Tafitoʼaga ʼo Te Kaupepa Ako Te Maʼuli Fakakilisitiano Mo Te Faifakamafola
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 5-11 ʼO SEPETEPELI
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | 1 HAU 9-10
“Tou Vikiʼi Te Poto ʼo Sehova”
Neʼe Natou Fai Te Finegalo ʼo Sehova Ko Te ʼAʼahi Neʼe Tupu Ai Te ʼu Fakapale Lahi
ʼI tana felaveʼi mo Salomone, neʼe kamata fai age ki ai e te fineʼaliki he ʼu “fehuʼi faigataʼa.” (1 Hau 10:1) Ko te kupu Fakahepeleo ʼae ʼe fakaʼaogaʼi ʼi heni ʼe feala ke fakaliliu ʼaki te kupu “fakamatala.” ʼE mole fakaʼuhiga leva neʼe faipalalau te fineʼaliki pea mo Salomone ki he ʼu faʼahi ʼe mole hona ʼaoga. ʼE feala ke tou fakatokagaʼi ia Pesalemo 49:4, ko te kupu Fakahepeleo ʼaia ʼe fakaʼaogaʼi moʼo talanoa ki te ʼu faʼahi maʼuhiga ohage ko te agahala, mo te mate, pea mo te totogi ʼo te hahaʼi. Koia ʼe ha mai, neʼe faipalalau te fineʼaliki ʼo Sepa pea mo Salomone ʼo ʼuhiga mo he ʼu faʼahi maʼuhiga ke ina iloʼi te lahi ʼo tana poto. ʼE ui mai e te Tohi-Tapu, neʼe ina “kamata fakaha kia ia te ʼu meʼa fuli ʼae neʼe logoʼi e tona loto.” Pea ko Salomone, “neʼe ina fakaha age ki ai tana ʼu fihifihia fuli. Pea neʼe mole he fihifihia neʼe ʼū ki te hau ʼo mole feala hana fakaha age ki ai.”—1 Hau 10:2b, 3.
Ka Lahi Te Loto Fia Foaki
ʼI tana punamaʼuli ki te ʼu meʼa ʼae neʼe logo pea mo sio ki ai, neʼe tali age e te fineʼaliki ʼaki he agavaivai: “Manuʼia te kau tagata faifekau ʼaeni ʼae ʼe tutuʼu tuʼumaʼu ʼi ʼou muʼa, ʼo fagono ki tou poto!” (1 Hau 10:4-8) Neʼe mole ina ui ʼe manuʼia te ʼu tagata kaugana ʼo Salomone he ʼe natou maʼuʼuli ʼi te koloa logo pe la neʼe natou toe fiafia foki ʼi te faʼahi ʼaia. Kae neʼe tapuakina te ʼu tagata kaugana ʼo Salomone, he neʼe feala ke natou fakalogo tuʼumaʼu ki te poto ʼo Salomone ʼae neʼe foaki age e te ʼAtua. ʼE ko he faʼifaʼitaki lelei ʼae neʼe tuku e te fineʼaliki ʼo Sepa ki te hahaʼi ʼa Sehova ʼo te temi ʼaeni, ʼae ʼe natou maʼu te poto ʼo tatatou Tupuʼaga pea mo tona ʼAlo, ia Sesu Kilisito!
Neʼe Natou Fai Te Finegalo ʼo Sehova Ko Te ʼAʼahi Neʼe Tupu Ai Te ʼu Fakapale Lahi
Neʼe ofo ʼaupito te fineʼaliki ʼo Sepa ʼi tana sio ki te poto ʼa Salomone pea mo te maʼuli lelei ʼo tona puleʼaga, pea “neʼe puli tona laumalie ia te ia.” (1 Hau 10:4, 5) ʼE ui e ʼihi ʼo ʼuhiga mo te ʼu palalau ʼaia, ko tona fakaʼuhiga neʼe “mole kei manava.” ʼE ui e te tahi tagata sivi Tohi-Tapu, neʼe pogia te fineʼaliki! Tatau aipe pe ʼe moʼoni, kae neʼe ofo ʼaupito te fineʼaliki ʼi te ʼu meʼa ʼae neʼe logo pea mo sio ki ai. Neʼe ina lau te manuʼia ʼa te hahaʼi kaugana ʼa Salomone he ʼe feala ke natou logo ki te poto ʼo te hau, pea neʼe ina tapuakiʼi ia Sehova ʼuhi ko tana fakanofo hau ia Salomone. ʼOsi ʼaia, pea neʼe ina foaki ki te hau he ʼu meʼa ʼofa ʼe totogi kovi, pea neʼe fakafuafua te totogi pe ʼo te aulo, ʼe ko te 40 miliona tola. Ko Salomone, neʼe ina fai mo ia he ʼu meʼa ʼofa, pea neʼe ina foaki ki te fineʼaliki “te ʼu meʼa fuli ʼae neʼe fiafia ai, pea mo te ʼu meʼa fuli ʼae neʼe fia fai ki ai.—1 Hau 10:6-13.
Te ʼu Koloa Fakalaumalie
Kua Kotou Iloʼi Koa?
Neʼe fia koa te fakafuafua o te aulo ʼae neʼe maʼu e Salomone?
ʼE fakaha e te ʼu tohi Tapu-Tapu, neʼe momoli e te hau ʼo Tile, ia Ilame, ia tane aulo ʼe 4 kia Salomone, pea neʼe toe feia mo te meʼa ʼofa ʼo te fineʼaliki ko Sepa, pea neʼe hake ʼaki e te fua vaka ʼo Salomone, ia tane aulo ʼe 14 mai Ofile. “Ko te mamafa ʼo te aulo ʼae neʼe ʼaumai kia Salomone ʼi te taʼu ʼe tahi, neʼe ko taleta aulo ʼe 666,” teitei tane 22. (1 Hau 9:14, 28; 10:10, 14) ʼE feala koa ke moʼoni te ʼu fakamatala ʼaeni?
ʼE maʼu ʼi te ʼu maka neʼe ta, ʼe fakamoʼoni ki ai e te ʼu hahaʼi sivi, neʼe fai e te hau ko Falaone Thoumosis III (lua afe taʼu I.M.T.S.) ia he meʼa ʼofa ki te fale lotu ʼo ʼAmôn-Râ ʼi Karnak, ko tane aulo ʼe 12. ʼI te 8 sekulo I.M.T.S., neʼe tali e te Hau ʼo Asilia ia Tikalate-pilesele III, ia he tukuhau, neʼe fakalaka ia tane aulo ʼe 4 mai te kolo ʼo Tile, pea ko te hau ko Sargon II, neʼe ina foaki tane aulo ʼe 4 maʼa te ʼu ʼatua ʼo Papiloni. Ko te hau ko Filipe II ʼo Masetonia, (359-336 I.M.T.S.) neʼe ina keli tane aulo ʼe 25 ʼi te taʼu, mai te atu lameni ʼo Pangée, ʼi Thrace.
Ko Alexandre le Grand (336-323 I.M.T.S.), ia te foha ʼo Filipe, neʼe ina ʼave ia tane aulo ʼe 1070, mai te kolo Pelesia ʼo Suse, ʼae neʼe malo ai. Pea ʼi Pelesia katoa, neʼe ina ʼave ia tane aulo neʼe fakalaka ʼi te 6 000 afe. Koia, ʼe ha ʼi te ʼu fakafuafua ʼo te lahi ʼo te aulo, ʼi te ʼu fakamatala ʼaeni, ʼe mole fakalaka te ʼu tala ʼo te Tohi-Tapu, ʼo ʼuhiga mo te aulo ʼae neʼe maʼu e Salomone.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 12-18 ʼO SEPETEPELI
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | 1 HAU 11-12
“Filifili Fakalelei Ia Ia ʼAe Ka Ke ʼOhoanaʼi”
“Ko Ai ʼAe ʼe Kau Mo Sehova?”
7 Neʼe maʼu e Salomone he ʼu felogoi lelei mo Sehova ʼi tana kei tupulaga. Neʼe foaki e te ʼAtua kia Salomone ia te poto pea ina toe foaki age mo he gaue maʼuhiga, ko te laga ʼo te fale lotu taulekaleka ʼo Selusalemi. Kae neʼe puli leva te fakakaumeʼa ʼa Salomone mo Sehova. (1 Hau 3:12; 11:1, 2) Neʼe tuʼu ʼi te lao ʼa te ʼAtua ʼe mole tonu ke nonofo he tagata mo “ni ohoana kaugamalie, o tupu naa maliu anai tona loto mai [ia Sehova].” (Tet. 17:17) Neʼe talagataʼa ia Salomone ki te lao ʼaia. Neʼe ko ʼona ʼohoana ʼe 700 pea toe nonofo mo ʼihi fafine ʼe 300. (1 Hau 11:3) Tokolahi ʼi te ʼu fafine ʼaia neʼe ko he ʼu matapule pea neʼe natou tauhi ki te ʼu ʼatua hala. Koia neʼe toe talagataʼa ia Salomone ki te lao ʼa te ʼAtua ʼae ʼe ui ai ke ʼaua te ʼohoana mo he ʼu fafine matapule.—Tet. 7:3, 4.
ʼE Feafeaʼi Hau Puipui Ia Tou Loto?
6 ʼE loto e Satana ke tou hage ko ia, ke tou agatuʼu ʼo tou meʼa noaʼi te ʼu lekula ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo te aga ʼae ʼe tonu ke fai pea mo tou manatu pe kia tatou. ʼE mole feala kia Satana ke ina fakakinauʼi tatou ke tou maʼu ia tana faʼahiga manatu pea mo tana aga. Koia ʼae ʼe ina faigaʼi ai ʼihi puleʼaki moʼo fakahoko ia tana fakatuʼutuʼu. Ohage la, ʼe ina fakaovi mai kia tatou he hahaʼi kua ina fakahalaʼi. (1 Soa. 5:19) Ko tana fakatuʼutuʼu ke tou fakatahi mo natou ʼaia tatau aipe pe ʼe kua tou iloʼi ʼe “maumauʼi” peʼe “fakatupu kovi” te ʼu fakakaugā kovi ki tatatou faʼahiga manatu pea mo tatatou aga. (1 Ko. 15:33, nota.) Neʼe iku ia tana puleʼaki kaka ʼaia ki te Hau ko Salomone. Neʼe kaugamalie te ʼu fafine pagani ʼae neʼe ina ʼohoanaʼi, pea neʼe natou “fakahei . . . tona loto” ʼo fakamamaʼo mamalie ai leva ia Salomone mai ia Sehova.—1 Hau 11:3.
“Ko Ai ʼAe ʼe Kau Mo Sehova?”
9 Kae ʼe mole meʼa noaʼi e Sehova ia te agahala ʼi he temi. ʼE ui fenei ʼi te Tohi-Tapu: “Neʼe ita Sehova kia Salomone, he ʼe ko tona loto neʼe kua mamaʼo mai ia Sehova.” Neʼe faigaʼi e te ʼAtua ke tokoni kia Salomone. Neʼe “ ʼasi tuʼa lua age [ia Sehova] kia ia, pea ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia, neʼe ina fakatotonu age ke ʼaua tana mulimuli ki ʼihi ake ʼatua. Kae neʼe mole fakalogo ia ki te fakatotonu ʼa Sehova.” Koia neʼe mole kei ʼofa mo lagolago te ʼAtua ki ai. Neʼe mole fakagafua e Sehova ke nofo hau te hakoga ʼo Salomone ki Iselaele katoa, pea neʼe natou fetaulaki mo te ʼu toe fihifihia ʼaupito lolotoga he ʼu lauʼi taʼu ʼe teau.—1 Hau 11:9-13, MN.
Te ʼu Koloa Fakalaumalie
Neʼe Feala Ke Ina Maʼu Te Tokoni ʼa Te ʼAtua
ʼUhi ko te tonuʼaga neʼe fai e Lopoame, neʼe tokakovi leva te hahaʼi, pea natou faʼufaʼu te puleʼaga kehe, te puleʼaga o te Noleto. Neʼe tanaki atu aipe e Lopoame ia tana solia. Kae, ʼaki te polofeta Semaea, neʼe fakatotonu e Sehova: “ ʼE mole tonu ke kotou olo ʼo tauʼi ʼokotou tehina Iselaele. Kotou tahi liliu ki tona ʼapi, he neʼe au takitaki te aluʼaga ʼaia.”—1 Hau 12:21-24.
Neʼe tonu koa ke haga noa, ia Lopoame ki te hahaʼi feagai? ʼE feala pe ke ke mahino ki tana hoha! Kotea anai te manatu ʼa te hahaʼi, ʼo ʼuhiga mo he hau, neʼe ina fakatokaga mamafa tana hahaʼi fakalogo, kae mole leva ina fai he meʼa ki te feagai ʼaeni kua mahino lelei? (Vakaʼi ia 2 Koloniko 13:7.) Logo ia meʼa fuli, neʼe ‘fakalogo ia te hau mo tana solia neʼe natou fakalogo ai ki te folafola ʼa Sehova ʼo natou toe liliu ki ʼonatou ʼapi.ʼ
Kotea te ako kia tatou? ʼE fakapotopoto age tatatou fakalogo kia Sehova tatau aipe pe ʼe nukinukiʼi tatou. ʼE tou maʼu ai tona ʼofa mo tana tapuaki.—Tet. 28:2.
Neʼe moʼoni koa te aluʼaga ʼaia kia Lopoame? Neʼe mole tauʼi e Lopoame te hahaʼi feagai, kae ina laga leva te ʼu kolo ʼi te telituale ʼo te ʼu ʼ telepi o Suta mo Pesamino, ʼae neʼe kei pule ki ai. Pea neʼe ina fakamalohiʼi ni kolo tau. (2 Klk. 11:5-12) Ko te fahaʼi ʼae neʼe maʼuhiga, neʼe fakalogo ia Lopoame ki te lao ʼa Sehova lolotoga he temi. ʼO tupu ko te atolasio ʼo te ʼu telepi ʼae ʼe hogofulu ʼo te puleʼaga ʼo te Noleto ki te ʼu taula ʼatua, neʼe lagolago leva te hahaʼi kaugamalie ʼo te puleʼaga ʼaia, kia Lopoame, ʼuhi ko tanatou ʼomai ʼo atolasio kia Sehova ʼi Selusalemi. (2 Klk. 11:16,17) Koia, ʼaki tana fakalogo kia Sehova, neʼe fakamalohiʼi leva e Lopoame, tana pule fakahau.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 19-25 ʼO SEPETEPELI
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | 1 HAU 13-14
“Te Maʼuhiga ʼo Te Mole Manumanū Koloa Pea Mo Te Fia Malalo”
Tou Taupau Tatatou Agatonu ʼAki He Loto ʼe Tahi
4 ʼOsi ʼaia, pea ui fenei age e Selopoamo ki te tagata ʼo te ʼAtua moʼoni: “Haʼu ki fale ke ta kakai, pea ke au ʼavatu hou meʼa ʼofa.” (1 Hau 13:7) Kotea ʼae ka fai anai e te polofeta ʼi te moʼi temi pe ʼaia? ʼE tonu anai koa ke ina tali ia te fakaafe ʼa te hau ʼi tana kua ʼosi fakaha age ia te logo fakamau kia te ia? (Pes. 119:113) Peʼe tonu koa ke ina fakafisi ia te fakaafe ʼa te hau, tatau aipe pe ʼe hage kua loto fakahemala ki te aga ʼae neʼe ina fai? ʼE mahino ia, neʼe lahi ʼaupito ia te ʼu koloa ʼo Selopoamo moʼo foaki he ʼu meʼa ʼofa ki hona ʼu kaumeʼa. Kapau la ko te polofeta ʼa te ʼAtua neʼe ko he tagata manumanū koloa, pea ʼe mahino ia ko te fakaafe ʼa te hau ʼe ko he toe fakahala lahi anai kia te ia. Kae neʼe fakatotonu fenei age e Sehova ki te polofeta: “ ʼAua naʼa ke kai he pane, peʼe inu he vai, pea ʼe mole tonu anai ke ke toe liliu mai ʼi te ala ʼae neʼe ke alu ai.” Koia neʼe tali fakahagatonu fenei age e te polofeta: “Ka na neʼe ke foaki mai la te vaelua ʼo tou ʼapi, pea ʼe mole au alu anai mo koe, ʼo kai he pane peʼe inu he vai ʼi te potu ʼaeni.” Pea mavae ia te polofeta ʼi Petele ʼo ina toʼo te tahi ala. (1 Hau 13:8-10) ʼO ʼuhiga mo te agatonu ʼaki he loto katoa, kotea te ako ʼe tou taʼofi mai te tonu ʼae neʼe fai e te polofeta?—Loma 15:4.
Tou Taupau Tatatou Agatonu ʼAki He Loto ʼe Tahi
15 Kotea te tahi age ako ʼe tou taʼofi mai te hala ʼae neʼe fai e te polofeta ʼo Suta? ʼE ui fenei ia Taʼaga Lea 3:5: “Falala kia Sehova ʼaki tou loto katoa pea ʼaua naʼa ke falala ki tou ʼatamai totonu.” Ko te polofeta ʼo Suta neʼe mole kei falala ia kia Sehova ohage ko tana faimahani, kae ʼi te temi ʼaia neʼe kua falala pe ia ki tona poto fakatagata. Neʼe mate ʼi tana hala ʼaia, ʼo puli ai tona matagafua ia muʼa ʼo te ʼAtua. ʼAki te meʼa ʼaia neʼe hoko ki te polofeta, ʼe tou mahino lelei ai ki te maʼuhiga ʼae ke tou fia malalo pea mo agatonu ʼi tatatou tauhi ʼae kia Sehova!
Tou Taupau Tatatou Agatonu ʼAki He Loto e Tahi
10 Neʼe tonu pe ki te polofeta ʼo Suta ke ina iloʼi ia te kaka ʼa te polofeta matuʼa. Neʼe feala pe ke ina fai ia te fehuʼi ʼaeni: ‘He koʼe neʼe fekauʼi e Sehova ia he ʼaselo mo he tahi ʼu fakatotonu ʼo ʼuhiga mo au ki he tahi kehe?ʼ Neʼe feala pe ki te polofeta ke ina kumi kia Sehova ke ina fakamahino age, kae ʼe fakaha mai ʼi te Tohi-Tapu neʼe mole ina fai ia te faʼahi ʼaia. “Neʼe toe liliu [ia mo te matuʼa] ke ina kai te pane ʼi tona ʼapi, mo inu te vai.” Neʼe mole leleiʼia e Sehova te meʼa ʼae neʼe ina fai. ʼI te toe liliu ki Suta ʼa te polofeta ʼae neʼe kua ʼosi kakaʼi, neʼe felaveʼi mo te laione pea neʼe matehi ai ia ia. ʼE ko he fakaʼosi fakaʼofaʼofa ʼae neʼe hoko ki tana gaue fakapolofeta!—1 Hau 13:19-25.
Te ʼu Koloa Fakalaumalie
ʼE Ina Kumi Te Meʼa ʼe Lelei Ia Tatou
Ko te ako maʼuhiga mo matalelei ʼe tou taʼofi mai ia 1 Hau 14:13 ʼe tuha mo Sehova pea mo te faʼahi ʼe ina kumi ia tatou. Manatuʼi neʼe ʼi ai te faʼahi lelei neʼe “maʼu” ia Apisa. Neʼe lagi fuafua e Sehova ia tona loto ʼo kaku ki tana maʼu he kiʼi fakailoga ʼo “he meʼa ʼe lelei.” Kapau ʼe fakatatau atu ki tona famili, neʼe hage ko te ui ʼa te tagata sivi Tohi-Tapu, neʼe hage Apisa ko he mataʼi tofe ʼe fio ʼi “he tuʼuga kilikili.” Neʼe tokagaʼi e Sehova ia “te meʼa lelei” ʼaia, pea neʼe ina fakapale ia Apisa, ʼaki tana fakaha pe kia ia, kae mole kia natou ʼo tona famili agakaka, ia tona manavaʼofa.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 26 ʼO SEPETEPELI–2 ʼO OKETOPELI
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | 1 HAU 15-16
“Neʼe Lototoʼa Ia Asa, Kaea Koe?”
w12 15/8 8 ¶4
“ ʼE ʼi Ai Te Fakapale Ki Takotou Gaue”
ʼI te lolotoga ʼo taʼu ʼe 20 ʼae neʼe hoa mai ki te kua vaelua ʼo te puleʼaga ʼo Iselaele, neʼe mafola te ʼu aga fakapagani ʼi Suta katoa. ʼI te temi ʼae neʼe heka ai Asa ki te tuʼulaga fakahau ʼi te 977 I.M.T.S., maʼia mo te kau ʼaliki, neʼe kua natou heʼe maʼa ʼi te tauhi, ʼuhi ko tanatou tauhi ki te ʼu ʼatua Kanaane ʼo te fanaunau. Kae ʼe tou iloʼi mai te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te temi hau ʼo Asa: “Neʼe fai e Asa te meʼa ʼae ʼe lelei mo totonu kia mata ʼo Sehova, tona ʼAtua. Neʼe ina pulihi te ʼu ʼaletale ʼo te ʼu ʼatua matapule pea mo te ʼu faʼahi maʼoluga, mo ina maumauʼi te ʼu pou maka taputapu pea mo taʼaga te ʼu pou ʼakau taputapu.” (2 Klk. 14:2, 3) Neʼe ina kapu mai te puleʼaga o Suta “te hahaʼi paomutu,” ʼae neʼe natou fai ni felaveʼi fakasino heʼe ʼaoga ko ni toʼotoʼoga fakalotu. Kae neʼe mole tuʼu ai ia Asa. Neʼe ina fakalotomalohiʼi tana hahaʼi “ke natou kumi ia Sehova, te ʼAtua ʼo ʼanatou kui” pea mo mulimuli ki “te Lao pea mo te ʼu fakatotonu” ʼo te ʼAtua.—1 Hau 15:12, 13; 2 Klk. 14:4.
Ke Ke Tauhi Kia Sehova Mo He Loto Katoa
7 ʼE feafeaʼi hau iloʼi ʼe ke pipiki kia Sehova mo tou loto katoa? ʼE feala ke ke fai kia koe te ʼu fehuʼi ʼaeni: “ ʼE au fakalogo koa anai kia Sehova tatau aipe pe ʼe faigataʼa? ʼE au fakatotonu koa ke maʼa tuʼumaʼu tona kokelekasio?” Ke ke fakakaukauʼi age muʼa te lototoʼa ʼo Asa ʼi tana fakahifo tana kui fafine ʼi te tuʼulaga hau ʼae neʼe nofo mo ia. ʼI ʼihi temi, ʼe feala ke ke maʼu te lototoʼa ʼaia, ohage ko Asa. Ohage la, kapau ko he tahi ʼo tou famili peʼe ko hou kaumeʼa lelei neʼe agahala, neʼe mole fakahemala pea neʼe fakamavae ʼi te kokelekasio, ʼe lelei ke ke fai te ʼu fehuʼi ʼaeni: ʼE ke fakatotonu koa ke mole ke toe fakatahi mo te kilisitiano ʼaia? Kotea ʼe uga anai koe ʼe tou loto ke ke fai?
pb Ko Asa
Asa
Logo pe la neʼe mole ina maʼu te poto pea mo te fakasiosio tonu ʼi te faʼahi fakalaumalie ʼi ʼihi lakaga, kae ko te ʼu kalitate lelei ʼo Asa pea mo tana nofo mamaʼo mai te apositasia, ʼe mahino ia neʼe lahi age ia ʼi tana ʼu hala, pea neʼe fakaʼuhiga ia ia ohage ko he hau faitotonu ʼi te ʼu hau ʼo te hakoga ʼo Suta. (2Kk 15:17) ʼI te ʼu taʼu ʼe 41 ʼo te temi hau ʼo Asa neʼe hau ai te ʼu hau e valu ʼo Iselaele: ʼae ko Selopoamo, mo Natape, mo Paesa, mo Ela, mo Simili, mo Omeli, mo Tipeni (ʼae neʼe pule ki te koga ʼo Iselaele ʼo fakafeagai kia Omeli), pea mo Akape. (1Ha 15:9, 25, 33; 16:8, 15, 16, 21, 23, 29) ʼI te mate ʼo Asa, ko Sosafate tona foha neʼe liliu leva ʼo hau.—1Ha 15:24.
Te ʼu Koloa Fakalaumalie
Kia Koutou, ʼe Maʼuli Moʼoni Koa Te ʼAtua?
Ohage la, kotou lau te lea fakapolofeta ʼo ʼuhiga mo te fakatuʼā ʼae ka fai anai mo kapau ʼe toe laga e he tahi te kolo ʼo Seliko pea kotou fakatokagaʼi mo tona fakahoko. ʼE tou lau fenei ia Sosue 6:26: “Neʼe fai e Sosue te fakapapau ʼi te temi ʼaia, ʼo ina ui fenei: ‘Ke malaʼia ia muʼa ʼo Sehova te tagata ʼae ka tuʼu ake pea mo ina toe laga moʼoni anai te kolo ʼaia, ko Seliko. Ke ina hili tona ʼu tafitoʼaga ʼo ina totogi ʼaki tona ʼuluaki tupu, pea ke ina faʼu te ʼu matapa ʼo ina totogi ʼaki tona foha muli.ʼ ” Neʼe hoko te lea fakapolofeta ʼaia ia taʼu ʼe 500 ki muli age, he ʼe tou lau fenei ia 1 Hau 16:34: “ ʼI te temi ʼo [te Hau ko Akapo] ko Hiele, te Petele, neʼe ina laga ia Seliko. Neʼe ina hili tona tafitoʼaga ʼo ina totogi ʼaki tona ʼuluaki foha ko Apilame, pea neʼe ina faʼu te ʼu matapa ʼo ina totogi ʼaki ia Sekupe tona foha muli, ʼo mulimuli ki te folafola ʼa Sehova ʼae neʼe ina fai ʼaki ia Sosue te foha ʼo Nune.” Neʼe gata pe ki he ʼAtua ʼe maʼuli moʼoni te fealagia ʼae ke ina fai te ʼu lea fakapolofeta ʼaia pea mo ina fakahoko.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 3-9 ʼO OKETOPELI
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | 1 HAU 17-18
“ ʼE Kaku Anai Ki ʼAfea Takotou Lotolotolua?”
Ke Ke Maʼu Te Tui ʼo Ke Toʼo Ai Ni Tonu Fakapotopoto
6 ʼI te temi ʼae neʼe maʼuʼuli ai te kau Iselaele ʼi te Kele ʼo Te Fakapapau, neʼe tonu ke natou filifili ke natou tauhi kia Sehova peʼe ki te tahi ʼu ʼatua. (Lau ia Sosue 24:15.) ʼE moʼoni, ʼe mata faigafua te tonu ʼae neʼe maʼua ke natou toʼo. Kae neʼe feala ke iku te tonu ʼaia ki te maʼuli peʼe ki te mate. ʼI te temi ʼo te kau Tui Fakamau, neʼe fai tuʼumaʼu e te kau Iselaele he ʼu tonu ʼe mole lelei. Kotea tona tupuʼaga? He neʼe natou tuku tanatou atolasio ʼae kia Sehova kae natou atolasio ki te ʼu ʼatua loi. (Tfm. 2:3, 11-23) Ki muli age ʼi te temi ʼo te polofeta ko Elia, neʼe tonu ke filifili e te hahaʼi ʼa te ʼAtua pe ʼe natou tauhi anai kia Sehova peʼe ki te ʼatua loi ko Paale. (1 Hau 18:21, MN) ʼE mahino ia neʼe ko he tonu faigafua, koteʼuhi ko te tauhi ʼae kia Sehova ʼe fua lelei tuʼumaʼu. Pea ko he tahi ʼe fakakaukau, ʼe mole fia tauhi anai ia ki he ʼatua mate. Kae neʼe lotolotolua aipe te kau Iselaele. Ohage ko tona ui mai ʼi te Tohi-Tapu, ko te kau Iselaele neʼe natou “lotolotolua ʼo ʼuhiga mo he ʼu manatu kehekehe ʼe lua.” Koia, ʼaki he aga fakapotopoto, neʼe fakalotomalohiʼi e Elia ia te hahaʼi ke natou filifili ke natou tauhi kia Sehova ia te ʼAtua moʼoni.
ia 88 ¶15
Neʼe Ina Haofaki Te Tauhi Maʼa
15 Neʼe iita kovi ia te ʼu pelepitelo ʼa Paale. “Neʼe natou pauʼi ai ʼi tonatou malohi katoa pea mo hifi ʼonatou sino ʼaki ni hele mo ni tao, ʼo mulimuli ki tonatou agaʼi fenua, ʼo kaku ki te hali ʼo tonatou toto ki tonatou sino katoa.” Kae neʼe mole pe hona fua. “Neʼe mole ha he leʼo pea neʼe mole tali age e he tahi. Neʼe mole tokagaʼi natou e he tahi.” (1 Hau 18:28, 29) Neʼe mole he punamaʼuli koteʼuhi, ʼe mole maʼuli ia Paale. Ko te faʼahi pe ia neʼe fakatupu e Satana moʼo fakamamaʼo ʼo te tagata mai ʼa Sehova. Koia, ko ʼae ʼe ina filifili hona pule ʼe kehe age ia ia Sehova, ʼe lotomamahi mo lainoa anai.—Lau ia Pesalemo 25:3; 115:4-8.
ia 90 ¶18
Neʼe Ina Haofaki Te Tauhi Maʼa
18 Ia muʼa ʼo te faikole ʼa Elia, neʼe lagi feʼekeʼaki e te hahaʼi pe ʼe fakalainoa anai, ia Sehova ohage ko Paale. Kae hili ia, neʼe mole kei feala ke fai he ʼeke. “ ʼI te temi pe ʼaia, neʼe hifo mai leva te afi ʼa Sehova ʼo tutu te holokoseta, mo te fafie, mo te ʼu maka pea mo te efu, pea neʼe toe magemage ai foki mo te tafega vai.” (1 Hau 18:38) ʼI tali taulekaleka leva, neʼe feafeaʼi leva te aga ʼa te kau Iselaele?
Te ʼu Koloa Fakalaumalie
w08 1/4 19, te ʼa takai
Neʼe Ina Sioʼi, Mo Fakaatalitali
Neʼe Loaloaga Koa Te Taʼi Laʼa ʼi Te Temi ʼo Elia?
Neʼe fakaha e Elia te polofeta a Sehova, ki te Hau ko Akapo, ʼe gata anai te temi loaloaga ʼo te taʼi laʼa. Neʼe hoko te faʼahi ʼaia “ ʼi te tolu taʼu,” moka lau mai te temi ʼae neʼe fakaha ai e Elia ʼe hoko anai te taʼi laʼa. (1 Hau 18:1) Hili ʼaia, pea fakato leva e Sehova ia te ʼua. Koia ʼe lau e ʼihi neʼe gata te taʼi laʼa ʼi te lolotoga ʼo te tolu taʼu, ko tona ʼuhiga neʼe mole katoa te tolu taʼu. Kae kia Sesu ʼo feia kia Sakopo, ʼe nā tala neʼe hoko te taʼi laʼa ia “taʼu ʼe tolu mo mahina ʼe ono.” (Luka 4:25; Sakopo 5:17) ʼE mole felogoi koa te ʼu tala ʼaeni?
Kailoa. ʼI te temi muʼa ʼi Iselaele, neʼe fualoa te temi magemage, ʼo feala ke kaku ʼo mahina ono. ʼE mahino, neʼe kua lolotoga te taʼi laʼa pea loaloaga age ʼi te agamahani, ʼi te temi ʼae neʼe haʼu ai ia Elia ʼo fakaha kia Akapo ʼe hoko anai he taʼi laʼa. Ko tona ʼuhiga, neʼe feala kua mahina ono te taʼi laʼa ʼi te temi ʼaia. Koia “ ʼi te tolu taʼu,” ʼi te tala leva e Elia kua vave fakaʼosi te taʼi laʼa, neʼe kua hili “taʼu ʼe tolu mo mahina ʼe ono.” Ko te temi tonu ʼaia, neʼe hake ai leva te hahaʼi ki te Moʼuga ʼo Kalemelo ʼo fakatahitahi ai, mo sisio ki te ʼahiʼahi lahi.
Kotou manatu age, ki te tautonu ʼo te ʼuluaki fakafelaveʼi ʼa Elia kia Akapo. Neʼe tui te hahaʼi, ko Paale ʼae ʼe ina hekaʼi te ʼu ʼao,ʼ ko te ʼatua ʼaia, ʼae ka ina fakato te ʼua moʼo fakagata te temi taʼi laʼa. Pea ka kua loaloaga te temi magemage, neʼe feuiʼaki e te hahaʼi: ʼE ʼifea koa ia Paale ? ʼE ina fakato anai ʼafea ia te ʼua? ʼE mahino neʼe natou lotomamahi ʼaupito, ʼi te tala age e Elia, ʼe mole to anai he ʼua peʼe ko he hahau, gata pe mo kapau ʼe au fekauʼi.—1 Hau 17:1.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 10-16 ʼO OKETOPELI
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | 1 HAU 19-20
“Tou Kumi Te Fakalotofimalie Ia Sehova”
Falala Kia Sehova Moka ʼe Ke Lotomamahi
5 Lau ia 1 Hau 19:1-4. Neʼe mataku ia Elia ʼi te temi ʼae neʼe ui ai e te Fineʼaliki ko Sesapele ʼe ina matehi anai ia ia. Koia neʼe hola ki te potu fenua ko Peele-Sepa. ʼI te lahi fau ʼo tana lotovaivai, neʼe ina kole ki te ʼAtua ke ina ‘toʼo atu tona maʼuli.ʼ He koʼe neʼe lotovaivai feia ia Elia? He neʼe ko te tagata heʼe haohaoa pea “neʼe tatau te ʼu meʼa ʼae neʼe ina logoʼi mo te ʼu meʼa ʼae ʼe tou logoʼi.” (Sakp. 5:17) Neʼe lagi lahi fau tana lotohoha pea mo vaivai ʼaupito ai. Neʼe lagi manatu ia Elia ʼe mole he ʼuhiga ʼo tana faiga ʼae ke tau maʼa te tauhi maʼa, pea neʼe mole he ʼu fetogi ʼi Iselaele pea ko ia tokotahi pe ʼae ʼe kei tauhi kia Sehova. (1 Hau 18:3, 4, 13; 19:10, 14) ʼE lagi tou punamaʼuli ki te aga ʼa te polofeta ʼaia, kae neʼe mahino ia Sehova ki te ʼu meʼa ʼae neʼe ina logoʼi.
ia 103 ¶13
Neʼe Fakapelepeleʼi e Tona ʼAtua
13 ʼI tau manatu, kotea te meʼa ʼe logoʼi e Sehova, ʼi te lagi, ʼi tana sio ifo ki tana polofeta ʼe takoto ʼi te lalo fuʼu senete ʼi te toafa, pea ʼe ina kole age ke mate? ʼE faigafua pe tau tali ki ai. Koia, ʼi te kua mate moe ʼa Elia, neʼe fekauʼi ki ai e Sehova ia he ʼaselo, neʼe fa atu ki ai ʼo fagufagu mamalie mo ui: “Tuʼu ake ʼo kai.” Neʼe tuku atu e te ʼaselo ki ʼona muʼa he meʼa kai neʼe faigafua: ko te moʼi vai, mo te foʼi pane kei mafana. Neʼe fakamalo koa te polofeta? Neʼe ui e te fakamatala, neʼe kai mo inu pea toe moe. Neʼe gaʼegaʼe fau koa ʼo tupu ai tana mole gu? Neʼe toe fafagu tuʼa lua e te ʼaselo, ʼi te uhuuhu: “Tuʼu ake ʼo kai,” pea ina ui: “ ʼE ke faifagona anai ʼi he ala loaloaga.”—1 Hau 19:5-7.
ia 106 ¶21
Neʼe Fakapelepeleʼi e Tona ʼAtua
21 Neʼe tuʼa tolu, te fakaha e te fakamatala, ʼe mole kau ia Sehova ʼi te ʼu gaue malohi ʼo te natula. Neʼe iloʼi e Elia, ʼe mole ko Sehova ko he ʼAtua ʼo te natula, ohage ko Paale ʼae ʼe ina ‘hekaʼi koa te ʼu ʼao,ʼ pea ʼe ina lava fakato koa te ʼua. Kae, ko Sehova ko te Matapuna ʼo te malohi fakamataku ʼo te natula, kae ʼe toe lahi age ia ʼi tana fakatupu katoa. Maʼia mo te lagi ʼae tou sisio ki ai, “ ʼe mole lahi feʼauga ke ke nofo ai”! (1 Hau 8:27) ʼE lotomalohi feafeaʼi anai ia Elia, ʼi te ʼu aluʼaga ʼaeni neʼe hoki sio ki ai? Manatuʼi koe, neʼe kua mataku ia Elia. Koia ʼaki he ʼAtua ohage ko Sehova ʼi ʼona tafa, ʼae ina maʼu te toe malohi fakatalakitupua, ʼe mole tuʼania, ia Akapo, peʼe ko Sesapele.—Lau ia Pesalemo 118:6.
ia 106 ¶22
Neʼe Fakapelepeleʼi e Tona ʼAtua
22 Kua puli te afi, pea kua mao. ʼE logo Elia ki te “leʼo veliveli mo malū” ʼe ina fakaafe age ke toe lea. ʼE toe fakaha e te polofeta tana hoha kia Sehova, ko tona tuʼa lua ʼaia. Kae ko te meʼa ʼae neʼe fakaha age e te kiʼi “leʼo veliveli mo malū” ʼe fakatupu lotomalohi ki ai. ʼE fakalotomalohiʼi e Sehova, mo fakaha age ki ai, ʼe kei ʼaoga. ʼO feafeaʼi te fai e Sehova te faʼahi ʼaia? ʼE ina fakaha age te meʼa ʼae ka ina fai, ke molehi ai te tauhi kia Paale. Ko tona ʼuhiga neʼe mole to noa te gaue ʼa Elia. ʼE hoko anai te finegalo ʼo Sehova. Tahi ʼae, kei maʼuhiga ia Elia kia ia, he ʼe toe fekauʼi e Sehova ʼaki tahi ʼu fakatotonu.—1 Hau 19:12-17.
Te ʼu Koloa Fakalaumalie
Ko He Faʼifaʼitaki ʼo Te Loto Fakasakilifisio Pea Mo Te Nofo Agatonu
Ko te tokolahi ʼo te ʼu kaugana ʼa te ʼAtua ia ʼaho nei, ʼe natou fakaha te faʼahiga loto fakasakilifisio ʼaia. Ko ʼihi, neʼe natou tuku tanatou ʼu “gaueʼaga,” mo te faʼahiga maʼuli ʼae neʼe natou mahani ki ai, ke feala hanatou olo ʼo fakamafola te logo lelei ʼi te ʼu telituale mamaʼo pe ke natou olo ʼo gaue ʼi te Petele. Ko ʼihi, neʼe natou folau ki te tahi ʼu fenua ke natou gaue ʼi te ʼu laga fale ʼa te Sosiete. ʼE lahi ia natou ʼae neʼe natou fai he ʼu gaue ʼe hage neʼe mole faʼa maʼuhiga. Kae ʼe mole he tahi, moka kaugana ki te ʼAtua, ʼe ui ʼe mole maʼuhiga tana gaue. ʼE leleiʼia e Sehova ia natou fuli ʼae ʼe natou tauhi ʼaki he lotolelei kia te ia, pea ʼe ina tapuakina anai tanatou loto fakasakilifisio.—Maleko 10:29, 30.
VAHAʼA 17-23 ʼO OKETOPELI
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | 1 HAU 21-22
“Kotou Faʼifaʼitakiʼi Te Takitaki ʼa Sehova”
it-1 1266
Sehova ʼo Te ʼAtu Kautau
ʼI te temi ʼae neʼe sio ai Sosue ki te ʼaselo, neʼe ina fehuʼi age pe ʼe kau ki Iselaele peʼe ki te ʼu fili, neʼe tali age e te ʼaselo: “Neʼe au haʼu ʼi toku ʼuhiga tama ʼaliki ʼo te kautau ʼa Sehova.” (Sos 5:13-15) Neʼe fakaha e te polofeta ko Mikaia ki te Hau ko Akapo mo Sosafate: “Neʼe au sio kia Sehova ʼe ʼafio ʼi tona hekaʼaga fakahau pea mo te tutuʼu ʼi ʼona tafa te foʼi kautau katoa ʼo te ʼatu lagi, ʼi tona toʼomataʼu mo tona toʼohema,” neʼe palalau ʼi heni ki te ʼu foha fakalaumalie ʼo Sehova. (1Ha 22:19-21) Ko te fakaʼaogaʼi o te kupu “Sehova ʼo Te ʼAtu Kautau” ʼe tuha, koteʼuhi ʼe tou lau, ʼe kehekehe te faʼahiga ʼaselo, selupino, kelupimi pea ʼaselo. (Esa 6:2, 3; Sen 3:24; Apk 5:11), ʼe toe fakatuʼutuʼu lelei fakakutuga, koia neʼe feala ke ui e Sesu “he kau ʼaselo ʼe toko lauʼi afe” kua tokalelei ʼo fakalogo ki tana pauʼi. (Mat 26:53) ʼI te temi ʼae neʼe lauga ai, ia Esekiasi ke tokoni age Sehova, neʼe ina ‘ui ‘Sehova ʼo te ʼatu kautau, ʼae ʼe ʼafio ʼi te ʼu fuga kelupimi,ʼ ʼe mahino neʼe manatu ia ki te aleka ʼo te fuakava, ʼae neʼe tutuʼu ai te ʼu kelupimi neʼe ta, ʼi te fuga tapunu, neʼe ko te fakata ʼaia ʼo te hekaʼaga fakahau ʼo Sehova ʼi selo. (Esa 37:16; vakaʼi ia 1Sa 4:4; 2Sa 6:2.) Neʼe sio te tagata faifekau ʼa Eliseo, ʼi tona mataku, ki te ha fakamilakulo ʼo te koga ʼo te kautau ʼaselo ʼa Sehova, neʼe sio ki ‘he ʼu hosi mo he ʼu saliote tau neʼe hage ko he afi,ʼ ʼi te ʼu tuʼa moʼuga takai ʼo te kolo ʼae neʼe maʼuli ai te polofeta.—2Ha 6:15-17.
“Ko Te Pule ʼo Te Tagata Fuli ʼe Ko Kilisito”
9 Te agavaivai. Logo la ko Sehova ʼe poto age, kae ʼe fagono lelei moka palalau age ʼana kaugana. (Sen. 18:23, 24, 32) ʼE ina fakafealagia kia natou ʼae ʼe fakalogo ki tana pule ke natou fakaha age ʼanatou manatu. (1 Hau 22:19-22) Ko Sehova ʼe haohaoa kae ʼe mole ina fakamaʼua mai ke tou fai he ʼu meʼa ʼe mole tou lavaʼi. Kae ʼe tokoni ia ki tana hahaʼi ke natou maʼuʼuli fiafia. (Pes. 113:6, 7) Pea tahi, ʼe ui ʼi te Tohi-Tapu ko Sehova ʼe ko totatou “tokoni.” (Pes. 27:9; Hep. 13:6) Neʼe ui e te Hau ko Tavite neʼe ina lava fakahoko he ʼu gaue lalahi ʼuhi he neʼe “agavaivai” ia Sehova pea neʼe tokoni ki ai.—2 Sam. 22:36, NWT.
it-2 255
Loi
ʼE tuku e Sehova ke fakaheʼi natou ʼae ʼe natou leleiʼia ia te loi “ke kakaʼi natou ʼo natou tui ai ki te loi,” kae mole ki te logo lelei ʼo Sesu Kilisito. (2Te 2:9-12) Ko te pelesepeto ʼaia, ʼe ha ʼaki mai, ʼi te aluʼaga neʼe hoko ki te Hau Iselaele ko Akapo, ʼi ni sekulo ki muʼa atu. Neʼe tala age e ni polofeta gutuloi, ʼe malo anai ʼi te tau kia Lamoti-kileate, kae neʼe tala ia e te polofeta ʼa Sehova ia Mikaia, ʼe natou to anai. Ohage ko te meʼa neʼe fakasio kia Mikaia, neʼe fakagafua e Sehova he laumalie ke ina “uga ʼana polofeta fuli ke natou tala ni loi” ʼi te gutu ʼo te ʼu polofeta ʼa Akapo. Ko tona fakaʼuhiga neʼe gaue te laumalie, kia natou, ke mole natou tala te moʼoni, kae ko ni logo pe ʼe natou fia tala, mo ni meʼa neʼe fia logo ki ai Akapo. Logo la neʼe kua fakatokaga, kae neʼe fia logo pe Akapo ki te ʼu logo loi ʼaia, ʼo tuʼutamaki ai tona maʼuli.—1Ha 22:1-38; 2Kk 18.
Te ʼu Koloa Fakalaumalie
Kotea Ia Te Fakahemala Moʼoni?
4 Koia neʼe gata leva te kataki ʼa Sehova. Neʼe ina fekauʼi ai ia Elia ke alu ʼo fakaha kia Akapo ia te tautea ʼae ka hoko ki ai mo tona ʼohoana. Pea ʼe toe mamate ai mo tona famili katoa. Neʼe tali leva e Akapo ia te fekau ʼaia. Koia ʼe mata faikehe kia tatou, kae neʼe ‘fakataulaloʼ te tagata fiatuʼu ʼaia.—1 Hau 21:19-29.
5 Tatau aipe pe neʼe fakataulalo ia Akapo ʼi tana maʼu te logo, kae ʼe ha mai ʼi tana aga ki muli age neʼe mole fakahemala moʼoni. Neʼe mole ina taʼofi ia te tauhi kia Paale ʼi tona puleʼaga. Neʼe mole ina fai he meʼa ke toe fakatuʼu ia te tauhi kia Sehova. Pea neʼe ha tana mole fakahemala ʼi ʼihi atu aluʼaga.
6 Ki muli age, ʼi tana fakaafe ia te hau agalelei ʼo Suta ko Sosafate ke tokoni age ki te tauʼi ʼo te kau Silia, neʼe kole age e Sosafate ke ina fakafehuʼi he polofeta ʼa Sehova. Kae neʼe fakafisi ki ai ia Akapo. Neʼe ina tali fenei age: “Kei i ai he tagata ae e feala ke tou kumi ki ai te finegalo o [Sehova, NWT]; kae e au fehia kia ia, koteuhi e mole ina kikite he mea e lelei kia au, e ina kikite pe ia te mea e kovi.” Ki muli age, neʼe nā kole tokoni ki te polofeta ʼaia, neʼe higoa ko Mikea. Pea neʼe fakaha age e te polofeta he ʼu logo ʼe mole lelei ʼo ʼuhiga mo Akapo. Koia, neʼe mole fakahemala ia Akapo mo ina kumi te fakamolemole ʼa Sehova kae neʼe ina pilisoniʼi ia Mikea. (1 Hau 22:7-9, 23, 27) Logo aipe la neʼe ina lava pilisoniʼi te polofeta, kae neʼe mole ina lava taʼofi ia te fakahoko ʼo te lea fakapolofeta. ʼI te tau ʼae neʼe hoko ki muli age, neʼe mate ai.—1 Hau 22:34-38.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 24-30 ʼO OKETOPELI
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | 2 HAU 1-2
“Ko He Faʼifaʼitaki Lelei Ki Te Akoako”
ʼE Akoʼi Feafeaʼi e Te Kau Tagata ʼAfeā Ni ʼIhi Ke Liliu ʼo Faiva?
15 ʼE toe fakaha e te fakamatala ʼo ʼuhiga mo Eliseo ia te maʼuhiga ʼae ke fakaʼapaʼapa te ʼu tehina ia ʼaho nei ki te ʼu tagata ʼafeā fakapotopoto. Hili tanā ʼaʼahi te foʼi kutuga ʼo te kau polofeta ʼi Seliko, neʼe olo leva ia Elia pea mo Eliseo ki te Vai Tafe ʼo Solotane. Pea “nee too leva e Elia tona pulupulu o takatakai mo taai ki te vai o te Solotane, ae nee mavae lua leva.” Neʼe fakalaka leva te ʼu tagata ʼi te Solotane kua moamoa pea mo “hoko atu leva tana haele, o faipalalau.” Neʼe fakalogo lelei ia Eliseo ki te ʼu meʼa fuli ʼae ʼe ui age e tona faiako mo ina taʼofi maʼu. Neʼe mole manatu ʼi he temi e Eliseo ʼe mahino ia kia meʼa fuli. Neʼe ʼave leva ia Elia ʼi te ʼahiohio pea neʼe liliu leva ia Eliseo ki te Vai Tafe ʼo Solotane. ʼI ai, neʼe ina taʼi leva te vai ʼaki te pulupulu ʼo Elia pea mo ui fenei: “Kofea [ia Sehova], te Atua o Elia?” ʼO toe mavae lua ai leva ia te vaitafe.—2 Hau 2:8-14.
ʼE Akoʼi Feafeaʼi e Te Kau Tagata ʼAfeā Ni ʼIhi Ke Liliu ʼo Faiva?
16 ʼE kotou tokagaʼi koa ʼe tatau ia te milakulo ʼae neʼe fai e Elia mo ʼae neʼe fai e Eliseo? Kotea te ako ʼe tou maʼu mai ai? Neʼe mole manatu ia Eliseo ʼe tonu anai ke kehe tana fakahoko ʼo te gaue mo te fai ʼa Elia, ʼi te temi leva ʼaeni kua fakanofo ai. Kailoa ia, neʼe ina faʼifaʼitakiʼi ia te faʼahiga fai ʼa Elia, ʼo ina fakaha ai tana fakaʼapaʼapa ʼae ki tona faiako, ʼae neʼe tokoni ki te ʼu polofeta ke natou falala kia Eliseo. (2 Hau 2:15) Neʼe polofeta ia Eliseo lolotoga taʼu ʼe 60, pea neʼe foaki age e Sehova ia te malohi moʼo fakahoko te ʼu milakulo ʼo laka age ʼi ʼae neʼe fai e Elia. Kotea te ako maʼa te kau ako ia ʼaho nei?
Te ʼu Koloa Fakalaumalie
Ko He ʼu Puani Maʼuhiga ʼi Te Tohi ʼo Lua Hau
2:11—Ko “te ʼu lagi” fea ʼae neʼe ‘hake ki ai ia Elia ʼi te afāʼ? Neʼe mole ko he ʼu potu mamaʼo ʼi te ʼatulaulau, peʼe ko te potu fakalaumalie ʼae ʼe nonofo ai te ʼAtua pea mo tana kau ʼaselo. (Tetelonome 4:19; Pesalemo 11:4; Mateo 6:9; 18:10) Ko “te ʼu lagi” ʼae neʼe hake ki ai ia Elia neʼe ko te lagi ʼae ʼe sio mata ki ai te tagata. (Pesalemo 78:26; Mateo 6:26) Ko te lele ʼo te saliote afi ʼi te ʼaele, neʼe ina ʼave ai ia Elia ki te tahi potu ʼo te kele, pea neʼe hoko atu ai tona maʼuli. Heʼe ʼi ni ʼu taʼu ki muli age, neʼe fai e Elia tana tohi ki te hau ʼo Suta ko Solame.—2 Koloniko 21:1, 12-15.
VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 31 ʼO OKETOPELI–6 ʼO NOVEPELI
TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | 2 HAU 3-4
“Toʼo Tau Kiʼi Tama”
“ ʼE Au Iloʼi ʼe Toe Maʼuli Ake Anai”
7 Ko te lua fakatuʼuake ʼae ʼe tuʼu ʼi te Tohi-Tapu neʼe fakahoko e te polofeta ko Eliseo. ʼI te kolo ko Sunami, neʼe maʼuli ai te fafine Iselaele neʼe mole maʼu hana fanau. Neʼe tali kaiga lelei te fafine ʼaia kia Eliseo. Koia neʼe tapuakinaʼi ai leva e Sehova ia te fafine ʼaia mo tona ʼohoana ʼae kua matuʼa, ʼo ina fakafealagia ke nā maʼu hanā kiʼi tama. Kae ʼi ni taʼu ki muli age, neʼe mate leva te kiʼi tama. Tou fakakaukauʼi age muʼa te lotomamahi ʼae neʼe logoʼi e te faʼe ʼaia. ʼI te lahi ʼo tona lotomamahi, neʼe haʼele ai te fafine ia kilometa ʼe 30 ke alu ʼo kumi ia Eliseo ʼi te Moʼuga ʼo Kalemelo. Neʼe fekauʼi ai e Eliseo ia Keasi tana tagata faifekau ke alu ki Sunami ʼo fakatuʼuake ia te kiʼi tama kae hoki nā muli atu. Kae neʼe mole ina lava toe fakamaʼuli ake te kiʼi tama. Pea neʼe olo ai leva ia te fafine mo Eliseo ki Sunami.—2 Hau 4:8-31.
“ ʼE Au Iloʼi ʼe Toe Maʼuli Ake Anai”
8 Neʼe hu leva ia Eliseo ki te loto fale ʼae neʼe tuku ai te kiʼi tama ʼae kua mate, pea neʼe faikole. Neʼe tali e Sehova ia tana kole pea neʼe hoko ai te milakulo. Neʼe toe fakamaʼuli ake e Eliseo te kiʼi tama. Neʼe fiafia ʼaupito te fafine ʼi tana sio ʼae kua toe maʼuli ake tana kiʼi tama. (Lau ia 2 Hau 4:32-37.) ʼE mahino ia, neʼe ina manatuʼi te ʼu palalau ʼo te faikole ʼa Ana. Ko Ana neʼe mole hana fanau, kae neʼe hoki ina maʼu tana tamasiʼi ʼi te temi ʼae neʼe tapuakinaʼi ai e Sehova ʼaki tana kiʼi tama ko Samuele. Pea neʼe fakavikiviki leva ia Ana kia Sehova he ʼe ko ia ʼae ʼe ina “fakahifo ki te nofoaga o te kau mate, pea e ina toe fakahake mai ai.” (1 Sam. 2:6) ʼAki te fakatuʼuake ʼo te kiʼi tama ʼi Sunemi, neʼe fakamoʼoni ai e te ʼAtua, ʼe ina maʼu te fealagia ʼae ke ina fakatuʼuake te kau mate.
Te ʼu Koloa Fakalaumalie
it-2 672 ¶6
Polofeta
“Te ʼu foha ʼo te ʼu Polofeta.” Ohage ko tona fakamahino e te Grammaire hébraïque de Gesenius (Oxford, 1952, p. 418), ko te ʼu kupu Fakahepeleo bèn mo bené (“foha” pe’e “u foha”) ko tona fakaʼuhiga ʼe kau te tagata ʼaia ki he kutuga.” (Vakaʼi Nee 3:8, ʼae “tagata fai lolo magoni” peʼe “foha ʼo te ʼu tagata fai lolo magoni.”) Ko te kupu “te ʼu foha ʼo te ʼu polofeta” neʼe feala ke ui ko he fale ako kia natou neʼe natou filifili te maʼuli ʼaia, peʼe ko he ʼu polofeta ʼe natou maʼuʼuli fakatahi, fakakutuga. Neʼe ʼi ai te ʼu kutuga feia ʼi Petele, ʼi Seliko, mo Kilekale. (2Ha 2:3, 5; 4:38; vakaʼi mo 1Sa 10:5, 10) Neʼe takitaki e Samuele he kutuga ʼi Lama. (1Sa 19:19, 20), pea neʼe toe feia mo Eliseo ʼi tona temi. (2Ha 4:38; 6:1-3; vakaʼi ia 1Ha 18:13) Neʼe ʼi ai te temi, neʼe laga e te ʼu polofeta tonatou nofoʼaga, pea neʼe natou koleʼi ni meʼa gaue, ha ʼaki mai, neʼe natou maʼuli fakafeʼauga. Tatau aipe pe neʼe natou maʼuli tahi ʼi te nofoʼaga mo vaevae te meʼa maʼuli, kae neʼe feala ke tuku kia natou takitokotahi ni gaue fakapolofeta.—1Ha 20:35-42; 2Ha 4:1, 2, 39; 6:1-7; 9:1, 2.