Tafitoʼaga ʼo Te Kaupepa Ako Te Maʼuli Fakakilisitiano Mo Te Faifakamafola
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 7-13 ʼO MALESIO
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | 1 SAMUELE 12-13
“Ko Te Fialahi ʼe Iku Ki Te Lainoa”
Ko Te Fialahi ʼe Iku Ki Te Lainoa
17 ʼI tatatou ʼuluaki fakasiosio, ʼe hage ʼe mata tonu te ʼu meʼa ʼae neʼe fai e Saulo. He “neʼe faigataʼaʼia” pea mo “efihia” te hahaʼi ʼa te ʼAtua, pea mo natou matataku ʼuhi ko te tuʼutamaki ʼae neʼe ʼamanaki hoko kia natou. (1 Samuele 13:6, 7) ʼE moʼoni, ʼe ʼi ai te ʼu aluʼaga ʼe mole kovi ai ke kita fai he ʼu fakatuʼutuʼu. Kae kotou manatuʼi, ʼe lava iloʼi e Sehova te ʼu meʼa ʼae ʼi totatou loto, pea mo iloʼi te ʼu meʼa ʼae ʼe tupu ai tatatou fai te ʼu fakatuʼutuʼu ʼaia. (1 Samuele 16:7) Koia neʼe lagi sio ki he ʼu meʼa ʼi te loto ʼo Saulo, kae ʼe mole tala fakahagatonu mai e te Tohi-Tapu. Ohage la, neʼe lagi sio ia Sehova ko te mole fia atali ʼa Saulo neʼe tupu ko tana fialahi. Neʼe lagi ita ʼaupito ia Saulo, he ʼe ʼi tona ʼuhiga hau ʼo Iselaele katoa, neʼe tonu ke fakatalitali ki he tahi neʼe ina fakaʼuhiga ʼe ko he polofeta kua matuʼa pea mo gaohi meʼa tuai! Tatau aipe pe kotea ʼae neʼe lagi manatu ki ai, kae neʼe manatu e Saulo ko te tauhala mai ʼa Samuele, neʼe ina fakagafua kia ia ke ina fai tonu te ʼu meʼa ʼae neʼe tonu ke fai e te polofeta ʼaia, pea ke mole ina tokagaʼi te ʼu fakatotonu ʼae neʼe fai age ki ai. Neʼe kotea tona fua? Neʼe mole vikiʼi e Samuele te meʼa ʼae neʼe fai e Saulo. Kae neʼe ina fakatonutonuʼi ia ia ʼo ina ʼui fenei: “ ʼE mole tologa anai tou puleʼaga . . . he neʼe mole ke mulimuli ki te meʼa ʼae neʼe fakatotonu atu e Sehova.” (1 Samuele 13:13, 14) Koia ʼe toe ha lelei mai, ko te fialahi ʼe iku ki te lainoa.
ʼE Maʼuhiga Kia Sehova Takotou Fakalogo
8 Ko te hisitolia Fakatohi-tapu ʼo te Hau ko Saulo ʼe ina fakaha mai ia te maʼuhiga ʼaupito ʼae ke tou fakalogo. ʼI te kamata hau ʼa Saulo neʼe ko te tagata agavaivai pea mo pule fia malolo, pea ‘ki ʼona mata neʼe ko he tahi ʼe veliveli.’ Kae ʼaki te temi, neʼe liliu tona loto ʼo fialahi pea mo maʼu ia te ʼu manatu kovi ʼo ʼuhiga mo te ʼu tonu ʼae neʼe ina fai moʼo takitaki te hahaʼi. (1 Samuele 10:21, 22; 15:17) ʼI te tahi aluʼaga, neʼe tonu ke tau ia Saulo mo te kau Filisitini. Neʼe ui e Samuele ki te hau ke fakatalitali age ke hoki haʼu ʼo momoli te ʼu sakilifisio kia Sehova pea mo foaki age kia ia he tahi ʼu fakatotonu. Kae neʼe mole vave mai ia Samuele ohage ko tana ʼamanaki ʼa Saulo, pea ko te hahaʼi neʼe kua natou kamata mavetevete. ʼI tana sio ʼae ʼe tuai mai ia Samuele, neʼe ina “fai te sakilifisio.” Neʼe mole leleiʼia e Sehova tana aga ʼaia. ʼI te tau mai leva ʼa Samuele, neʼe faifakalelei age te hau ʼo ʼuhiga mo tana talagataʼa, ʼo ina ʼui age kia Samuele, ʼuhi he neʼe tauhala mai, koia ʼae neʼe ‘ina fakatotonu’ ai ke ina momoli ia te sakilifisio moʼo fakamalu ifo ia te loto ʼo Sehova. Maʼa te Hau ko Saulo, neʼe maʼuhiga tana momoli ʼo te sakilifisio ʼi hana fakalogo ki te fakatotonu age ʼae ke fakatalitali ke hoki alu age ia Samuele ʼo fai te sakilifisio ʼaia. Neʼe ʼui fenei e Samuele kia te ia: “Neʼe ke agavale. Pea neʼe mole ke taupau te fakatotonu ʼa Sehova tou ʼAtua ʼae neʼe ina fakatotonu atu.” Ko te talagataʼa ʼa Saulo kia Sehova neʼe tupu ai te toʼo ʼo te tuʼulaga hau ia te ia.—1 Samuele 10:8; 13:5-13.
Te ʼu Koloa Fakalaumalie
ʼE Kotou Mulimuli Anai Koa Ki Te Takitaki ʼOfa ʼa Sehova?
15 Lagi neʼe manatu e te kau Iselaele ʼe feala ke natou falala ki he hau tagata, ʼi hanatou falala kia Sehova. Kapau neʼe natou manatu feia, pea neʼe natou muliʼi ia “he ʼu meʼa ʼe vaʼiganoa.” ʼI tanatou fakatui ki he meʼa ʼe vaʼiganoa, neʼe faigafua ai kia natou hanatou tui ki te tahi atu ʼu meʼa ʼe vaʼiganoa ʼe haʼu mai ia Satana. Ohage la, neʼe feala ki he hau tagata ke ina taki natou ki te tauhi tamapua! Ko te hahaʼi ʼae ʼe tauhi ki te ʼu fakatata, ʼe natou faihala ʼi tanatou manatu ʼae ko he ʼu meʼa ʼe natou sio ki ai, he ʼu tamapua neʼe faʼu ʼaki te ʼakau peʼe ko te maka, ʼe natou moʼoni age natou, mo lahi age te falala ʼae kia natou ʼi te ʼAtua fakapulipuli ʼae ko Sehova, ia ia ʼae neʼe ina fakatupu ia meʼa fuli. Kae ohage ko tona ui e te apositolo ko Paulo, ko te ʼu fakatata ‘ ʼe mole ʼi ai honatou ʼuhiga.’ (1 Ko. 8:4) ʼE mole feala ke natou sisio, mo logo, mo palalau pea mo gaugaue. ʼE moʼoni, ʼe feala ke kotou sio ki te ʼu fakatata pea mo kotou fafa ki ai, kae kapau ʼe kotou atolasio ki ai, pea ʼe kotou muliʼi he meʼa ʼe vaʼiganoa, ʼe mole hona ʼuhiga he ʼe feala pe ke hoko kia koutou he tuʼutamaki.—Pes. 115:4-8.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 14-20 ʼO MALESIO
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | 1 SAMUELE 14-15
“ ʼE Lelei Age Te Talagafua ʼi He Sakilifisio”
ʼE Maʼuhiga Kia Sehova Takotou Fakalogo
4 Mai te aluʼaga ʼae ko Sehova ko te Tupuʼaga, pea kua ina maʼu fuli pe ia meʼa fuli ʼe tou lava maʼu. Kapau koia, ʼe mole ʼi ai koa he meʼa ʼe tou lava foaki age kia te ia? ʼE ʼi ai te meʼa maʼuhiga ʼe tou lava foaki age kia te ia. Kotea te meʼa ʼaia? Tou tokagaʼi ia te tali ʼae ʼe tou maʼu mai te tokoni ʼaeni: “Ke ke fakapotopoto toku foha pea mo ke fakafiafia toku loto, ke feala haku tali kia ia ʼae ʼe manukinuki mai kia te au.” (Taaga Lea 27:11) ʼE tou lava foaki ki te ʼAtua ia tatatou fakalogo. Logo la te kehekehe ʼo totatou maʼuli pea mo totatou ʼu haʼuʼaga, kae ka tou fakalogo, ʼe tou lava tali fuli ki te fakafifihi ʼa Satana te Tevolo ʼo ʼuhiga mo tana ui ʼae ko te hahaʼi ʼe mole natou agatonu anai ki te ʼAtua mo kapau ʼe natou tau mo he fihifihia. ʼE ko he toe pilivilesio ʼaia kia tatou fuli!
it-2 429 ¶1
Fakalogo
ʼE maʼuhiga te fakalogo. Ka mole tou fakalogo, ʼe mole feala ke ʼofa mai te ʼAtua kia tatou. Neʼe ui fenei e Samuele ki te Hau ko Saulo: “Pe e mau e Sehova he fiafia i te u failaulau mo te u sakilifisio, o hage ko tana mau ae i te fakalogo ki te leo o Sehova? Koeni, e lelei age te fakalogo i te u sakilifisio, pea e lelei age te fai o tana folafola i te gako o te u ovi tagata.” (1Sa 15:22) Ko ia ʼae ʼe mole fakalogo, ʼe ina liʼaki te folafola ʼa Sehova. ʼI tona fakahagatonu, ʼe mole tui ia pea mo falala ki te folafola ʼaia, ʼo feia kia Ia ʼae ʼe haʼu mai ai te folafola ʼaia. Koia, ko he tahi ʼe mole fakalogo ʼe hage pe ia ko ʼae ʼe gaohi meʼa fakamanamana pea mo ʼae ʼe tauhi taula ʼatua. (1Sa 15:23; vakaʼi mo Lom 6:16) ʼE mole he ʼuhiga ʼi tatatou ʼio ki he meʼa ʼe tonu ke tou fai kae mole tou fakahoko. Ko ʼae ʼe mole fia fakahoko te meʼa ʼae ʼe tonu ke ina fai, ʼe ina fakaha ai ʼe mole tui peʼe ʼe mole fakaʼapaʼapa kia ia ʼae ʼe ina foaki te ʼu fakatotonu. (Mat 21:28-32) Ko natou ʼae ʼe fagono pe ki te Folafola ʼa te ʼAtua kae mole natou maʼuliʼi, ʼe natou kakaʼi pe ia natou totonu ʼaki ni manatu hala, pea ʼe mole tapuakiʼi anai natou. (Skp 1:22-25) Neʼe fakamahino lelei mai e te ʼAlo ʼo te ʼAtua, ko natou ʼae ʼe natou fai ni gaue ʼe tatau mo ʼae neʼe ina kole age ke natou fakahoko, kae ʼe mole alu tahi mo tona finegalo peʼe ʼe mole natou fai ʼaki he loto ʼe lelei, ko natou ʼaia ʼe mole hu anai ki te Puleʼaga pea ʼe liʼakina anai natou.—Mat 7:15-23.
Te ʼu Koloa Fakalaumalie
it-2 598
Manavaʼofa
Ka tou manavaʼofa ʼuhi ko te ʼu fakaneke ʼa ʼihi, kae ʼe mole loto ki ai te ʼAtua, ʼe feala ke fakatupu tuʼutamaki kia tatou. Pea ko te ako ʼaia ʼae ʼe tou maʼu ʼi te aluʼaga ʼae neʼe hoko ki te Hau ko Saulo. Kua hoko mai te temi ʼae ke tautea ai e te ʼAtua ia te kau Amaleke, he neʼe ko natou ʼae neʼe natou ʼuluaki ʼohofi te kau Iselaele ʼi tanatou mavae mai Esipito. Pea neʼe fakatotonu age kia Saulo ke ʼaua naʼa manavaʼofa kia natou. Kae ʼuhi ko te ʼu fakaneke ʼo ʼana tagata, neʼe mole ina fakahoko katoa te fakatotonu ʼae neʼe fai age e Sehova. Ko te tupuʼaga la ʼaia ʼo te siʼaki e Sehova ia Saulo ke mole toe hau. (1Sa 15:2-24) Moka tou maʼuliʼi fakamalotoloto te ʼu lekula faitotonu ʼa Sehova pea mo faiga ke tou agatonu kia te ia, ʼe mole tou fai anai ohage ko Saulo ʼo puli ai ia tatou te ʼofa ʼo te ʼAtua.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 21-27 ʼO MALESIO
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | 1 SAMUELE 16-17
“Ko Te Malo ʼa Sehova”
“Ko Te Malo a [Sehova]”
Neʼe fakamatala leva e Tavite te aluʼaga ʼae neʼe hoko kia ia mo te laione pea mo te uluso. Neʼe ina laupisiʼi koa ia ia totonu? Kailoa. Neʼe iloʼi lelei pe e Tavite pe koʼe neʼe ina lava tauʼi te ʼu manu fekai ʼaia. Neʼe ina ui fenei: “Ko [Sehova] ae nee ina haofaki au mai te u pasikuku o te laione mo te u vae o te uluso, e ina toe haofaki anai au mai te nima o te Filisitini aena.” Pea neʼe ui fenei leva e Saulo: “Alu, pea ke nofo [Sehova] mo koe!”—1 Samuele 17:37.
ʼE kotou fia maʼu koa he tui ohage ko Tavite? ʼE feala pe ke tou maʼu he tui feia. Neʼe tui ki tona ʼAtua ʼuhi ko te ʼu faʼahi ʼae ʼe ina ako pea mo te ʼu aluʼaga ʼae neʼe hoko kia ia. Neʼe ina iloʼi ko Sehova ʼe ina Puipui anai ia ia pea mo Fakahoko fuli ʼana fakapapau. Kapau ʼe tou loto ke malohi feia tatatou tui, ʼe tonu ke tou ako te Tohi-Tapu ke tou iloʼi ai pe ko ai te ʼAtua. Pea kapau ʼe tou maʼuliʼi te ʼu meʼa ʼae ʼe tou ako, ʼe tou maʼu anai he ʼu fua lelei pea ʼe tou fakamalohi ai tatatou tui.—Hepeleo 11:1.
“Ko Te Malo a [Sehova]”
Neʼe tali fenei e te kiʼi tama tupulaga kia Koliate: “E ke haele mai kia au mo te heleta, mo te tao, mo te savelo; kae ko au, e au haele atu kia koe i te huafa [o Sehova] te kau tau, o te Atua o te kau solia o Iselaele, ae nee ke lau kovi ki ai.” Neʼe ha lelei te tui malohi ʼa Tavite, pea neʼe iloa ʼana palalau ʼaia, ʼo kaku mai ki te temi nei. Neʼe mole maʼuhiga kia Tavite ia te malohi ʼo te tagata pea mo te ʼu mahafu tau. Neʼe ina tokagaʼi te mole fakaʼapaʼapa ʼa Koliate kia Sehova ʼAtua, koia neʼe tonu ai ke tali age e Sehova ki te faʼahi ʼaia. Neʼe tui ia Tavite “ko te malo a [Sehova].”—1 Samuele 17:45-47.
Neʼe mole tokagaʼi e Tavite ia te lahi ʼo Koliate pea mo ʼana mahafu tau. Neʼe mole mataku ai. Neʼe mole ina fai ohage ko Saulo pea mo tana kautau, ʼae neʼe natou fakatatau ia natou pea mo Koliate. Neʼe fakatatau e Tavite ia Koliate pea mo Sehova. Ko Koliate neʼe teitei meta 3 tona lahi, koia neʼe lahi age ia ʼi te ʼu tagata fuli ʼae. Kaʼe logo la tona lahi, neʼe veliveli ʼosi ia mo kapau ʼe fakatatau kia Sehova, te Tuʼi ʼAliki ʼo te ʼatulaulau. Ohage ko te tagata fuli, neʼe hage ia Koliate, ʼi te temi ʼaia, ko he kiʼi manu ʼe ʼamanaki moloki e Sehova.
“Ko Te Malo a [Sehova]”
ʼI te temi nei, ʼe mole fakahoko e te ʼu kaugana ʼa te ʼAtua ia he ʼu tau, ohage ko te temi muʼa. (Mateo 26:52) Kaʼe ʼe tonu ke tou faʼifaʼitakiʼi ia te tui ʼa Tavite. ʼE tonu ke tou tui ʼe maʼuli moʼoni ia Sehova. Ko te ʼAtua pe ʼaia ʼe tahi ʼe tonu ke tauhi pea mo manavasiʼi ki ai. ʼI ʼihi temi, ʼe feala pe ke hage ʼe mole tou lavaʼi ʼotatou fihifihia. Kaʼe tou manatuʼi, ko te malohi ʼo Sehova ʼe mole hona tuʼakoi. Kapau ʼe tou fili ke tou tauhi kia Sehova, pea mo tou falala kia te ia ohage ko Tavite, ʼe mole tou tuʼania anai ʼi he meʼa. ʼE mole he aluʼaga ʼe mole feala ke malo ai ia Sehova.
Te ʼu Koloa Fakalaumalie
it-2 905-906
Saulo
Hili pe te aluʼaga ʼaia mo te fakanofo ia Tavite ke hau ki Iselaele, neʼe mavae ai te laumalie ʼo Sehova mai ia Saulo. ʼI te temi pe ʼaia, ‘neʼe fakamamahiʼi leva e he laumalie kovi mai ia Sehova’ ia Saulo. ʼI te toʼo e Sehova tona laumalie mai ia Saulo, neʼe ina fetogi ʼaki he laumalie kovi ke ina puleʼi ia ia, ke mole ina maʼu te tokalelei, mo ina uga tona ʼatamai mo tona loto ke mole ina maʼu he ʼu manatu ʼe lelei. ʼI tana talagataʼa ʼaia kia Sehova, neʼe fakaha ai e Saulo te kovi ʼo tona loto mo tona ʼatamai, pea mole kei ina maʼu te laumalie ʼo te ʼAtua, ke feala ai hona puipui mai ai pea mo hana tekeʼi. ʼE feala ke ui ko te laumalie kovi ʼaia neʼe haʼu mai te ʼAtua, he neʼe ina fakagafua ke fetogi tona laumalie ʼaki te laumalie kovi ʼaia. Koia ʼae neʼe ui ai e te ʼu kaugana ʼa Saulo ʼe ko te “laumalie kovi” ʼaia, ʼe ko he ‘laumalie mai ia Sehova.’ ʼAki te ʼu tokoni ʼo ʼana kaugana, neʼe kole e Saulo kia Tavite ke fai maholo ʼi tona fale hau, ke fakafimalieʼi ia ia moka fakamamahiʼi ia ia e te “laumalie kovi.”—1Sa 16:14-23; 17:15.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 28 ʼO MALESIO–3 ʼO APELILI
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | 1 SAMUELE 18-19
“Agavaivai Ka Ke Maʼu Tapuakina”
Kotou Falala Ki Te Laumalie ʼo Te ʼAtua ʼi Te ʼu Fetogi ʼo Tokotou Maʼuli
4 Mole tuai, pea neʼe liliu te tama tauhi ovi ʼaia ko he tahi ʼe iloa ʼi tona fenua. Neʼe pauiʼi ia ia ke tauhi ki te hau pea ke fai maholo maʼa ia. Neʼe ina matehi te tagata solia ko Koliate. Neʼe ko te tagata lahi pea neʼe matataku te kau tagata solia ʼo Iselaele ia ia ʼuhi ko tana agamalohi. ʼI te hinoʼi ʼae ke ina takitaki te kau solia ki te tau, neʼe malo ia Tavite ʼi te kau Filisitini. Neʼe ʼoʼofa te hahaʼi ia ia. Neʼe natou fai te ʼu hiva fakavikiviki kia ia. Ki muʼa atu, ko te tagata faitokoni ʼa te Hau ko Saulo, neʼe ina ʼui ʼo ʼuhiga mo Tavite neʼe ko he tahi neʼe “faiva ʼi te maholo” ʼaki te alepa, pea neʼe ina toe ʼui ʼe ko he tahi ʼe “lototoʼa, ko he tagata malohi pea mo he tagata tau, ʼe poto palalau, pea ko he tagata tupulaga.”—1 Samuele 16:18; 17:23, 24, 45-51; 18:5-7.
Te Kehekehe ʼo Natou ʼAe ʼe Tauhi Kia Sehova Mo Natou ʼAe ʼe Mole Tauhi Kia Te Ia
6 Ko ʼihi ʼe natou liliu ʼo fiameʼalahi he ʼe natou matalelei, peʼe ʼofainaʼi, faiva ʼi te faimaholo, malohi, peʼe fakaʼapaʼapaʼi. Ko Tavite neʼe ina maʼu te ʼu fealagia fuli ʼaia, kae neʼe agavaivai aipe ʼi tona maʼuli katoa. Ohage la ʼi tana ʼosi matehi ia Koliate, neʼe ui e te Hau ko Saulo neʼe feala ke ʼohoanaʼi e Tavite tona ʼofafine. Kae neʼe ui fenei e Tavite: “Ko ai au, pea kotea te uhiga o toku mauli? Kotea te famili o taku tamai i Iselaele ke au liliu ai ko te foha o te hau?” (1 Sam. 18:18) Kotea ʼae neʼe tokoni kia Tavite ke agavaivai tuʼumaʼu? Neʼe iloʼi e Tavite neʼe ina maʼu he ʼu kalitate, he ʼu fealagia pea mo he ʼu pilivilesio koteʼuhi ko te ʼAtua ʼe agavaivai pea neʼe ina tokagaʼi ia ia. (Pes. 113:5-8) Neʼe mahino kia Tavite ko te ʼu meʼa lelei fuli ʼae neʼe ina maʼu, ʼe haʼu mai ia Sehova.—Vakaʼi ia 1 Kolonito 4:7.
7 Ohage pe ko Tavite, ia ʼaho nei ʼe faigaʼi e te hahaʼi ʼa Sehova ke natou agavaivai. Ko tatatou iloʼi ʼae ʼe agavaivai ia Sehova, ia ia ʼae ʼe maʼoluga tokotahi ʼe malave ki totatou loto. (Pes. 18:35) ʼE tou fia maʼuliʼi te ʼu palalau ʼaeni: “Kotou kofuʼi te ʼofa mamahi, mo te manavaʼofa, mo te agaʼofa, mo te agavaivai, mo te agamalū pea mo te kataki fualoa.” (Kol. 3:12) ʼE tou toe iloʼi foki ko te ʼofa “ ʼe mole laupisi, ʼe mole fiameʼalahi.” (1 Ko. 13:4) Mo kapau ʼe tokagaʼi e ʼihi tatatou agavaivai, ʼe feala ke natou fia iloʼi mo natou ia Sehova. Ko te tagata ʼohoana ʼae ʼe mole tauhi kia Sehova ʼe feala pe ke haʼu ki te moʼoni ʼuhi ko te lelei ʼo te aga ʼo tona ʼohoana. ʼO toe feia pe, ʼe feala ke fia iloʼi e te hahaʼi ia te ʼAtua ʼuhi ko te agavaivai ʼo ʼana kaugana.—1 Pet. 3:1.
Te ʼu Koloa Fakalaumalie
it-2 671-672
Polofeta
Logo la neʼe fakanofo te kau polofeta ʼaki te laumalie ʼa Sehova, ʼe mole fakaʼuhiga leva, ko ʼanatou palalau fuli neʼe takitaki tuʼumaʼu pe ʼaki te laumalie ʼa Sehova. Kae ko te laumalie ʼa Sehova neʼe hifo kia natou ʼi he ʼu lakaga neʼe ʼaoga ai ke natou tala he ʼu logo. (Esk 11:4, 5; Mik 3:8) Neʼe fakaofoofo te malohi ʼo te laumalie ʼa te ʼAtua kia natou, he neʼe ina uga ai natou ke natou palalau. (1Sa 10:10; Sel 20:9; Amo 3:8) Neʼe mole gata pe ki tanatou gaue ʼae neʼe fakaofoofo, kae neʼe toe ha ʼi ʼanatou faʼahiga palalau, pea ʼi ʼanatou aga he malohi fakaofoofo, neʼe mole hage ko te agamahani. Koia ʼae neʼe ui ai e ni hahaʼi, ʼe natou hage ko ni polofeta ʼe natou faifakakikite.’ (1Sa 10:6-11; 19:20-24; Sel 29:24-32; vakaʼi mo Gaue 2:4, 12-17; 6:15; 7:55.) ʼI tanatou fakamuʼamuʼa tanatou gaue pea mo faʼafai, neʼe tokagaʼi ai e ʼihi te kua fetogi ʼo ʼanatou aga, kua kehe ia; pea neʼe ko te faʼahi ʼaia ʼae neʼe tokagaʼi e te ʼu pule solia ʼo ʼuhiga mo he polofeta neʼe haʼu ʼo fakanofo hau ia Seu. Kae ʼi tanatou iloʼi ʼae neʼe ko he polofeta, neʼe natou tali lelei ai te logo ʼa te polofeta. (2Ha 9:1-13; vakaʼi mo Gau 26:24, 25.) ʼI te temi ʼae neʼe tuli ai e Saulo ia Tavite, neʼe liliu tana aga ohage ko he polofeta,’ neʼe ina huʼi ʼona mutuʼi meʼa pea neʼe takoto ‘telefua ki lalo ʼi te kele, ʼi te ʼaho katoa mo he po katoa.’ Lagi neʼe ko he faigamalie ʼaia kia Tavite ke hola mai ia ia. (1Sa 19:18–20:1) ʼE mole fakaʼuhiga leva neʼe taka telefua tuʼumaʼu te kau polofeta, he ʼe mole ui feia ʼi te fakamatala Fakatohi-Tapu. Kae ko te ʼu aluʼaga ʼe lua ʼae ʼe palalau ai ki he ʼu polofeta ʼe taka telefua, neʼe ko he fakatuʼutuʼu ia ke nā fakata he faʼahi ʼo tana lea fakapolofeta. (Esa 20:2-4; Mik 1:8-11) ʼE mole fakamahino ʼi te Tohi-Tapu pe koʼe neʼe nofo telefua ia Saulo. Peʼe lagi neʼe ko he meʼa pe ke fakaha neʼe ko he tagata feia pe, kua huʼi ʼona teu fakahau, mole kei ina maʼu he malohi ki te pule mo te mafimafi ʼa Sehova, peʼe lagi neʼe fai ia ki he tahi age fakatuʼutuʼu.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 4-10 ʼO APELILI
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | 1 SAMUELE 20-22
“Ko He Kaumeʼa Lelei”
Ke Tou Maʼu He ʼu Kaumeʼa Moʼoni ʼi Muʼa ʼo Te Fakaʼosi
18 Ia ʼaho nei, ʼe felaveʼi ʼotatou tehina mo tuagaʼane mo he ʼu faigataʼaʼia kehekehe. Ohage la, ko te tokolahi ʼe natou tau mo te ʼu tuʼutamaki fakanatula ohage ko te ʼu mafuike peʼe ko he ʼu aluʼaga ʼe fakatupu e te tagata ohage ko te ʼu tau. Ka hoko he ʼu aluʼaga feia, ʼe feala ke tou fakaʼapi ʼotatou tehina mo tuagaʼane ʼaia. ʼE lagi feala ke foaki e niʼihi he tokoni fakapaʼaga. Kae ʼe feala pe kia tatou fuli ke tou kole kia Sehova ke tokoni ki ʼotatou tehina mo tuagaʼane. Kapau ʼe tou iloʼi he tehina peʼe ko he tuagaʼane ʼe lotovaivai, ʼe lagi mole tou iloʼi pe ʼe kotea anai te meʼa ʼae ʼe ʼaoga ke tou fai. Kae ʼe feala kia tatou fuli ke tou foaki he tokoni. Ohage la, ʼe feala ke tou toʼo he temi ke tou nonofo ai mo totatou kaumeʼa. Tou fagono lelei moka palalau mai. Pea ʼe feala ke tou vaevae mo ia te ʼu vaega fakalotomalohi ʼae ʼe tou leleiʼia. (Esa. 50:4) Ko te faʼahi ʼae ʼe maʼuhiga ʼaupito, ko tatatou nonofo ia tafa ʼo ʼotatou kaumeʼa ʼi te temi ʼae ʼe ʼaoga ai kia natou.—Lau ia Taaga Lea 17:17.
Tou Haʼele ʼi Te ʼu Ala ʼo Sehova
7 ʼE fakaʼamu ia te ʼAtua ke tou liliu ko he ʼu kaumeʼa ʼe tuha mo te falala. (Taag. 17:17) Ko Sonatane, ia te foha ʼo te Hau ko Saulo, neʼe kaumeʼa mo Tavite. ʼI te logo ʼae ʼa Sonatane neʼe matehi e Tavite ia Koliate, “neʼe kamata pipiki te nefesi ʼo Sonatane ki te nefesi ʼo Tavite, pea neʼe kamata ʼofa ia Sonatane kia te ia ohage ko tona nefesi totonu.” (2 Sam. 18:1, 3) Neʼe toe fakaha e Sonatane kia Tavite ia te faiga ʼae e Saulo ke ina matehi ia Tavite. ʼI te ʼosi hola ʼa Tavite, neʼe ʼalu ia Sonatane ki ai pea neʼe ina fai te fuakava mo ia. Neʼe feala pe ke matehi ia Sonatane ʼi tana palalau age kia Saulo ʼo ʼuhiga mo Tavite, kae neʼe toe felaveʼi te ʼu kaumeʼa ʼaia e toko lua pea neʼe na toe fakamalohiʼi ai ia tona fakakaumeʼa. (1 Sam. 20:24-41) ʼI tanā felaveʼi fakamuli leva, neʼe fakalotomalohiʼi e Sonatane ia Tavite “ ʼo ʼuhiga mo te ʼAtua.”—1 Sam. 23:16-18.
Tou Taupau Maʼu Tatatou ʼu Fakakaumeʼa ʼi He Malama ʼe Mole Maʼu Ai Te ʼOfa
11 Kotou agatonu. Neʼe tohi fenei e Salomone: “Ko he kaumeʼa moʼoni ʼe ʼofa ia ʼi te temi fuli pe, pea ʼe ko he tehina neʼe tupu ki te ʼu ʼaho mamahi.” (Taag. 17:17) ʼI te temi ʼae neʼe tohi ai ia te ʼu folafola ʼaia, neʼe lagi manatu ia Salomone ki te fakakaumeʼa ʼae ʼa tana tamai ko Tavite mo Sonatane. (1 Sam. 18:1) Neʼe loto e te Hau ko Saulo, ke maʼu e tona foha ko Sonatane ia te hekaʼaga fakahau ʼo Iselaele. Kae neʼe tali e Sonatane ia te filifili ʼae e Sehova ia Tavite ki te tuʼulaga ʼaia. ʼO mole hage ko Saulo, neʼe mole maheka Sonatane ia kia Tavite. Neʼe mole ita ia ʼi te ʼu fakavikiviki ʼae neʼe fai kia Tavite, pea neʼe mole tui ia ki te loi ʼae neʼe fakamafola e Saulo ʼo ʼuhiga mo Tavite. (1 Sam. 20:24-34) ʼE hage koa tatatou fakakaumeʼa ko Sonatane? Ka maʼu pilivilesio ia totatou ʼu kaumeʼa, ʼe tou fiafia koa? Ka natou faigataʼaʼia, ʼe tou fakalotofimalieʼi koa natou pea mo tokoni kia natou? Ka tou logo ki he ʼu palalau kovi ʼe fai ʼo ʼuhiga mo hotatou kaumeʼa, ʼe tou hoko tui koa ki ai? Peʼe, ohage ko Sonatane, ʼe tou agatonu koa ʼo lagolago ki totatou kaumeʼa?
Te ʼu Koloa Fakalaumalie
Ko He ʼu Puani Maʼuhiga ʼi Te Tohi ʼo ʼUluaki Samuele
21:12, 13. ʼE loto e Sehova ke tou fakaʼaogaʼi totatou ʼu fealagia fakakaukau pea mo totatou poto moʼo tauʼi te ʼu aluʼaga faigataʼa ʼe tau mo tatou ʼi totatou maʼuli. Neʼe ina tuku mai tana Folafola, ʼae ʼe fakaha mai ai te fakasiosio poto, mo te ʼatamai malama pea mo te fealagia fakakaukau. (Taaga Lea 1:4) ʼE tou toe maʼu foki mo te tokoni ʼa te kau tagata ʼafeā.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 18-24 ʼO APELILI
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | 1 SAMUELE 23-24
“Tou Fakatalitali ʼAki He Faʼa Kataki Kia Sehova”
Kotou Falala Ki Te Laumalie ʼo Te ʼAtua ʼi Te ʼu Fetogi ʼo Tokotou Maʼuli
8 Neʼe mole fia fai e Tavite he meʼa ʼe kovi kia Saulo. ʼAki tana tui pea mo tana faʼa kataki, neʼe ina tuku ia meʼa fuli ki te ʼu nima ʼo Sehova. ʼI te ʼosi mavae ʼa te hau ʼi te ʼana, neʼe pauʼi ia Tavite kia ia pea mo ina ui fenei: “Ke fakamau e Sehova ia koe pea mo au; ʼe tonu anai ke fakahoko e Sehova he lagavaka maʼaku ʼo ʼuhiga mo koe, kae ʼe mole fafa anai toku nima kia koe.” (1 Samuele 24:12) Logo la tana iloʼi ʼae neʼe faihala ia Saulo, kae neʼe mole lagavaka ia Tavite kia Saulo, peʼe palalau kovi peʼe fasituʼu kia ia. ʼE lahi te ʼu lakaga neʼe mole matehi ai e Tavite ia Saulo. Neʼe falala kia Sehova ʼe ina fakatokatoka anai te ʼu meʼa ʼae neʼe hoko.—1 Samuele 25:32-34; 26:10, 11.
Ko Tokotou Aluʼaga ʼe Natou Puleʼi Koa Tokotou Maʼuli?
Ko te tolu ako: ʼe mole tonu ke tou fakaʼaogaʼi he ʼu puleʼaki ʼe mole alu tahi mo te Tohi-Tapu, kae ʼe tonu ke tou falala kia Sehova. Neʼe tohi fenei e te tisipulo ko Sakopo: “Ke mau e te kataki te katoa o tana gaue, koteuhi ke koutou haohaoa mo lelei pau pea ke aua naa koutou masiva i he mea.” (Sakopo 1:4) ʼE tonu ke tou fakafealagia ki te faʼa kataki ke ‘katoa tana gaue’ ʼo tou faʼa kataki ʼo aʼu ki te gataʼaga ʼo totatou ʼahiʼahi, kae ke ʼaua naʼa tou fakaʼaogaʼi he ʼu puleʼaki ʼe mole alu tahi mo te Tohi-Tapu. ʼE hoki ʼahiʼahiʼi anai tatatou tui pea mo fakamaʼa, pea ʼe hoki ha lelei anai te malohi ʼo tatatou tui. Neʼe maʼu e Sosefo mo Tavite ia te taʼi faʼa kataki ʼaia. Neʼe mole nā fakakaukauʼi he puleʼaki ʼe fakalotomamahi anai kia Sehova. Kae neʼe nā fakaʼaogaʼi te ʼu aluʼaga ʼae neʼe hoko kia naua moʼo fakatupu hona ʼu kalitate. Neʼe nā falala kia Sehova, pea neʼe nā maʼu ai te ʼu tapuakina lahi! Neʼe fakaʼaogaʼi ia nāua toko lua e Sehova moʼo haofaki pea mo takitaki tana hahaʼi.—Senesi 41:39-41; 45:5; 2 Samuele 5:4, 5.
ʼE lagi tou tau mo he ʼu aluʼaga ʼe tou fia kumi ai he ʼu puleʼaki ʼe mole alu tahi mo te Tohi-Tapu. Ohage la, kua koutou lotovaivai koa he ʼe mole heʼeki kotou maʼu hokotou ʼohoana ʼe kotou leleiʼia? Kapau koia, pea koutou fakamamaʼo mai te ʼu aluʼaga fuli ʼae ʼe feala ke tupu ai hakotou talagataʼa ki te fakatotonu ʼa Sehova ke kita ʼohoana “ ʼi te ʼAliki pe.” (1 Kolonito 7:39) ʼE kotou felaveʼi koa mo he ʼu fihifihia ʼi te nofo fakataumatuʼa? Kotou faiga fakatahi mo tokotou ʼohoana ke kotou fakatokatoka te fihifihia, kae ʼaua naʼa kotou muliʼi te manatu ʼa te malama ʼaee ʼe ina fakaneke te mavete. (Malakia 2:16; Efeso 5:21-33) ʼE faigataʼaʼia koa hakotou taupau tokotou famili ʼuhi ko te ʼu faigataʼaʼia fakaekonomika? Ko te falala kia Sehova ʼe kau ki ai ia te mole fai ʼo he ʼu gaue ʼe mole lelei peʼe tapuʼi e te lao, ʼuhi pe ko takotou fia maʼu ʼo hakotou falā. (Pesalemo 37:25; Hepeleo 13:18) ʼI tona fakahagatonu, ʼe tonu ke tou faiga malohi fuli moʼo fakatuputupu he ʼu kalitate ʼi te aluʼaga ʼae ʼe tau mo tatou pea mo tou faiga malohi ke fakapale tatou e Sehova. ʼAki tatatou fai feia, tou falala malohi ko Sehova ʼe ina foaki mai anai te puleʼaki ʼae ʼe lelei ʼaupito.—Mikea 7:7.
Te ʼu Koloa Fakalaumalie
ʼAua Naʼa Ke Fakagafua Ki He Meʼa Ke Ina Toʼo Tou Fakapale
11 Kapau ʼe tou faiga malohi ke tou maʼu te ʼofa mo te agaʼofa, ʼe mole tou maheheka anai. ʼE ui fenei ʼi te Folafola ʼa te ʼAtua: “Ko he tahi ʼe ʼofa, ʼe kataki fualoa ia pea mo agalelei. Pea ʼe mole maheka ia.” (1 Ko. 13:4) Ke mole tauaka ia te maheka ʼi totatou loto, ʼe tonu ke tou faiga ke tou maʼu te faʼahiga sio ʼa Sehova. ʼE tonu ke tou fakaʼuhiga ʼotatou tehina mo tuagaʼane ko he ʼu koga sino ʼo te sino pe ʼe tahi, ʼae ko te kokelekasio. ʼE ui fenei ʼi te Tohi-Tapu: “Ka fakakololiaʼi ia he koga sino ʼe tahi, ʼe fakafiafia fuli ia te ʼu koga sino fakatahi mo ia.” (1 Ko. 12:16-18, 26) Kapau ʼe hoko he aluʼaga fakafiafia ki hotatou tehina peʼe tuagaʼane, ʼe tou fiafia anai kae mole tou maheheka ki ai. Tou fakakaukauʼi te faʼifaʼitaki lelei ʼo Sonatane, te foha ʼo te Hau ko Saulo. Neʼe mole maheka ia Sonatane ʼi te fakanofo ʼo Tavite ke hau, kae neʼe tonu ko ia. Kae neʼe ina fakalotomalohi mo lagolago kia Tavite. (1 Sam. 23:16-18) ʼE feala koa ke tou ʼofa mo tou agaʼofa ohage ko Sonatane?
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 25 ʼO APELILI–1 ʼO MAIO
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | 1 SAMUELE 25-26
“ ʼE Kotou Hoko Fai Pe Koa?”
(Taaga Lea 15:28): E fakakaukau te loto o te tagata agatonu ki tana tali, Kae e maligi mai te gutu o te tagata agakovi te u mea kovi.
(Taaga Lea 22:3): E sio te tagata poto ki te kovi pea e nono ia ia; Kae e fakaovi ki ai te kau vale pea e tauteai ai natou.
ia 78 ¶10-12
Neʼe Aga Fakapotopoto
10 Neʼe feafeaʼi te aga ʼa te kau tagata tau ki te ʼu tagata tauhi ovi? Neʼe feala pe ke natou kaihaʼa he kiʼi ovi, kae neʼe mole natou fai pe la te faʼahi ʼaia. Neʼe natou liliu ko he puipuiʼaga ki te ʼu kaugana mo te ʼu faga ovi ʼa Napale. (Lau ia 1 Samuele 25:15, 16.) Neʼe feala pe ke hoko ki te kau tagata tauhi ovi mo ʼanatou faga manu he ʼu tuʼutamaki. Neʼe lahi te ʼu manu fekai neʼe taka ʼi te ʼu faʼahi ʼaia. Pea ʼi tanatou mole vaha mamaʼo mai te tuʼakoi ʼo te potu saute ʼo te fenua, neʼe lahi ai te ʼu kaihaʼa ʼuhi ko he ʼu hahaʼi mai te ʼu fenua ʼaia ʼo ʼonatou tafaʼaki.
11 Neʼe mole ko he meʼa faigafua kia Tavite hana fafaga ʼana tagata ʼi te toafa. Ko te tupuʼaga la ʼaia, ʼo tana fekauʼi te toko hogofulu tagata ʼave logo ke kole tokoni kia Napale. Neʼe ina filifili he temi ʼe lelei: Neʼe ko te temi ʼae neʼe kosi ai te fuluʼi ovi. Neʼe ko he temi fakafiafia ʼaia, he ʼe ko te agamahani, neʼe teuteuʼi ai he ʼu meʼa kai lelei, pea tafito neʼe lotofoaki te hahaʼi. Neʼe tokaga ia Tavite ki ʼana palalau ʼae ka ina fai ʼo ina fakaʼaogaʼi ai ni palalau fakaʼapaʼapa. Neʼe ina fakaʼaogaʼi te kupuʼi palalau ko “tou foha ko Tavite,” lagi neʼe ina fia fakaha ʼaki he fakaʼapaʼapa tana kei tupulaga ʼae ia Napale. Kae neʼe tali feafeaʼi ia Napale kia natou?—1 Sam. 25:5-8.
12 Neʼe itaita kovi ʼosi, ʼo ina tali koviʼi natou ohage ko tona ui e te tagata faifekau ʼae ʼe palalau ki ai ʼi te kamata. Neʼe fulu pipiki ʼo ina fakafisi fakahagatonu ai ʼe mole ina vaevae tana foʼi pane, mo tana moʼi vai pea mo tana ʼu kanoʼi manu kia natou. Neʼe ina fakamalaloʼi ia Tavite ohage ko he meʼa noa, pea neʼe ina fakatatau ia ia ki he tagata faifekau ʼe feholaʼaki. Neʼe manatu tahi ia Napale mo Saulo ʼae neʼe fehiʼa kia Tavite. Neʼe mole maʼu e Napale mo Saulo te faʼahiga sio ʼa Sehova. Neʼe ʼofa te ʼAtua kia Tavite, he ʼe ko ia ka liliu ko te hau ʼo Iselaele, kae mole ko he tagata faifekau agatuʼu.—1 Sam. 25:10, 11, 14.
ia 80 ¶18
Neʼe Aga Fakapotopoto
18 Neʼe loto ia Apikaile ke to kia ia te hala ʼo tona ʼohoana. Pea neʼe ina kole kia Tavite ke ina fakamolemole kia ia totonu. Neʼe ina iloʼi ko tona ʼohoana ʼe ko he tagata vale ohage pe ko te fakaʼuhiga ʼo tona higoa. Pea kapau ʼe ina tauteaʼi te tagata agakovi ʼaia, ko he fakamalaloʼi ʼaia ʼo Tavite. Pea tahi ʼae, neʼe ina fakaha tana falala ʼae kia Tavite. Neʼe ina iloʼi ko ia te fakafofoga ʼo te ʼAtua, pea ʼe ina fakahoko te ʼu tau ʼa Sehova. Neʼe ina toe iloʼi neʼe fakapapauʼi e te ʼAtua ʼe fakanofo ia Tavite ko he hau, he neʼe ina ui fenei: ‘ ʼE fakanofo anai koe e Sehova ko te pule o Iselaele.’ Pea neʼe faiga ia Apikaile ke mole fai e Tavite he meʼa ʼe kovi naʼa tukugakoviʼi ai ia ia he neʼe ina fakahoko he fakapo, ʼo tupu ai hana fakahemala. (Lau ia 1 Samuele 25:24-31.) ʼI ʼu palalau fakamalave loto leva!
Te ʼu Koloa Fakalaumalie
ia 79 ¶16
Neʼe Aga Fakapotopoto
16 ʼE fakaʼuhiga koa neʼe agatuʼu ia Apikaile ki te ʼuhiga pule ʼo tona ʼohoana? Kailoa ia. Tou manatuʼi neʼe agakovi ʼosi ia Napale ki te kaugana ʼae neʼe fakanofo e Sehova, pea neʼe feala pe ke mamate ai ni hahaʼi kaugamalie. Kapau ʼe mole ina fai he puleʼaki, pea ʼe kau ia Apikaile ki te hala ʼo tona ʼohoana. Neʼe tonu ke ina fakamuʼamuʼa tana fakalogo ki te ʼAtua ʼi tona ʼohoana.