Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • mwbr21 Novepeli p. 1-10
  • Tafitoʼaga ʼo Te Kaupepa Ako Te Maʼuli Fakakilisitiano Mo Te Faifakamafola

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Tafitoʼaga ʼo Te Kaupepa Ako Te Maʼuli Fakakilisitiano Mo Te Faifakamafola
  • Tafitoʼaga ʼo Te Kaupepa Ako Te Maʼuli Fakakilisitiano Mo Te Faifakamafola—2021
  • Manatu Tafito
  • VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 1-7 ʼO NOVEPELI
  • TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | SOSUE 18-19
  • “ ʼE Ha Te Poto ʼo Sehova ʼi Tana Vahe Te Kele”
  • it-1 933 ¶5
  • Vaeluaga
  • it-1 1107 ¶6
  • Tofiga
  • it-1 933 ¶6
  • Vaeluaga
  • Te ʼu Koloa Fakalaumalie
  • it-1 934 ¶1
  • Vaeluaga
  • VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 8-14 ʼO NOVEPELI
  • TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | SOSUE 20-22
  • “Te Femahinohalaʼaki”
  • w06 1/5 4 ¶3
  • Te ʼu Tokoni ʼAe ʼe ʼAoga Tafito Ki Te ʼu Felogoi Mo Tokotou Hoa
  • w08 15/11 18 ¶5
  • “Tou haga kumi te ʼu meʼa ʼae ʼe ʼaoga ki te tokalelei”
  • Te ʼu Koloa Fakalaumalie
  • it-1 390 ¶4
  • Kanaane
  • VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 15-21 ʼO NOVEPELI
  • TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | SOSUE 23-24
  • “Te Tokoni Fakaʼosi ʼa Sosue Ki Te Kau Iselaele”
  • it-1 82
  • Fuakava
  • w07 1/11 26 ¶19-20
  • ʼE Hoko Moʼoni Ia Te Folafola ʼa Sehova
  • Te ʼu Koloa Fakalaumalie
  • w04 1/12 12 ¶1
  • Ko He ʼu Puani Maʼuhiga ʼi Te Tohi ʼo Sosue
  • VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 22-28 ʼO NOVEPELI
  • TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | TUI FAKAMAU 1-3
  • “Te Lototoʼa ʼa Euti”
  • w04 15/3 31 ¶3
  • Ko Euti: Neʼe Ina Fakagata Tonatou Maʼuli Popula
  • w04 15/3 30 ¶1-3
  • Ko Euti: Neʼe Ina Fakagata Tonatou Maʼuli Popula
  • Te ʼu Koloa Fakalaumalie
  • w05 15/1 24 ¶7
  • Ko He ʼu Puani Maʼuhiga ʼi Te Tohi ʼo Te Tui Fakamau
  • VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 29 ʼO NOVEPELI–5 ʼO TESEPELI
  • TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | TUI FAKAMAU 4-5
  • “Neʼe Fakaʼaogaʼi e Sehova He ʼu Fafine ʼe Lua”
  • w15 1/8 12 ¶6
  • “Nee Au Tuu Ai Ki Oluga o Hage Ko He Fae Ki Iselaele”
  • w15 1/8 13 ¶1
  • “Nee Au Tuu Ai Ki Oluga o Hage Ko He Fae Ki Iselaele”
  • w15 1/8 15 ¶1
  • “Nee Au Tuu Ai Ki Oluga o Hage Ko He Fae Ki Iselaele”
  • Te ʼu Koloa Fakalaumalie
  • w05 15/1 25 ¶5
  • Ko He ʼu Puani Maʼuhiga ʼi Te Tohi ʼo Te Tui Fakamau
  • VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 6-12 ʼO TESEPELI
  • TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | TUI FAKAMAU 6-7
  • “Alu Mo Tou Malohi”
  • w02 15/2 6-7
  • Ko Te ʼu Pelesepeto Fakaʼatua ʼe ʼAoga Kia Koutou
  • w05 15/7 16 ¶3
  • “Te Heleta ʼa Sehova Pea Mo Seteone!”
  • Te ʼu Koloa Fakalaumalie
  • w05 15/1 26 ¶6
  • Ko He ʼu Puani Maʼuhiga ʼi Te Tohi ʼo Te Tui Fakamau
  • VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 13-19 ʼO TESEPELI
  • TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | TUI FAKAMAU 8-9
  • “ ʼE Lelei Age Te Agavaivai ʼi Te Fialahi”
  • w00 15/8 25 ¶3
  • Te Fakatokatoka ʼo Te ʼu Fihifihia
  • w17.01 18-19 ¶15
  • He Koʼe ʼe Maʼuhiga Ke Tou Fia Malalo Tuʼumaʼu?
  • w08 1/2 13 ¶9
  • Tou Haʼele ʼi Te ʼu Ala ʼo Sehova
  • Te ʼu Koloa Fakalaumalie
  • it-1 784 ¶5
  • Efote, I
  • VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 20-26 ʼO TESEPELI
  • TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | TUI FAKAMAU 10-12
  • “Neʼe Kumi e Sefete Te Manatu ʼa Sehova”
  • w16.04 5 ¶9
  • Ka Tou Nonofo Agatonu ʼe Tou Maʼu Ai Te ʼOfa ʼo Te ʼAtua
  • it-2 1202 ¶6
  • Sefete
  • it-2 1202 ¶7
  • Sefete
  • Te ʼu Koloa Fakalaumalie
  • it-2 1201
  • Sefete
  • VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 27 ʼO TESEPELI–2 ʼO SANUALIO
  • TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | TUI FAKAMAU 13-14
  • “Kotea ʼe Ako e Te ʼu Matuʼā Mai Ia Manoa Mo Tona ʼOhoana”
  • w13 15/8 16 ¶1
  • ʼU Matuʼā, Kotou Akoʼi Takotou Fanau Talu Mai Tana Kei Veliveli
  • w05 15/3 25-26
  • Neʼe Malo Ia Samisoni ʼUhi Ko Te Malohi ʼo Sehova!
  • Te ʼu Koloa Fakalaumalie
  • w05 15/3 26 ¶1
  • Neʼe Malo Ia Samisoni ʼUhi Ko Te Malohi ʼo Sehova!
Tafitoʼaga ʼo Te Kaupepa Ako Te Maʼuli Fakakilisitiano Mo Te Faifakamafola—2021
mwbr21 Novepeli p. 1-10

Tafitoʼaga ʼo Te Kaupepa Ako Te Maʼuli Fakakilisitiano Mo Te Faifakamafola

VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 1-7 ʼO NOVEPELI

TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | SOSUE 18-19

“ ʼE Ha Te Poto ʼo Sehova ʼi Tana Vahe Te Kele”

(Sosue 18:10): Nee fai leva e Sosue kia natou te mate i te toho i Silo ia mua o [Sehova], pea nee ina tufa leva te u vahe e fitu o te fenua ki te u fanau a Iselaele, o foaki ki te faahiga taki tahi tona vaega.

(Sosue 19:1): Ko te lua o te u vaega nee tuku leva e te mate i te toho kia Simeone, ki te faahiga o te u foha o Simeone, o mulimuli ki onatou famili. Nee tuu leva tonatou tofiga i loto o te tofiga o te u foha o Suta.

(Sosue 19:9): Nee too leva te tofiga o te u foha o Simeone i te tofiga o te u foha o Suta; koteuhi nee lahi osi te tofiga o te u foha o Suta kia natou: koia nee tuku ai leva ki te u foha o Simeone he tofiga i lotomalie o te tofiga o te u foha o Suta.

it-1 933 ¶5

Vaeluaga

Koia ʼe ha lelei mai, ko te vaheʼi telepi ʼo te fenua neʼe mulimuli kia koga ʼe lua: ki te fua ʼo te mate tea pea mo te lahi ʼo te telepi. Neʼe feala ʼaki te mate tea ke iloʼi ai te koga meʼa ʼae ka foaki ki te telepi takitahi, ʼe maʼu ai he tofiga ʼi te ʼu potu kehekehe ʼo te fenua, ohage la ko te potu Noleto peʼe mo te potu Saute, te potu Esite peʼe ko te potu ʼUesite, ʼi te ʼu kele ʼe tuʼu ovi ki te matatai peʼe ovi ki te ʼu moʼuga. Neʼe fakalogo te mate tea kia Sehova, he ʼe mole feala ai ke maʼu te maheka pea ʼe mole hoko ai he ʼu fihi ʼi te ʼu telepi. (Taa 16:33) Logo pe la te faʼahi ʼaia, kaʼe neʼe takitaki e te ʼAtua ia meʼa fuli ke alu tahi te aluʼaga ʼo te telepi takitahi pea mo te lea fakapolofeta ʼa Sakopo ʼi te temi ʼae neʼe takoto ai ʼi te palepale ʼo fakalogo ki te mate, ʼae ʼe tuʼu ia Senesi 49:1-33.

it-1 1107 ¶6

Tofiga

Te ʼu kele ʼe aluʼi hologa. Ko te tofiga ʼo te ʼu foha ʼo Iselaele ʼe haʼu ia mai ia Sehova, ʼae neʼe ina hinoʼi kia Moisese te ʼu tuʼakoi ʼo tonatou fenua. (Nu 34:1-12; Sos 1:4) Neʼe foaki e Moisese ki te ʼu foha ʼo Kate ia tonatou vahe, ʼo feia ki te ʼu foha Lupeni ia te vaelua ʼo te telepi ʼo Manase. (Nu 32:33; Sos 14:3) Ko te toe ʼo te ʼu telepi ʼae, neʼe hoki maʼu tonatou tofiga ʼi te temi ʼo Sosue pea mo Eleasale. (Sos 14:1, 2) ʼO mulimuli ki te lea fakapolofeta ʼa Sakopo ia Senesi 49:5, 7, neʼe mole foaki kia Simeone pea mo Levi ni ʼona telituale takitahi. Koia, neʼe foaki kia Simeone ia te ʼu kele ʼi telepi ʼo Suta (Sos 19:1-9), kae neʼe foaki kia Levi ia te ʼu kolo ʼe 48 ʼe tuʼu mavetevete ʼi te telituale katoa ʼo Iselaele. Neʼe lau ko te tofiga ʼo te kau Levite ko Sehova, koteʼuhi neʼe filifili natou ki he vahe makehe ʼi te sagatualio. Neʼe foaki age kia natou ia te vahe hogofulu, ko he vahe peʼe ko he tofiga ʼuhi ko ʼanatou gaue. (Nu 18:20, 21; 35:6, 7) Pea neʼe foaki ki ʼonatou famili ia te ʼu kele ʼi tonatou kolo. ʼI te kaugamalie ʼo te ʼu famili pea mo te kua hahaʼi ʼo te ʼu foha ʼo tanatou tamai, ʼe toe vaevae liliki ai mo te ʼu kele ke natou hokohoko.

it-1 933 ¶6

Vaeluaga

ʼI te hili ʼo te mate tea ki te iloʼi ʼo te koga meʼa ʼae ke tuʼu ai he telepi, neʼe tonu ke mulimuli ki te lua koga, te lahi ʼo te kele. “Ke koutou vae te fenua ki te mate i te toho, o mulimuli ki okotou faahiga. E kotou foaki anai he kele lahi ki te faahiga ae e toko lahi tona hahai, mo he kele veliveli ki te faahiga ae e toko sii tona hahai. E mau anai e te faahiga taki tahi te fenua e foaki age kia ia e te mate i te toho.” (Nu 33:54) Neʼe taʼofi ia te koga meʼa ʼae neʼe kua mate tea ki ai, kae neʼe feala pe ke fetogi ia te lahi ʼo te tofiga. Ohage la, ʼi te tokagaʼi ʼae neʼe lahi fau te telituale ʼo Suta, neʼe toe fakaveliveli ʼo foaki ʼihi kele ki te telepi ʼo Simeone.—Sos 19:9.

Te ʼu Koloa Fakalaumalie

(Sosue 18:1-3): Nee fakatahi leva te hahai katoa o te u fanau a Iselaele i Silo. Nee natou fakatuu leva i ai te falela tapu. Nee fakalogo te fenua katoa kia natou. 2 Nee toe leva te u faahiga e fitu o te u fanau a Iselaele ae nee mole natou mau he tofiga. 3 Nee ui leva e Sosue ki te u fanau a Iselaele: E kotou talitali ki afea ke too te fenua ae nee foaki atu kia koutou e [Sehova], te Atua o akotou tamai?

it-1 934 ¶1

Vaeluaga

ʼI te fakamatala ʼo te vahe ʼo te telituale ʼi te potu ʼUesite ʼo te Solotane, neʼe ko te vahe ʼo Suta (Sos 15:1-63), mo Sosefo (Efalaime) (Sos 16:1-10) pea mo te vaelua ʼo te telepi ʼo Manase ʼae ʼi te potu ʼUesite ʼo te Solotane (Sos 17:1-13) ʼae neʼe ʼuluaki fakaveliveli, koteʼuhi neʼe kua lau ʼonatou vaeluaga mo ʼonatou kolo. Pea neʼe taʼofi te vaevae ʼo te fenua koteʼuhi neʼe hiki ia te kau Iselaele ki Kilekale, ʼi Silo. (Sos 14:6; 18:1) ʼE mole fakaha mai pe ko taʼu ʼe fia neʼe hili ki ai, kae neʼe fakatonutonuʼi e Sosue ia te ʼu telepi ʼe fitu ʼae ʼuhi ko te tuaʼi ʼo tanatou nofoʼi te fenua. (Sos 18:2, 3) ʼE lahi te ʼu fakamahino neʼe fai moʼo fakaha te tupuʼaga ʼo te aga feia ʼo te ʼu tepeli ʼe fitu ʼae, ko ʼihi ʼe natou fakamahalo ʼe tupu ko te lahi ʼo te ʼu koloa neʼe natou maʼu ʼi tanatou tauʼi te ʼu fenua pea mo tanatou mole tuʼania ki te kau Kanaane, ko te tupuʼaga la ʼaia ʼo tanatou manatu ʼe mole ʼaoga ke natou nofoʼi fakavilivili ia te toe ʼo te telituale. Ko te tahi faʼahi neʼe mole natou fia taupau te ʼu nofoʼaga. (Sos 13:1-7) Koia neʼe lagi mole natou iloʼi lelei ia te potu fenua ʼaia ʼo te Kele ʼo Te Fakapapau ʼi ʼae kua vahe.

(Lau ʼo te Tohi-Tapu)

(Sosue 18:1-14): Nee fakatahi leva te hahai katoa o te u fanau a Iselaele i Silo. Nee natou fakatuu leva i ai te falela tapu. Nee fakalogo te fenua katoa kia natou. 2 Nee toe leva te u faahiga e fitu o te u fanau a Iselaele ae nee mole natou mau he tofiga. 3 Nee ui leva e Sosue ki te u fanau a Iselaele: E kotou talitali ki afea ke too te fenua ae nee foaki atu kia koutou e [Sehova], te Atua o akotou tamai? 4 Kotou filifili ni tagata e toko tolu i te faahiga, pea e au fekaui anai natou. E natou tutuu anai ki oluga, o folii te fenua, pea mo fai he paaki ki te vahe o te fenua, pea e natou toe liliu mai anai kia au. 5 E natou vahe fitu anai te fenua. E nofo anai ia Suta i tona tofiga i te saute, pea e nofo anai ia Sosefo i tona tofiga i te noleto. 6 Pea ko koutou, e kotou fai anai he tohi o te fenua o vahe fitu, pea e kotou aumai anai ia kia au i heni. E au fai anai te mate i te toho kia koutou i heni ia mua o [Sehova], tokotou Atua. 7 Kae e mole mau anai he tofiga ki te kau Levi i lotomalie o koutou, koteuhi ko tonatou tofiga ko te tuulaga fakapelepitelo a [Sehova]; pea ko Kate, mo Lupeni, pea mo te vaelua o te faahiga o Manase, kua mau onatou tofiga i te fahai esite o te Solotane: nee foaki e Moisese, tagata faifekau a [Sehova], onatou tofiga kia natou. 8 I te tutuu ake a te u tagata aia o olo, ke tohi he paaki o te fenua, nee tuku leva e Sosue te fakatotonu aeni kia natou: Kotou olo, kotou folii te fenua kotou tohi katoa, pea kotou toe liliu mai kia au; pea e au fai anai kia koutou te mate i te toho ia mua o [Sehova], i Silo. 9 Nee olo leva te u tagata aia, pea nee natou folii leva te fenua, pea nee natou fai leva te tohi vahe o te fenua kia vahe e fitu, o mulimuli ki te u kolo. Pea osi, nee natou toe liliu leva kia Sosue i te nofoaga i Silo. 10 Nee fai leva e Sosue kia natou te mate i te toho i Silo ia mua o [Sehova], pea nee ina tufa leva te u vahe e fitu o te fenua ki te u fanau a Iselaele, o foaki ki te faahiga taki tahi tona vaega. 11 Ko te uluaki vahe nee toho ko te vahe te u foha o Pesamino, o mulimuli ki onatou famili, pea ko te vahe ae nee foaki kia natou nee tuu ona tuakoi i loto o te u foha o Suta mo te u foha o Sosefo. 12 I te fahai noleto, nee alu atu tonatou tuakoi i te Solotane, o alu i te fahai noleto Seliko, o hake ki te mouga i te uesite, o kaku ki te toafa o Pete-Aveni. 13 I ai, nee alu leva te tuakoi ki Lusi, o fakalaka i te fahai saute o Lusi ae nee higoa foki ko Petele, pea nee hifo leva ia i ai ki Ataloti-Ata i loto o te mouga ae e tuu i te fahai saute o Pete-Oloni lalo. 14 I te fahai uesite, nee hoko atu te tuakoi o maliu i te saute o kamata i te mouga ae e tuu i mua o Pete-Oloni; nee hoko atu leva ia ki te saute o kaku ki Kiliate-Paale, ae ko Kiliate-Sealimi, kolo o te u foha o Suta. Koena te tuakoi o te fahai uesite.

(Pesalemo 37:10, 11): Kei toe pe he kii temi siisii pea e puli anai te tagata agakovi; e ke sio ki te kogamea ae nee nofo ai, pea kua puli ia. 11 E mau e te kau masiva te fenua, pea e natou fiafia lahi i te tokalelei.

VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 8-14 ʼO NOVEPELI

TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | SOSUE 20-22

“Te Femahinohalaʼaki”

(Sosue 22:10): I tanatou kaku leva ki te kauvai o te Solotane, ae e kau ki te fenua o Kanaane, nee fakatuu leva e te u foha o Lupeni, mo Kate, pea mo te vaelua o Manase, he aletale ia tafa o te Solotane, he aletale ae nee lahi ai te punamauli.

(Sosue 22:12, 15, 16): 12 I te logo aia, nee fakatahi leva te u fanau fuli a Iselaele i Silo ke olo o taui natou ae e nonofo i te fahai esite o te Solotane. 15 Nee natou olo leva ki te fenua o Kalaate ki te u foha o Lupeni, mo te u foha o Kate, pea mo te u foha o te vaelua o Manase, pea nee natou palalau leva, o ui: 16 Koeni te mea ae nee fakaha e te fono katoa a [Sehova]: Kotea kua kotou fai ai te hala lahi aeni ki te Atua o Iselaele? Kotea kua kotou siaki ai i te aho nei [ia Sehova], o kotou fakatuu he aletale ke kotou fakafehagai ai i te aho nei [kia Sehova]?

(Sosue 22:21-30): Nee tali leva e te u foha o Lupeni, mo Kate, mo te vaelua o Manase ki te u pule e toko afe o Iselaele, o ui: 22 Atua, Atua, [Sehova], Atua, Atua, e iloi e te Eteleno, pea e iloi anai e Iselaele te tupuaga o te mea ae nee matou haga o fai. Kapau nee matou fai he logogataa, pee ko he agatuu [kia Sehova], pea ke aua naa ina toe fakamauli matou i te aho nei! 23 Kapau nee matou fakatuu he aletale kia matou ke matou agatuu ai [kia Sehova], o momoli i ai ni failaulau, mo ni molaga meakai, pea mo ni sakilifisio fakafetai, ke totogi e [Sehova] kia matou! 24 Kae e mole ko tona tupuaga aia! Koteuhi nee matou fai te mea aia o tupu nee matou tuania te temi ae ki amuli, o uhiga mo amatou fanau. E feala anai ke ui e okotou foha ki omatou foha i he aho: Kotea ae e kotou kau ai [kia Sehova], te Atua o Iselaele? 25 Koteuhi kua fakatuu e [Sehova] totonu te Solotane ko te tuakoi ia matou mo koutou, foha o Lupeni mo foha o Kate; e mole pe kotou kau [kia Sehova]! Pea e feala anai i he aho ki akotou fanau ke natou kapu amatou fanau ke aua naa natou toe tauhi [kia Sehiva]. 26 Koia nee matou ui ai leva: Ke tou fakatuu he aletale, o mole ki ni failaulau pea mo ni sakilifisio, 27 kae ke tuu ko he fakamooni, kia koutou mo matou, ki okotou hakoga mo omatou hakoga ki amuli, e matou fia tauhi [kia Sehova] i ona mua aki ni failaulau, mo ni sakilifisio fakalelei mo ni sakilifisio fakafetai, pea mo ni molaga meakai, pea ke aua naa ui e okotou foha ki omatou foha i he aho ki amuli: E mole kotou kau [kia Sehova]! 28 Nee matou ui leva: Kapau, i he temi ki amuli, e natou fai anai te palalau aia kia matou mo amatou fanau, e matou tali anai kia natou: Ke koutou sisio ki te paaki o te aletale o [Sehova], ae nee fai e amatou tamai, o mole ki ni failaulau pea mo ni sakilifisio, kae o hage ko he fakamooni kia matou mo koutou. 29 Ke mamao ia matou te manatu ke matou logogataa [kia Sehova], pea e matou siaki [ia Sehova] i te aho nei, o fakatuu he aletale ke momoli ai ni failaulau, mo ni molaga, pea mo ni sakilifisio, kae siaki te aletale o [Sehova], totatou Atua, ae e tuu i mua o tona nofoaga! 30 I te logo a te tagata faisakilifisio ko Finesi, mo te u pule o te hahai, pea mo te u pule o te toko afe o Iselaele ae nee olo mo ia, ki te u palalau ae nee fakaha e te u foha o Lupeni, mo te u foha o Kate, mo te u foha o Manase, nee natou tokalelei leva.

w06 1/5 4 ¶3

Te ʼu Tokoni ʼAe ʼe ʼAoga Tafito Ki Te ʼu Felogoi Mo Tokotou Hoa

ʼE feala pe ki he felogoi ʼe fai fakahagatonu ke ina vetevete he ʼu femahinohalaʼaki pea mo he ʼu fefakaʼuhigahalaʼaki. ʼI te kamataʼaga ʼo te hisitolia ʼo te kau Iselaele, ko te ʼu telepi ʼe lua ʼo Lupeni mo Kate pea mo te vaeluaʼi telepi ʼo Manase ʼae neʼe nonofo ʼi te potu esite ʼo te Vai Tafe ʼo Solotane neʼe natou fakatuʼu ia “he ʼaletale lahi, neʼe ha lelei” ʼi te vaʼe Solotane. Neʼe mahino hala ki ai te ʼu telepi ʼae. ʼI tanatou manatu ʼae ko tonatou ʼu tehina ʼi te tahi kauvai ʼo Solotane neʼe natou fai te aga fakaʼaposita, ko te ʼu telepi ʼi te ʼu potu ʼuesite neʼe natou teuteu ke natou tauʼi te “kau agatuʼu.” Kae ʼi muʼa ʼo tanatou fehokosi, ko te ʼu telepi ʼaia neʼe natou fekauʼi he kau fakafofoga ke natou olo ʼo felogoi mo te ʼu telepi ʼo te potu esite. Neʼe ko he aga fakapotopoto ʼaia! He neʼe natou mahino ai neʼe mole fakatuʼu te ʼaletale ke fai he ʼu holokoseta peʼe ko he ʼu sakilifisio ʼe mole alu tahi mo te lao. Neʼe tuʼaniaʼi e te ʼu telepi ʼo te potu esite naʼa ʼi ai he temi ʼe ʼui age anai e te ʼu telepi ʼae: “ ʼE mole kotou kau mo Sehova.” Neʼe fakatuʼu te ʼaletale moʼo fakamoʼoni, mo natou foki la ʼe natou atolasio kia Sehova. (Sosue 22:10-29) Neʼe natou fakahigoaʼi ia te ʼaletale ʼaia ko he Fakamoʼoni, lagi moʼo fakamoʼoni kia nātou ko Sehova neʼe ko te ʼAtua moʼoni.—Sosue 22:13-34.

w08 15/11 18 ¶5

“Tou haga kumi te ʼu meʼa ʼae ʼe ʼaoga ki te tokalelei”

Neʼe manatu ʼihi kau Iselaele kua maʼu feʼauga he ʼu fakamoʼoni neʼe natou lakahala pea ʼe lelei ke natou foimo ʼohofi ke tokosiʼi ai te kau matea mo kapau ʼe hoko he tau. Koia, neʼe mole hoko ʼoho te ʼu telepi ʼo te potu ʼUesite ʼo te Solotane, neʼe natou fekauʼi ni fakafofoga ke natou olo ʼo fakatokatoka mo ʼonatou tehina. Neʼe natou fehuʼi fenei age: “Kotea kua kotou fai ai te hala lahi aeni ki te Atua o Iselaele? Kotea kua kotou siaki ai i te aho nei [ia Sehova].” ʼI tona fakahagatonu, neʼe mole heʼe agatonu ia te ʼu telepi ʼae neʼe natou laga ia te aletale. Neʼe feafeaʼi ʼape tanatou manatu ki te ʼu tukugakovi hala ʼaia? Neʼe natou tali koviʼi koa ia te ʼu tukugakovi pea mo natou fakafisi ki te fai ʼo he palalau? Kailoa, neʼe natou tali ʼaki he agamalu, pea neʼe natou fakamahino lelei age, neʼe natou fai ia te faʼahi ʼuhi ko tanatou fia tauhi kia Sehova. Koia, neʼe natou taupau ai ʼanatou felogoʼi lelei mo te ʼAtua pea neʼe mole hoko ai he matea. Ko te palalau ʼaia neʼe fai ʼi te fakatokatoka, neʼe ina toʼo ia te femahinohalaʼaki ʼo toe maʼu ai te tokalelei.—Sos. 22:13-34.

Te ʼu Koloa Fakalaumalie

(Sosue 21:43, 44): Nee foaki leva e [Sehova] ki Iselaele te fenua katoa ae nee ina fakapapau ke foaki ki anatou tamai; nee natou too leva te fenua, pea nee natou nonofo leva i ai. 44 Nee tuku leva e [Sehova] kia natou te malolo i onatou tuakoi fuli, o mulimuli ki tana fakapapau ki anatou tamai. Nee mole toe tuu he tahi o ona fili i onatou mua: koteuhi nee tuku leva natou e [Sehova] ki onatou nima.

it-1 390 ¶4

Kanaane

Logo la neʼe hahaʼi ia te kau Kanaane neʼe maʼuʼuli ʼi te tauʼi e te kau Iselaele ia te ʼu fenua pea mo natou tali tau, kae neʼe foaki e Sehova ki Iselaele ia te fenua katoa ʼae neʼe ina fakapapauʼi ki ʼanatou kui, “te malolo i onatou tuakoi fuli” pea “nee mole pe siaki noa he mea e tahi i te u folafola lelei ae nee fai e [Sehova] ki te fale o Iselaele, nee fakahoko fuli leva natou.” (Sos 21:43-45) I te ʼu tafaʼaki ʼo te kau Iselaele, neʼe matataku te ʼu fili pea neʼe mole tuʼania ki ai te kau Iselaele. ʼI he ʼu temi ki muʼa atu, neʼe fakaha e Sehova ʼe ina kapu “mamalie” anai te kau Kanaane, ke ʼaua naʼa lahi te ʼu manu fekai ʼi he fenua kua tuʼu lavaki. (Eke 23:29, 30; Te 7:22) Neʼe maʼu e te kau Kanaane ia he ʼu meʼa tau foʼou ʼi te temi ʼaia, ohage ko te ʼu saliote tau ʼe ʼi ai ʼona kanoʼi hele, koia ʼe mole feala ke tou ui neʼe mole hoko te fakapapau ʼa Sehova ʼi te mole malo ʼa te kau Iselaele ʼi ʼihi fenua. (Sos 17:16-18; Tfm 4:13) ʼE fakaha ʼi te ʼu fakamatala ʼi te Tohi-Tapu, neʼe mole malo te kau Iselaele ʼi ʼihi temi ʼuhi ko tanatou heʼe agatonu.—Nu 14:44, 45; Sos 7:1-12.

(Lau ʼo te Tohi-Tapu)

(Sosue 20:1–21:3): Nee palalau leva [ia Sehova] kia Sosue, o ui: 2 Palalau ki te u fanau a Iselaele, o ui kia natou: Koutou filifili kia koutou, o fai ki taku fakatotonu kia Moisese, ni kolo hufaga, 3 ae e feala anai ke hola ki ai te tagata fakapo ae nee ina tamatei he tahi kae nee mole loto ia ki ai. E koutou feholaki anai ki ai ke koutou hao mai te tagata totogi toto. 4 E hola anai te tagata fakapo ki he kolo i te u kolo aia. E tuu anai ia ia i te matapa o te kolo aia, pea e ina fakamatala anai tona aluaga ki te kau matuatua o te kolo aia. E natou fakaulu anai ia ia ki te kolo, pea e natou foaki age anai he kogamea ke nofo ai mo natou. 5 Kapau e tuli anai ia ia e he tagata totogi toto, e mole natou tuku anai ia ia kia nima o te tagata totogi toto; koteuhi nee ina fakapoogi tona oloi kae nee mole loto ia ia ki ai, pea nee mole ko hona ia fili i mua atu. 6 E nofo anai ia ia i te kolo aia o kaku ki te aho ae e fakamaaui ai anai ia ia ia mua o te fono, o kaku ki te mate o te tagata faisakilifisio lahi ae e gaue i te temi aia. I te temi aia, e toe liliu anai te tagata fakapo o toe ulu ki tona kolo pea mo tona fale, i te kolo ae nee hola mai ai. 7 Nee natou filifili leva Ketesi i Kalilea, i te mouga o Nefetali; mo Siseme, i te mouga o Efalaimi; mo Kiliate-Alepa, ae ko Hepelone, i te mouga o Suta. 8 I te fahai ake ae o te Solotane, i te fahai esite o Seliko, nee natou filifili leva Petesele, i te toafa ae e kau ki te faahiga o Lupeni; mo Lamoti, i Kalaate ae e kau ki te faahiga o Kate; pea mo Kolani i te fenua o Pasani ae e kau ki te faahiga o Manase. 9 Koena te u kolo ae nee filifili leva ki te u fanau a Iselaele mo te u matapule ae e nonofo mo natou, o tupu ke feholaki ki ai te u tagata fuli ae nee natou fakapoogi he tahi tagata kae nee mole natou loto ki ai, pea ke aua naa mate ia ia i te nima o te tagata totogi toto ia mua o tona fakamaaui i te fono. 21: Nee fakaoviovi ake leva te u pule famili o te kau Levi ki te tagata faisakilifisio ko Eleasale, mo Sosue, foha o Nune, pea mo te u pule famili o te u faahiga o te u fanau a Iselaele. 2 Nee natou palalau leva kia natou i Silo, i te fenua o Kanaane, o ui: Nee fakatotonu e [Sehova] ia Moisese ke tuku mai kia matou ni kolo ke matou nonofo ai, pea mo ni gaueaga i onatou tafaaki ke fagai ai amatou faga manu. 3 Pea nee foaki leva e te u fanau a Iselaele ki te kau Levi, i onatou tofiga, te u kolo aeni pea mo te u gaueaga i onatou tafaaki, o mulimuli ki te fakatotonu a [Sehova].

(Taaga Lea 15:1): E fakafimaliei te ita e he tali malu, kae e fakaasilisili ia e he palalau fefeka.

(Taaga Lea 18:13): Ko ia ae e tali palalau kae nee mole fakalogo mua, e ina fakaha tona vale pea e ina kai tona ufiufi.

VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 15-21 ʼO NOVEPELI

TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | SOSUE 23-24

“Te Tokoni Fakaʼosi ʼa Sosue Ki Te Kau Iselaele”

(Sosue 23:11): Koia ke kotou tokaga kia koutou totonu pea ke kotou ofa [kia Sehova], tokotou Atua.

(Sosue 23:12, 13): Kapau e kotou situa anai kia ia, o pipiki ki te toega o te u puleaga ae kei nonofo ia koutou, pea kapau e kotou fakatahi anai mo te u puleaga aena i ni ohoana, pea kapau e kotou fefioaki mo natou, 13 ke kotou iloi fakapapau e mole toe kapu anai e [Sehova], tokotou Atua, te u puleaga aia i okotou mua; kae e liliu anai te u puleaga aia kia koutou ko ni kupega mo ni puleaki kaka, ko te huipi i okotou vakavaka, ko ni akau talatala i okotou mata, o kaku ki takotou pupuli anai i te fenua lelei ae nee foaki atu kia koutou e [Sehova], tokotou Atua.

(Sosue 23:14): Kia au, kua vave pe toku mate. I te aho nei ke kotou fakamooni i okotou loto katoa mo okotou laumalie katoa e mole pe he folafola e tahi i te u folafola lelei ae nee fai kia koutou e [Sehova], tokotou Atua, nee mole hona fua: kua hoko te u folafola fuli kia koutou, pea nee mole pe he folafola e tahi nee tuku noa.

it-1 82

Fuakava

Neʼe mole tatau ia te aluʼaga ʼi te temi ʼae neʼe hu ai te kau Iselaele ki te Kanaane, te Kele ʼo Te Fakapapau. ʼO mulimuli ki te fakapapau ʼae neʼe fai ki ʼanatou kui, neʼe foaki e te ʼAtua Mafimafi ia te fakagafua ʼae ke natou maʼu te fenua. Neʼe mole natou hu ki ai ʼo hage ko ni matapule, pea neʼe tapuʼi age e Sehova kia natou ia te fai ʼo he ʼu fuakava mo te ʼu puleʼaga pagani ʼae neʼe maʼuʼuli ai. (Ek 23:31-33; 34:11-16) Neʼe tonu ki te kau Iselaele ke natou fakalogo pe ki te ʼu lao pea mo te ʼu fakatotonu ʼa te ʼAtua, kae mole ki te ʼu puleʼaga ʼae neʼe tonu ke fakamavae. (Le 18:3, 4; 20:22-24) Neʼe tapuʼi age kia natou ia tanatou ʼohoana mo te hahaʼi ʼo te ʼu puleʼaga ʼaia. ʼI te fai ʼo te ʼu fuakava ʼaia ʼe mole gata ʼaki pe ki tanatou felogoi lelei mo te ʼu fafine pagani ʼaia, kae neʼe natou toe felogoi lelei anai mo ʼonatou famili pagani pea mo tali ʼanatou aga, mo ʼanatou agaʼi fenua ʼae ʼe pipiki ki te tauhi hala, ʼo feala ai ke natou to ki he hele pea mo te apositasia.—Te 7:2-4; Ek 34:16; Sos 23:12, 13.

w07 1/11 26 ¶19-20

ʼE Hoko Moʼoni Ia Te Folafola ʼa Sehova

ʼAki te ʼu faʼahi ʼae neʼe kua tou sio mata ki ai, kua feala ke tou ui fenei: “Neʼe mole he folafola neʼe mole hoko ʼi te ʼu folafola lelei fuli ʼae neʼe tala atu e Sehova, tokotou ʼAtua. Neʼe hoko fuli ia maʼa koutou. Neʼe mole hana folafola ʼe tahi ʼi te ʼu folafola ʼaia neʼe mole hoko.” (Sosue 23:14) Ko Sehova ʼe ina haofaki, mo puipui, pea mo tokoni ki tana ʼu kaugana. ʼE feala koa hakotou fakaha he fakapapau neʼe mole ina fakahoko ʼi tona temi totonu? Kailoa. ʼE tou falala katoa ki te moʼoni ʼo te Folafola ʼa te ʼAtua.

ʼE feafeaʼi ki te ka haʼu? ʼE ui mai e Sehova, ko te tokolahi ia tatou ʼe feala hanatou falala ke natou maʼuʼuli ʼi he kele kua fakaliliu ko he palatiso taulekaleka. Ko te tokosiʼi ia tatou ʼe natou maʼu te ʼamanaki ke natou kaugā hau ʼi selo mo Kilisito. Tatau aipe pe kotea tatatou ʼamanaki, ʼe tonu ke tou nonofo agatonu ʼo hage ko Sosue. ʼE hoko mai anai te ʼaho ʼae ka hoko moʼoni ai tatatou ʼamanaki. Pea ʼe tou manatuʼi ai anai te ʼu fakapapau fuli ʼae neʼe fai mai e Sehova, pea mo tou ui fenei anai: “Neʼe hoko fuli.”

Te ʼu Koloa Fakalaumalie

(Sosue 24:2): Nee ui leva e Sosue ki te hahai katoa: Koeni te folafola a [Sehova], te Atua o Iselaele: Nee nonofo akotou tamai, ia Telake, tamai a Apalahamo mo te u tamai a Nakole, i te temi mua i te kauvai o te vaitafe lahi ko te Eufalate, pea nee natou tauhi ki ni atua kehe.

w04 1/12 12 ¶1

Ko He ʼu Puani Maʼuhiga ʼi Te Tohi ʼo Sosue

24:2—Ko Tela ia te tamai ʼa Apalahamo, neʼe tauhi koa ki te ʼu tamapua? ʼI te kamata, ko Tela neʼe mole atolasio kia Sehova ʼAtua. ʼE lagi neʼe tauhi ki te ʼatua mahina ʼe higoa ko Sin—ko te ʼatua iloa ʼo Ule. ʼO mulimuli ki te talatisio ʼa te kau Sutea, ʼe mahalo pe neʼe lagi faʼu tamapua ia Tela. Kae ʼi te temi ʼae neʼe mavae ai ia Apalahamo mai Ule ʼo mulimuli pe ki te fakatotonu ʼa te ʼAtua, neʼe alu ia Tela mo ia ki Alane.—Senesi 11:31.

(Lau ʼo te Tohi-Tapu)

(Sosue 24:19-33): Nee ui leva e Sosue ki te hahai: E mole kotou mau anai te malohi ke tauhi [kia Sehova], koteuhi ko he Atua maonioni ia, ko he Atua fuaa; e mole ina fakamolemole anai akotou logogataa mo akotou agahala. 20 Kapau e kotou siaki anai [ia Sehova], pea kapau e kotou tauhi anai ki ni atua kehe, e maliu atu anai ia ia kia koutou o tauteai koutou pea mo tamatei koutou, pea e ina maumaui anai koutou i te osi o tana tapuaki kia koutou. 21 Nee ui leva e te hahai kia Sosue: Kailoa! Koteuhi e matou tauhi anai [kia Sehova]. 22 Nee ui leva e Sosue ki te hahai: E kotou fakamooni kia koutou totonu ko koutou ae nee kotou filifili [ia Sehova] ke kotou tauhi kia ia. Pea nee natou tali leva: E matou fakamooni! 23 E kotou siaki anai i te aho nei te u atua kehe ae e mau ia koutou, pea ke kotou fakahagahaga okotou loto [kia Sehova] te Atua o Iselaele. 24 Nee ui leva e te hahai kia Sosue: E matou tauhi anai [kia Sehova], tomatou Atua, pea e matou fakalogo anai ki tona leo. 25 Nee fai leva e Sosue i te aho aia he hai mo te hahai, o ina tuku kia ia ni lao mo ni lekula, i Siseme. 26 Nee tohi leva e Sosue te u mea aia i te tohi lao a te Atua. Nee ina too leva he maka lahi, o fakatuu i ai i lalo o te sene ae nee tuu i te kogamea tapu o [Sehova]. 27 Pea nee ui leva e Sosue ki te hahai katoa: Koeni, e tuu anai te maka aeni ko he fakamooni kia koutou, koteuhi nee logo ia ki te u folafola fuli ae nee fakaha e [Sehova] kia koutou. Io, e tuu anai te maka aeni ko he fakamooni kia koutou o tupu ke aua naa kotou agatuu ki tokotou Atua. 28 Pea nee fekau leva e Sosue te hahai ke tahi olo ki tona tofiga. 29 I te osi o te u mea aia, nee mate leva Sosue, foha o Nune, tagata faifekau a [Sehova], i tona tau teau hogofulu. 30 Nee tanu leva ia ia i te fenua o tona tofiga, i Timinati-Sela, i te mouga o Efalaimi, i te potu noleto o te mouga ko Kaasi. 31 Nee tauhi Iselaele [kia Sehova] i te lolotoga o te mauli katoa o Sosue, pea mo te lolotoga o te mauli o te kau matua ae nee mauli i te osi o te mate o Sosue pea nee sio ki te u gaueaga fuli ae nee fai e [Sehova] ki Iselaele. 32 Ko te u hui o Sosefo, ae nee avage e te u fanau a Iselaele mai Esipito, nee tanu leva i Siseme, i te moi kele ae nee totogi e Sakopo ki te u foha o Amole, tamai a Siseme, aki ni foi kesita e teau. Nee kau te kogamea aia i te tofiga o te u foha o Sosefo. 33 Nee mate foki mo Eleasale, foha o Alone, pea nee tanu ia i Tipea-Finesi, ae nee foaki ki tona foha ko Finesi, i te mouga o Efalaimi.

VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 22-28 ʼO NOVEPELI

TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | TUI FAKAMAU 1-3

“Te Lototoʼa ʼa Euti”

(Tui Fakamau 3:15): Nee fetagihi leva te u fanau a Iselaele [kia Sehova], pea nee foaki leva e [Sehova] kia natou he fakamauli, ko Euti, foha o Kela, tagata Pesamino, ae nee hema. Nee fekau leva e te u fanau a Iselaele ia Euti ke alu o ave ni molaga kia Ekeloni, hau o Moape.

(Tui Fakamau 3:16-23, 30): Nee fai leva e Euti ma ana he heleta matalua, pea nee tuli nima katoa tona loa. Pea nee ina hunuki leva te heleta ki tona kilii pipi, i tona loto kofu, o lave ki tona kauaga matau. 17 Pea nee alu leva ia o momoli te u molaga kia Ekeloni, hau o Moape. Kae ko Ekeloni ko he tagata nee sino lahi osi. 18 I te osi o tana foaki te u molaga, nee toe liliu leva ia mo te u tagata ae nee natou too te u molaga. 19 Nee natou kaku leva ki te u taulaatua maka ae nee tutuu ovi ki Kilikale, pea nee toe liliu leva Euti, o ui ki te hau: Oi hau, e au hau mo he logo fakafufu kia koe. Pea nee ui leva e te hau: Ke fakalologo! Pea nee ulu leva ki fafo natou fuli ae nee nonofo mo ia i fale. 20 Nee alu leva Euti kia ia kae lolotoga heka ia ia i tona kogafale fakamokomoko ae nee tuu i te fata. Nee ui leva e Euti kia ia: E au hau mo he folafola mai te Atua kia koe. Pea nee mafuta leva Ekeloni mai tona hekaaga. 21 Pea nee fafa leva te nima hema o Euti ki te heleta, o tohoi ia ia mai tona fahai matau, pea nee ina tooi leva te heleta ki te fatu o Ekeloni. 22 Nee ulu leva te heleta katoa ki loto, o puli ai mo te fakavaka o te hele, koteuhi nee tapunu e te gako te hele, pea nee mole ina tohoi te hele mai te fatu. 23 Nee ulu leva Euti ki fafo i te matapa o te muli fale, kae nee ina mapunupunui mua te u matapa o te kogafale, o lokai.

(Tui Fakamau 3:30): I te aho aia, nee fakalogo leva ia Moape ki te nima o Iselaele. Pea nee tokalelei leva te fenua ia tau e valugofulu.

w04 15/3 31 ¶3

Ko Euti: Neʼe Ina Fakagata Tonatou Maʼuli Popula

Ko te ʼu fakatuʼutuʼu ʼa Euti neʼe hoko, mole ʼuhi ko tana faiva ʼi te tau, peʼe ʼuhi ko te mole popoto ʼo tona ʼu fili ʼi te fai fakatuʼutuʼu. Ko te hoko ʼa te ʼu fakatuʼutuʼu ʼa te ʼAtua, ʼe mole fakalogo ki te tagata. Neʼe malo tafito ia Euti, koteʼuhi neʼe lagolago te ʼAtua kia ia, ʼi tana mulimuli ki Tona finegalo ʼae ke fakaʼateaina Tana hahaʼi. Neʼe filifili e te ʼAtua ia Euti, “pea ʼi te temi ʼae neʼe foaki ai e Sehova he ʼu tui fakamau maʼa [tana hahaʼi], neʼe lagolago ia Sehova ki te tui fakamau.”—Tui Fakamau 2:18; 3:15.

w04 15/3 30 ¶1-3

Ko Euti: Neʼe Ina Fakagata Tonatou Maʼuli Popula

Ko te ʼuluaki meʼa ʼae neʼe tonu ke fai e Euti, neʼe ko te teuteuʼi ʼo “he heleta maʼa ia”—he heleta mata lua neʼe nounou feʼauga moʼo fakau ʼi tona lalo kofu. Neʼe ina iloʼi ʼe vakavakaʼi lelei anai tona ʼu mutuʼi meʼa ʼi temi ʼae ka hu ai ki te fale hau. ʼI te agamahani, neʼe ʼai te ʼu heleta ʼi te faʼahi hema, he neʼe feala ai kia natou ʼae ʼe nima mataʼu, ke natou foimo tohoʼi ake tanatou mahafu. ʼI tona ʼuhiga nima hema, neʼe fufu e Euti tana mahafu “ ʼi tona lalo kofu, ʼi tona kauaga mataʼu,” ʼae neʼe mole kumi ai e te ʼu tagata leʼo. Neʼe maui malie tana hu ki te fale hau, pea “neʼe ina ʼave te tukuhau kia Ekelone, te hau ʼo Moape.”—Tui Fakamau 3:16, 17.

ʼE mole fakamatala mai te ʼu meʼa ʼae neʼe ʼuluaki hoko ʼi te fale hau ʼo Ekelone. Kae ʼe ui fenei e te Tohi-Tapu: “Pea neʼe hoko te meʼa ʼaeni, ʼi tana ʼosi fakaha age [e Euti] ia te tukuhau, neʼe ina fakamavae atu aipe te hahaʼi, te hahaʼi ʼae neʼe natou ʼave te tukuhau.” (Tui Fakamau 3:18) Neʼe avage e Euti te tukuhau, pea neʼe mavae fakatahi mo te hahaʼi ʼae neʼe natou ʼave te ʼu tukuhau ki te fale hau ʼo Ekeloni, pea neʼe ina tuku ia natou kae toe liliu ki ai. Kotea tona tupuʼaga? Neʼe kaugā olo koa mo te ʼu tagata ʼaia ke natou puipui ia ia, pe neʼe ko he agaʼi fenua koa ke alu mo he tahi ʼu tagata, pe neʼe ko natou koa ʼae neʼe natou ʼave te tukuhau? Pea neʼe ina faigaʼi koa ke hao te ʼu tagata ʼaia ʼi muʼa ʼo tana fakahoko ia tana fakatuʼutuʼu? Logo la pe ʼe kotea tana fakatuʼutuʼu, kae neʼe lototoʼa ia Euti ʼo toe liliu tokotahi ki te fale hau.

“Neʼe toe liliu mai [ia Euti mai te ʼu potu ʼae neʼe tuʼu ai te ʼu tamapua] ʼae ʼe ovi ki Kilekale, pea neʼe ui maʼana: ‘ ʼE ʼi ai taku logo fakafufu maʼa koe, e hau.ʼ” ʼE mole fakaha mai e te Tohi-Tapu pe neʼe lava feafeaʼi hana toe hu ki te fale hau ʼo Ekelone. Neʼe mole tonu koa ke nonofo tokaga te ʼu tagata leʼo? Neʼe natou manatu koa ko he Iselaele ʼe tahi neʼe mole feala ke ina fai he meʼa ʼe kovi ki tonatou hau? Ko te haʼu tokotahi ʼa Euti, neʼe manatu ai koa e te ʼu tagata leʼo, ʼe haʼu ʼo lavakiʼi tana hahaʼi? ʼE mole tou iloʼi papau ia te ʼu faʼahi ʼaia, kae ko te meʼa ʼae ʼe tou iloʼi, neʼe fia felogoi tokotahi ia Euti mo te hau, pea neʼe tali te faʼahi ʼaia.—Tui Fakamau 3:19.

Te ʼu Koloa Fakalaumalie

(Tui Fakamau 2:10-12): Pea nee mamate fuli leva te taitupu katoa aia, pea nee alu ake leva i ona muli he tahi ake taitupu ae e mole ina iloi [ia Sehova] mo te u gaue lalahi ae nee fai e te Eteleno ki Iselaele. 11 Pea nee fai leva e te u fanau a Iselaele te mea ae e kovi kia mata o [Sehova], pea nee natou tauhi leva kia Paale. 12 Nee natou siaki leva [ia Sehova], Atua o anatou tamai, ae nee ina fakamavae natou mai te fenua o Esipito, pea nee natou tauhi leva ki ni atua kehe o te u fenua ae nee natou a takatakai natou. Pea nee natou punonou leva ia mua o te u atua aia, o natou fakatupu ai leva te hauhau o [Sehova].

w05 15/1 24 ¶7

Ko He ʼu Puani Maʼuhiga ʼi Te Tohi ʼo Te Tui Fakamau

2:10-12. ʼE tonu ke ʼi ai hatatou polokalama ako Tohi-Tapu ʼe tou fai tuʼumaʼu ke ‘ ʼaua naʼa galo ia tatou te ʼu gaue ʼa Sehova.ʼ (Pesalemo 103:2) ʼE tonu ke fakahu e te ʼu matuʼā ia te moʼoni ʼo te Folafola ʼa te ʼAtua ki te ʼu loto ʼo tanatou ʼu fanau.—Tetelonome 6:6-9.

(Lau ʼo te Tohi-Tapu)

(Tui Fakamau 3:12-31): Nee toe agakovi leva te u fanau a Iselaele [kia Sehova]; pea nee fakamalohii leva e [sehova] ia Ekeloni, hau o Moape, ke malo i Iselaele, koteuhi nee fai e te u fanau a Iselaele te mea ae e kovi kia mata o [Sehova]. 13 Pea nee fakatahi leva ia Ekeloni mo te u foha o Amone pea mo te kau Amaleke, pea nee alu leva ia ia o tau ki Iselaele. Nee malo leva ia ia i Iselaele, pea nee ina mau leva ia Seliko. 14 Pea nee popula leva te u fanau a Iselaele kia Ekeloni, hau o Moape, lolotoga tau e hogofulu ma valu. 15 Nee fetagihi leva te u fanau a Iselaele [kia Sehova], pea nee foaki leva e [Sehova] kia natou he fakamauli, ko Euti, foha o Kela, tagata Pesamino, ae nee hema. Nee fekau leva e te u fanau a Iselaele ia Euti ke alu o ave ni molaga kia Ekeloni, hau o Moape. 16 Nee fai leva e Euti ma ana he heleta matalua, pea nee tuli nima katoa tona loa. Pea nee ina hunuki leva te heleta ki tona kilii pipi, i tona loto kofu, o lave ki tona kauaga matau. 17 Pea nee alu leva ia o momoli te u molaga kia Ekeloni, hau o Moape. Kae ko Ekeloni ko he tagata nee sino lahi osi. 18 I te osi o tana foaki te u molaga, nee toe liliu leva ia mo te u tagata ae nee natou too te u molaga. 19 Nee natou kaku leva ki te u taulaatua maka ae nee tutuu ovi ki Kilikale, pea nee toe liliu leva Euti, o ui ki te hau: Oi hau, e au hau mo he logo fakafufu kia koe. Pea nee ui leva e te hau: Ke fakalologo! Pea nee ulu leva ki fafo natou fuli ae nee nonofo mo ia i fale. 20 Nee alu leva Euti kia ia kae lolotoga heka ia ia i tona kogafale fakamokomoko ae nee tuu i te fata. Nee ui leva e Euti kia ia: E au hau mo he folafola mai te Atua kia koe. Pea nee mafuta leva Ekeloni mai tona hekaaga. 21 Pea nee fafa leva te nima hema o Euti ki te heleta, o tohoi ia ia mai tona fahai matau, pea nee ina tooi leva te heleta ki te fatu o Ekeloni. 22 Nee ulu leva te heleta katoa ki loto, o puli ai mo te fakavaka o te hele, koteuhi nee tapunu e te gako te hele, pea nee mole ina tohoi te hele mai te fatu. 23 Nee ulu leva Euti ki fafo i te matapa o te muli fale, kae nee ina mapunupunui mua te u matapa o te kogafale, o lokai. 24 I te osi o tana mavae, nee olo leva te u tagata faifekau a te hau ki te kogafale, pea nee natou sisio leva kua lokai te u matapa o te kogafale fakamokomoko. Pea nee natou ui leva: E lagi lolotoga faifekau nei te hau i loto. 25 Pea nee natou talitali leva o fualoa; pea o tupu ko te nee mole avahi e te hau te kogafale malolo, nee natou too leva te kalavi pea nee natou avahi leva te kogafale, pea koeni kua tuku i lalo tonatou hau, kua mate ia. 26 I te temi fuli aia, nee hola leva Euti. Pea kua fakalaka foki i te u taulaatua maka, pea nee alu leva ia ki Seila. 27 I tana kaku ki Seila, nee ina pupuhi leva te fakatagi pupuhi i te mouga o Efalaimi ke tanaki ai te u fanau a Iselaele ki te tau. Pea nee nofo leva ia ko tonatou pule, pea nee natou hifo leva mai te mouga. 28 Nee ina ui leva kia natou: Ke kotou muli mai la au, koteuhi kua tuku e [Sehova] ki okotou nima te hahai o Moape, tokotou fili. Nee natou muli leva ia Euti, pea nee natou too leva i te fenua o Moape te u aleso o te Solotane. Pea nee mole natou tuku leva he tahi ke toe fakalaka i te vaitafe. 29 I te aho aia, nee natou tamatei leva te toko hogofulu afe tagata o Moape, tagata malolohi fuli mo toa, pea nee mole toe hao he foi toko tahi. 30 I te aho aia, nee fakalogo leva ia Moape ki te nima o Iselaele. Pea nee tokalelei leva te fenua ia tau e valugofulu. 31 Nee hoa mai leva kia ia Samika, foha o Anake. Nee ina tamatei leva te u tagata e toko onogeau o te kau Filisitini aki he ukamea huki pipi, pea nee ina haofaki leva ia Iselaele.

VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 29 ʼO NOVEPELI–5 ʼO TESEPELI

TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | TUI FAKAMAU 4-5

“Neʼe Fakaʼaogaʼi e Sehova He ʼu Fafine ʼe Lua”

(Tui Fakamau 4:3): Nee mau e Sapini ni saliote ukamea e hivageau, pea nee ina fakamamahii lahi te u fanau a Iselaele ia tau e uafulu. Pea nee fetagihi leva te u fanau a Iselaele [kia Sehova].

(Tui Fakamau 5:6-8): I te temi o Samika, foha o Anate, i te temi o Saele, nee lavaki te u ala, pea nee olo te hahai fagona i ni ala pikopiko. 7 Nee hala malohi te u pule i Iselaele, io nee natou hala malohi, i te aho ae nee au tuu ai ki oluga, ia au Tepola, io, i te aho ae nee au tuu ai ki oluga o hage ko he fae ki Iselaele. 8 Nee filifili e Iselaele ni atua foou: Koia nee nofo ai te tau i te mua matapa; nee mole pe mau he paletau pee ko he tao i he toko afe i Iselaele.

(Tui Fakamau 4:4-7): I te temi aia nee tui fakamaaui Iselaele ia Tepola, fafine polofeta, ohoana o Lapitoti. 5 Nee nofo ia ia i lalo o te palemie o Tepola, i te vaha o Lama mo Petele, i te mouga o Efalaimi; pea nee hake ake leva kia ia te u fanau a Iselaele ke fakamaaui natou. 6 Nee fekau leva e Tepola ke alu ake kia ia ia Palaki, foha o Apinoame, mai Ketesi-Nefetali, pea nee ina ui leva ki ia: Pe e mole ko te fakatotonu aeni nee tuku mai kia koe e te Eteleno, Atua o Iselaele? Alu ki te mouga o Tapole, o too ni tagata e toko hogofulu afe i te u fanau a Nefetali mo te u fanau a Sapulone. 7 E au toho mai anai kia koe, ki te liua o Pisoni, ia Sisela, pule o te solia a Sapini, mo ana saliote, mo ana kau solia, pea e au tuku anai ia ia ki ou nima.

(Tui Fakamau 5:7): Nee hala malohi te u pule i Iselaele, io nee natou hala malohi, i te aho ae nee au tuu ai ki oluga, ia au Tepola, io, i te aho ae nee au tuu ai ki oluga o hage ko he fae ki Iselaele.

(Tui Fakamau 4:16, 17, 21): Nee tuli leva e Palaki te u saliote mo te solia a Sisela o kaku ki Aloseti-Koimi; pea nee to leva te solia katoa a Sisela i te mata o te heleta, nee mole toe hao pe la he tagata e tahi. 17 Nee hola lalo leva Sisela ki te falela o Saele, ohoana o Epele, tagata Kenia; koteuhi nee tokalelei Sapini, hau o Atesoa, mo te fale o Epele, tagata Kenia. 21 Nee vaivai aupito ia Sisela, pea nee moe mate leva ia ia. Nee taaki leva e Saele he pike o te falela, pea nee kukumi e tona nima he hamale, pea nee fakaovi fakaeteete leva ia ia kia Sisela, pea nee ina tutuki leva te pike ki tona ulu o fakamau ia ia ki te kele. Pea nee mate ai leva ia Sisela.

w15 1/8 12 ¶6

“Nee Au Tuu Ai Ki Oluga o Hage Ko He Fae Ki Iselaele”

Sisela. Neʼe matataku te kau Iselaele moka natou logo ki te higoa ʼaia. Neʼe fakamatakutaku ia te lotu pea mo te agaʼi fenua ʼo te kau Kanaane, neʼe sakilifisioʼi ai te ʼu fanau pea mo fakamaʼuhiga ai te faifeauaki. Neʼe feafeaʼi te maʼuli ʼi te temi taki ʼo he senelale Kanaane pea mo tana kautau? Neʼe ha ʼi te hiva ʼa Tepola neʼe faigataʼa ia te fealuʼaki ʼi te fenua pea neʼe tuʼu lavaki ia te ʼu kolo liliki. (Tui Fakamau 5:6, 7) Neʼe lagi fenonoʼi te kau Iselaele ʼi te vao matuʼa pea mo te ʼu moʼuga. Neʼe lagi natou matataku ʼi te gaue ʼi te ʼu gaueʼaga pea mo te nonofo ʼi he ʼu kolo ʼe mole ni ʼona kaupa puipui. Neʼe natou tuʼania ʼi te feʼoloʼaki ʼi te ʼu ala ʼe mamaʼo mo te loto kolo naʼa fokifa kua ʼohofi natou, ʼo puke ai ʼanatou fanau pea mo fakaʼalikiʼi ai ʼonatou ʼohoana.

w15 1/8 13 ¶1

“Nee Au Tuu Ai Ki Oluga o Hage Ko He Fae Ki Iselaele”

Neʼe maʼuli mataku ia te kau Iselaele ia taʼu ʼe 20, ʼo kaku ki te ʼaho neʼe sio ai ia Sehova ki tana hahaʼi logogataʼa kua natou lotolelei ke natou fetogi pea mo natou kau ʼi te hiva ʼa Tepola mo Palake, ʼo kaku ki te ʼaho ‘ ʼae neʼe au tuʼu ai ia Tepola ki ʼoluga ohage ko he faʼe ki Iselaele.ʼ ʼE mole fakaha mai ʼi te Tohi-Tapu, ko Tepola, ʼae neʼe ʼohoana mo te tagata neʼe higoa ko Lapitote, neʼe maʼu fanau. Kae, neʼe foaki age e Sehova kia Tepola ia te gaue ʼae ko te puipui ʼo te puleʼaga ʼo Iselaele ʼo hage ko he faʼe. Neʼe ina ui age ke kole tokoni ki he tagata neʼe malohi tana tui, ko te tui fakamau ko Palake pea mo fakatotonu age ke laga tau kia Sisela.—Tui Fakamau 4:3, 6, 7; 5:7.

w15 1/8 15 ¶1

“Nee Au Tuu Ai Ki Oluga o Hage Ko He Fae Ki Iselaele”

Neʼe mole maʼu he temi feʼauga kia Saele ke ina fakakaukauʼi te aluʼaga. Neʼe ina fakaha age kia Sisela he faʼahi ke alu ʼo takoto ai. Pea neʼe kole age e Sisela ke ʼaua naʼa ina fakaha ia ia ki he tagata ʼe haʼu ʼo kumi. Koia neʼe takoto ai pea kafuʼi e Saele ʼaki he kie. Pea ina kole age he moʼi vai pea foaki age e Saele te huʼa pipi. Neʼe maʼumoea atu aipe ia Sisela. Neʼe toʼo ai leva e Saele ia te ʼu meʼa gaue ʼe lua ʼe faiva ia te hahaʼi fafine ʼe maʼuʼuli ʼi te ʼu falela ʼi tona fakaʼaogaʼi mahani: te pike mo te hamale. Neʼe sike ifo ia Saele ʼi te ʼulu ʼo Sisela ke ina fakahoko ia te fakamau ʼa Sehova, neʼe ko he gaue fakamataku. Neʼe feala pe ke fetogi tana manatu peʼe lotolotolua, ʼo feala ke tuʼutamaki ai. Neʼe ina manatuʼi koa ia te ʼu agakovi neʼe fakahoko e te tagata ʼaia ki te hahaʼi ʼa te ʼAtua lolotoga ni taʼu ʼe hogofulu tupu? Neʼe lagi manatu ki te pilivilesio ʼe ina maʼu ʼi tana kau kia Sehova. ʼE mole fakaha mai e te fakamatala ia tona tupuʼaga. Kae ʼe tou iloʼi neʼe ina fakahoko fakavilivili te faʼahi ʼaia ʼo ina matehi ai ia Sisela.—Tui Fakamau 4:18-21; 5:24-27.

Te ʼu Koloa Fakalaumalie

(Tui Fakamau 5:20): Nee tau leva mai te atu lagi, mai onatou ala nee tau leva te u fetuu kia Sisela.

w05 15/1 25 ¶5

Ko He ʼu Puani Maʼuhiga ʼi Te Tohi ʼo Te Tui Fakamau

5:20—Neʼe hoko feafeaʼi te tau ʼa te ʼu fetuʼu mai te lagi moʼo lagolago kia Palake? ʼE mole ui mai ʼi te Tohi-Tapu pe neʼe tokoni te kau ʼaselo ki te tau ʼaia, peʼe ko he ʼu foʼi maka ʼae neʼe to mai te lagi, peʼe ko he ʼu faifakakikite ʼa Sisela ʼaki te ʼu fetuʼu pea neʼe hala tana faifakakikite ʼaia. Kae ko te faʼahi ʼe tou iloʼi papau, neʼe tokoni te ʼAtua ki te tau ʼaia.

(Lau ʼo te Tohi-Tapu)

(Tui Fakamau 4:1-16): I te hili o te mate o Euti, nee toe fai leva e te u fanau a Iselaele te mea e kovi kia mata o [Sehova]. 2 Pea nee tuku leva natou e [Sehova] kia nima o Sapini, hau o Kanaane, ae nee nofo i Atesoa. Ko te pule o tana solia, ko Sisela, pea nee nofo la la i Aloseti-Koimi. 3 Nee mau e Sapini ni saliote ukamea e hivageau, pea nee ina fakamamahii lahi te u fanau a Iselaele ia tau e uafulu. Pea nee fetagihi leva te u fanau a Iselaele [Sehova]. 4 I te temi aia nee tui fakamaaui Iselaele ia Tepola, fafine polofeta, ohoana o Lapitoti. 5 Nee nofo ia ia i lalo o te palemie o Tepola, i te vaha o Lama mo Petele, i te mouga o Efalaimi; pea nee hake ake leva kia ia te u fanau a Iselaele ke fakamaaui natou. 6 Nee fekau leva e Tepola ke alu ake kia ia ia Palaki, foha o Apinoame, mai Ketesi-Nefetali, pea nee ina ui leva ki ia: Pe e mole ko te fakatotonu aeni nee tuku mai kia koe e [Sehova], Atua o Iselaele? Alu ki te mouga o Tapole, o too ni tagata e toko hogofulu afe i te u fanau a Nefetali mo te u fanau a Sapulone. 7 E au toho mai anai kia koe, ki te liua o Pisoni, ia Sisela, pule o te solia a Sapini, mo ana saliote, mo ana kau solia, pea e au tuku anai ia ia ki ou nima. 8 Nee ui leva e Palaki kia ia: Kapau e ke hau anai mo au, pea e au alu anai; kae kapau e mole ke hau anai mo au, pea e mole au alu anai. 9 Nee tali leva e Tepola kia ia: E au alu anai mo koe; kae e mole ke mau anai he kololia i te tau ae ka ke alu anai o fai, koteuhi e tuku anai e [Sehova] ia Sisela kia nima o he fafine. Pea nee tuu ake leva Tepola ki oluga o alu mo Palaki ki Ketesi. 10 Nee ui leva e Palaki ke alu ake ki Ketesi ia Sapulone mo Nefetali; nee haele leva he kau tagata e toko hogofulu afe i ona muli, pea nee alu leva Tepola mo ia. 11 Ia tafa o Ketesi nee nofo ai ia Epele, te tagata Kenia. Nee mavae leva la ia mai te u fanau a Kenia, foha o Opapi, tamai o te ohoana o Moisese, pea nee ina fakatuu leva tona falela la tafa o te sene o Saananimi. 12 Nee fakaha leva kia Sisela kua hake Palaki, foha o Apinoame, ki te mouga o Tapole. 13 Pea nee fakatahii leva e Sisela ana saliote ukamea e hivageau mo tana solia katoa i Alesoti-Koimi, pea nee natou mavae leva i ai o olo ki te liua o Kisoni. 14 Pea nee ui leva e Tepola kia Palaki: Tuu ki oluga, koteuhi koeni te aho ae e tuku ai anai e [Sehova] ia Sisela ki ou nima. E haele [ia Sehova] i ou mua. Pea nee hifo leva ia Palaki mai te mouga o Tapole, pea nee mulimuli leva ia ia he kau tagata e toko hogofulu afe. 15 Nee veuki leva e [Sehova] ia mua o Palaki, aki te mata o te heleta, ia Sisela, mo ana saliote fuli pea mo tona nofoaga solia katoa. Nee hifo leva Sisela mai tana saliote, o hola lalo. 16 Nee tuli leva e Palaki te u saliote mo te solia a Sisela o kaku ki Aloseti-Koimi; pea nee to leva te solia katoa a Sisela i te mata o te heleta, nee mole toe hao pe la he tagata e tahi.

(Pesalemo 68:12): E tuku e [Sehova] he folafola, pea ko te kau fafine avelogo lelei e hage ko he kau solia.

(Taaga Lea 14:1): E fakatuu e te fafine poto tona fale, kae e holoi e te fafine vale tona fale aki ona nima totonu.

VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 6-12 ʼO TESEPELI

TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | TUI FAKAMAU 6-7

“Alu Mo Tou Malohi”

(Tui Fakamau 6:2-6, 14): Nee malohi leva te nima o Matiane ki Iselaele. O tupu ko Matiane, nee fai leva e te u fanau o Iselaele ni pu i te lalo mouga, pea mo ni ana i te u mata mouga. 3 I te u temi ae nee to ai leva e te u fanau a Iselaele anatou gaueaga, nee hahake ake leva Matiane, mo Amaleke pea mo ni hahai o te toafa, o taui Iselaele. 4 Nee natou fakatuu leva tonatou nofoaga tau i mua o Iselaele, pea nee natou maumaui leva te u gaueaga fuli o te fenua o kaku ki Kasa. Nee mole natou toe tuku leva i Iselaele he meakai, mo he ovi, mo he pipi, pea mo he asino. 5 Koteuhi nee natou hahake leva mo anatou faga manu pea mo onatou falela, nee natou olo o hage he ao hee, nee natou kaugamalie osi, natou mo anatou kamelo, pea nee natou omai leva ki te fenua ke natou maumaui ia. 6 Nee masiva lahi osi Iselaele o tupu ko Matiane, pea nee natou tagi leva [kia Sehova]. 14 Nee mafuli leva [ia Sehova] kia ia o ui: Alu mo te malohi aena e nofo mo koe, pea e ke haofaki anai Iselaele mai te nima o Matiane. Pe e mole ko au ae e au fekaui koe?

(Tui Fakamau 6:15): Nee tali leva e Seteone kia ia: Oi . . . [Sehova], e au haofaki anai ia ia aki tea? Koeni e masiva toko tahi toku famili i te faahiga o Manase, pea ko au ko te fakamuli o te famili o taku tamai.

(Tui Fakamau 7:19-22): Nee kaku leva Seteone mo te toko teau tagata ae nee nonofo mo ia kia tafa o te nofoaga o Matiane i mua o te maupo, i te temi ae nee fetogi ai te kau leo. Nee natou pupuhi leva te u talai manu, pea nee natou foafoai leva te u gaasi ipu ae nee natou too i onatou nima. 20 Pea nee fai tatau leva te u vaega ake ae e lua. Nee natou too fuli leva te u foi malama i onatou nima hema, pea mo te u talai manu i onatou nima matau, pea nee natou kalaga leva: Ke tau [kia Sehova] mo Seteone! 21 Nee natou tahi tuu leva i tona tuuaga o takatakai te nofoaga tau o Matiane. Kae i te loto nofoaga o Matiane, nee feohoaki haele leva te hahai, mo kalaga, pea mo feholaki. 22 I te temi katoa nee pupuhi ai leva te u talai manu e te kau tagata e toko tolugeau, nee fai leva e [Sehova] i te nofoaga tau o Matiane ke fetauaki te kau Matiane mamate. Nee hola leva te toega o te kau Matiane o kaku ki Pete-Sita i te ala o Selela, pea toe kaku ki te kolo o Apele-Neola, ia tafa o Tapati.

w02 15/2 6-7

Ko Te ʼu Pelesepeto Fakaʼatua ʼe ʼAoga Kia Koutou

Ko Seteone, ko he tui fakamaau ʼo te kau Hepeleo ʼo te temi ʼafea, neʼe lelei tana aga pea neʼe fakapotopoto ʼo ʼuhiga mo ia totonu. Neʼe mole faiga ke liliu ko he pule ʼo Iselaele. ʼI te temi ʼae neʼe hinoʼi ai ia ia ke nofo mo te tuʼulaga ʼaia, neʼe ina fakatokagaʼi age tona ʼuhiga noa. Neʼe ina fakamahino age fenei: “Ko taku toko afe ʼaeni ʼe ko te tokosiʼi pe ʼaia ʼi Manase, pea ko ʼau ʼae ʼe veliveli ʼaupito ʼi te ʼapi ʼo taku tamai.”—Tui Fakamaau 6:12-16.

w05 15/7 16 ¶3

“Te Heleta ʼa Sehova Pea Mo Seteone!”

Neʼe ko he toe meʼa fakamataku ʼae ka hoko ki te kau Matianite! Fokifa pe ʼi te fakalogologo ʼi te poʼuli, neʼe foaʼi te ʼu ipu maka ʼe 300, mo pupuhi te ʼu puhi tala ʼe 300, pea mo kalaga te toko 300 tagata. Neʼe feʼohofi ake te kau Matianite ʼi tanatou logo ki te kalaga ʼae “ko te heleta ʼa Sehova pea mo Seteone!,” pea neʼe kalaga mo natou. ʼI te temi logoaʼa pea mo maveuveu ʼaia, neʼe faigataʼa hanatou iloʼi pe ʼe ko ai ia tonatou ʼu fili. Neʼe kei tutuʼu pe te toko 300 tagata ʼi tonatou ʼu tuʼulaga he neʼe uga e te ʼAtua tonatou ʼu fili ke natou fematehiʼaki. Kua maveuveu te nofoʼaga, ʼe mole kei maʼu he holaʼaga, pea neʼe hoko te ʼu fakatuʼutuʼu ʼae neʼe fai moʼo matehi ia te kau Matianite ʼae neʼe feholaki, ke ʼaua naʼa natou toe lava fai hanatou meʼa ki te kau Iselaele. Pea neʼe gata ai leva ia te tau fakamataku ʼaia.—Tui Fakamau 7:19-25; 8:10-12, 28.

Te ʼu Koloa Fakalaumalie

(Tui Fakamau 6:25-27): I te pouli aia, nee ui leva e [Sehova] kia Seteone: Too te pipi tagata mui o tau tamai pea mo he tahi ake pipi tagata e tau fitu. Maumaui te aletale o Paale ae nee fakatuu e tau tamai, pea ke tuusi ki lalo te pou tapu ae e tuu i ona tafa. 26 Pea ke toe fakatuu i te tumutumu o te kogamea maoluga aia he aletale [kia Sehova], tou Atua. Pea e ke too anai te lua pipi tagata, pea e ke fai anai he failaulau, aki te fafie o te pou tapu ae nee ke tuusi. 27 Nee too leva e Seteone ni tagata e toko hogofulu i ana tagata faifekau, pea nee ina fai leva te mea ae nee ui ki ai e [Sehova]; kae nee mole ina fai i te aho, nee ina fai i te pouli, o tupu nee ina tuania tona famili mo te hahai o te kolo.

w05 15/1 26 ¶6

Ko He ʼu Puani Maʼuhiga ʼi Te Tohi ʼo Te Tui Fakamau

6:25-27. Neʼe fakaʼeteʼete ia Seteone ke ʼaua naʼa hoʼi iita noa te ʼu hahaʼi ʼae neʼe fakafeagai kia ia. Ka tou faifakamafola, ʼe tonu ke tou tokakaga naʼa tou hoʼi fakamamahiʼi te hahaʼi ʼaki tatatou ʼu faʼahiga palalau.

(Lau ʼo te Tohi-Tapu)

(Tui Fakamau 6:1-16): Nee fai leva e te u fanau a Iselaele te mea e kovi kia mata o [Sehova], pea nee tuku leva natou e [Sehova] kia nima o Matiane lolotoga tau e fitu. 2 Nee malohi leva te nima o Matiane ki Iselaele. O tupu ko Matiane, nee fai leva e te u fanau o Iselaele ni pu i te lalo mouga, pea mo ni ana i te u mata mouga. 3 I te u temi ae nee to ai leva e te u fanau a Iselaele anatou gaueaga, nee hahake ake leva Matiane, mo Amaleke pea mo ni hahai o te toafa, o taui Iselaele. 4 Nee natou fakatuu leva tonatou nofoaga tau i mua o Iselaele, pea nee natou maumaui leva te u gaueaga fuli o te fenua o kaku ki Kasa. Nee mole natou toe tuku leva i Iselaele he meakai, mo he ovi, mo he pipi, pea mo he asino. 5 Koteuhi nee natou hahake leva mo anatou faga manu pea mo onatou falela, nee natou olo o hage he ao hee, nee natou kaugamalie osi, natou mo anatou kamelo, pea nee natou omai leva ki te fenua ke natou maumaui ia. 6 Nee masiva lahi osi Iselaele o tupu ko Matiane, pea nee natou tagi leva [kia Sehova]. 7 I te u temi fuli ae nee tagi ai leva te u fanau a Iselaele [kia Sehova] o tupu ko Matiane, 8 nee tuku leva e [Sehova] he polofeta ki te u fanau a Iselaele. Nee ina ui leva kia natou: Koeni te folafola a [Sehova], Atua o Iselaele: Nee au fakamavae koutou mai Esipito, pea nee au fakamavae koutou mai te fale o te popula. 9 Nee au haofaki koutou mai te nima o te kau Esipito, pea mo te nima o natou fuli ae nee natou fakamamahii koutou. Nee au kapu natou i okotou mua, pea nee au foaki kia koutou tonatou fenua. 10 Nee au ui kia koutou: Ko au ko te Eteleno, tokotou Atua; ke aua naa kotou fakaapaapa ki te u atua o te kau Amole i tonatou fenua ae ka kotou nonofo ai anai. Kae nee mole kotou fakalogo ki toku leo. 11 Pea nee hau leva te aselo a [Sehova], pea nee lala leva ia la i te lalo sene o Ofala, ae e tuu i te kele o Soasi, mai te faahiga o Apiesele. Nee haha leva e Seteone, foha o Soasi, te fulumeto i loto o te foi tane tanaki vino, o tupu ke aua naa iloi e Matiane. 12 Nee ha leva te aselo a [Sehova] kia ia, o ui kia ia: E nofo [ia Sehova] mo koe, tagata lotomalohi mo toa! 13 Nee ui leva e Seteone kia ia: Oi, toku Aliki, kapau e nofo [ia Sehova] mo matou, kotea e hoko ai te u mea fuli aeni kia matou? Pea kofea te u mea fakamanamana fuli ae nee fakamatala mai kia matou e amatou tamai, o ui: Pe nee mole fakamavae matou e [Sehova] mai Esipito? I te aho nei kua siaki matou e [Sehova], pea kua ina tuku matou kia nima o Matiane. 14 Nee mafuli leva [ia Sehova] kia ia o ui: Alu mo te malohi aena e nofo mo koe, pea e ke haofaki anai Iselaele mai te nima o Matiane. Pe e mole ko au ae e au fekaui koe? 15 Nee tali leva e Seteone kia ia: Oi . . . [Sehova], e au haofaki anai ia ia aki tea? Koeni e masiva toko tahi toku famili i te faahiga o Manase, pea ko au ko te fakamuli o te famili o taku tamai. 16 Nee ui leva e [Sehova] kia ia: Kae e au nofo anai mo koe, pea e ke tamatei anai Matiane o hage ko he tagata e tahi.

(Esaia 40:30, 31): Ko te kau tamaliki e gaegae pea e pipiko; pea ko te kau tupulaga e fetokai ki lalo; 31 Kae ko natou ae e falala [kia Sehova] e natou fakafoou tonatou malohi. E natou toe malaga ki oluga o lele o hage ko ni akuila; e natou felelei, kae e mole pe natou pipiko; e natou haele, kae e mole pe natou vaivai.

(Sakalia 4:6): Pea nee toe palalau mai leva ia ia kia au, o ui: Koeni te folafola ae e tuku e [Sehova] kia Solopapele: E mole ko te fakamalohi pee ko te malohi, kae ko toku Laumalie, e folafola [e Sehova] o te atu fua tau.

VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 13-19 ʼO TESEPELI

TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | TUI FAKAMAU 8-9

“ ʼE Lelei Age Te Agavaivai ʼi Te Fialahi”

(Tui Fakamau 8:1-3): Nee ui leva e te u tagata o Efalaimi kia Seteone: Kotea ae nee ke fai ai te mea aena kia matou? Kotea ae nee mole ke kalaga mai ai kia matou i te lakaga ae nee ke alu ai o taui Matiane? Pea nee natou palalau fakaita leva kia Seteone. 2 Nee ui leva e Seteone kia natou: Kotea te mea kua au fai o fakatatau ki te mea ae nee kotou fai? Pe nee mole lahi age te fulumeto ae nee tae e Efalaimi i muli, i te fulumeto ae nee tuusi e Apiesele i mua? 3 Kua tuku e te Eteleno ki okotou nima te u pule o Matiane ko Olepi mo Sepi. Pea kotea e au lavai ke fakatatau mo kotou? I te osi o tana palalau aena kia natou nee puli leva onatou ita kia ia.

(Tui Fakamau 8:22, 23): Nee ui leva e te u tagata o Iselaele kia Seteone: Ke ke pule kia matou, ia koe, mo tou foha, pea mo te foha o tou foha, koteuhi nee ke haofaki matou mai te nima o Matiane. 23 Nee ui leva e Seteone kia natou: E mole au pule anai kia koutou, pea e tatau foki mo toku foha; ko [Sehova] ae e pule anai kia koutou.

(Tui Fakamau 9:1, 2, 5, 22-24): 1 Nee alu leva Apimeleke, foha o Selupaale, ki Siseme, o palalau ki te u tuagaane o tana fae pea mo te famili katoa o tana fae. Nee ina ui leva kia natou: 2 E au kole atu kia koutou ke kotou fehui ki te u tagata o Siseme pe e natou lelei ia age ke pule kia natou te u foha e fitugofulu o Selupaale pee ko he tagata e toko tahi. Pea ke kotou manatui ko au ko tokotou hui mo tokotou kakano. 5 Nee alu leva ia ia ki te fale o tana tamai i Ofala, pea nee ina tamatei leva i ai ona tehina, te u foha e fitugofulu o Selupaale i oluga o te maka e tahi. Nee hao leva Sotame toko tahi, foha muli o Selupaale, koteuhi nee nono ia ia. 22 Nee pule leva ia Apimeleke ia tau e tolu i Iselaele. 23 Pea nee fekau leva e te Atua he laumalie kovi ke ina veuki ia Apimeleke mo te hahai o Siseme, pea nee agatuu leva te hahai o Siseme kia Apimeleke, 24 o tupu ke totogi ai te agakovi ae nee fai ki te u foha e fitugofulu o Selupaale, pea ke to tonatou toto kia Apimeleke, tonatou tehina, ae nee ina tamatei natou, pea mo te hahai o Siseme, ae nee tokoni kia ia o tamatei ona tehina.

w00 15/8 25 ¶3

Te Fakatokatoka ʼo Te ʼu Fihifihia

Neʼe kinakina ia Seteone ʼi tana tauʼi ia Matiane, pea neʼe kole tokoni ki te telepi ʼo Efalaime. Kae ʼi te ʼosi ʼo te tau, neʼe olo te kau Efalaime kia Seteone ʼo meo age ki ai ʼi tana mole kole tokoni age kia natou ʼi te kamataʼaga ʼo te tau. ʼE fakaha e te fakamatala “neʼe natou laga ke age ki ai, ʼo natou faifakaita.” Neʼe tali fenei age e Seteone: “Kotea koa te meʼa ʼae neʼe au fai ʼo fakatatau atu kia koutou? ʼE mole lelei age koa la te tae ʼo te ʼu toega vite ʼo Efalaime ʼi te toli vite ʼo Apiesele? Neʼe tuku atu e te ʼAtua ki ʼokotou ʼu nima te ʼu tama ʼaliki ʼo Matiane, mo Olepe pea mo Seʼepe, pea kotea la he meʼa neʼe au lava fai ke fakatatau atu kia koutou?” (Tui Fakamau 8:1-3) ʼAki he ʼu palalau malu neʼe ina filifili lelei, neʼe tekeʼi ai e Seteone he ʼu fakatuʼutuʼu neʼe feala ke liliu ko he tau fakatelepi fakamataku. Ko te fihifihia ʼae neʼe lagi tau mo te hahaʼi ʼo te telepi ʼo Efalaime, ʼe lagi ko tanatou fia maʼuhiga fau pea mo te fia meʼa lahi. Kae neʼe mole taʼofi e te potu ʼaia te faiga ʼa Seteone ke ina fakaaʼu ki he ikuʼaga tokalelei. ʼE tou lava fai feia koa?

w17.01 18-19 ¶15

He Koʼe ʼe Maʼuhiga Ke Tou Fia Malalo Tuʼumaʼu?

Ko Seteone ʼe ko he faʼifaʼitakiʼaga lelei ʼo te fia malalo. ʼI te temi ʼae neʼe hinoʼi ai e Sehova ke ina haofaki te kau Iselaele mai te kau Matiane, neʼe ina ui fenei: “Ko taku toko afe ʼaeni ʼe ko te tokosiʼi pe ʼaia ʼi Manase, pea ko au ʼae ʼe veliveli ʼaupito ʼi te ʼapi ʼo taku tamai.” (Tuʼi Fakamau 6:15, MN) Neʼe fakalogo ia Seteone kia Sehova he neʼe falala kia te ia. Pea neʼe faiga ke mahino katoa ki te meʼa ʼae neʼe kole age e Sehova pea neʼe ina kumi tana takitaki. (Tui Fakamau 6:36-40) Ko Seteone neʼe ko he tagata malohi, mo lototoʼa, mo poto pea mo maʼuli tokaga. (Tui Fakamau 6:11, 27) Ki muli age, neʼe loto e te hahaʼi ke liliu ko honatou pule, kaʼe neʼe mole tali e Seteone. Pea ʼi te hili ʼo tana fakahoko te gaue ʼae neʼe kole age e Sehova, neʼe toe liliu pe ki tona ʼapi.—Tui Fakamau 8:22, 23, 29.

w08 1/2 13 ¶9

Tou Haʼele ʼi Te ʼu Ala ʼo Sehova

Ke feala hatatou kaumeʼa mo te ʼAtua, ʼe tonu ke tou “agavaivai.” (1 Pet. 3:8; Pes. 138:6) ʼI te kapite 9 ʼo te tohi ʼo te Tuʼi Fakamau, ʼe fakaha ai ia te maʼuhiga ʼae ke tou agavaivai. Neʼe ui fenei e Sotame, te foha ʼo Seteone: “ ʼI te tahi ʼaho, neʼe olo te ʼu fuʼu ʼakau moʼo fakanofo he hau kia natou.” ʼE talanoa ʼi heni ki te fuʼu oliveto, te fuʼu fiku, pea mo te vite. Neʼe natou fakatata te ʼu hahaʼi neʼe tuha ke vikiʼi natou, he neʼe mole natou kumi ke natou puleʼi tonatou ʼu kaumeʼa Iselaele. Kae ko te kiʼi fuʼu ʼakau talatala ʼae ʼi te agamahani ʼe fakaʼaogaʼi moʼo faifafie neʼe ina fakatata ia te hau fialahi ko Apimeleke, te tagata faifakapo ʼae neʼe manumanū ki te tuʼulaga pule. Logo la neʼe ‘pule ki Iselaele ia taʼu ʼe tolu,ʼ kae neʼe mate tautonu ia. (Tfm. 9:8-15, 22, 50-54) Koia, ʼe lelei age hatatou “agavaivai”!

Te ʼu Koloa Fakalaumalie

(Tui Fakamau 8:27): Nee fai leva e Seteone aki te aulo aena he fakatata o fakatuu i tona kolo ko Ofala; nee olo leva te u fanau a Iselaele o faiaga ki te taulaatua aena; pea nee liliu leva te mea aena ko he puleaki kaka kia Seteone mo tona famili.

it-1 784 ¶5

Efote, I

Logo la te manatu lelei neʼe maʼu e Seteone, ʼae ke ina fakamaʼuhigaʼi ia Sehova pea mo ina fakamanatu ia te malo ʼae neʼe ina foaki ki te kau Iselaele, kae neʼe liliu leva te Efote ‘ko he hele kia Seteone mo tona famili,ʼ koteʼuhi ʼi tanatou tauhi ki ai, neʼe natou faiaga ʼi te faʼahi fakalaumalie. (Tfm 8:27) ʼE mole fakaha mai ʼi te Tohi-Tapu, neʼe toe tauhi ki ai ia Seteone, kailoa koteʼuhi neʼe tohi e te apositolo ko Paulo ia tona higoa ʼi te lisi ʼo te kau fakamoʼoni agatonu ʼa Sehova ʼo te temi muʼa.—Hep 11:32; 12:1.

(Lau ʼo te Tohi-Tapu)

(Tui Fakamau 8:28–9:6): Nee fakalogo leva Matiane ki te u fanau a Iselaele, pea nee mole toe malaga leva tona ulu ki oluga. Pea nee malolo leva te fenua lolotoga tau e fagofulu, i te temi katoa o te mauli o Seteone. 29 Nee toe liliu leva Selupaale, ae ko Seteone, foha o Soasi, o nofo i tona fale. 30 Nee tupu leva kia Seteone ni foha e toko fitugofulu, koteuhi nee lahi ona ohoana. 31 Nee fanaui leva kia ia e tana fafine kaugana, ae nee nofo i Siseme, he foha ae nee fakahigoa leva e Seteone ko Apimeleke. 32 Nee mate leva Seteone, foha o Soasi, i tona kua matua lelei. Nee tanu leva ia ia i te tanuma o tana tamai ko Soasi, i Ofala, ae e kau ki Apiesele. 33 I te osi o te mate o Seteone, nee kamata leva e te u fanau a Iselaele te toe faiaga kia Paale, pea nee natou too leva ia Paale-Pelite ko tonatou atua. 34 Nee galoi leva e te u fanau a Iselaele [ia Sehova], tonatou Atua, ae nee ina haofaki natou mai te nima o onatou fili fuli ae nee natou takatakai natou. 35 Pea nee mole natou fakaha leva he loto ofa ki te famili o Selupaale, ae ko Seteone, o tupu ko te u gaue lelei fuli ae nee fai e Selupaale ki Iselaele. 9:1 Nee alu leva Apimeleke, foha o Selupaale, ki Siseme, o palalau ki te u tuagaane o tana fae pea mo te famili katoa o tana fae. Nee ina ui leva kia natou: 2 E au kole atu kia koutou ke kotou fehui ki te u tagata o Siseme pe e natou lelei ia age ke pule kia natou te u foha e fitugofulu o Selupaale pee ko he tagata e toko tahi. Pea ke kotou manatui ko au ko tokotou hui mo tokotou kakano. 3 Nee olo leva te u tuagaane o tana fae o toe lau kia ia te palalau aena ki te hahai o Siseme, pea nee maliu leva onatou loto kia Apimeleke, koteuhi nee natou ui leva: Ko totatou tehina totonu ia. 4 Pea nee natou foaki leva kia Apimeleke ni foi sikele paaga e fitugofulu mai te fale tapu o Paale-Pelite. Nee totogi leva e Apimeleke, aki te paaga aena, ni tagata kovi mo ni tagata takanoa ke natou mulimuli ia ia. 5 Nee alu leva ia ia ki te fale o tana tamai i Ofala, pea nee ina tamatei leva i ai ona tehina, te u foha e fitugofulu o Selupaale i oluga o te maka e tahi. Nee hao leva Sotame toko tahi, foha muli o Selupaale, koteuhi nee nono ia ia. 6 Nee fakatahi leva te u tagata fuli o Siseme mo te hahai fuli o Pete-Milo, pea nee natou olo leva ki te sene o Siseme, ia tafa o te maka tapu, o fakanofo Apimeleke ke hau.

VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 20-26 ʼO TESEPELI

TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | TUI FAKAMAU 10-12

“Neʼe Kumi e Sefete Te Manatu ʼa Sehova”

(Tui Fakamau 11:5-9): I te teuteu taui e te u foha o Amone ia Iselaele, nee olo leva te kau matua o Kalaate o kumi Sefete i te fenua ko Topi. 6 Pea nee natou ui leva kia Sefete: Hau mo matou, pea e ke liliu anai ko tomatou pule tau, pea e tou taui anai te u foha o Amone. 7 Nee tali leva e Sefete ki te kau matua o Kalaate: Pe nee mole kotou fehihia kia au, o kapu au mai te fale o taku tamai? Kotea kua kotou omai ai leva kia au i te temi nei kua kotou nonofo ai i te mamahi? 8 Nee tali leva e te kau matua o Kalaate kia Sefete: E matou toe omai kia koe i te temi aeni, o tupu ke ke haele mo matou, ke ke taui te u foha o Amone, pea ke ke liliu ko tomatou pule, pea mo te pule o te hahai katoa o Kalaate. 9 Nee tali leva e Sefete ki te kau matua o Kalaate: Kapau e kotou ave anai au ke au taui te u foha o Amone, pea kapau e tuku anai natou e [Sehova] ki oku nima, e au liliu anai ko tokotou pule.

(Tui Fakamau 11:12-15): Nee fekaui leva e Sefete ni tagata avelogo ki te hau o te u foha o Amone, o ui kia ia: Pe e i ai he mea i te vaha o ou mo au ke ke hau ai o taui au i toku fenua? 13 Nee tali leva e te hau o te u foha o Amone ki te u tagata avelogo a Sefete: Koteuhi nee too toku fenua e Iselaele, i te aho ae nee mavae ai ia ia i Esipito, mai Alenone o kaku ki Sapoke mo te Solotane. Ke ke tuku mai ia ia kia au i te aho nei mo te loto lelei. 14 Nee toe fekaui leva e Sefete ni ihi tagata avelogo ki te hau o te u foha o Amone, 15 o ui kia ia: Koeni te palalau a Sefete: Nee mole too e Iselaele te fenua o Moape, pea mo te fenua o te u foha o Amone.

(Tui Fakamau 11:23, 24, 27): 23 Pea koeni ko [Sehova], te Atua o Iselaele, ae nee ina kapu te kau Amole ia mua o te hahai o Iselaele, pe ko koe ae e ke loto anai i te aho nei ke ke toe too ia ia? 24 Pe e mole ke mau te fenua ae nee foaki atu kia koe e tou atua ko Kemosi? Pea ko matou foki, e tonu ke matou mau te u mea fuli ae nee foaki mai kia matou e [Sehova], tomatou Atua! 27 E mole ko au ae kua agakovi kia koe, ko koe ae kua agakovi mai kia au, o taui au. Ke tuu i te aho nei [ia Sehova], ae ko te tui fakamaau o tagata fuli, o fakamaaui te u fanau a Iselaele mo te u fanau a Amone!

w16.04 5 ¶9

Ka Tou Nonofo Agatonu ʼe Tou Maʼu Ai Te ʼOfa ʼo Te ʼAtua

Neʼe lagi tokoni te faʼifaʼitaki ʼo Sosefo kia Sefete. Neʼe lagi ina ako pe neʼe fakaha feafeaʼi e Sosefo tona manavaʼofa ki ʼona tehina logo la neʼe natou fehihiʼa ki ai. (Sen. 37:4; 45:4, 5) ʼI te fakakaukauʼi e Sefete te faʼifaʼitaki ʼaia, neʼe lagi tokoni kia ia ke ina fai te meʼa ʼae ʼe fiafia ai Sehova. Ko te aga ʼae neʼe fai e te ʼu tehina ʼo Sefete kia ia neʼe mamahi ʼaupito ai tona loto. Kae, neʼe maʼuhiga age kia Sefete ia tana haofaki te huafa ʼo Sehova mo tana hahaʼi ʼi te ʼu meʼa ʼae neʼe ina logoʼi. (Tfm. 11:9) Koia, neʼe ina fakatotonu ai ke agatonu kia Sehova. Pea ko te faʼahiga manatu ʼae neʼe ina maʼu, neʼe feala ai kia ia mo te kau Iselaele ke natou maʼu te tapuakina ʼa Sehova.—Hep. 11:32, 33.

it-2 1202 ¶6

Sefete

Ko Sefete, ko he tagata neʼe mole fakatuatuaʼi ʼi te toʼo ʼo he tonu. Neʼe ina momoli leva he tohi ki te hau ko Amone, ʼo ina fakaha ai pe koʼe ʼe faiga ke ina tauʼi ia te fenua ʼo Iselaele. Pea neʼe tali mai e te hau, neʼe toʼo e Iselaele ia te kele ʼo Amone. (Tfm 11:12, 13) Koia neʼe fakaha ai Sefete, ʼe mole ko ia ko he tagata tau pauʼu peʼe mole poto, kaʼe neʼe ina fakaha neʼe ina akoʼi te hisitolia, tafito la te ʼu felogoi ʼa te ʼAtua pea mo tana hahaʼi. Koia neʼe feagai ai ki te manatu ʼa te kau Amone ʼo ina ui (1) neʼe mole gaohi koviʼi e Iselaele ia Amone, mo Moape pea mo Etome (Tfm 11:14-18; Te 2:9, 19, 37; 2Klk 20:10, 11); (2) Neʼe mole maʼu e Amone ia te fenua ʼi te temi ʼae neʼe tauʼi ai e te kau Iselaele, koteʼuhi neʼe nofoʼi e te kau Amole ʼo Kanaane, pea neʼe foaki e te ʼAtua ia te malo ʼi tonatou hau ki te kau Iselaele ʼi Sioni; (3) Neʼe mole fakafihiʼi e Amone ia te nofoʼi e te kau Iselaele ia te fenua ia taʼu ʼe 300. Kae kotea te tupuʼaga ʼo tana fai ia te faʼahi ʼaia ʼi te temi ʼaia?—Tfm 11:19-27.

it-2 1202 ¶7

Sefete

Neʼe palalau tafito ia Sefete ki te tupuʼaga tafito ʼo te fihi, ʼe tupu ʼuhi ko te tauhi. Neʼe ina ui neʼe foaki e Sehova ia te fenua ki te kau Iselaele pea ko te tupuʼaga la ʼaia, ʼe mole natou foaki anai te fenua ki he kau atolasio ki he ʼatua hala. Neʼe palalau ʼo ʼuhiga mo Kemosi, ko te ʼatua ʼo te kau Amone. Ko ʼihi neʼe natou ui ʼe faihala. Tatau aipe ko te ʼatua ʼo te kau Amone ko Milekome, ko te ʼatua ʼo te kau Moape ko Kemosi, kae neʼe lahi ʼaupito te ʼu ʼatua neʼe tauhi ki ai te ʼu fenua ʼaia. Neʼe toe faihala mo Salomone ʼi tana fakahu ki Iselaele ia te tauhi kia Kemosi ʼuhi ko ʼona ʼohoana matapule. (Tfm 11:24; 1Ha 11:1, 7, 8, 33; 2Ha 23:13) Ki ʼihi kau fakaliliu Tohi-Tapu, ko te kupu “Kemosi” ʼe feala ke fakaʼuhiga “Tagata malo, tagata tau.” (Vakaʼi Hebräisches und chaldäisches Handwörterbuch über das Alte Testament, par W. Gesenius, Leipzig, 1857, tome 5, vol.1, p. 414.) Neʼe lagi palalau ia Sefete ki te ʼatua ʼaia, koteʼuhi neʼe fakaʼuhiga e te Amone ia te ʼatua ʼaia ki te fealagia ʼae ke natou ‘maloʼ peʼe ke natou ‘tauʼiʼ niʼihi pea mo natou maʼu ai te fenua.

Te ʼu Koloa Fakalaumalie

(Tui Fakamau 11:1): Ko Sefete, tagata o Kalaate, ko he tagata tau nee lototoa. Ko te foha ia o he tagata nee higoa ko Kalaate ki he fafine faiaga.

it-2 1201

Sefete

Ko Sefete, neʼe mole ko he fanau taka. Ko te faʼe ʼa Sefete, neʼe ko “he fafine faiaga,” kae ʼe mole fakaʼuhiga leva neʼe tupu mai ia Sefete mai te faiaga pea ko he fanau taka. Ko tana faʼe neʼe faiaga ʼi muʼa ʼo tana ʼohoana mo Kalaate, neʼe ko te lua ʼohoana, ohage ko Laape, neʼe faiaga ʼi muʼa ʼo tana ʼohoana mo Salamone (Tfm 11:1; Sos 2:1; Mat 1:5) ʼE ha mai ko Sefete neʼe mole ko he fanau taka, ʼe fakamoʼoni ki ai ʼona tehina, neʼe tutupu mai te ʼuluaki ʼohoana ʼo Kalaate, neʼe natou kapu ia ia ke ʼaua naʼa maʼu hona tofiʼa. (Tfm 11:2) Koia, neʼe fakafihiʼi ai ki muli age tona ʼuhiga pule e te kau tagata ʼo Kalaate (ʼae neʼe iloa ai te ʼu tehina ʼo Sefete). (Tfm 11:11) Pea tahi, neʼe ina momoli he sakilifisio ki te ʼAtua ʼi te tapenakulo. (Tfm 11:30, 31) Koia neʼe mole feala ke hoko ia te faʼahi ʼaia moka na pau la ko he fanau taka, ohage ko tona fakaha ʼi te Lao: “E mole ulu anai ki te fakatahi o [Sehova] ia ia ae nee tupu mai he fakatahi ae e tapu; e tatau mo tona hogofulu taitupu e mole ulu anai ki te fakatahiga o [Sehova].”—Te 23:2.

(Lau ʼo te Tohi-Tapu)

(Tui Fakamau 10:1-18): I muli o Apimeleke, nee tuu ake leva ia Tola, foha o Pua, foha o Toto, tagata o Isakale, o haofaki Iselaele; nee nofo leva ia ia i Samili, i te mouga o Efalaimi. 2 Nee tui fakamaau leva ia i Iselaele ia tau e uafulu; pea nee mate leva ia, pea nee tanu leva ia i Samili. 3 I ona muli, nee tuu ake leva Saili, tagata o Kate, ae nee tui fakamaau i Iselaele ia tau e uafulu ma lua. 4 Nee ina mau leva ni foha e toko tolugofulu, ae nee heheka i ni asino e tolugofulu, pea nee natou mau ni kolo e tolugofulu ae nee fakahigoa ko te u kolo o Saili o kaku mai ki te aho nei, pea nee tuu i te fenua o Kalaate. 5 Pea nee mate leva Saili, pea nee tanu leva ia i Kamoni. 6 Nee toe fai leva e te u fanau a Iselaele te mea ae nee kovi kia mata o [Sehova]; nee natou tauhi leva kia Paale mo Asetalate, ko te u atua o Silia, mo te u atua o Sitone, mo te u atua o Moape, mo te u atua o Amone, pea mo te u atua o te kau Filisitini. Nee natou siaki leva [ia Sehova] pea nee mole natou toe tauhi kia ia. 7 Nee to leva te hauhau o [Sehova] ki Iselaele, pea nee ina tuku leva natou kia nima o te kau Filisitini mo te u nima o te u foha o Amone. 8 Nee natou gaohi kovii pea mo fakamamahii te u fanau a Iselaele i te tau aena, pea mo te u fanau fuli a Iselaele ae nee nonofo i te fahai esite o te Solotane i te fenua o te kau Amole i Kalaate ia tau e hogofulu ma valu. 9 Nee fakalaka leva te u fanau o Amone i te Solotane o taui Suta, mo Pesamino pea mo te fale o Efalaimi. Pea nee mamahi lahi osi Iselaele. 10 Nee tagi leva te u fanau a Iselaele [kia Sehova], o ui: Kua matou agahala kia koe, koteuhi kua matou siaki tomatou Atua, o matou tauhi kia Paale. 11 Nee ui leva e [Sehova] ki te u fanau a Iselaele: Pee nee mole au haofaki koutou mai te kau Esipito, mo te kau Amole, mo te u foha o Amone, mo te kau Filisitini? 12 Pe nee mole au haofaki koutou mai te nima o te kau Sitone, mo te kau Amaleke pea mo te kau Maoni, ae nee natou fakamamahii koutou, i te aho ae nee kotou tagi mai ai kia au? 13 Kae ko koutou, nee kotou siaki au kae koutou tauhi leva ki ni atua kehe. Koia nee mole au toe haofaki ai leva koutou. 14 Koutou olo, koutou tagi ki te u atua ae nee kotou filifili; ke natou haofaki koutou i te temi o okotou mamahi! 15 Nee ui leva e te u fanau a Iselaele [Sehova]: Kua matou agahala; fai kia matou tou finegalo. Kehe pe, ke ke haofaki matou i te aho nei! 16 Pea nee natou too leva te u atua kehe ae nee nonofo mo natou kae natou tauhi leva [kia Sehova], ae nee ina logoi leva i tona loto te u mamahi o Iselaele. 17 Nee fakatahi leva te u foha o Amone i Kalaate, kae nee fakatahi leva te u fanau a Iselaele i Misipa. 18 Nee fepalalauaki leva te hahai, mo te u pule o Kalaate: Ko ai te tagata e ina kamata anai te tau o fehagai ki te u foha o Amone? E pule anai ia ki te hahai katoa o Kalaate.

VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 27 ʼO TESEPELI–2 ʼO SANUALIO

TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | TUI FAKAMAU 13-14

“Kotea ʼe Ako e Te ʼu Matuʼā Mai Ia Manoa Mo Tona ʼOhoana”

(Tui Fakamau 13:1, 2, 6): 1 Nee toe fai leva e te u fanau a Iselaele te mea ae e kovi kia mata o [Sehova]; pea nee tuku leva natou e [Sehova] kia nima o te kau Filisitini ia tau e fagofulu. 2 Nee i ai leva he tagata o Tesoa, mai te famili o Tane, pea nee higoa ia ia ko Manoa. Nee paa leva tona ohoana, pea nee mole fanau leva ia ia. 6 Nee alu leva te fafine o fakaha te mea aena ki tona ohoana: nee hau leva kia au he tagata a te Atua, pea nee hage ia ia ko he aselo a te Atua, nee fakamataku ia ia. Nee mole au fehui age kia ia pe nee hau ia ia mai fea, pea nee mole ina fakaha mai kia au tona higoa.

(Tui Fakamau 13:8): Nee fai leva e Manoa te kole aeni [kia Sehova]: Io [Sehova], ke toe liliu mai kia maua te tagata a te Atua ae nee ke fekaui mai, pea ke ina ako mai kia maua te mea ae e tonu ke ma fai ki te toe ae ka tupu anai!

(Tui Fakamau 14:1-4): Nee hifo leva Samisoni ki Timina pea nee sio leva ia ia i ai ki he taahine i te u taahine o te kau Filisitini. 2 I tana toe liliu, nee ina fakaha leva ki tana tamai mo tana fae, o ui: Nee au sio i Timina ki he taahine i te u taahine o te kau Filisitini, ke kolua too ia ia i te temi aeni ke ohoana mo au. 3 Nee ui leva e tana tamai mo tana fae kia ia: Pe e mole mau he taahine i te u taahine o tou famili mo tau hahai katoa ae e ke alu ai o too he taahine i te u taahine o te kau Filisitini aena e heeki silikosisioi? Pea nee ui leva e Samisoni ki tana tamai: Ke ke too ia ia ma aku, koteuhi ko ia ae e au loto ki ai. 4 Nee mole iloi leva e tana tamai mo tana fae nee hau te mea aena mai [ia Sehova]: Koteuhi nee kumi e Samisoni he mea ke ke ai mo te kau Filisitini. I te temi aena, nee pule leva te kau Filisitini ki Iselaele.

w13 15/8 16 ¶1

ʼU Matuʼā, Kotou Akoʼi Takotou Fanau Talu Mai Tana Kei Veliveli

Kotou tokagaʼi te faʼifaʼitaki ʼo Manoa, ko te tagata mai te famili ʼo Tane, neʼe maʼuli ʼi te kolo ko Tesoa, ʼi te temi ʼo te kau Iselaele. Neʼe fakaha e te ʼaselo ʼa Sehova ki te ʼohoana ʼo Manoa ʼae neʼe paʼa ʼe ina maʼu anai he fanau. (Tfm. 13:2, 3) Neʼe fiafia lahi ia Manoa mo tona ʼohoana ʼuhi ko te fakapapau ʼaia. Kaʼe neʼe ʼi ai pe te ʼu aluʼaga neʼe nā hoha ki ai. Koia neʼe faikole fenei Manoa: “[Silou age, Sehova], ke toe liliu mai kia maua te tagata a te Atua ae nee ke fekaui mai, pea ke ina ako mai kia maua te mea ae e tonu ke ma fai ki te toe ae ka tupu anai.” (Tfm. 13:8) Neʼe tuʼania ia Manoa mo tona ʼohoana ʼo ʼuhiga mo te akoʼi ʼo tanā tama. Neʼe nā akoʼi ki tanā tama, ʼae ko Samisoni, ia te lao ʼa te ʼAtua pea neʼe lava lelei ʼanā faiga. Neʼe ui fenei ʼi te Tohi-Tapu: “Pea nee kamata gaue leva te Laumalie o [Sehova] kia [Samisoni].” Pea ki muli age, neʼe lahi te ʼu gaue maʼuhiga neʼe fakahoko e Samisoni ʼi tona ʼuhiga tuʼi fakamau ʼo Iselaele.—Tfm. 13:25; 14:5, 6; 15:14, 15.

w05 15/3 25-26

Neʼe Malo Ia Samisoni ʼUhi Ko Te Malohi ʼo Sehova!

ʼI te lahilahi ake ʼa Samisoni, “neʼe tapuakiʼi e Sehova.” (Tui Fakamaau 13:24) ʼI te tahi ʼaho neʼe haʼu ki tana tamai mo tana faʼe pea mo ina ʼui age: “ ʼI Timena, neʼe au sio ki te fafine ʼi te ʼu ʼofafine ʼa te kau Filisitini, kolua toʼo mai ia ia ke ma ʼohoana.” (Tui Fakamaau 14:2) Kotou fakafuafua age tanā punamaʼuli. Mole ui ke ina fakaʼateaina ia Iselaele mai ia natou ʼae neʼe natou gaohi koviʼi natou, kae neʼe fia fakahoko e tanā tama he fuakava ʼohoana mo natou. Ko te ʼohoanaʼi ʼo he fafine ʼe atolasio ki te ʼu ʼatua pagani neʼe ko he fakafeagai ki te Lao ʼa te ʼAtua. (Ekesote 34:11-16) Koia neʼe ui fenei age e tana ʼu matuʼā: “ ʼE mole ʼi ai koa he fafine ʼi te ʼu ʼofafine ʼo tou ʼu tehina peʼe ʼi taku hahaʼi katoa, ke ke fia ʼohoana mo he fafine mai te kau Filisitini ʼae neʼe mole silikosisioʼi?” Kae neʼe haga kole age pe e Samisoni: “Toʼo mai ia ia, koteʼuhi ʼe ko ia ʼae ʼe au loto ki ai.”—Tui Fakamaau 14:3.

Te ʼu Koloa Fakalaumalie

(Tui Fakamau 14:2, 3): I tana toe liliu, nee ina fakaha leva ki tana tamai mo tana fae, o ui: Nee au sio i Timina ki he taahine i te u taahine o te kau Filisitini, ke kolua too ia ia i te temi aeni ke ohoana mo au. 3 Nee ui leva e tana tamai mo tana fae kia ia: Pe e mole mau he taahine i te u taahine o tou famili mo tau hahai katoa ae e ke alu ai o too he taahine i te u taahine o te kau Filisitini aena e heeki silikosisioi? Pea nee ui leva e Samisoni ki tana tamai: Ke ke too ia ia ma aku, koteuhi ko ia ae e au loto ki ai.

w05 15/3 26 ¶1

Neʼe Malo Ia Samisoni ʼUhi Ko Te Malohi ʼo Sehova!

He koʼe neʼe ko te fafine Filisitini ʼaia ʼae neʼe “loto” ki ai ia Samisoni? ʼE fakamahino fenei ʼi te tohi Cyclopedia ʼa McClintock pea mo Strong, ʼe mole tupu ko te “finemui, mo te manaʼia” ʼo te fafine ʼaia, “kae ʼe ko te fafine totonu ʼaia ʼae neʼe ʼaoga moʼo fakaiku te fakatuʼutuʼu.” Kotea te fakatuʼutuʼu ʼaia? ʼE fakamahino ia Tui Fakamaau 14:4, ko Samisoni “neʼe ina kumi he faigamalie ke ina tauʼi te kau Filisitini.” Neʼe fia fai ia Samisoni ki te fafine ʼuhi ko te fakatuʼutuʼu ʼaia. ʼI te liliu ʼa Samisoni ʼo tagata, “neʼe kamata uga ia ia e te laumalie ʼa Sehova,” peʼe ina eke ia ia ke ina fai hana gaue. (Tui Fakamaau 13:25) Koia neʼe ko te laumalie ʼa Sehova ʼae neʼe ina uga ia Samisoni ki te kumi ʼohoana ʼaia ʼae neʼe mole faimahani, pea neʼe ko te laumalie pe ʼaia ʼae neʼe ina takitaki ia ia ʼi tona ʼuhiga tui fakamau ki Iselaele. Kae neʼe maʼu koa e Samisoni ia te faigamalie ʼae neʼe ina kumi? Tou vakaʼi muʼa pe neʼe tokoni feafeaʼi age ia Sehova.

(Lau ʼo te Tohi-Tapu)

(Tui Fakamau 14:5-20): 5 Nee hifo leva ia Samisoni mo tana tamai pea mo tana fae ki Timina, pea nee natou kaku leva ki te u gaueaga vite o Timina; pea fokifa kua oho ake he laione mui kia ia. 6 Nee too leva e te Laumalie o [Sehova] ia Samisoni, ae nee ina haei te laione o hage ko he haei o he uhii tao, kae nee mole ina too he mea i tona nima. Nee mole ina fakaha ki tana tamai mo tana fae te mea ae nee ina fai. 7 Nee hifo leva Samisoni, o palalau ki te taahine, pea nee ina lelei ia leva te taahine. 8 Nee mole fualoa, pea nee toe hifo ia ia ki Timina ke ohoana mo te taahine, pea nee mavae kehe leva ia ia mai te ala ke sio ki te sino o te laione. Pea koeni kua nofo i ai he (uhiga lago meli mo he hua meli. 9 Nee ina too leva i tona nima he koga meli huhua o kai haele i te ala. I tana kaku ki tana tamai mo tana fae, nee ina foaki leva kia naua he kogai meli, pea nee na haga leva o kai. Kae nee mole ina fakaha kia naua nee ina too te meli aena mai te sino o te laione. 10 Nee hifo leva te tamai a Samisoni ki te fale o te ohoana o Samisoni. Pea nee fai leva e Samisoni i ai he kai lahi, koteuhi ko te fai mahani aena a te kau tupulaga. 11 I te sisio a te kau Filisitini ki te tamai a Samisoni, nee natou filifili leva ni tagata e tolugofulu ke hoa mo ia. 12 Nee ui leva e Samisoni kia natou: E au tuku kia koutou he mea ke kotou kikite. Kapau e kotou fakamahino mai anai tona uhiga i te lolotoga o aho e fitu o te faiohoana, kapau e kotou mau anai tona tali, pea e au foaki anai kia koutou ni kofu loto e tolugofulu mo ni kofu loloa e tolugofulu. 13 Kae kapau e mole kotou mau anai tona tali, pea kapau e mole kotou mau anai tona fakamatala, pea e kotou foaki mai anai kia au ni kofu loto e tolugofulu mo ni kofu loloa e tolugofulu. Nee natou ui leva kia ia: Tuku mai tau kikite ke matou kumi, e matou fakalogo atu kia koe. 14 Nee ui leva e Samisoni kia natou: Nee tupu he meakai maia ia ae e kaikai, pea nee tupu maia ia ae e malohi te mea ae e hua malie. I te lolotoga o aho e tolu, nee mole natou mau te fakamatala o te kikite! 15 I te fitu aho, nee natou ui leva ki te ohoana o Samisoni: Ke ke kolekole ki tou ohoana ke ina fakamatala mai kia matou te kikite, koteuhi naa matou tutu anai ia koe mo te fale katoa o tau tamai. Pe nee kotou fakaafe matou ke kotou fakamasivai matou? 16 Nee kamata tagi leva te ohoana o Samisoni i ona mua, o ui: E ke fehia kia au, e mole ke ofa kia au! Nee ke tuku he palalau fakamisitelio ki te u foha o taku hahai, pea nee mole pe ke fakamahino mai kia au! Kae nee tali ia Samisoni kia ia: Nee mole pe au fakamahino ki taku tamai mo taku fae; pee ko koe ae e au haga anai o fakamatala ki ai? 17 Nee tagi leva te ohoana o Samisoni i ona mua ia aho e fitu o te faiohoana; i te fitu aho, nee fakamatala leva e Samisoni te kikite, koteuhi nee fakahohaaia e tona ohoana tona loto o mamahi kovi. Pea nee fakamatala leva ia e te fafine ki te u foha o tana hahai. 18 Nee ui leva e te hahai o te kolo kia Samisoni i te fitu aho, ia mua o te to o te laa: Kotea e hua malie age i te meli, pea kotea e malohi age i te laione? Pea nee ui leva e Samisoni kia natou: Ka na nee mole kotou gaue la mo taku pipi fafine mui, nee mole kotou mau taku kikite. 19 Nee too leva e te Laumalie o [Sehova] ia Samisoni, pea nee hifo leva ia ia lu Asakaloni. Nee ina tamatei leva i ai ni tagata e tolugofulu, pea nee ina too leva onatou teu o foaki kia natou ae nee natou fakamatala te kikite. Pea nee toe liliu leva ia ia ki te fale o tana tamai mo he ita lahi. 20 Nee foaki leva te ohoana o Samisoni ki tona hoa ae nee hage kia ia ko hona kaumea mooni.

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae