Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w06 1/8 p. 29-31
  • Te ʼu Fehuʼi ʼa Te Kau Lautohi

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Te ʼu Fehuʼi ʼa Te Kau Lautohi
  • Te Tule Leʼo—2006
Te Tule Leʼo—2006
w06 1/8 p. 29-31

Te ʼu Fehuʼi ʼa Te Kau Lautohi

ʼE feala koa ke fakamavae he tahi ʼi te kokelekasio ʼi hana fai he aga heʼemaʼa, ohage pe ko te fakamavae ʼa he tahi neʼe fai folonikasio peʼe māmio kovi?

Ei, ʼe feala ke fakamavae he tahi ʼi te kokelekasio mo kapau neʼe fai folonikasio, pe neʼe ina fai ni ʼu faʼahiga aga heʼemaʼa, pe neʼe māmio kovi, kae mole fakahemala. ʼE talanoa te ʼapositolo ko Paulo ki te ʼu agahala fuli ʼaē ʼe feala ke fakamavae ai he tahi, ʼo fakakau kiai mo te ʼu agahala e tolu ʼaenī, ʼo ina ʼui fēnei: “Ko te ʼu gāue ʼo te kakano ʼe ʼiloga lelei; ko te folonikasio, te aga heʼemaʼa, te māmio kovi . . . ʼe au fakatokaga atu kiā koutou . . . ko nātou ʼaē ʼe nātou fai te ʼu taʼi meʼa ʼaia ʼe mole nātou maʼu tofiʼa anai ʼi te puleʼaga ʼo te ʼAtua.”​—Kalate 5:​19-21, MN.

Ko te kupu folonikasio (ʼi te faka Keleka, pornéïa) ʼe faka ʼuhiga ki te ʼu felāveʼi fakasino ʼaē ʼe fai ʼi tuʼa atu ʼo te nofo ʼohoana. Ohage la ko te tono, te aga faka paomutu, pea mo te felāveʼi fakasino ʼa he toko lua mole heʼeki ʼohoana pea mo te ʼu felāveʼi fakasino ʼaē ʼe fakaʼaogaʼi ai te gutu ki te ʼu koga tapu pea mo te fāfā ki te ʼu koga tapu. Ko he tahi ʼe mole fakahemala mai tana fai folonikasio ʼaia, ʼe mole feala ke nofo ʼi te kokelekasio.

Ko te māmio kovi (ʼi te faka Keleka ko asélgéïa) ʼe faka ʼuhiga ki “he aga heʼeʼaoga; ʼe fakalialia.” ʼI te tohi The New Thayer’s Greek-English Lexicon, ʼe fakamahino ai ko te kupu faka Keleka ʼe faka ʼuhiga ki he “holi fakavale ki te ʼu felāveʼi fakasino, . . . he aga fakavalevale, he fiatuʼu.” Ohage ko tona ʼui ʼi te tahi tikisionalio, ko te māmio kovi ʼe ko he aga ʼe “fakalaka ia ʼi te ʼu tuʼakoi ʼo te aga ʼaē ʼe tali e te hahaʼi.”

Ohage ko tona fakahā ʼi te tikisionalio ʼaia, ko te “māmio kovi” ʼe faka ʼuhiga kiā faʼahi e lua: (1) Ko te aga ʼaia ʼe ko he moamoagaʼi ʼaupito ia ʼa te ʼu lao ʼa te ʼAtua, pea (2) ko te aga ʼo te tagata agahala ʼaia, ʼe mole fakaʼapaʼapa, ʼe ko he fiatuʼu.

Koia, ko te “māmio kovi” ʼe mole ko he agahala veliveli pe, kae ʼe ko he moamoagaʼi ʼaupito ia ʼa te ʼu lao ʼa te ʼAtua pea ʼe ko he fiatuʼu​—ko he agatuʼu peʼe ko he fehiʼa ki te takitaki, mo te ʼu lao, pea mo te ʼu lēkula. ʼE fakapipiki e Paulo te māmio kovi ki te ʼu aga heʼeʼaoga. (Loma 13:​13, 14) Mai tona ʼaluʼaga ʼaē ʼe tuʼu te māmio kovi ʼi te ʼu agahala ʼaē ʼe ʼui iā Kalate 5:​19-21, ʼe mole feala ai ki he tahi ke ina maʼu ia te Puleʼaga ʼo te ʼAtua, koia ko he tahi ʼe ina fai he aga feiā, ʼe tonu ke fakatonutonuʼi pea ʼe feala ke fakamavae ʼi te kokelekasio.

Ko te aga heʼemaʼa (ʼi te faka Keleka ko akatharsia) ʼe lahi age ia tona faka ʼuhiga ʼi te ʼu kupu ʼaē e tolu ko te “folonikasio,” mo te “aga heʼemaʼa,” pea mo te “māmio kovi.” Ohage la, ʼe faka ʼuhiga ki te ʼu faʼahiga agaheʼemaʼa fuape​—ʼi te ʼu felāveʼi fakasino, ʼi te ʼu palalau, ʼi te aga, pea ʼi te ʼu felogoi fakalaumālie. Ko te “aga heʼemaʼa” ʼe faka ʼuhiga ki he ʼu tuʼuga agahala mamafa.

Ohage ko tona tohi iā 2 Kolonito 12:21 (MN ), ʼe talanoa Paulo kiā “nātou ʼaē neʼe agahala ʼi te temi muʼa, kae neʼe mole fakahemala mai tanatou aga heʼemaʼa, te fai folonikasio pea mo te ʼu māmio kovi ʼaē neʼe nātou fai.” Mai tona ʼaluʼaga ʼaē ko te “aga heʼemaʼa” ʼe tuʼu tahi mo te “fai folonikasio pea mo te ʼu māmio kovi,” koia ʼe ʼi ai ʼihi ʼu aga heʼemaʼa ʼe tonu ke vakaʼi e he komite faifakamāu. Kae ʼe ʼi ai te ʼu aga heʼe maʼa ʼe mole fakamaʼua anai kiai ia he komite fai fakamāu. Ohage pe ko te ʼuli ʼo he ʼapi, ʼe feala ke mole faʼa ʼuli peʼe feala ke ʼuli likoliko, pea ʼe toe feiā mo te fakafuafua ʼo te ʼu aga heʼemaʼa.

Ohage ko tona tuʼu iā Efeso 4:19 (MN ), neʼe ʼui e Paulo ko ʼihi hahaʼi “neʼe mole kei nātou fai te ʼu aga ʼaē ʼe tonu ke fai” pea “kua nātou foaki ia nātou ki te māmio kovi, moʼo fai ʼaki he holi fakavale ia te ʼu faʼahiga aga heʼemaʼa kehekehe.” Koia neʼe faka ʼuhiga tatau e Paulo ia te “fai ʼaki he holi fakavale ia te ʼu . . . aga heʼemaʼa” pea mo te māmio kovi. Kapau ko he tahi kua papitema ʼe ina “fai ʼaki he holi fakavale ia te ʼu . . . aga heʼemaʼa,” pea ʼe feala ke fakamavae ʼi te kokelekasio, he neʼe ina fai he aga heʼemaʼa mamafa.

Ohage la ko he taʼahine pea mo he tama ʼe nā teuteu ʼohoana, kae kua tuʼa lahi tanā feʼumaʼaki pea mo fefāfāʼaki. ʼE lagi fakafuafua anai e te ʼu tagata ʼāfea, logola neʼe mole nā fiatuʼu ohage ko te ʼu agaaga ʼo te māmio kovi, kae neʼe ʼiloga tanā holi fakavale ʼi tanā aga ʼaia. Koia ʼe feala ke fai he komite faifakamāu e te ʼu tagata ʼāfea ʼo ʼuhiga mo te taʼi aga ʼaia he neʼe nā fai he aga heʼemaʼa mamafa. ʼE toe feala foki, tāfito la mo kapau neʼe kua ʼosi tokoniʼi ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia, ke ʼave ki he komite faifakamāu, he tahi ʼe ina fai te aga heʼemaʼa mamafa ʼaē ko te fai telefoni tuʼumaʼu ki he tahi, ke nā fai palalau ʼo ʼuhiga mo he ʼu felāveʼi fakasino.

ʼE tonu ki te kau tagata ʼāfea ke nātou maʼu ia te fakasiosio tonu mokā nātou fakamāuʼi te taʼi ʼu ʼaluʼaga ʼaia. Ke nātou ʼiloʼi peʼe ʼaoga ke fai he fakamāu, koia ʼe tonu ai ke nātou vakavakaʼi fakalelei te meʼa ʼaē neʼe hoko, pea neʼe aʼu kifea te taʼi aga ʼaia. ʼE mole tou ʼui leva, ʼe māmio kovi he tahi heʼe mole ina tali te ʼu tokoni faka Tohi-Tapu. Pea ʼe mole tonu ke lau peʼe tuʼa fia te fai e he tahi hana agahala ke feala ai hona fakamāuʼi. ʼE tonu ke vakavakaʼi fakalelei e te kau tagata ʼāfea ʼi te faikole te ʼu ʼaluʼaga fuli pea mo ʼiloʼi peʼe koteā ʼaē neʼe hoko pea neʼe hoko tuʼa fia, pea mo vakaʼi peʼe koteā te fakatuʼutuʼu ʼo ia ʼaē neʼe ina fai tana māmio kovi pea mo te tupuʼaga ʼo tana fai ia te aga kovi ʼaia.

Ko he aga heʼemaʼa mamafa, ʼe mole faka ʼuhiga pe ki he ʼu agahala ʼi te faʼahi ʼo te ʼu felāveʼi fakasino. Ohage la, ko he tūpulaga ʼe kei ako neʼe lagi suluka ʼi he kiʼi temi nounou pea ina fakahā leva ki tana ʼu mātuʼa, ʼo ina fakatotonu ai ke mole ina toe fai. ʼE ko he aga heʼemaʼa ia, kae neʼe mole kovi ʼosi ia ʼo liliu ai ko he aga heʼemaʼa mamafa peʼe ina “fai ʼaki he holi fakavale ia te ʼu . . . aga heʼe maʼa.” Ko he tokoni fakalaumālie ʼa he tagata ʼāfea e tahi peʼe lua pea mo te tokoni ʼo tana ʼu mātuʼa ʼe lagi feʼauga pe anai ki te tūpulaga. Kae kapau ʼe haga hoko atu te suluka ʼa te tūpulaga, ʼe ina ʼulihi ai tona sino ʼaki tona loto faʼitaliha, pea ʼe fakatūʼā anai e te komite faifakamāu he neʼe ina fai he aga heʼemaʼa mamafa. (2 Kolonito 7:1) Kapau ʼe mole fakahemala te tūpulaga, pea ʼe fakamavae anai ʼi te kokelekasio.

Ko ʼihi Kilisitiano neʼe nātou sioʼi he ʼu pāki ʼe fakahā ai te ʼu felāveʼi fakasino. ʼE fehiʼa te ʼAtua ki te faʼahi ʼaia, pea ʼe lagi punamaʼuli anai te kau tagata ʼāfea ʼi tanatou ʼiloʼi ʼaē neʼe fai te faʼahi ʼaia e he tēhina peʼe ko he tuagaʼane. Kae ʼe mole fakamaʼua anai ke ʼi ai tuʼumaʼu he komite faifakamāu ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia. Ohage pe ko he tēhina neʼe kua tuʼa lahi tana sioʼi ʼo he ʼu pāki ʼe fakahāhā ai he ʼu felāveʼi fakasino ʼe fai ʼaki he ʼu aga fakalialia. ʼE ufiufi anai ʼi te meʼa ʼaē neʼe ina fai, ʼo ina fakahā ki he tagata ʼāfea, pea mo ina fakatotonu ke mole ina toe fai te agahala ʼaia. ʼE lagi sio anai e te tagata ʼāfea ko te aga ʼaia ʼa te tēhina neʼe mole ina “fai ʼaki he holi fakavale ia te ʼu . . . aga heʼemaʼa.” Pea neʼe mole fiatuʼu ia, ʼaē ʼe ko he agaaga ʼo te māmio kovi. Logola ʼe mole ʼaoga anai ke vakaʼi te faʼahi ʼaia e he komitefaifakamāu, kae ʼe tonu anai ke tokoniʼi ʼaki te Tohi-Tapu ia ia ʼaē neʼe ina fai te taʼi aga heʼemaʼa ʼaia pea mo tokoni te kau tagata ʼāfea ki ai.

Kae kapau la ko he Kilisitiano neʼe ina sioʼi fakafufu ʼi he temi loaloaga ia he ʼu pāki ʼe fakahā ai he ʼu felāveʼi fakasino ʼe fakalialia ʼaupito, pea mo ina faigaʼi ke ina fufū te agahala ʼaia. Ko te ʼu pāki ʼaia peʼe ko te ʼu ʼata ʼaia ʼe lagi fakahā ai te fakaʼalikiʼi ʼo he fafine e he ʼu tagata e tokolahi, peʼe ko te fakamamahiʼi ʼo he tahi, peʼe ko te gaohi koviʼi ʼo te hahaʼi fafine, peʼe ko te felāveʼi fakasino ʼa he ʼu kiʼi tamaliki. ʼI te ʼiloʼi leva ʼe ʼihi ia tana aga ʼaia, neʼe ufiufi ʼaupito ai. Neʼe mole fiatuʼu ia, kae ʼe feala ke kumi e te kau tagata ʼāfea pe neʼe ina ‘fai ʼaki tona loto kātoa’ ia te aga ʼuli ʼaia pea mo ina ‘fai ʼaki te holi fakavale ia te ʼu aga heʼemaʼa,’ heʼe ko he aga heʼemaʼa mamafa. ʼE feala ke vakaʼi e te komite fakamāu ʼuhi ko te toe aga heʼemaʼa ʼaia. ʼE feala ke fakamavae ia ia ʼaē neʼe agahala mo kapau ʼe mole fakahemala ʼo mulimuli ki te finegalo ʼo te ʼAtua pea mo fakatotonu ke mole ina toe sioʼi he ʼu pāki peʼe ko he ʼu ʼata ʼe fakahā ai he ʼu felāveʼi fakasino. Kapau neʼe ina fakaafe ʼihi ki tona ʼapi ke nātou sioʼi he ʼu meʼa feiā​—ʼo ina fakaloto mālohiʼi ia te faʼahi ʼaia​—ʼe ko he fakahā lelei ʼaia ʼo tana fiatuʼu, ʼaē ʼe ko he agaaga ʼo te māmio kovi.

Ko te kupu “māmio kovi” ʼi te Tohi-Tapu, ʼe faka ʼuhiga tuʼumaʼu ki he agahala mamafa, pea ʼi te agamāhani ʼe faka ʼuhiga ki te ʼu felāveʼi fakasino. Ka faiga ia te kau tagata ʼāfea ke nātou ʼiloʼi te māmio kovi ʼaē neʼe fai e he tahi, ʼe tonu ke nātou vakavakaʼi pe neʼe ina fai ʼaki he fiatuʼu, mo fai fakavalevale, ʼi hona ʼaluʼaga fakalialia ʼaupito, pe neʼe mole ufiufi, pea mo nātou ʼiloʼi te aga ʼaē ʼe fakalialia ki te hahaʼi. ʼI te tahi age faʼahi, neʼe fai e he tahi te ʼu agahala mamafa ki te lao ʼa Sehova kae neʼe mole lagi ina fai ʼaki he fiatuʼu pea mo fai ʼaki te “holi fakavale.” ʼE tonu ke fakatokatoka te ʼu faʼahi ʼaia heʼe ko he toe aga heʼemaʼa mamafa.

Ko he toe maʼua te ʼiloʼi ʼaē pe neʼe fai e he tahi he aga heʼemaʼa mamafa pe neʼe māmio kovi, heʼe fakalogo kiai tona maʼuli. Ko nātou ʼaē ka natou fakamāuʼi te ʼu faʼahi ʼaia ʼe tonu ke nātou faikole, ʼo kole ki te ʼAtua tona laumālie maʼoniʼoni, te fakasiosio tonu, pea mo te mahino. ʼE tonu ke taupau e te kau tagata ʼāfea te maʼa ʼo te kokelekasio pea mo fakatafito tanatou ʼu manatu ki te Folafola ʼa te ʼAtua pea mo te takitaki ʼa “te tagata kaugana agatonu mo poto.” (Mateo 18:18; 24:​45, MN ) Pea ʼi te ʼu ʼaho agakovi ʼaenī, ʼo laka age ʼi te temi muʼa, ʼe tonu ke manatuʼi e te kau tagata ʼāfea te ʼu palalau ʼaenī: “Koutou sisio ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe koutou fai, heʼe mole koutou fakamāu maʼa te tagata, kae maʼa Sehova.”​—2 Fakamatala 19:6.

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae