fuli, pea e ina fakatokatoka anai ou ala.

VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 20-26 ʼO SEPETEPELI

TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | SOSUE 3-5

“ʼE Tapuakiʼi Tatou e Sehova Moka Tou Fakaha Tatatou Tui”

(Sosue 3:​12, 13): I te aho nei, kotou filifili ni tagata e toko hogofulu ma lua i te u faahiga e hogofulu ma lua o Iselaele, he tagata e tahi i te faahiga. 13 I te temi ae e tutuu ai anai ki te vai o te Solotane te u vae o te kau tagata faisakilifisio ae e natou amo te aleka o [Sehova], Aliki o te kele katoa, e mavae lua anai te u vai o te Solotane, e tanaki fakatahi anai te u vai ae e tafe mai mua o hage he kaupa.

(Sosue 3:14): Nee mavae leva te hahai mai onatou falela ke fakalaka i te Solotane, pea nee haele leva te kau tagata faisakilifisio ae nee natou amo te aleka i mua o te hahai.

(Sosue 3:​15-17): Nee fonu maumau te Solotane, pea nee mafola ona vai i ona kauvai fuli i te temi katoa ae e tuusi ai te fulumeto. I te temi nee kaku ai ki te Solotane te kau tagata faisakilifisio ae nee natou amo te aleka, pea nee palapala onatou vae i te kauvai, 16 nee tuu leva te u vai ae nee tafe mai mua, o tanaki o hage he kaupa i he kogamea ae nee mamao maia natou i mua, i Atama, kolo ae e tuu ia tafa o Salatani; pea nee mamaha katoa leva te vai aia nee tafe ki te tai Mate. Nee fakalaka leva te hahai i te Solotane i mua o Seliko. 17 Nee tutuu leva te u tagata faisakilifisio ae nee natou amo te aleka o te fakapapau o [Sehova] i te kele moamoa, i te lotomalie o te Solotane, i te temi katoa ae nee fakalaka ai te u fanau a Iselaele i te mamaha, o kaku ki te osi o te fakalaka o te puleaga katoa i te Solotane.

it-2-F 63

Solotane

ʼI Kalilea tai, ko te loloto ʼo te Solotane ko te meta 1 ki te 3 pea ko tona laulahi ko te meta 27 ki te 30. Kae ʼi te temi matala, ʼe hake te vai ʼo loloto pea mo laulahi age. (Sos 3:15) ʼI te temi ʼae ʼe hake ai te vai, neʼe fakatupu tuʼutamaki ia ki te puleʼaga ʼo Iselaele, ki te hahaʼi tagata mo fafine mo te ʼu fanau tanatou fakalaka ʼi te Solotane, tafito la ovi ki Seliko. ʼI te tatafe ʼo te faʼahi ʼaia, heʼeki faʼa fualoa, neʼe tafea ai te ʼu hahaʼi maʼanu. Koia, neʼe pupunu fakamilakulo e Sehova ia te vai tafe ʼo Solotane, ʼo feala ai ki te kau Iselaele ke natou fakalaka ʼi he kele magemage. (Sos 3:14-17) ʼI te ʼu sekulo ki muli age, neʼe toe hoko te milakulo feia kia Elia mo Eliseo pea mo Eliseo tokotahi.—2Ha 2:7, 8, 13, 14.

w13 15/9 16 ¶17

Ke Fiafia Tokotou Loto ʼi Te ʼu Fakamanatu ʼa Sehova

ʼE lava tokoni feafeaʼi mai te ʼu gaue fakalaumalie ke fakamalohi ai tatatou falala kia Sehova? Tou vakaʼi te meʼa ʼae neʼe hoko ki te kau Iselaele ʼi tanatou ulu ki te Kele ʼo Te Fakapapau. Neʼe fakatotonu e Sehova ki te kau pelepitelo ʼae neʼe natou ʼamo te ʼaleka ʼo te fuakava, ke natou haʼele mo ulu ki te Vai Tafe ʼo Solotane. Kaʼe ʼi te fakaovi ʼa te hahaʼi ki te vai tafe, neʼe feala ke natou tokagaʼi te fakalaka maumau ʼo te ʼu vai, ʼuhi ko te ʼu ʼua ʼo te fasiga taʼu matalā. Kotea ʼae ka fai e te kau Iselaele? ʼE natou fakatuʼu anai koa he nofoʼaga ʼi te kauvai ʼo fakatalitali ke hifo te vai tafe? Kailoa ia. Neʼe natou falala katoa kia Sehova pea natou mulimuli ki ʼana fakatotonu. Kotea ʼae neʼe hoko? ʼE ui fenei ʼi te Tohi-Tapu: “I te temi nee kaku ai ki te Solotane te kau tagata faisakilifisio ae nee natou amo te aleka, pea nee palapala onatou vae i te kauvai, nee tuu leva te u vai ae nee tafe mai mua . . . Nee fakalaka leva te hahai i te Solotane i mua o Seliko. Nee tutuu leva te u tagata faisakilifisio ae nee natou amo te aleka o te fakapapau o [Sehova] i te kele moamoa, i te lotomalie o te Solotane.” (Sos. 3:12-17) Kotou fakakaukauʼi te lotomalohi neʼe lagi natou maʼu ʼi tanatou sio ʼae ki te taʼofi ʼo te ʼu vai! Neʼe toe malohi age te tui ʼa te kau Iselaele kia Sehova he neʼe natou fakalogo ki ʼana fakatotonu.

w13 15/9 16 ¶18

Ke Fiafia Tokotou Loto ʼi Te ʼu Fakamanatu ʼa Sehova

ʼE moʼoni, ʼe mole fakahoko e Sehova ni milakulo feia maʼa tana hahaʼi ia ʼaho nei, kaʼe ʼe mahino ia ʼe ina tapuakina ʼanatou gaue ʼuhi ko tanatou tui. Ko te malohi gaue ʼa te ʼAtua ʼe ina fakamalohi natou ke natou fakamafola te logo ʼo te Puleʼaga ʼi te kele katoa. Pea ko Sesu Kilisito, te Fakamoʼoni lahi ʼa Sehova, neʼe ina fakapapau ki ʼana tisipulo ʼe tokoni anai kia natou ʼi te gaue maʼuhiga ʼaia. Neʼe ina ui fenei: “Koutou olo, kotou fai ni tisipulo i te u puleaga fuli . . . e au fakatahi mo koutou i te aho fuli, o kaku ki te fakaosi o te malamanei.” (Mat. 28:19, 20) Tokolahi te kau Fakamoʼoni neʼe lagi ufiufi peʼe matataku, kaʼe kua feala ke natou fakamoʼoni neʼe foaki age e te laumalie maʼoniʼoni ʼa te ʼAtua te lototoʼa ʼae ke natou palalau ki ni hahaʼi ʼe mole natou iloʼi ʼi te faifakamafola.—Lau ia Pesalemo 119:46; 2 Kolonito 4:7.

Te ʼu Koloa Fakalaumalie

(Sosue 5:​14, 15): Nee tali leva e te tagata: Kailoa, ko au ko te pule o te kau tau a [Sehova], kae ko taku hoki kaku mai aeni. Nee punou leva Sosue o fakatuu ona mata ki te kele, o hu mo ui: Kotea te mea ae e fakaha e toku Aliki ki tana tagata faifekau? 15 Nee ui leva e te pule o te fua tau a [Sehova] kia Sosue: Hui ou sulie i ou vae koteuhi e maonioni te kogamea ae e ke tuu ai. Pea nee fai leva Sosue ki ai.

w04 1/12 9 ¶2

ʼE Maʼuli Te Folafola ʼa Sehova Ko He ʼu Puani Maʼuhiga ʼi Te Tohi ʼo Sosue

5:14, 15—Ko ai “te tama ʼaliki ʼo te kautau ʼa Sehova”? Ko te tama ʼaliki ʼaia ʼae neʼe haʼu moʼo fakalotomalohiʼi ia Sosue ʼi tana kamata hu ki te Kele ʼo Te Fakapapau neʼe ko “te Folafola” ko Sesu Kilisito ʼi muʼa ʼo tana tupu tagata. (Soane 1:1; Taniela 10:13) ʼE mahino ia ʼe tou lotomalohi ʼi tatatou iloʼi papau, ko Sesu Kilisito ʼae kua fakakololiaʼi, ʼe tokoni ki te hahaʼi ʼa te ʼAtua ʼi tanatou tau fakalaumalie!

(Lau ʼo te Tohi-Tapu)

(Sosue 3:​1-​13): Nee tuu ake leva Sosue i te mafoata, ia ia mo te u fanau fuli o Iselaele. Pea nee natou mavae leva i Sitime, o natou olo leva o kaku ki te Solotane. Pea nee natou nonofo leva i ai i te pouli, i mua o tanatou fakalaka i te Solotane. 2 I te hili ki ai aho e tolu, nee olo leva ni tagata ofisa i te loto nofoaga, 3 pea nee natou tuku leva te fakatotonu aeni ki te hahai: Ka kotou sisio anai ki te aleka o te fakapapau o [Sehova], tokotou Atua, kua amo e te kau Levi faisakilifisio, ke kotou mavae i te kogamea aia e kotou nonofo ai, pea ke koutou haele o muli ai. 4 Kae ke mau he vaha ia koutou mo te aleka, ko ni tuli nima e lua afe: ke aua naa kotou fakaovi ki ai. E ina fakaha atu anai kia koutou te ala ae ke kotou olo ai, koteuhi e heeki kotou olo i te ala aena. 5 Nee ui leva e Sosue ki te hahai: Ke kotou fakamaa, koteuhi ko apogipogi e fai anai e [Sehova] ni mea fakaofoofo i te lotolotoga o koutou. 6 Nee palalau leva Sosue ki te kau tagata faisakilifisio: Koutou amo te aleka o te fakapapau, pea kotou haele ia mua o te hahai. Nee natou amo leva te aleka o te fakapapau, pea nee natou haele leva ia mua o te hahai. 7 Nee ui leva e [Sehova] kia Sosue: I te aho nei e au kamata anai te fakamalohii o tau pule ia mata o te u fanau fuli o Iselaele, koteuhi ke natou iloi e au nofo mo koe o hage ko taku nofo mo Moisese. 8 E ke tuku anai te fakatotonu aeni ki te kau tagata faisakilifisio ae e natou amo te aleka o te fakapapau: Ka kotou kaku anai ki te vai o te Solotane, pea e kotou tutuu anai i te loto o te Solotane. 9 Nee ui leva e Sosue ki te u fanau a Iselaele: Koutou fakaovi mai ki heni, pea kotou fakalogo ki te u folafola a [Sehova], tokotou Atua. 10 Nee ui leva e Sosue: E kotou iloi anai i te mea aeni e nofo te Atua mauli i te lotolotoga o koutou, pea e ina kapu anai i okotou mua te kau Kanaane, mo te kau Eti, mo te kau Evi, moue kau Pelesi, mo te kau Kilikasi, mo te kau Amole, pea mo te kau Sepusi: 11 Koeni, e fakalaka anai te aleka o te fakapapau o te Aliki o te kele katoa i te Solotane i okotou mua. 12 I te aho nei, kotou filifili ni tagata e toko hogofulu ma lua i te u faahiga e hogofulu ma lua o Iselaele, he tagata e tahi i te faahiga. 13 I te temi ae e tutuu ai anai ki te vai o te Solotane te u vae o te kau tagata faisakilifisio ae e natou amo te aleka o [Sehova], Aliki o te kele katoa, e mavae lua anai te u vai o te Solotane, e tanaki fakatahi anai te u vai ae e tafe mai mua o hage he kaupa.

VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 27 ʼO SEPETEPELI–3 ʼO OKETOPELI

TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | SOSUE 6-7

“Tou Situʼa Ki Te ʼu Meʼa Vaʼiganoa”

(Sosue 7:​1, 20, 21): Nee fai leva e Iselaele te agatuu ki te u mea ae nee fakatapui ki te Eteleno. Ko Akane, foha o Kaleni, foha o Sapeti, foha o Selake mai te faahiga o Suta, nee ina too leva ni mea i te u mea ae nee fakatapui, pea nee tupu ai leva te hauhau o [Sehova] ki te u fanau a Iselaele. 20 Nee tali leva e Akane kia Sosue: E mooni, ko au ae nee au fai te agahala [kia Sehova], te Atua o Iselaele. Koeni te katoa o te mea ae nee au fai: 21 Nee au sio i te koloa o te tau ki he pulupulu matalelei mai Mesopotamia, mo ni foi sikele paaga e luageau, pea mo he potu aulo e nimagofulu sikele. Nee au manumanu leva ki te u mea aena, pea nee au too leva natou. Koeni natou kua tanu i te kele, i loto o toku falela, pea kua au fakatafa te paaga ki lalo.

(Sosue 7:​4, 5, 24-26): Nee hahake leva ki ai ni tagata e toko tolu afe o te hahai, kae nee natou feholaki leva ia mua o te hahai o Ai. 5 Nee tamatei leva e te hahai o Ai he toko tolugofulu ma ono o te hahai o Iselaele, pea nee natou tuli leva te kau Iselaele mai te matapa o te kolo o kaku ki Sepalimi, pea nee natou tamatei leva natou i te fakamahifo. Nee ufiufi leva te hahai i te mea aia, pea nee natou loto vaivai. 24 Nee too leva e Sosue mo te u fanau fuli a Iselaele ia Akane, foha o Selake, mo te paaga, mo te pulupulu, mo te potu aulo, mo ona foha, mo ona ofafine, mo ana pipi tagata, mo ana asino, mo tana faga ovi, pea mo tana faga tao, mo tona falela, pea mo te u mea fuli nee ina mau. Nee natou ave leva natou ki te vaevaeliua o Akole. 25 Nee ui leva e Sosue: Nee ke fakatupu tomatou malaia! E fakamalaia anai koe e [Sehova] i te aho nei. Pea nee tuki makai leva ia ia e Iselaele katoa. Pea nee natou toe tamatei feiai tona famili katoa, kae natou tutu leva ana mea fuli. 26 Pea nee natou fakatuu leva i oluga he tuuga maka ae kei ha ia aho nei, pea nee tafoki leva [e Sehova] mai tona hauhau. Koia nee fakahigoa ai leva te kogamea aena ko te luo o Akole.

w10 1/4 23 ¶5

Leʼei Kehe ʼOkotou Mata Mai Te ʼu Meʼa ʼAe ʼe Vaʼiganoa!

ʼI te ʼu sekulo ki muli age, ko te sio ʼae ʼa Akane ki te ʼu koloa ʼo te kolo ʼo Seliko ʼae neʼe natou malo ai, neʼe tupu ai tana fia kaihaʼa te ʼu koloa ʼaia. Neʼe fakatotonu e te ʼAtua ke fakaʼauha te ʼu meʼa fuli ʼo te kolo ʼaia, gata pe ki ʼihi meʼa neʼe tonu ke foaki ki te tanakiʼaga koloa ʼa Sehova. Neʼe fai te fakatokaga ʼaeni ki te kau Iselaele: “Kotou fakamamaʼo mai te ʼu meʼa ʼaē ʼe tonu ke fakaʼauha, ke ʼaua naʼa tupu iā koutou he holi” pea mo toʼo he ʼu koloa mai te kolo. ʼI te talagataʼa ʼae ʼa Akane ki te fakatotonu ʼaia, neʼe mole malo ia Iselaele ʼi tana tauʼi ia te kolo ʼo Ai, pea neʼe mamate ai ia te tokolahi. Neʼe mole tala e Akane ia tana kaihaʼa ʼo aʼu peki te temi ʼae neʼe tonu ai ke ina fakaha. Neʼe ui fenei e Akane: “ʼI taku sio [ki te ʼu koloa], . . . pea neʼe au manumanu ki ai, pea neʼe au toʼo.” Ko te holi ʼo ʼona mata ki te ʼu meʼa ʼae neʼe sio ki ai, neʼe iku ai ki tona fakaʼauha, ʼo feia “ki te ʼu meʼa fuli ʼae neʼe ina maʼu.” (Sos. 6:18, 19; 7:1-26, NWT) Neʼe mole “leʼei kehe [e Akane ʼona] mata ke ʼaua naʼa sio ki te meʼa ʼae ʼe vaʼiganoa.” Ko Akane neʼe holi ʼi tona loto ki te meʼa ʼae neʼe tapuʼi age.

w97 15/8 28 ¶2

He Koʼe Koa ʼe Tonu Ke Tou Fakaha Te Meʼa ʼAe ʼe Kovi?

ʼE tonu ke tou fakaha te aga ʼae ʼe kovi, mai tona aluʼaga ʼae ʼe lagolago te faʼahi ʼaia ki te taupau maʼa ʼo te kokelekasio. Ko Sehova ʼe ko he ʼAtua maʼoniʼoni. ʼE ina fakamaʼua kia natou fuli ʼae ʼe natou tauhi kia te ia ke natou maʼa ʼi te faʼahi fakalaumalie pea mo natou maʼa ʼi ʼanatou aga. ʼE fakalotomalohiʼi fenei e tana Folafola: “Ohage pe ki he ʼu fanau fakalogo, ʼaua naʼa koutou fakatuha tokotou maʼuli ki te ʼu holi ʼo te temi neʼe mole kotou malama ai; kae ohage la ko Ia ʼae neʼe ina paui koutou, ʼe Maʼoniʼoni, kotou maʼoniʼoni mo koutou foki ʼi ʼakotou aga fuape, koteʼuhi kua tohi: ‘Kotou maʼoniʼoni, koteʼuhi ʼe ʼau maʼoniʼoni.ʼ “ (1 Petelo 1:14-16) Ko natou ʼae ʼe natou fai he aga heʼe maʼa pe ko he agakovi, ʼe feala ke natou ʼulihi te kokelekasio katoa pea mo fakatupu ai te pulihi ʼo te ʼofa ʼo Sehova, gata pe mo kapau ʼe fai he fakatuʼutuʼu moʼo fakatonutonuʼi peʼe fakamavae ia natou.—Vakaʼi ia Sosue, kapite 7.

w10 1/4 23 ¶8

Leʼei Kehe ʼOkotou Mata Mai Te ʼu Meʼa ʼAe ʼe Vaʼiganoa!

ʼE feala pe foki ke fakahalaʼi ia te kau Kilisitiano moʼoni e ʼonatou mata pea mo te ʼu holi ʼo ʼonatou kakano. Koia, ko te Folafola ʼa te ʼAtua ʼe ina fakalotomalohiʼi tatou ke tou akonakiʼi ia tatou totonu ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼae ʼe tou sio ki ai pea mo holi ki ai. (1 Ko. 9:25, 27; lau ia 1 Soane 2:15-17.) Neʼe fakamoʼoni ia te tagata agatonu ko Sopo ki te pipiki malohi ʼae ʼo te sio pea mo te holi. Neʼe ina ui fenei: “Neʼe au fai te fuakava mo ʼoku mata. Koia ʼe lava feafeaʼi anai haku tokagaʼi he taʼahine taupoʼou?” (Sopo 31:1) Neʼe mole gata pe ia te fakafisi ʼae ʼa Sopo ke ʼaua naʼa fafa ki he fafine moʼo fai ia he aga heʼe ʼaoga, kae maʼia mo tona ʼatamai neʼe mole ina tuku ke fakafiafia ʼaki te taʼi manatu ʼaia. Neʼe fakaha lelei e Sesu ʼe mole tonu ke ʼulihi ia te ʼatamai ʼaki he ʼu manatu heʼe ʼaoga ʼaia, ʼi tana ui ʼaeni: “Ko ʼae ʼe ina haga sioʼi he fafine ʼo tupu ai hana holi ki ai, ʼe kua tono ia mo ia ʼi tona loto.”—Mat. 5:28.

Te ʼu Koloa Fakalaumalie

(Sosue 6:20): Nee pupuhi leva te u fakatagi pupuhi o fakamateloloa, pea ko te hahai nee natou logo leva ki te tagi loloa o te u fakatagi pupuhi. I te temi aena, nee kalagai leva e te hahai he kalaga tau malohi, pea nee holo leva te kaupa takai o te kolo ki lalo. Pea nee hake leva te hahai ki te kolo, o tahi alu fakahagatonu i ona mua. Nee natou too leva te kolo.

w15 15/11 15 ¶2-3

Te ʼu Fehuʼi ʼa Te Kau Lautohi

ʼI te temi muʼa, ka ʼamanaki ʼohofi he kolo, ʼe ʼa takatakai e he foʼi tau ia te kolo. Kapau neʼe loaloaga te ʼohofi ʼaia, ko te hahaʼi ʼo te kolo ʼe natou kai anai te ʼu meʼa kai ʼae neʼe tanaki. Pea ka maumauʼi e te kau solia te kolo, ʼe feala ke natou toʼo te ʼu meʼa fuli ʼae neʼe natou loto ki ai, ʼo kau ai mo te ʼu meʼa kai ʼae neʼe tuku ai. Koia ʼae neʼe maʼu ai e te kau alekeolosia ia he meʼa kai ʼe mole lahi ʼi te ʼu toega ʼo te ʼu kolo fuli ʼo Palesitina, ʼae neʼe ʼohofi ʼi hona aluʼaga ʼe tatau. Kaʼe ʼe kehekehe ia mo te ʼu toega ʼo te kolo ko Seliko. ʼE ui fenei ʼi te tohi (Biblical Archaeology Review): “Ko te ʼu meʼa ʼae neʼe lahi tona maʼu hili te maumau, neʼe mole ko te ʼu ipu kele pe kaʼe neʼe toe maʼu ai mo te meʼa kai.” ʼE toe hoko atu fenei: “Neʼe ko he meʼa fakapunamaʼuli te lahi ʼo te meʼa kai ʼae neʼe maʼu ai.”

ʼE ui ʼi te Tohi-Tapu neʼe mole toʼo e te kau Iselaele he meʼa kai ʼi te kolo ko Seliko. Koteʼuhi neʼe fakatotonu e Sehova kia natou ke ʼaua tanatou fai te faʼahi ʼaia. (Sos. 6:17, 18) ʼE toe fakaha ai neʼe ʼohofi e te kau Iselaele ia Seliko ʼi te temi matala ʼo te ʼu fisiʼi ʼakau, hili pe te taʼukai. Ko tona fakaʼuhiga ʼi te temi ʼae neʼe lahi ai te meʼa kai ʼae neʼe tanaki ʼi te kolo. (Sos. 3:15-17; 5:10) Koia, ʼi te kei lahi ʼo te meʼa kai ʼi Seliko hili pe tona ʼohofi, ʼe fakamoʼoni ai neʼe ko he kiʼi temi nounou pe ʼae neʼe ʼohofi ai, ohage pe ko tona fakaha ʼi te Tohi-Tapu.

(Lau ʼo te Tohi-Tapu)

(Sosue 6:​1-​14): Nee mapunupunu te u matapa o Seliko pea nee fakamaumau natou o tupu ko te u fanau a Iselaele. Nee mole ulu he tahi ki fafo, pee nee mole ulu he tahi ki loto. 2 Nee ui leva e [Sehova] kia Sosue: Sio, e au tuku ki ou nima ia Seliko, mo tona hau, pea mo ana tagata tau loto toa. 3 Ko koe mo au tagata tau fuli, e kotou fai anai te foli takai o te kolo; e kotou fai anai te foli takai o te kolo o tua tahi. E ke fai feia anai ia aho e ono. 4 E olo anai te u tagata faisakilifisio e toko fitu mo ni fakatagi pupuhi, ko tagata e fitu i mua o te aleka. I te fitu aho, e kotou fai anai te foli takai o te kolo o tua fitu, pea e pupuhi anai e te u tagata faisakilifisio te u fakatagi pupuhi. 5 Ka kaku anai ki te temi ae e natou pupuhi ai he nota tagiloloa, e kalagai anai e te hahai ni kalaga tau. Pea e holo anai te u kaupa o te kolo ki lalo, pea e hake anai te u fanau a Iselaele ki te kolo, o tahi alu fakahagatonu i ona mua. 6 Nee paui leva e Sosue, foha o Nune, te kau tagata faisakilifisio, o ui kia natou: Koutou amo ki okotou fugauma te aleka o te fakapapau, pea ke too e ni tagata faisakilifisio e toko fitu ni fakatagi pupuhi, o haele i mua o te aleka o [Sehova]. 7 Pea nee ina ui leva ki te hahai: Koutou haele! Koutou fai te foli takai o te kolo. Pea ke haele, i mua o te aleka o [Sehova], te u tagata tau mo anatou mahafu. 8 Nee fai leva te u mea fuli o mulimuli ki te fakatotonu a Sosue. Nee haele leva te kau tagata faisakilifisio e toko fitu, ae nee olo mo te u fakatagi pupuhi e fitu, i mua o te aleka o [Sehova], o pupuhi anatou fakatagi. Nee muli leva te aleka o te fakapapau a [Sehova] ia natou. 9 Nee olo leva te uluaki kau tagata too mahafu i mua o te kau tagata faisakilifisio ae nee natou pupuhi te u fakatagi. Pea nee olo leva te lua kau tagata too mahafu i muli o te aleka; nee pupuhi leva te u fakatagi pupuhi i te lolotoga o te haele. 10 Nee tùku leva e Sosue te fakatotonu aeni ki te hahai: Aua naa kotou kalaga, aua naa kotou fakaha okotou leo, aua naa ha he palalau mai okotou gutu o kaku ki te aho ae e au ui atu ai anai kia koutou: Koutou fai ni kalaga! Pea kotou fai anai ni kalaga! 11 Nee fai leva e te aleka o [Sehova] te foli takai o te kolo; nee ina fai o tua tahi, pea nee natou toe liliu leva ki te nofoaga, pea nee natou nonofo leva i ai i te pouli. 12 Nee tuu ake leva Sosue i te mafoata, pea nee toe amo leva e te kau tagata faisakilifisio te aleka o [Sehova]. 13 Nee haele leva te u tagata faisakilifisio e toko fitu ae nee olo mo te u fakatagi i mua o te aleka o [Sehova], o pupuhi anatou fakatagi. Nee olo leva te uluaki kau tagata too mahafu i mua o natou, pea nee olo leva te lua kau tagata too mahafu i muli o te aleka o [Sehova]. Nee pupuhi leva te u fakatagi pupuhi i te lolotoga o te haele. 14 Nee natou fai leva te foli takai o te kolo o tua tahi, i te lua aho; pea nee natou toe liliu leva ki te nofoaga. Pea nee natou toe fai feia ia aho e ono.

VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 4-10 ʼO OKETOPELI

TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | SOSUE 8-9

“Te ʼu Ako Mai Te Kau Kapaone”

(Sosue 9:​3-6): I tonatou fahai nee logo foki te hahai o Kapaone, hahai o Evi, ki te mea ae nee fai e Sosue ki Seliko mo Ai, 4 pea nee natou kumi leva he puleaki fakakaka, o natou olo leva mo ni tokonaki ki te fagona. Nee natou too leva ni taga popo o tau ki anatou asino, pea mo ni kafai vino afea ae nee mahaehae pea nee toe tui; 5 nee natou tui leva ni sulie maumau ki onatou vae mo ni kofu popo, pea nee natou too leva ni pane kua afea mo fulufulua. 6 Nee natou olo leva kia Sosue i te nofoaga o Kilikale, pea nee natou ui leva kia ia mo te hahai katoa o Iselaele: E matou omai mai he fenua mamao o kole atu kia koutou ke kotou fai he hai mo matou i te aho nei.

(Sosue 9:​14, 15): Nee too leva e te u tagata o Iselaele he koga o anatou meakai o kai, kae nee galo leva ke natou kumi te finegalo o [Sehova]. 15 Nee fai leva e Sosue he hai o te tokalelei mo natou ae nee tonu ke ina tuku kia natou te mauli, pea nee fakamooni leva kia natou te u pule o te fakatahiga.

(Sosue 9:​25-​27): I te aho nei, koeni matou i ou nima; fai kia matou te mea ae e ke sio e lelei mo totonu ke fai kia matou. 26 Nee fai leva e Sosue kia natou o hage ko tana fakaha; nee ina haofaki leva natou mai te u fanau a Iselaele, ae nee mole natou tamatei natou; 27 kae nee tuku leva e Sosue kia natou, talu mai te aho aia, ke natou tuusi te fafie mo ohu te vai ki te fakatahiga mo te aletale o [Sehova], i te kogamea ae e filifili anai e te Eteleno. Nee natou fai leva te mea aia o kaku mai ki te aho nei.

it-1-F 1046-1047

Kapaone

ʼAnatou Felogoi Mo Sosue. ʼI te temi ʼo Sosue, neʼe nofoʼi ia Kapaone e te kau Evi, ʼe kau ki te ʼu puleʼaga ʼe fitu ʼo Kanaane ʼae neʼe tautea ki te fakaʼauha. (Te 7:1, 2; Sos 9:3-7) Neʼe toe fakahigoa ia te kau Kapaone ko te kau “Amole” pea neʼe fakahigoa feia fuli pe te kau Kanaane. (2Sa 21:2; vakaʼi mo Sen 10:15-18; 15:16) ʼO kehekehe ia mo ʼihi kau Kanaane, neʼe mahino ki te kau Kapaone, ʼi te vaivai ʼo tanatou foʼi tau pea mo te veliveli ʼo tonatou kolo, ʼe mole feala ke natou fakatau ki te kau Iselaele he ʼe tau ia Sehova maʼa natou. Koia ʼi te hili ʼo te maumauʼi ʼo Seliko pea mo Ai, neʼe fekauʼi leva he ʼu tagata Kapaone mai te ʼu kolo Evi ʼe tolu ko Kefila, mo Peeloti, pea mo Kiliate-Sealimi (Sos 9:17), ke natou olo kia Sosue ʼi Kilikale ʼo tofa te tokalelei. Neʼe natou tui ai he ʼu teu mo he ʼu sulie ʼafea, mo he ʼu ʼaiʼaga vai pupu, mo ni taga fulumeto pupu, mo te ʼu pane ʼafea, ʼo natou lau neʼe natou ʼomai mai he fenua mamaʼo, neʼe heʼeki fakalaka mai ai te taka tau ʼa te kau Iselaele. Neʼe natou fakamoʼoni ki te nima malohi ʼo Sehova ʼi te aluʼaga ʼae neʼe hoko ki te kau Esipito pea mo te ʼu hau Amole ko Sihone mo Oke, kaʼe neʼe natou fakasiosio poto ʼi tanatou mole palalau ki te aluʼaga neʼe hoko ʼi Seliko mo Ai, koteʼuhi neʼe mole feala ke kaku te ʼu logo ʼaia ki te fenua mamaʼo neʼe natou lau ʼe natou haʼu mai ai. Neʼe vakavakaʼi e te kau takitaki Iselaele ia tanatou fakamatala pea natou fakaʼio ki ai. Koia, neʼe natou fai ai he fuakava ke fakaʼateaina ʼonatou maʼuli.—Sos 9:3-15.

w11 1/11 12 ¶14

“ʼAua Naʼa Ke Falala Ki Tou ʼAtamai Totonu”

ʼI totatou ʼuhiga heʼe haohaoa, ʼe ʼaoga kia tatou fuli, maʼia mo te ʼu tagata ʼafea ʼae kua mahino lelei ki tonatou ʼu maʼua, ke tou kumi te takitaki ʼa Sehova moka tou fai he ʼu tonu. Tou vakaʼi age muʼa pe neʼe tali feafeaʼi e Sosue, ia ia ʼae neʼe hoa kia Moisese, mo te kau matuʼatuʼa ʼo Iselaele, ki te fakaovi age ʼae ʼa te kau Kipeonite aga kaka, ʼae neʼe natou kofuʼi he ʼu mutuʼi meʼa makahaehae pea mo natou ui neʼe ʼomai mai te fenua mamaʼo. Ko Sosue pea mo te kau matuʼatuʼa ʼo Iselaele neʼe mole natou fakafelogoi muʼa ka Sehova ʼo ʼuhiga mo te fai ʼo te fakatokatoka pea mo te fuakava ʼae mo te kau Kipeonite. Tatau aipe pe neʼe mole molehi e Sehova te fuakava ʼaia, kae neʼe loto ia ke tuʼu ʼi te Tohi-Tapu te hala ʼae ko te mole kumi ʼo tana takitaki, ke liliu ko he ako maʼa tatou.—Sos. 9:3-6, 14, 15.

w04 15/10 18 ¶14

“Fealuʼaki ʼi Te Fenua”

Neʼe ui e te kau fakafofoga ʼaia: “ʼE ʼomai tau kaugana mai te fenua mamaʼo ʼaupito ʼuhi ko te huafa ʼo Sehova tou ʼAtua.” (Sosue 9:3-9, NWT) Neʼe hage ʼe moʼoni tanatou ʼomai mai mamaʼo ʼuhi ko tonatou ʼu mutuʼi meʼa pea mo tanatou meʼa kai kua kovi, kae ko te kau Kipeonite neʼe natou nonofo pe ia kilometa ʼe 30 mai Kilekale. [gl 19] Neʼe tui ia Sosue pea mo ʼana hahaʼi takitaki, koia neʼe natou fai ai te fuakava mo te kau Kipeonite pea mo te ʼu kolo ʼae neʼe tuʼu ovi ki Kipeone. Neʼe fia hao pe koa te kau Kipeonite mai te fakaʼauha, koia ʼae neʼe natou fai ai te puleʼaki fakakaka ʼaia? Kailoa, neʼe natou fia maʼu te ʼofa ʼo te ʼAtua ʼo Iselaele. Neʼe tali leleiʼi te kau Kipeonite e Sehova pea neʼe natou liliu ko te “kau tagata tae fafie pea mo he kau ohu vai maʼa te fakatahi pea mo te ʼaletale ʼo Sehova.” (Sosue 9:11-27, NWT) Neʼe hoko atu e te kau Kipeonite tanatou tali lelei ʼae ke natou fai te ʼu gaue ʼe mole faʼa maʼuhiga ʼi te tauhi kia Sehova. Lagi ko ʼihi ia natou neʼe natou kau ʼi te kau Netinime ʼae neʼe toe liliu mai Papiloni pea neʼe natou kau ki te toe laga ʼo te fale lotu. (Esetalasi 2:1, 2, 43-54; 8:20) ʼE feala ke tou faʼifaʼitakiʼi tanatou aga ʼi tatatou faiga ʼae ke tou felogoi lelei mo te ʼAtua pea mo tou tali lelei ke tou fai he ʼu gaue ʼi te tauhi ʼae kia te ia logo la ʼe mole faʼa maʼuhiga.

Te ʼu Koloa Fakalaumalie

(Sosue 8:29): Nee ina tautau ki he akau te hau o Ai, o ina tuku i ai o kaku ki te afiafi. I te to o te laa nee tuku leva e Sosue te fakatotonu ke veteki tona sino mai te akau. Pea nee si leva ia ki tua o te matapa o te kolo, pea nee fakatuu leva i oluga he tuuga maka lahi ae kei tuu ia aho nei.

it-2-F 523

Tautau ʼo He Tahi ʼi He Pou

ʼI te lao neʼe foaki e Sehova ki Iselaele, neʼe feala ki ʼihi kau agakovi ke tautau natou ki he pou ʼi te hili ʼo tanatou kua mamate, ʼo fakaʼuhiga neʼe fakamalaʼia natou e te ʼAtua, ko tona tautau ia muʼa ʼo te hahaʼi neʼe ko he faʼahiga fakatokaga. Kaʼe neʼe tonu ke huʼi ifo te sino mate ʼaia ʼi muʼa ʼo te poʼuli pea ke ave ʼo tanu. Ko tona tuku tautau ʼi te po katoa ʼe ina ulihi ai ia te kele ʼae neʼe foaki ki te kau Iselaele. (Te 21:22, 23) Neʼe mulimuli ia Iselaele ki te lekula tatau aipe pe ko ia ʼae neʼe matehi neʼe mole ko he Iselaele.—Sos 8:29; 10:26, 27.

(Lau ʼo Te Tohi-Tapu)

(Sos 8:28–9:2): Nee tutu leva e Sosue ia Ai, pea nee ina fakaliliu leva te kolo ko he tuuga maka lavaki ae kei tuu ia aho nei. 29 Nee ina tautau ki he akau te hau o Ai, o ina tuku i ai o kaku ki te afiafi. I te to o te laa nee tuku leva e Sosue te fakatotonu ke veteki tona sino mai te akau. Pea nee si leva ia ki tua o te matapa o te kolo, pea nee fakatuu leva i oluga he tuuga maka lahi ae kei tuu ia aho nei. 30 Pea nee fakatuu leva e Sosue he aletale [kia Sehova], te Atua o Iselaele, i te mouga ko Epale, 31 O mulimuli ki te mea ae nee fakatotonu e Moisese, tagata faifekau a [Sehova], ki te u fanau a Iselaele, mea kua tuu i te tohi a te lao a Moisese: ko he aletale nee fau aki ni maka katotoa, ae nee mole hiki ki ai te ukamea. Nee natou momoli leva i ai ni failaulau [kia Sehova] mo ni sakilifisio fakafetai. 32 Pea nee tohi leva e Sosue i te kogamea aia i ni maka he tahi tohi o te lao ae nee tohi e Moisese, ia mua o te u fanau a Iselaele. 33 Ko Iselaele katoa, mo ni tagata matuatua, mo ona pule, mo ona tui fakamaau, nee tutuu ia fahai e lua o te aleka, ia mua o te kau tagata faisakilifisio, mo te kau Levi, ae nee natou amo te aleka o te fakapapau o [Sehova], te u matapule o hage ko te u fanau a Iselaele, nee natou tutuu fuli i ai, ko te tahi vaelua i te fahai o te mouga ko Kalisimi, ko te tahi vaelua i te fahai o te mouga ko Epale, o mulimuli ki te fakatotonu ae nee tuku i mua e Moisese, tagata faifekau a [Sehova], ke tapuakii te hahai o Iselaele. 34 Pea nee lau leva e Sosue te u folafola fuli o te lao, te u tapuakina mo te u malaia, o mulimuli ki te mea fuli kua tohi i te tohi lao. 35 Nee lau e Sosue te u folafola fuli a Moisese, o mole pe puli he folafola e tahi, i mua o te fakatahiga katoa o Iselaele mo te u fafine, mo te u toe, pea mo te u matapule ae nee haele i te lotolotoga o Iselaele. 9:1 I te logo ki te u mea aia, ko te u hau fuli ae nee nonofo i te fahai esite o te Solotane, mo te mouga, mo te potu malalo, mo te u fenua fuli o te matatai o te tai lahi, o kaku ki Lipane, te kau Eti, mo te kau Amole, mo te kau Kanaane, mo te kau Pelesi, mo te kau Evi, pea mo te kau Sepusi, 2 nee natou loto tahi leva ke natou taui fakatahi ia Sosue mo Iselaele.

VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 11-17 ʼO OKETOPELI

TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | SOSUE 10-11

“ʼE Tau Ia Sehova Maʼa Iselaele”

(Sosue 10:5): Koia nee fakatahi ai leva te u hau e nima o te kau Amole, te hau o Selusalemi, mo te hau o Hepelone, mo te hau o Salamuti, mo te hau o Lakisi, pea mo te hau o Ekeloni. Nee natou fakatahi leva pea nee natou hahake leva mo anatou fua tau; nee natou olo leva o fakatuu tonatou nofoaga tau i mua o Kapaone, pea nee natou taui leva ia.

(Sosue 10:​10, 11): Nee veuki leva natou e [Sehova] ia mua o te u fanau a Iselaele; pea nee tamatei Leva e Iselaele te kau Amole o maulaloa kovi osi i mua o Kapaone, pea nee ina tuli leva natou i te ala ae e hake ki Pete-Oloni, pea nee ina tamatei leva natou o kaku ki Aseka mo Maketa. 11 I te temi ae nee natou feholaki ai i mua o te u fanau a Iselaele, nee natou hihifo ai ki Pete-Oloni, nee fakato leva e [Sehova] mai te lagi he ua maka fualalahi kia natou o kaku ki Aseka, pea nee natou mamate ai leva. Nee kaugamalie ake natou ae nee mamate i te ua maka ia natou ae nee tamatei aki te heleta e te u fanau a Iselaele.

(Sosue 10:​12-14): Pea nee palalau leva Sosue [kia Sehova], i te aho ae nee tuku ai leva e [Sehova] te kau Amole ki te u fanau a Iselaele, pea nee ina ui ai leva i mua o Iselaele: Laa, ke ke tuu mau i oluga o Kapaone! Pea mo koe, mahina, ke ke talitali i oluga o te vaevaeliua o Asaloni! 13 Pea nee tuu mau leva te laa, pea nee talitali leva te mahina, o kaku ki te osi o te lagavaka a te u fanau a Iselaele ki ona fili. Pee mole tohi te mea aia i te tohi a te tagata faitotonu? Nee tuu mau leva te laa i lotomalie o te lagi, pea nee mole fakavilivili leva ia o hifo ki tona toaga i he aho katoa. 14 Nee mole he aho e toe tatau mo te aho aia, i mua atu mo muli mai, ae nee fakalogo ai leva [e Sehova] ki te leo o he tagata; koteuhi nee tau [ia Sehova] o tupu ko Iselaele.

it-1-F 48

Atoni-Seteki

Neʼe ko te hau ʼo Selusalemi ʼi te temi ʼae neʼe ʼohofi ai te kau Iselaele ia te Kele ʼo Te Fakapapau. Neʼe fai e te hau ko Atoni-Seteki ia he fuakava mo te ʼu hau ʼo te ʼu fenua ʼo te potu Uesite ʼo te Solotane, pea mo natou faiga ke natou taʼofi ia te ʼu foʼi kautau ʼa te kau Iselaele, ʼae neʼe takitaki e Sosue. (Sos 9:1-3) Kae neʼe fai e te kau Kapaone ia he fuakava mo Sosue ki te tokalelei. Neʼe tuʼania ia te hau ko Atoni-Seteki, naʼa olo he tahi ʼu hahaʼi ʼo kau mo te kau Iselaele. Koia neʼe fakatahiʼi ai e Atoni-Seteki tana foʼi kau tau mo te ʼu hau Amole ʼe fa, ke natou olo ʼo tauʼi te kau Kapaone. Neʼe alu leva ia Sosue ʼo haofaki ia te kau Kapaone pea mo tauʼi ʼonatou fili. Neʼe feholaki leva te ʼu hau ʼe toko nima ki Maketa, pea neʼe puke ai natou ʼi he ana. Neʼe matehi e Sosue totonu ia Atoni-Seteki pea mo te ʼu hau ʼe toko fa ia muʼa ʼo tana foʼi kautau pea mo tautau ʼonatou sino ʼi he ʼu pou. Pea neʼe ʼave leva ʼonatou sino ʼo tuku ʼi te ana, ko tonatou tanuma ʼaia.—Sos 10:1-27.

it-1-F 1028

ʼUa Maka

Neʼe fakaʼaogaʼi e Sehova. Ko te ʼua maka ʼe kau ki te ʼu malohi neʼe tautau fakaʼaogaʼi e Sehova moʼo fakahoko ʼaki tana folafola pea mo fakaha tona mafimafi. (Pes 148:1, 8; Esa 30:30) Ko te ʼuluʼaki ʼua maka ʼe ko ia ʼae ʼe tou maʼu ʼi te fitu tautea neʼe hoko ki Esipito. Neʼe maumauʼi e te ʼua maka ʼaia ia te vao ʼakau, ʼo mamate ai te ʼu hahaʼi pea mo te ʼu manu ʼi te ʼu gaueʼaga, kae neʼe mole laveʼia he Iselaele ʼi Koseni. (Ek 9:18-26; Pes 78:47, 48; 105:32, 33) Ki muli age, ʼi te Kele ʼo Te Fakapapau, ʼi te takitaki ʼa Sosue, neʼe olo ai te kau Iselaele ʼo haofaki te kau Kapaone ʼae neʼe fakamatakuʼi e te ʼu hau ʼe nima ʼo te kau Amole, neʼe fakato e Sehova he ʼua maka lalahi ki te kautau. Koia, neʼe kaugamalie age te kau mate ʼi te ʼua maka ʼi te fehokosi tau mo te kau Iselaele.—Sos 10:3-7, 11.

w04 1/12 11 ¶1

Ko He ʼu Puani Maʼuhiga ʼi Te Tohi ʼo Sosue

10:13—E feafeaʼi ia he lava hoko ʼo he meʼa feia? “ ʼE ʼi ai koa he meʼa ʼe faigataʼa fau kia Sehova?” (Senesi 18:14) Kapau ʼe loto ia Sehova, ʼe feala pe hana fetogi ia te takaminomino ʼo te kele ke hage ki he tahi ʼe nofo ʼi te kele ʼe mole gaugaue ia te laʼa pea mo te mahina. Peʼe feala hana tuku ke hoko atu pe te takaminomino ʼa te kele pea mo te tuʼu maʼu ʼa te mahina, kae ina ofeʼi te malama ʼae ʼe haʼu mai te laʼa pea mo te mahina ke mu hoholo. Logo pe he faʼahiga aluʼaga, kae “neʼe mole ʼi ai he tahi ʼaho neʼe tatau mo te ʼaho ʼaia” ʼi te hisitolia ʼo te tagata. —Sosue 10:14, NWT.

Te ʼu Koloa Fakalaumalie

(Sosue 10:13): Pea nee tuu mau leva te laa, pea nee talitali leva te mahina, o kaku ki te osi o te lagavaka a te u fanau a Iselaele ki ona fili. Pee mole tohi te mea aia i te tohi a te tagata faitotonu? Nee tuu mau leva te laa i lotomalie o te lagi, pea nee mole fakavilivili leva ia o hifo ki tona toaga i he aho katoa.

w09 1/3 29 ¶5

Te ʼu Fehuʼi ʼa Te Kau Lautohi

Logo la ko ʼihi tohi neʼe talanoa ki ai ia te Tohi-Tapu pea neʼe ko he ʼu tohi ʼaoga, kae ʼe mole fakaʼuhiga leva ke tou ui ko he ʼu tohi mai te ʼAtua. Kae neʼe puipui e Sehova ʼAtua ia te ʼu tohi fuli ʼae ʼe maʼu ai ia “te folafola ʼo totatou ʼAtua,” pea ko te ʼu tohi fuli ʼaia “ ʼe tologa anai ia ʼo aʼu ki he ʼu temi ʼe mole iloʼi hona gataʼaga.” (Esa. 40:8, NWT) ʼEi, ko te ʼu tohi ʼae neʼe filifili e Sehova ke kau ki te ʼu tohi ʼe 66 ʼo te Tohi-Tapu, ʼe ko ia pe ʼae ʼe ʼaoga kia tatou ke tou ‘faiva ai pea mo katoa ki te ʼu gaue lelei fuli pe.ʼ—2 Tim. 3:16, 17.

(Lau ʼo Te Tohi-Tapu)

(Sosue 10:​1-15): Nee logo leva Atoni-Seteki, hau o Selusalemi, kua mau e Sosue ia Ai pea kua ina maumaui te kolo katoa, pea kua ina fai ki Ai mo tona hau te mea ae nee ina fai ki Seliko mo tona hau. Nee toe logo foki ia ia kua fai e te kau Kapaone he hai mo te u fanau a Iselaele pea kua natou nonofo i te lotolotoga o Iselaele. 2 Pea nee mataku lahi ai ia ia, koteuhi ko he kolo lahi ia Kapaone, nee hage ia ko he kolo hau, o lahi ake foki i te kolo ko Ai, pea nee toa ona tagata fuli. 3 Koia nee fekau ai leva e Atoni-Seteki, hau o Selusalemi, ni tagata ke fakaha kia Soame, hau o Hepelone, mo Pileame, hau o Salamuti, mo Safia, hau o Lakisi, pea mo Tepile, hau o Ekeloni: 4 Ke kotou hahake mai kia au, ke tou tautea Kapaone, koteuhi kua natou tokalelei mo Sosue pea mo te u fanau a Iselaele. 5 Koia nee fakatahi ai leva te u hau e nima o te kau Amole, te hau o Selusalemi, mo te hau o Hepelone, mo te hau o Salamuti, mo te hau o Lakisi, pea mo te hau o Ekeloni. Nee natou fakatahi leva pea nee natou hahake leva mo anatou fua tau; nee natou olo leva o fakatuu tonatou nofoaga tau i mua o Kapaone, pea nee natou taui leva ia. 6 Nee fekaui leva e te hahai o Kapaone ke fakaha kia Sosue, i te nofoaga o Kilikale: Ke aua naa ke siaki au tagata faifekau, kae ke hake fakavilivili mai kia matou, ke ke haofaki matou, pea ke ke tokoni mai kia matou; koteuhi kua fakatahi fehagai mai kia matou te u hau fuli o te kau Amole, ae e nonofo i te mouga. 7 Nee hake leva Sosue i Kilikale mo tana fua tau pea mo ana tagata toa fuli. 8 Nee ui leva e [Sehova] kia Sosue: Aua naa ke mataku kia natou, koteuhi e au tuku atu anai natou ki ou nima, pea e mole toe tuu anai he toko tahi o natou ou mua. 9 Nee kaku fakapunamauli leva Sosue kia natou, i te osi o tana haele i te po katoa mai Kilikale. 10 Nee veuki leva natou e [Sehova] ia mua o te u fanau a Iselaele; pea nee tamatei Leva e Iselaele te kau Amole o maulaloa kovi osi i mua o Kapaone, pea nee ina tuli leva natou i te ala ae e hake ki Pete-Oloni, pea nee ina tamatei leva natou o kaku ki Aseka mo Maketa. 11 I te temi ae nee natou feholaki ai i mua o te u fanau a Iselaele, nee natou hihifo ai ki Pete-Oloni, nee fakato leva e [Sehova] mai te lagi he ua maka fualalahi kia natou o kaku ki Aseka, pea nee natou mamate ai leva. Nee kaugamalie ake natou ae nee mainate i te ua maka ia natou ae nee tamatei aki te heleta e te u fanau a Iselaele. 12 Pea nee palalau leva Sosue [kia Sehova], i te aho ae nee tuku ai leva e [Sehova] te kau Amole ki te u fanau a Iselaele, pea nee ina ui ai leva i mua o Iselaele: Laa, ke ke tuu mau i oluga o Kapaone! Pea mo koe, mahina, ke ke talitali i oluga o te vaevaeliua o Asaloni! 13 Pea nee tuu mau leva te laa, pea nee talitali leva te mahina, o kaku ki te osi o te lagavaka a te u fanau a Iselaele ki ona fili. Pee mole tohi te mea aia i te tohi a te tagata faitotonu? Nee tuu mau leva te laa i lotomalie o te lagi, pea nee mole fakavilivili leva ia o hifo ki tona toaga i he aho katoa. 14 Nee mole he aho e toe tatau mo te aho aia, i mua atu mo muli mai, ae nee fakalogo ai leva [e Sehova] ki te leo o he tagata; koteuhi nee tau [ia Sehova] o tupu ko Iselaele. 15 Pea nee toe liliu leva Sosue mo te u fanau fuli a Iselaele ki te nofoaga Kilikale.

VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 18-24 ʼO OKETOPELI

TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | SOSUE 12-14

“Fakalogo Katoa Kia Sehova”

(Sosue 14:​7, 8): Nee au tau fagofulu i te temi aia nee fekau ai au e Moisese, tagata faifekau a [Sehova], mai Katesi-Palenea, ke au alu o sivisivi te fenua, pea nee au fai kia ia he fakamatala o mulimuli ki te mea ae nee au mau i toku loto. 8 Nee fakalotovaivaii leva te hahai e oku tehina ae nee hahake mo au, kae ko au, nee au haele katoa i te ala o [Sehova], toku Atua.

(Sosue 14:​10-12): Koeni kua fakatologa e [Sehova] toku mauli o kaku mai ki te aho nei, o hage ko te mea ae nee ina fakaha kia au. Kua osi tau e fagofulu ma nima ki te fakapapau aena nee fai e [Sehova] kia Moisese, i te temi ae nee haele ai Iselaele i te toafa; pea koeni kua au tau valugofulu ma nima i te aho nei. 11 Kei au malohi o hage ko te aho ae nee fekaui ai au e Moisese; kei au nofo nei mo toku malohi katoa ae nee au nofo mo ia i te temi aia, tatau pe pee au alu o tau, pee au ulu ki fafo, pee au ulu ki loto. 12 Koia ke ke foaki mai kia au te mouga aeni nee palalau ki ai [e Sehova] i te aho aia; koteuhi nee ke iloi i te aho aia nee nonofo i ai ni fanau a Anake, pea nee tuu i ai ni kolo tau lalahi mo malolohi. Kehe pe ke nofo [ia Sehova] mo au, pea e au kapu anai natou, o mulimuli ki te mea ae nee fakaha e [Sehova].

(Sosue 14:​13, 14): Nee tapuaki leva Sosue kia Kalepo, foha o Sefune, pea nee ina tuku leva kia ia te kolo ko Hepelone, ko tona tofiga. 14 Koia nee mau ai leva e Kalepo, foha o Sefune, tagata Kenati, te kolo ko Hepelone, ko tona tofiga, o tupu nee mulimuli katoa ia ia i te ala o [Sehova], te Atua o Iselaele.

w04 1/12 12 ¶1

Ko He ʼu Puani Maʼuhiga ʼi Te Tohi ʼo Sosue

14:10-13. Logo la te taʼu 85 ʼo Kalepe, kae neʼe ina kole ke ina fai te gaue faigataʼa: ko te kapu ʼo te hahaʼi ʼi te fenua ʼo Hepelone. ʼI te kolo ʼaia, neʼe nonofo ai ia te ʼu tagata lalahi ʼaupito ko te kau Anakime. ʼAki te tokoni ʼa Sehova, neʼe malo te kau Iselaele ʼi te tau ʼaia, pea neʼe liliu ia Hepelone ko te kolo ʼo te haofaki. (Sosue 15:13-19; 21:11-13) Ko te faʼifaʼitaki ʼo Kalepe ʼe ina fakalotomalohiʼi tatou ke ʼaua naʼa tou fakafisi ki te ʼu maʼua fakateokalatike faigataʼa ʼo te kokelekasio.

w06 1/10 18 ¶11

Tou Maʼu Te Tui Pea Mo Te Manavasiʼi Ki Te ʼAtua Ke Feala Hatatou Lototoʼa

ʼE tonu ke tuputupu ʼo malohi te tui ʼaia. ʼE tuputupu moka tou maʼuliʼi te moʼoni, mo tou maʼu te ʼu tapuakina, mo “sio” ki te tali ki ʼatatou faikole, pea ʼi te tahi ʼu aluʼaga, moka tou logoʼi te takitaki ʼa Sehova ʼi totatou maʼuli. (Pesalemo 34:9; 1 Soane 5:14, 15) ʼE mahino papau kia tatou ko te tui ʼa Sosue pea mo Kalepe neʼe toe loloto age te temi ʼae neʼe na logoʼi ai te lotoʼofa ʼo te ʼAtua. (Sosue 23:14) Tou tokagaʼi te ʼu manatu ʼaeni: Neʼe na hao ʼi te ʼu taʼu ʼe 40 ʼae neʼe natou fagona ai ʼi te toafa, ohage ko tona fakapapau age e te ʼAtua kia naua. (Numelo 14:27-30; 32:11, 12) Neʼe na kau ʼi te ʼu tau ʼae neʼe fai lolotoga taʼu ʼe ono ki te ʼohofi ʼo Kanaane. Ki muli age, neʼe na maʼuʼuli fualoa pea mo haohaoa, pea neʼe nā maʼu mo tonā tofiʼa. ʼE fakapale lahi e Sehova ia natou ʼae ʼe tauhi agatonu kia te ia ʼaki he lototoʼa!—Sosue 14:6, 9-14; 19:49, 50; 24:29.

Te ʼu Koloa Fakalaumalie

(Sosue 13:​2, 5): 2 Koeni te fenua ae kei toe: ko te u fenua fuli o te kau Filisitini pea mo te fenua katoa o te kau Kesuli. 5 Mo te fenua o Kipiloti, pea mo te Lipane i te hopoaga o te laa, mai Paale-Kati i te vae mouga ko Helemoni, o kaku ki te matapa o Hamate;

it-1-F 1032

Kepale

Neʼe kau ia te “fenua o Kipiloti” ki te ʼu fenua neʼe fakatuʼutuʼu e Sehova ke maʼu ʼi te temi ʼo Sosue. (Sos 13:1-5). ʼE lahi te ʼu talamanatu ʼe feagai ki te manatu ʼaia koteʼuhi neʼe tuʼu mamaʼo ia Kepale ʼi te potu Noleto ʼo Iselaele (ia teitei kilometa ʼe 100 mai Tane) pea neʼe heʼeki puleʼi e te kau Iselaele. ʼE lau e ʼihi kau faitohi-tapu, neʼe fetogi te ʼu tohi Fakahepeleo ʼi te koga meʼa ʼaia pea neʼe tohi fenei ʼi te temi muʼa: “Ko te fenua ovi ki Lipane” peʼe ‘ʼo kaku ki te vaeluaʼaga mo te kau Kepale.ʼ Koia, neʼe feala pe ke hoko ia te fakapapau ʼa Sehova ʼae ʼe tuʼu ia Sosue 13:2-7. Neʼe lagi mole maʼu e te kau Iselaele ia Kepale ʼuhi ko tanatou talagataʼa.—Vakaʼi ia Sos 23:12, 13.

(Lau ʼo Te Tohi-Tapu)

(Sosue 12:​7-24): Koeni te u hau ae nee tamatei leva e Sosue mo te u fanau a Iselaele i te fahai aeni o te Solotane, te fahai uesite, mai Paale-Kati i te vaevaeliua o Lipane o kaku ki te mouga tula ae e ovi ki Seuil. Nee foaki leva e Sosue onatou fenua ki te u fanau a Iselaele, o vahe i onatou faahiga: 8 te mouga, mo te fenua malalo, mo te fenua o te vaevaeliua o te Solotane, mo te fenua fakamahifo, mo te fenua o te toafa, pea mo te fenua o te saute; fenua o te kau Eti, mo te kau Amole, mo te kau Kanaane, mo te kau Pelesi, mo te kau Evi, pea mo te kau Sepusi. 9 Ko te hau o Seliko, e tahi; ko te hau o Ai, ia tafa o Petele, e tahi; 10 ko te hau o Selusalemi, e tahi; ko te hau o Hepelone, e tahi; 11 ko te hau o Salamuti, e tahi; ko te hau o Lakisi, e tahi; 12 ko te hau o Ekeloni, e tahi; ko te hau o Kesele, e tahi; 13 ko te hau o Tepile, e tahi; ko te hau o Keteli, e tahi; 14 ko te hau o Oloma, e tahi; ko te hau o Alate, e tahi; 15 ko te hau o Lipina, e tahi; ko te hau o Atulami, e tahi; 16 ko te hau o Maketa, e tahi; ko te hau o Petele, e tahi; 17 ko te hau o Tapuake, e tahi; ko te hau o Epele, e tahi; 18 ko te hau o Afeke, e tahi; ko te hau o Lasaloni, e tahi; 19 ko te hau o Matoni, e tahi; ko te hau o Asoli, e tahi; 20 ko te hau o Similoni-Meloni, e tahi; ko te hau o Akisafi, e tahi; 21 ko te hau o Taanake, e tahi; ko te hau o Mekito, e tahi; 22 ko te hau o Ketesi, e tahi; ko te hau o Sokineami, i te Kalemelo, e tahi; 23 ko te hau o Tole, i te fenua o Tole, e tahi; ko te hau o Kosimi, la tafa o Kilikale, e tahi; 24 ko te hau o Tilitesa, e tahi. Ko te katoa o te u hau: ko te toko tolugofulu ma tahi.

(2 Koloniko 16:9): Koteuhi e taka te u mata o [Sehova] i te kele katoa, o tupu ke tokoni kia natou ae e tuku katoa onatou loto kia ia. I te mea aena, kua ke hage he vale, koia i te temi aeni e ke mau anai ni tau.

(Pesalemo 16:8): E au mau tuumau [ia Sehova] i oku mua. Ka nofo ia ia i toku fahai matau, e mole au higa.

VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 25-31 ʼO OKETOPELI

TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | SOSUE 15-17

“Puipui Tou Tofiʼa”

(Sosue 15:14): Nee kapu leva e Kalepo i ai te u foha e toko tolu o Anake: ko Sesai, mo Asimani, pea mo Talamai, ko te u fanau a Anake.

(Sosue 16:10): Nee mole feala e te u foha o Efalaimi te kapu o te kau Kanaane ae nee nonofo i Kesele, pea nee nonofo leva te kau Kanaane i te lotomalie o Efalaimi o kaku mai ki te aho nei, kae nee natou faifekau leva mo tukuhau ki te u fanau a Efalaimi.

(Tetelonome 20:​1-4): Ka ke alu anai o tau ki ou fili, pea e ke sio anai ki ni hosi, mo ni saliote mo he hahai ae e kaugamalie ake ia koe, aua naa ke mataku anai kia natou; koteuhi ko [Sehova], tou Atua, ae nee ina fakamavae koe mai Esipito, e kau anai mo koe. 2 I te fakaovi ki te tau, e hau anai te tagata faisakilifisio kia mua o te hahai o palalau kia ia. 3 E ina ui anai kia natou: Fakalogo mai, Iselaele! I te aho nei e kotou olo anai o taui okotou fili. Aua naa kotou loto vaivai; aua naa kotou matataku; aua naa kotou lumaea; aua naa kotou feholaki i onatou mua. 4 Koteuhi e haele [ia Sehova], tokotou Atua, mo koutou, o tau mo koutou ki okotou fili, o tupu ke fakamauli koutou.

(Sosue 17:​17, 18): Nee ui leva e Sosue ki te fale o Sosefo, mo Efalaimi pea mo Manase: Ko koutou ko he hahai kaugamalie, pea e lahi tokotou malohi, e mole kotou mau anai he tofiga e tahi i te fenua. 18 Kae e kotou mau anai te mouga, koteuhi ko he vao matua ae e kotou fasi anai, pea e kotou mau anai ona ala fuli, pea e kotou nofoi katoa anai la. E kotou kapu anai te kau Kanaane, logo ai anatou saliote ukamea mo tonatou malohi.

it-1-F 1101 ¶2

Hepelone

ʼI te hoko atu ʼo te taka tau ʼo te kau Iselaele ʼi Kanaane, neʼe natou tamateʼi te hahaʼi ʼo Hepelone pea mo tonatou hau (ʼae neʼe lagi hoa atu kia Soame). (Sos 10:36, 37) Logo la ʼi te takitaki ʼa Sosue neʼe maumauʼi e te kau Iselaele ia te malohi ʼo te kau Kanaane, kae neʼe mole nofoʼi atu aipe e he kau solia Iselaele ia te ʼu fenua ʼae neʼe natou malo ai. Koia neʼe toe nofoʼi ai e te kau Anake ia Hepelone, ʼi te temi ʼae neʼe lolotoga tauʼi ai e te kau Iseaele ia te tahi ʼu fenua. Ko te tupuʼaga la ʼaia ʼo te toe toʼo fakamalohi ʼo te kolo ʼaia ki muli age e Kalepe (peʼe ko te ʼu foha ʼo Suta ʼae neʼe pule ki ai) (Sos 11:21-23; 14:12-15; 15:13, 14; Tfm 1:10) Neʼe ʼuluʼaki foaki te kolo ko Hepelone maʼa Kalepe mai te telepi ʼo Suta pea ki muli age neʼe kau leva ki te ʼu kolo haofaki. Neʼe liliu leva ko he kolo ki te ʼu gaue fakapelepitelo. Kae ko te toafa mo te ʼu kele tuʼu ʼatea neʼe ko te tofiʼa ia ʼo Kalepe.—Sos 14:13, 14; 20:7; 21:9-13.

it-2-F 1097

Te Gaue Popula

Ko te “gaue popula” (ʼi te Fakahepeleo: mas) neʼe ko he agamahani ʼi te temi muʼa, koteʼuhi ʼi te agamahani ʼe liliu te hahaʼi ʼo te ʼu fenua ʼae neʼe tauʼi ko te ʼu kaugana. (Te 20:11; Sos 16:10; 17:13; Est 10:1; Esa 31:8; Tag 1:1) ʼI tanatou maʼuli kaugana, neʼe natou fakahoko he ʼu gaue mamahi kae leʼohi natou e te kau takitaki Esipito aga fefeka, neʼe natou laga ai te ʼu fale tanakiʼaga meʼa ʼi Pitomi mo Lamisese (Ek 1:11-14) Ki muli age, ʼi tanatou hu ki te Kele ʼo Te Fakapapau, neʼe mole mulimuli ia te kau Iselaele ki te fakatotonu ʼa Sehova ke natou kapu te kau Kanaane pea mo tamateʼi natou. Neʼe natou fakaliliu natou ko ni kaugana. Neʼe fuakovi ai ki te kau Iselaele he neʼe natou tauhi ai ki te ʼu ʼatua hala. (Sos 16:10; Tfm 1:28; 2:3, 11, 12) Neʼe hoko atu e te Hau ko Salomone ia te fakagaueʼi popula ʼo te ʼu hologa ʼo te ʼu kaugana Kanaane ʼaia, ia te kau Amole, mo te kau Eti, mo te kau Felesi, mo te Evi pea mo te kau Sepusi.—1Ha 9:20, 21.

it-1-F 390 ¶4

Kanaane

Logo la neʼe hahaʼi ia te kau Kanaane neʼe maʼuʼuli ʼi te tauʼi e te kau Iselaele ia te ʼu fenua pea mo natou tali tau, kae neʼe foaki e Sehova ki Iselaele ia te fenua katoa ʼae neʼe ina fakapapauʼi ki ʼanatou kui. Neʼe ina tuku kia natou “te malolo i onatou tuakoi fuli” pea “nee mole pe siaki noa he mea e tahi i te u folafola lelei ae nee fai e [Sehova] ki te fale o Iselaele, nee fakahoko fuli leva natou.” (Sos 21:43-45) I te ʼu tafaʼaki ʼo te kau Iselaele, neʼe matataku te ʼu fili pea neʼe mole tuʼania ki ai te kau Iselaele. ʼI he ʼu temi ki muʼa atu, neʼe fakaha e Sehova ʼe ina kapu “mamalie” anai te kau Kanaane, ke ʼaua naʼa lahi te ʼu manu fekai ʼi he fenua kua tuʼu lavaki. (Ek 23:29, 30; Te 7:22) Neʼe maʼu e te kau Kanaane ia he ʼu meʼa tau foʼou ʼi te temi ʼaia, ohage ko te ʼu saliote tau ʼe ʼi ai ʼona kanoʼi hele, koia ʼe mole feala ke tou ui neʼe mole hoko te fakapapau ʼa Sehova ʼi te mole malo ʼa te kau Iselaele ʼi ʼihi fenua. (Sos 17:16-18; Tfm 4:13) ʼE fakaha ʼi te ʼu fakamatala ʼi te Tohi-Tapu, neʼe mole malo te kau Iselaele ʼi ʼihi temi ʼuhi ko tanatou heʼe agatonu.—Nu 14:44, 45; Sos 7:1-12.

Te ʼu Koloa Fakalaumalie

(Sosue 17:​15, 18): 15 Nee ui leva e Sosue kia natou: Kapau ko koutou ko he hahai kaugamalie, ke kotou hahake ki te vao matua, pea kotou fasi he kogamea i te fenua o te kau Pelesi mo te kau Lefaimi, mo kapau e siisii te mouga o Efalaimi kia koutou. 18 Kae e kotou mau anai te mouga, koteuhi ko he vao matua ae e kotou fasi anai, pea e kotou mau anai ona ala fuli, pea e kotou nofoi katoa anai la. E kotou kapu anai te kau Kanaane, logo ai anatou saliote ukamea mo tonatou malohi.

w15-F 15/7 32

Kua Kotou Iloʼi Koa?

ʼI te temi muʼa, neʼe lahi koa te vao ʼakau ʼi te fenua ʼo Iselaele ohage ko tona fakaha ʼi te Tohi-Tapu?

ʼE FAKAHA ʼi te Tohi-Tapu, ʼi ʼihi koga meʼa ʼo te Kele ʼo Te Fakapapau neʼe ko te ʼu vao matuʼa pea mo lahi ai te vao ʼakau. (1 Hau 10:27; Sos. 17:15, 18) Kae ʼi te temi nei, ʼuhi ko tana tuʼu ʼatea, ko ʼihi ʼe mole natou tui ki te faʼahi ʼaia.

ʼE ui fenei ʼi te tohi (Fakapilitania), La vie dans l’Israël de la Bible “ʼi te Iselaele ʼo te temi muʼa, neʼe lahi age te ʼu vao matuʼa ʼi te temi ʼaeni.” Neʼe tuʼu fakapupu te ulu sapa ʼo Alepe ʼi te ʼu koga meʼa maʼoluga (Pinus halepensis), mo te ʼakau ko te chênes mai Palesitina (Quercus calliprinos) pea mo te ʼakau ko te térébinthes (Pistacia palaestina). ʼI Shéphéla, ʼi te koga fenua moʼugaʼia ʼi te vaha ʼo Suta pea mo te matafaga ʼo Metitelanea, neʼe tuʼu holo ai te ʼakau ko te sycomores (Ficus sycomorus).

ʼE ui fenei e te tohi (Fakapilitania) Les plantes de la Bible, “ʼi te temi nei, ko ʼihi koga fenua ʼi Iselaele, ʼe mole kei tuʼu ai he fuʼu ʼakau.” Kotea tona tupuʼaga? ʼE lau, neʼe hoko te aluʼaga ʼaia ʼi te alu ʼo te temi, pea ʼe toe hoko atu fenei te tohi: “Neʼe hoko atu pe te maumauʼi e te tagata ia te ʼu vao matuʼa ʼaia ke feala hana gaueʼi mo tauhi ai tana faga manu, mo fakaʼaogai ki te laga fale pea mo te kai meʼa kai.”

(Lau ʼo Te Tohi-Tapu)

(Sosue 15:​1-12): Ko te tofiga ae nee tuku e te mate i te toho ki te faahiga o Suta, o mulimuli ki onatou famili, nee mafola o kaku ki te tuakoi o Etome i te toafa o Sini, i te saute, i te taupotu osi o te saute. 2 Pea nee kamata te tuakoi saute, mai te mulii mea o te tai Kona, mai te komo o te tai ae e hagahaga ki te saute. 3 Nee hoko atu leva ia i te saute o te hakeaga o Akalapimi, o fakalaka i Sini, o hake leva i te saute o Katesi-Palenea; nee alu leva ia i hena ki Eselone, o hake ki Atale, pea maliu leva ki Kalekaa; 4 nee alu ia i ai ki Asemoni, o hoko atu ki te liua o Esipito, o fakaosi ki te tai. Koena tokotou tuakoi i te saute. 5 I te fahai esite ko te tuakoi ko te tai Kona o kaku ki te mulii vaitafe o te Solotane. Ko te tuakoi noleto nee hake pe i te kogamea e tahi. 6 Nee hake leva i ai ki Pete-Okala, o fakalaka i te noleto o Pete-Alepa, pea nee toe hake ia o kaku ki te maka o Poani, foha o Lupeni; 7 nee toe hake leva te tuakoi i Tepile, i te liua o Akole, o alu fakahagahaga ki te noleto o Kilikale, ae nee tuu i mua o te hakeaga o Atumime i te saute o te liua. Nee fakalaka leva ia ia tafa o te u vai o Ene-Semesi, o alu o kaku ki Ene-Lokeli. 8 Nee hake leva ia i ai i te vaevaeliua o Pene-Inome, i te fahai saute o Sepusi, ae ko Selusalemi, pea nee alu leva ia o kaku ki te tumutumu o te mouga ae e tuu i mua o te vaevaeliua i Pene-Inome i te uesite, pea mo te taupotu o te vaevaeliua o te kau Lefaimi i te noleto. 9 Mai te tumutumu o te mouga nee maliu leva te tuakoi o kaku ki te matapuna o Nefetoa, o hoko atu ki te u kolo o te mouga o Efelone, o tau ki Paala, ae ko Kiliate-Sealimi. 10 Mai Paala nee maliu leva ia ki te uesite ki te mouga o Seili, o fakalaka i te fahai noleto o te mouga ko Sealimi, i Kesaloni, o hifo ki Pete-Semesi, o fakalaka i Timina. 11 Nee toe hoko atu leva te tuakoi i te fahai noleto o Ekeloni, o falo ki Sikoloni, o fakalaka i te mouga o Paala, o alu o kaku ki Sapeneele, o fakagata leva mai te tai. 12 Ko te tuakoi uesite ko te tai Metitelanea. Ko te u tuakoi aia o te tofiga o Suta, o mulimuli ki onatou faahiga.

(Pesalemo 37:​10, 11): Kei toe pe he kii temi siisii pea e puli anai te tagata agakovi; E ke sio ki te kogamea ae nee nofo ai, pea kua puli ia. 11 E mau e te kau masiva te fenua, pea e natou fiafia lahi i te tokalelei.

(Esaia 52:7): E natou matalelei osi i te u mouga, te u vae o ia ae e ina ave ni logo lelei, o ia ae e ina fakaha te tokalelei! O,ia ae e ina ave ni logo lelei, o ia ae e ina fakaha te fakamauli! O ia ae e ina ui ki Sione: E hau tou Atua!

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae