Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w08 1/2 p. 8-11
  • Tou Haga Tuku Tuʼumaʼu Aipē Ia Sehova ʼi ʼOtatou Muʼa

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Tou Haga Tuku Tuʼumaʼu Aipē Ia Sehova ʼi ʼOtatou Muʼa
  • Te Tule Leʼo—2008
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • ʼE Tali e Sehova Ki Tatatou ʼu Faikole
  • Tou Fakalogo Kātoa Ki Te ʼAtua
  • Tou Falala Tuʼumaʼu Kiā Sehova
  • Tou Falala Ki Te Laumālie Māʼoniʼoni
  • Tou Fakaʼapaʼapa Tuʼumaʼu Pē Kiā Sehova ʼo Te ʼAtu Kautau
  • Ko Lute Pea Mo Naomi
    Te Tohi ʼo Te ʼu Hisitolia Faka Tohi-Tapu
  • Te Tokoni Ki Te ʼu Fafine Vitua ʼAē ʼe Faigataʼaʼia
    Te Tule Leʼo—2001
  • ‘ ʼE Haofaki e Sehova Ia Natou ʼAe ʼe Lotovaivai’
    Ko Te Tule Leʼo ʼe Ina Kalagaʼi Te PuleʼAga ʼo Sehova (Ako)—2020
  • Tou Haga Fakaha Te ʼOfa Agatonu
    Ko Te Tule Leʼo ʼe Ina Kalagaʼi Te PuleʼAga ʼo Sehova (Ako)—2021
Hoko Atu
Te Tule Leʼo—2008
w08 1/2 p. 8-11

Tou Haga Tuku Tuʼumaʼu Aipē Ia Sehova ʼi ʼOtatou Muʼa

“Kua au tuku tuʼumaʼu aipē ia Sehova ʼi ʼoku muʼa.”—PES. 16:8.

1. ʼE malave feafeaʼi kiā tātou ia te ʼu fakamatala ʼaē ʼe tuʼu ʼi te Tohi-Tapu?

ʼI TE Folafola ʼa Sehova ʼe tou maʼu ai he ʼu fakamatala fakatalakitupua ʼo ʼuhiga mo te ʼu gāue neʼe fai e te ʼAtua maʼa te hahaʼi. ʼE talanoa ai ki te hahaʼi tokolahi neʼe natou kau ki te fakahoko ʼo te fakatuʼutuʼu ʼa te ʼAtua. ʼE mahino ia, neʼe mole tohi pē ʼi te Tohi-Tapu ia tanatou ʼu palalau pea mo tanatou ʼu gāue ohagē pē ko he ʼu hisitolia ke tou fakafiafia ai. Kae ʼe feala ʼaki te ʼu fakamatala ʼaia ke tou fakaovi ki te ʼAtua.—Sake 4:8.

2, 3. ʼE tonu ke tou mahino feafeaʼi ki te ʼu palalau ʼo te koga tohi ʼo Pesalemo 16:8?

2 ʼE lahi ia te ʼu ako ʼe feala kiā tātou fuli ke tou tāʼofi mai te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko ki te ʼu hahaʼi ʼe tou ʼiloʼi lelei ʼi te Tohi-Tapu—ko Apalahamo, mo Sala, mo Moisese, mo Lute, mo Tavite, mo Esitele, mo te ʼapositolo ko Paulo pea mo ʼihi atu. Kae ʼe toe ʼi ai pē mo te ʼu fakamatala ʼo ʼihi ʼe mole tou faʼa ʼiloʼi lelei, kae ʼe toe ʼaoga pē kiā tātou. Kapau ʼe tou metitāsioʼi ia te ʼu fakamatala ʼaia ʼi te Tohi-Tapu, pea ʼe tokoni mai ke tou mulimuli ki te ʼu palalau ʼaenī ʼa te tagata fai pesalemo: “Kua au tuku tuʼumaʼu aipē ia Sehova ʼi ʼoku muʼa. ʼE mole au tūkia anai, heʼe nofo ʼi toku toʼomataʼu.” (Pes. 16:8) ʼE tonu ke tou mahino feafeaʼi ki te ʼu palalau ʼaia?

3 ʼI te agamāhani, ko he tagata sōlia ʼe ina toʼo tana heletā ʼi tona nima mataʼu, ʼo mole puipui ai ia tona faʼahi ʼaia e te meʼa tali tau ʼaē ʼe puke e tona nima hema. Kae neʼe feala ke puipui tona faʼahi ʼaia mo kapau ʼe tau hona kaumeʼa ʼi tona faʼahi mataʼu. Kapau ʼe tou manatuʼi tuʼumaʼu ia Sehova pea mo tou fai tona finegalo, pea ʼe ina puipui anai tātou. Koia tou vakaʼi age muʼa pe lava fakalotomālohiʼi feafeaʼi tatatou tui ʼaki tatatou vakaʼi ia te ʼu fakamatala ʼi te Tohi-Tapu, ke feala ai hatatou “haga tuku tuʼumaʼu aipē ia Sehova ʼi [ʼotatou] muʼa.”—Byington.

ʼE Tali e Sehova Ki Tatatou ʼu Faikole

4. Kotou tuku mai he faʼifaʼitaki ʼe fakahā ai ʼe tali ia te ʼAtua ki te ʼu faikole.

4 Kapau ʼe tou haga tuku ia Sehova ʼi ʼotatou muʼa, pea ʼe tali anai ki tatatou ʼu faikole. (Pes. 65:2; 66:19) ʼE tou sio ki te moʼoni ʼo te faʼahi ʼaia ʼi te meʼa ʼaē neʼe hoko kiā Eliesele, te kaugana kua matuʼa ʼa Apalahamo. Neʼe fekauʼi ia ia e Apalahamo ke ʼalu ki Mesopotamia ʼo kumi mai ai he ʼohoana ʼo Isaake, he fafine ʼe manavasiʼi ki te ʼAtua. Neʼe faikole ia Eliesele ke takitaki ia ia e te ʼAtua pea neʼe sio ki te faʼahi ʼaia ʼi te temi ʼaē neʼe fakaʼinu ai e Lepeka tana ʼu kamelo. ʼUhi he neʼe faikole fakamālotoloto, neʼe maʼu e Eliesele ia te fafine ʼaē kā liliu ko te ʼohoana ʼofaina ʼo Isaake. (Sen. 24:12-14, 67) ʼE moʼoni, neʼe hinoʼi ki te tagata kaugana ʼa Apalahamo ke ina fakahoko he gāue makehe, kae ʼe tonu pē mo tātou ke tou falala ʼe fakalogo ia Sehova ki tatatou ʼu faikole.

5. He koʼē ʼe feala ke tou ʼui ko he faikole kiā Sehova, māʼiapē lā peʼe nounou pea mo fai fakalogologo, kae ʼe ʼi ai tona fua lelei?

5 ʼI ʼihi temi, ʼe lagi nounou tatatou faikole ki te ʼAtua ke tokoni mai. ʼI te tahi ʼaluaga, neʼe tokagaʼi e te Hau Pelesia ko Atasease ia te lotomamahi ʼo Nehemia, ia tana tagata ʼaē ʼe tokaga ki tana meʼa ʼinu. Neʼe fehuʼi fēnei age e te hau: “ ‘Koteā ʼaē ʼe ke loto kiai?’ ʼI te moʼi temi pē ʼaia, neʼe . . . faikole [Nehemia] . . . ki te ʼAtua ʼo te lagi.” Neʼe lagi mole feala ke fualoa ia te faikole fakalogologo ʼa Nehemia. Kae neʼe tali kiai e te ʼAtua, he neʼe foaki e te hau kiā Nehemia ia te tokoni ki te toe laga ʼo te ʼu kaupā ʼo Selusalemi. (Lau ia Nehemia 2:1-8.) ʼEī, māʼiapē lā mo he faikole nounou ʼe fai fakalogologo, kae ʼe ʼi ai tona fua lelei.

6, 7. (a) ʼO ʼuhiga mo te faikole, koteā te faʼifaʼitaki neʼe tuku mai e Epafalase? (b) He koʼē ʼe tonu ke tou faikole maʼa ʼihi?

6 ʼE fakalotomālohi tātou ke tou “fehūfakiʼaki,” tatau aipē peʼe mole tou sio tuʼumaʼu ʼi te moʼi temi pē ʼaia, ki te tali ʼaē ki te ʼu faikole. (Sake 5:16) Ko Epafalase ʼaē “ko he minisi agatonu ʼa Kilisito,” neʼe faikole fakamālotoloto maʼa tona ʼu tehina ʼaē ʼi te tui. ʼI te faitohi ʼa Paulo mai Loma, neʼe ina ʼui fēnei: “Ko Epafalase, ʼaē ʼe haʼu mai ia koutou [te kau Kolose], ko te kaugana ʼa Kilisito Sesu, ʼe fakaʼalofa atu kiā koutou, ʼe tokaga tuʼumaʼu kiā koutou ʼi tana ʼu faikole, ke kotou kātoa pea mo kotou tui mālohi ʼo ʼuhiga mo te finegalo kātoa ʼo te ʼAtua. ʼEī, ʼe au fakamoʼoni ʼo ʼuhiga mo ia, ʼe gāue kinakina maʼa koutou pea mo nātou ʼaē ʼi Laotisea pea mo nātou ʼaē ʼi Ielapolisi.”—Kol. 1:7; 4:12, 13.

7 Ko Kolose, mo Laotisea pea mo Ielapolisi neʼe ko te ʼu kolo ʼi Asia Veliveli. Neʼe māʼuʼul ia te kau Kilisitiano ʼo Ielapolisi ʼi te lotolotoiga ʼo te hahaʼi ʼe natou tauhi ki te ʼatua fafine ko Cybèle, pea ko te kau Kilisitiano ʼo Laotise neʼe feala pē hanatou tō ki te hele ʼo te mānumānu koloa, pea ki te kau Kilisitiano ʼo Kolose neʼe feala pē hanatou tuʼutāmakiʼia ʼi te ʼu manatu fakafilosofia fakatagata. (Kol. 2:8) Koia ʼe mole tou punamaʼuli ai ki te ‘hūfakiʼi’ e Epafalase, ʼaē neʼe tupu ʼi Kolose ia te ʼu tehina ʼo te kolo ʼaia! ʼE mole fakahā mai ʼi te Tohi-Tapu pe neʼe tali feafeaʼi ia te ʼu faikole ʼa Epafalase, kae neʼe mole tuku tana faikole ʼaē maʼa tona ʼu tehina; ʼe tonu mo tātou ke tou fai fēia. Logolā ʼe mole tou “fia ʼiloʼi te ʼu meʼa ʼa ʼihi,” kae lagi ʼe tou logo ʼe tau hota kāiga peʼe ko hota kaumeʼa mo he fihifihia. (1 Pet. 4:15) ʼE tuha anai ʼi te ʼu taʼi ʼaluʼaga ʼaia ke tou faikole takitokotahi maʼa ia! Neʼe maʼu e Paulo te mālohi ʼaki te ʼu hūfaki ʼaē neʼe fai e ʼihi, pea ʼe toe lahi anai mo te lelei ʼe feala ke tou fai ʼaki tatatou ʼu faikole.—2 Ko. 1:10, 11.

8. (a) ʼE tou ʼiloʼi feafeaʼi ko te ʼu tagata ʼāfea mai Efesi neʼe mahino kiā nātou ia te maʼuhiga ʼaē ʼo te faikole? (b) He koʼe ʼe tonu ke tou hagē ko te kau tagata ʼāfea Kilisitiano mai Efesi?

8 ʼE fakatokagaʼi koa e te hahaʼi ʼe kotou leleiʼia ia te faikole? ʼI te ʼosi felāveʼi ʼa Paulo mo te kau tagata ʼāfea ʼaē mai Efesi, “neʼe tuʼutuli mo nātou fuli pea neʼe faikole.” Pea “neʼe lahi te fai fetāgihi iā nātou fuli, pea neʼe natou fāʼufua ia Paulo pea mo natou ʼuma mamahi kiā te ia, he neʼe natou lotomamahi ʼuhi ko te ʼu palalau ʼaē neʼe ina fai, ʼe mole natou toe sisio anai ki tona fofoga.” (Gāue 20:36-38) ʼE mole tou ʼiloʼi te ʼu higoa ʼo te kau tagata ʼāfea fuli ʼaia, kae ʼe hā mai neʼe mahino kiā nātou ia te maʼuhiga ʼaē ʼo te faikole. ʼE mahino ia, ʼe tonu ke tou fakamaʼuhigaʼi ia te pilivilēsio ʼaē ko te faikole ki te ʼAtua pea ʼe tonu ke tou ‘hiki ʼo tatatou ʼu nima agatonu’ ʼo tou tui ʼe tali mai anai ki tatatou ʼu kole e totatou Tamai ʼaē ʼe ʼi selō.—1 Tim. 2:8.

Tou Fakalogo Kātoa Ki Te ʼAtua

9, 10. (a) Koteā te faʼifaʼitaki ʼaē neʼe tuku e te ʼu ʼofafine ʼo Selofehate? (b) Ko te faʼifaʼitaki ʼa te ʼu ʼofafine ʼo Selofehate ʼe malave feafeaʼi ki te manatu ʼa te kau Kilisitiano selipatea ʼo ʼuhiga mo te ʼohoana?

9 Kapau ʼe tou manatuʼi tuʼumaʼu ia Sehova, pea ko he faʼahi ʼe tokoni mai anai ke tou fakalogo kiā te ia pea ʼe tou maʼu ai anai he ʼu tapuakina. (Teu. 28:13; 1 Sam. 15:22) Pea ko he faʼahi ʼe ina fakamaʼua mai ke tou maʼu ia he loto fia fakalogo. Tou vakaʼi age muʼa ia te aga ʼa te ʼu tautēhina e toko nima, ia te ʼu ʼofafine ʼo Selofehate, ʼaē neʼe maʼuli ʼi te temi ʼo Moisese. ʼI te te agaʼi fenua ʼa te kau Iselaele, neʼe maʼu e te ʼu foha mai tanatou tamai ia tonatou tofiʼa. Pea ko te tagata ko Selofehate neʼe mate kae neʼe heʼeki maʼu hona foha, pea neʼe fakatuʼutuʼu leva e Sehova ke foaki ia te tofiʼa kātoa ki tona ʼu ʼofafine e toko nima—neʼe ʼi ai te meʼa neʼe tonu ke natou fai. Neʼe tonu ke natou ʼohoana mo he ʼu foha ʼo Manase ke feala ki te tofiʼa ke nofo ʼi tonatou telepī.—Fkau. 27:1-8; 36:6-8.

10 Neʼe falala ia te ʼu ʼofafine ʼo Selofehate mo kapau ʼe natou fakalogo ki te ʼAtua pea ʼe fua lelei anai kiā nātou. ʼE ʼui fēnei ʼi te Tohi-Tapu: “Ohagē ko tona fakatotonu e Sehova kiā Moisese, neʼe ko te meʼa ʼaia neʼe fai e te ʼu ʼofafine ʼo Selofehate. Ko Mala, mo Tilitesa pea mo Okala pea mo Milika pea mo Noa, te ʼu ʼofafine ʼo Selofehate, neʼe natou ʼohoana mo te ʼu foha ʼo te ʼu tehina ʼo tanatou tamai. Neʼe natou ʼohoana ʼi ʼihi fāmili ʼo te ʼu foha ʼo Manase, te foha ʼo Sosefo, ke nofo tonatou tofiʼa ʼi te telepī ʼo te fāmili ʼo tanatou tamai.” (Fkau. 36:10-12) Ko te ʼu fafine fakalogo ʼaia neʼe natou fai ia te meʼa ʼaē neʼe fakatotonu age e Sehova. (Sos. 17:3, 4) ʼE toe fēia mo te tui ʼa te kau Kilisitiano selipatea ʼaē kua fakapotopoto ʼi te faʼahi fakalaumālie, ʼe natou fakalogo ki te ʼAtua ʼo natou ʼohoana “ ʼi te ʼAliki pē.”—1 Ko. 7:39.

11, 12. Neʼe fakahā feafeaʼi e Kalepe ia tana falala ʼaē ki te ʼAtua?

11 ʼE tonu ke tou fakalogo kātoa kiā Sehova, ohagē ko tona fai e te tagata Iselaele ko Kalepe. (Teu. 1:36) ʼI te ʼosi fakaʼāteaina ʼo Iselaele mai Esipito ʼi te 16 sēkulō ʼi muʼa ʼo totatou temi, neʼe fekauʼi e Moisese ia te ʼu tagata mālomu e toko 12 ke natou ʼolo ʼo vakavakaʼi ia Kanaane, kae neʼe ko te toko 2 pē iā nātou ʼaia, ko Kalepe pea mo Sosue, neʼe nā fakalotomālohiʼi te hahaʼi ke natou falala kātoa ki te ʼAtua pea ke natou hū ki te fenua. (Fkau. 14:6-9) Hili kiai teitei taʼu e fāgofulu, neʼe kei māʼuʼuli pē ia Sosue pea mo Kalepe pea mo nā mulimuli kātoa kiā Sehova, pea neʼe fakaʼaogaʼi e te ʼAtua ia Sosue moʼo taki ia te kau Iselaele ki te Fenua ʼo Te Fakapapau. Kae ko te toko hogofulu kau mālomu ʼaē neʼe mole tui, neʼe mamate nātou ʼi te ʼu taʼu e 40 ʼaē neʼe hēʼia ai Iselaele ʼi te toafa.—Fkau. 14:31-34.

12 Ko Kalepe ʼaē kua matuʼa pea neʼe mole mate ʼi te temi ʼaē neʼe hēʼia ai Iselaele ʼi te toafa, neʼe feala ke tuʼu iā muʼa ʼo Sosue pea mo ʼui fēnei: “Neʼe au mulimuli kātoa iā Sehova toku ʼAtua.” (Lau ia Sosue 14:6-9.) Neʼe kole e Kalepe, ʼi tona taʼu valugofulu-mā-nima, ke foaki age ia te koga meʼa moʼugaʼia ʼaē neʼe fakapapau age e te ʼAtua, tatau aipē peʼe nofoʼi e te ʼu fili ʼi tonatou ʼu kolo lalahi pea mo mālolohi.—Sos. 14:10-15.

13. Logolā ia te ʼu ʼahiʼahi ʼaē ʼe hoko kiā tātou, kae ʼe tapuakina anai tātou mo kapau ʼe tou fai teā?

13 Ohagē ko Kalepe, ʼaē neʼe agatonu pea mo fakalogo, ʼe tokoni mai anai ia te ʼAtua mo kapau ʼe tou “mulimuli kātoa iā Sehova.” Kapau ʼe tou tau mo ni ʼu fihifihia lalahi, ʼe tokoni mai anai ia Sehova mo kapau ʼe tou “mulimuli kātoa” iā te ia. Kae ko te fai ʼo te faʼahi ʼaia, ohagē ko tona fai e Kalepe, ʼe feala ke faigataʼa maʼa tātou. Logolā neʼe maʼu e te Hau ko Salomone tana kamataʼaga lelei, kae ko tona ʼu ʼohoana neʼe natou fakafalele tona loto ʼi tona temi matuʼa ke tauhi ki te ʼu ʼatua hala, pea “neʼe mole mulimuli kātoa iā Sehova tona ʼAtua ohagē ko tana tamai ko Tavite.” (1 Hau 11:4-6) Tatau aipē peʼe koteā ia te ʼahiʼahi ʼaē ʼe hoko kiā tātou, kae ʼofa pē ke tou fakalogo tuʼumaʼu ʼaki he loto kātoa ki te ʼAtua, pea mo tou haga tuku tuʼumaʼu aipē ia ia ʼi ʼotatou muʼa.

Tou Falala Tuʼumaʼu Kiā Sehova

14, 15. ʼAki te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko kiā Naomi, koteā te ako neʼe kotou tāʼofi ʼo ʼuhiga mo te maʼua ʼaē ke tou falala ki te ʼAtua?

14 ʼE tonu ke tou falala ki te ʼAtua tāfito lā mokā ʼe tou lotomamahi ʼuhi heʼe tou maʼu he ʼu manatu ʼe mole lelei. Tou talanoa age muʼa ki te finematuʼa ko Naomi, ʼaē neʼe mate tona ʼohoana pea mo tana ʼu tama e toko lua. ʼI tana mavae ʼi Moape ʼo toe liliu ki Suta, neʼe tagi fēnei: “ ʼAua naʼa kotou fakahigoa au ko Naomi [“Toku Fiafiaʼaga,” kiʼi nota]. Kotou fakahigoa au ko Mala [“Lotomamahi,” kiʼi nota], he neʼe fakaliliu e te Māfimāfi te ʼu meʼa ke kona ʼaupitō kiā te au. Neʼe au fonu ʼi taku ʼalu, kae kua au gaʼasi ʼi toku fakaliliu mai ʼaenī e Sehova. He koʼē ʼe kotou fakahigoa anai au ko Naomi, kae ko Sehova ʼaē neʼe ina fakalainoaʼi au pea ko te Māfimāfi ʼaē neʼe ina fakatupu ia toku malaʼia.”—Lute 1:20, 21.

15 Logolā neʼe lotomamahi ia Naomi, kae kapau ʼe tou lau fakalelei ia te tohi ʼo Lute, ʼe fakahā ai neʼe haga falala tuʼumaʼu aipē ia kiā Sehova. Pea neʼe hoko ia te ʼu fetogi lahi ki tona maʼuli! Ko Lute ʼaē neʼe ʼohoana mo te tama ʼa Naomi ʼaē kua mate, neʼe ʼohoana leva ia mo Poase pea neʼe maʼu tanā tama. Neʼe taupau e Naomi ia te tamasiʼi ʼaia, pea ʼe ʼui fēnei e te fakamatala: “Neʼe foaki age leva e te ʼu fafine ʼo tona vāhaʼa fale ia tona higoa, ʼo natou ʼui fēnei: ‘Neʼe tupu ake te tama ʼa Naomi.’ Pea neʼe natou fakahigoaʼi ko Opete. ʼE ko te tamai ʼo Sese, ia te tamai ʼa Tavite.” (Lute 4:14-17) ʼI te temi ʼaē kā fakatuʼuake ai Naomi ʼi te kele, ʼe ina ʼiloʼi anai ko Lute, ʼaē kā toe fakatuʼuake anai mo ia, neʼe liliu ko te kui ʼa Sesu, ia te Mēsia. (Mat. 1:5, 6, 16) Ohagē ko Naomi, ʼe mole tou ʼiloʼi papau peʼe feafeaʼi anai he fetogi ʼo he ʼaluʼaga faigataʼa ʼe tou tau mo ia. Koia, tou falala tuʼumaʼu pē ki te ʼAtua, ohagē ko tona tokoni mai iā Tāʼaga Lea 3:5, 6: “Falala kiā Sehova ʼaki tou loto kātoa pea ʼaua naʼa ke falala ki tou ʼatamai totonu. ʼI tou ʼu ala fuli tokagaʼi ia ia, pea ko ia, ʼe ina fakatonutonuʼi anai tou ʼu ala foufou.”

Tou Falala Ki Te Laumālie Māʼoniʼoni

16. Neʼe tokoni feafeaʼi ia te laumālie māʼoniʼoni ʼo te ʼAtua ki he ʼu tagata kua matuʼatuʼa ʼi te temi ʼo Iselaele?

16 Kapau ʼe tou haga tuku tuʼumaʼu aipē ia Sehova ʼi ʼotatou muʼa, ʼe ina takitaki anai tātou ʼaki tona laumālie māʼoniʼoni. (Kal. 5:16-18) Neʼe nofo ia te laumālie ʼo te ʼAtua ʼi te ʼu tagata kua matuʼatuʼa e toko 70 ʼaē neʼe filifili moʼo tokoni kiā Moisese, moʼo “ ʼamo te kavega ʼo te hahaʼi” ʼo Iselaele. ʼE fakahā pē ia te ʼu higoa ʼo Eletate pea mo Metate, kae ʼaki te laumālie māʼoniʼoni, neʼe feala kiā nātou fuli ʼaia ke natou fakahoko tonatou ʼu maʼua. (Fkau. 11:13-29) ʼE mahino ia, neʼe natou faʼafai, mo manavasiʼi ki te ʼAtua, mo tau mo te falala, pea mo gāue fakahagatonu ohagē pē ko te ʼu tagata takitaki ʼaē neʼe filifili ki muʼa atu. (Eke. 18:21) Iā ʼaho nei, ʼe fakahā e te ʼu tagata ʼāfea ia te ʼu taʼi kalitātē ʼaia.

17. Neʼe koteā te gāue ʼaē neʼe fai e te laumālie māʼoniʼoni ʼo Sehova ʼi te laga ʼaē ʼo te tapenakulo?

17 Neʼe maʼuhiga ia te laumālie māʼoniʼoni ʼo Sehova ʼi te laga ʼo te tapenakulo ʼi te toafa. Neʼe fakanofo e Sehova ia Pesalele ke ina takitaki tāfito ia te faʼu ʼo te tapenakulo, ʼo ina fakapapau age ʼe ina “fakafonu anai ia ia ʼaki te laumālie ʼo te ʼAtua ke poto pea mo ʼatamai pea mo mālama pea mo faiva iā meʼa fuli.” (Eke. 31:3-5) Ko te ʼu tagata neʼe “popoto ʼi tonatou loto” neʼe natou gāue mo Pesalele pea mo tana tagata tokoni ko Oholiape moʼo fakahoko ia te gāue fakaofoofo ʼaia. Tahi ʼaē meʼa, neʼe uga e te laumālie ʼo Sehova ia te hahaʼi ʼaē neʼe popoto ʼi tonatou loto ke natou foaki ke lahi ia tanatou ʼu meʼa ʼofa. (Eke. 31:6; 35:5, 30-34) Ko te taʼi manatu ʼaia ʼaē ʼe ina uga te ʼu kaugana ʼa te ʼAtua iā ʼaho nei, ke natou fai ia meʼa fuli moʼo fakamuʼamuʼa ia te Puleʼaga. (Mat. 6:33) ʼE lagi tou faiva ʼi he ʼu gāue, kae kapau ʼe tonu ke tou fai ia te gāue ʼaē neʼe foaki mai e Sehova ki tana hahaʼi ʼi totatou temi, pea ʼe ʼaoga ke tou kole ia te tokoni ʼa te laumālie māʼoniʼoni pea mo tou mulimuli ki tana takitaki ʼaia ʼo tātou.—Luka 11:13.

Tou Fakaʼapaʼapa Tuʼumaʼu Pē Kiā Sehova ʼo Te ʼAtu Kautau

18, 19. (a) Koteā te aga ʼaē ʼe fakatupu e te laumālie māʼoniʼoni ʼo te ʼAtua iā tātou? (b) Koteā te ako neʼe kotou tāʼofi mai te faʼifaʼitaki ʼa Simeone pea mo Ana?

18 Ko te laumālie māʼoniʼoni ʼe ina fakatupu iā tātou ia he aga fakaʼapaʼapa ke tou haga tuku tuʼumaʼu aipē ia Sehova ʼi ʼotatou muʼa. Neʼe ʼui fēnei ki te hahaʼi ʼa te ʼAtua ʼi te temi muʼa: “Ko Sehova ʼo te ʼatu kautau—ko Ia ʼaē ʼe tonu ke kotou fakaʼapaʼapaʼi ʼi tona ʼuhiga māʼoniʼoni.” (Isa. 8:13, Byington) Neʼe ʼi ai te matuʼa pea mo te finematuʼa ʼi Selusalemi neʼe nā aga fakaʼapaʼapa, ko Simeone pea mo Ana. (Lau ia Luka 2:25-38.) Neʼe tui ia Simeone ki te ʼu lea fakapolofetā ʼo ʼuhiga mo te Mēsia pea neʼe “fakatalitali ia ki te fakafīmālie ʼo Iselaele.” Neʼe tuku ifo e te ʼAtua ia tona laumālie māʼoniʼoni kiā Simeone pea mo ina fakapapau age ʼe sio anai ia ki te Mēsia ʼi tona temi maʼuli. Pea neʼe hoko te faʼahi ʼaia. ʼI te tahi ʼaho ʼi te taʼu 2 ʼo totatou temi, neʼe ʼaumai e Malia mo Sosefo ia Sesu ki te fale lotu, ko te faʼē ʼa te tamasiʼi pea mo tana tamai tauhi. ʼAki te mālohi ʼo te laumālie māʼoniʼoni, neʼe fai e Simeone ia te lea fakapolofetā ʼo ʼuhiga mo te Mēsia pea mo ina fakakikite ia te lotomamahi ʼo Malia, ʼaē neʼe tagi ʼaupitō ʼi te tutuki ʼo Sesu ki te pou fakamamahi. Kae kotou fakakaukauʼi age muʼa ia te fiafia ʼa Simeone ʼi tana fua ia “te Kilisito ʼa Sehova”! Pea ko te fakaʼapaʼapa ʼaē neʼe maʼu e Simeone, neʼe ko he faʼifaʼitaki lelei neʼe ina tuku mai ki te ʼu kaugana ʼa te ʼAtua iā ʼaho nei!

19 Ko te finematuʼa vītua ko Ana, ʼaē neʼe taʼu 84, “neʼe mole puli ia ʼi he ʼaho ʼi te fale lotu.” Neʼe ina fai tana tauhi taputapu kiā Sehova ʼi te pō mo te ʼaho “ ʼaki te sēsuniō pea mo te ʼu kole mamahi.” Neʼe toe nofo mo Ana ʼi te fale lotu ʼi te temi ʼaē neʼe ʼaumai ai kiai te kiʼi tamasiʼi ko Sesu. Neʼe ko he faʼahi neʼe loto fakafetaʼi ʼaupitō kiai he neʼe sio kiā ia ʼaē kā liliu ko te Mēsia! Koia, “neʼe fakafetaʼi ia ki te ʼAtua pea mo palalau ʼo ʼuhiga mo [te tamasiʼi] kiā nātou fuli ʼaē neʼe natou fakatalitali ki te fakaʼāteaina ʼo Selusalemi.” Pea neʼe logoʼi e Ana ʼe tonu ke ina fakahā ia te logo lelei ʼaia ki te hahaʼi! Ohagē ko Simeone pea mo Ana, ʼe fiafia ʼaupitō ia te kau Kilisitiano mātutuʼa iā ʼaho nei, heʼe mole lauʼia ia te taʼu ʼo te kau Fakamoʼoni ʼaē ʼe natou tauhi kiā Sehova.

20. Tatau aipē peʼe tou taʼu fia, kae koteā ʼaē ʼe tonu ke tou fai, pea koteā tona tupuʼaga?

20 Tatau aipē peʼe tou taʼu fia, kae ʼe tonu ke tou haga tuku tuʼumaʼu aipē ia Sehova ʼi ʼotatou muʼa. Pea ʼe ina tapuakina ai anai tatatou ʼu faiga ʼaē ke tou palalau ki te hahaʼi ʼo ʼuhiga mo tona pule pea mo tana ʼu gāue fakaofoofo. (Pes. 71:17, 18; 145:10-13) Kae kapau ʼe tou fia fakamaʼuhigaʼi ia Sehova, ʼe tonu ke tou maʼuliʼi ia te ʼu kalitātē ʼe leleiʼia e Sehova. ʼI tatatou vakaʼi he tahi atu ʼu fakamatala ʼi te Tohi-Tapu, koteā te ako ʼe tou maʼu ʼo ʼuhiga mo te ʼu kalitātē ʼaia?

ʼE Kotou Tali Feafeaʼi Anai?

• ʼE tou ʼiloʼi feafeaʼi e fakalogo Sehova ki te ʼu faikole?

• He koʼē ʼe tonu ke tou fakalogo kātoa ki te ʼAtua?

• Tatau aipē peʼe tou lotomamahi, kae he koʼē ʼe tonu ke tou falala tuʼumaʼu pē kiā Sehova?

• ʼE tokoni feafeaʼi ia te laumālie māʼoniʼoni ʼo te ʼAtua ki tana hahaʼi?

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae