Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • bh kap. 6 p. 57-65
  • ʼE ʼIfea Koa Te Kau Mate?

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • ʼE ʼIfea Koa Te Kau Mate?
  • Koteā ʼAē ʼe Akoʼi Moʼoni Mai ʼi Te Tohi-Tapu?
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • KOTEĀ ʼAĒ ʼE HOKO MOʼONI MOKĀ KITA MATE?
  • KOTEĀ ʼAĒ NEʼE ʼUI E SESU ʼO ʼUHIGA MO TE MATE?
  • HE KOʼE KOA ʼE MAMATE TE HAHAʼI?
  • ʼE KO HE MEʼA LELEI HATATOU ʼILOʼI TE MOʼONI ʼO ʼUHIGA MO TE MATE
  • ʼE Tou Olo Kifea Moka Tou Mamate?
    Kotea ʼAe ʼe Akoʼi Mai ʼi Te Tohi-Tapu?
  • Lua Fehuʼi: Koteā ʼAē Kā Hoko Mokā ʼe Au Mate?
    Te Tule Leʼo—2012
  • He Koʼe ʼe Tou Matutuʼa Mo Mamate?
    Ko Te Tule Leʼo ʼe Ina Kalagaʼi Te Puleʼaga ʼo Sehova (Tufa)—2019
  • Neʼe Nā Fakalogo Kiā Satana—Koteā Tona Fua?
    Tou Fakalogo Ki Te ’Atua Pea Ke Tou Mā’u’uli ’o He’egata
Hoko Atu
Koteā ʼAē ʼe Akoʼi Moʼoni Mai ʼi Te Tohi-Tapu?
bh kap. 6 p. 57-65

KAPITE ONO

ʼE ʼIfea Koa Te Kau Mate?

  • ʼE hoko atu koa totatou maʼuli ʼi tatatou ʼosi mate?

  • He koʼe koa ʼe tou mamate?

  • He koʼe ʼe ko he meʼa fakaloto fīmālie hatatou ʼiloʼi te moʼoni ʼo ʼuhiga mo te mate?

1-3. Koteā te ʼu fehuʼi ʼaē ʼe lagaʼi e te hahaʼi ʼo ʼuhiga mo te mate, pea koteā te ʼu tali ʼa te ʼu lotu kehekehe ki te ʼu fehuʼi ʼaia?

KO TE ʼu fehuʼi ʼaia kua fakakaukauʼi e te hahaʼi talu mai ni taʼu e afe mo afe. ʼE maʼuhiga te ʼu fehuʼi ʼaia. Ko te tali ki te ʼu fehuʼi ʼaia ʼe maʼuhiga kiā tatou takitokotahi.

2 ʼI te kapite neʼe hoki ʼosi atu, neʼe tou vakaʼi ai ko te totogi ʼaē neʼe foaki e Sesu Kilisito, neʼe ina faka fealagia ia te maʼuli heʼegata. Neʼe tou toe ako foki ko te Tohi-Tapu ʼe ina fakakikite he temi ‛ʼe pulihi ai anai te mate.’ (Apokalipesi 21:4) Kae ʼi te temi nei ʼe tou mamate fuli. Neʼe ʼui fēnei e te Hau poto ko Salomone: “Ko te kau maʼuli ʼe nātou ʼiloʼi ʼe nātou mamate anai.” (Tagata Tānaki 9:5) Koia ʼaē ʼe tou faiga ai ke tou fakatologa totatou maʼuli. Kae ʼe tou fia ʼiloʼi peʼe hoko atu koa totatou maʼuli ʼi tatatou ʼosi mate?

3 ʼE tou lotomamahi mokā mamate he ʼu hahaʼi ʼe tou ʼoʼofa ai. Pea ʼe lagi tou fia ʼiloʼi peʼe: ‘Koteā koa ʼaē kua hoko kiā nātou? ʼE nātou maʼuli mamahi koa? ʼE nātou puipui koa tatou? ʼE tou lava tokoni koa kiā nātou? ʼE tou toe sisio anai koa kiā nātou?’ Ko te ʼu lotu ʼo te malamanei ʼe nātou fai te ʼu tali kehekehe ki te ʼu fehuʼi ʼaia. Ko ʼihi lotu ʼe nātou ʼui, kapau neʼe tou aga lelei, pea ʼe tou ʼolo anai ki selo, kae kapau neʼe tou agakovi, pea ʼe tutu anai tatou ʼi ifeli. Ko ʼihi lotu ʼe nātou ʼui, ka mamate te hahaʼi pea ʼe nātou ʼolo ki te mālama ʼo te ʼu laumālie, ke nātou māʼuʼuli tahi ai mo tonatou ʼu tupuʼaga. Pea ko ʼihi lotu leva, ʼe nātou ʼui ko te kau mate ʼe nātou ʼolo ki te tahi mālama ʼi te lalo kele ke fakamāuʼi ai nātou, ʼosi ʼaia pea ʼe nātou toe tutupu ʼi te tahi ʼu sino.

4. Koteā te manatu tāfito ʼaē ʼe maʼu e te ʼu tuʼuga lotu ʼo ʼuhiga mo te mate?

4 ʼI te ʼu akonaki faka lotu fuli ʼaia, ʼe maʼu ai te manatu tāfito ʼaenī: ʼE ʼi ai te tahi koga iā tatou ʼe hoko atu tona maʼuli ʼi te ʼosi mate ʼo totatou sino. Ko te ʼu teitei lotu fuli, ʼo te temi muʼa pea mo te temi nei, ʼe nātou ʼui, ʼi he faʼahiga ʼaluʼaga ʼe tou māʼuʼuli ʼo heʼegata, pea ʼe tou lava sisio, mo logo pea mo fakakaukau. Kae ʼe lava hoko feafeaʼi ia te faʼahi ʼaia? Heʼe ko totatou ʼu logoʼaga sino pea mo tatatou ʼu fakakaukau, ʼe fakalogo ki te ʼu gāue ʼo totatou ʼuto, pea ka tou mamate, pea ʼe mate ai mo totatou ʼuto. Ko tatatou ʼu suvenia, mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou logoʼi ʼi totatou loto, pea mo totatou ʼu logoʼaga sino, ʼe mole hoko atu tonatou maʼuli ʼi te mate ʼo te ʼuto, ohage ko he misitelio.

KOTEĀ ʼAĒ ʼE HOKO MOʼONI MOKĀ KITA MATE?

5, 6. Koteā ʼaē ʼe tou ako ʼi te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te ʼaluʼaga ʼo te kau mate?

5 Ko te meʼa ʼaē ʼe hoko mokā kita mate, ʼe mole ko he misitelio kiā Sehova, te Tupuʼaga ʼo te ʼuto. ʼE ina ʼiloʼi te moʼoni, pea ʼi tana Folafola ia te Tohi-Tapu, ʼe ina fakamahino mai ai te ʼaluʼaga ʼo te kau mate. Koʼeni te fakamahino lelei ʼaē ʼe tuku mai ʼi te Tohi-Tapu: Ka mate he tahi, pea ʼe gata ai tona maʼuli. Ko te mate ʼe kehe ia mo te maʼuli, heʼe ko te kau mate ʼe mole nātou sisio ki he meʼa, ʼe mole nātou logo ki he meʼa, pea ʼe mole nātou fakakaukauʼi he meʼa. ʼE mole ʼi ai he kiʼi koga e tahi iā tatou ʼe hoko atu tona maʼuli mokā mate te sino. ʼE mole ʼi ai hotatou nefesi peʼe ko hotatou laumālie tuputupua.a

A candle with the flame put out

Ka mate te uloʼi afi ʼo te foʼi sela, pea ʼe ʼalu kifea?

6 Neʼe mahino kiā Salomone ko te kau māʼuʼuli ʼe nātou mamate anai, koia neʼe ina tohi fēnei ai: “Ko te kau mate ʼe mole kei nātou ʼiloʼi he meʼa.” Pea neʼe ina hoko atu ia te manatu moʼoni ʼaia, ʼo ina ʼui ko te kau mate ʼe mole feala ke nātou ʼoʼofa, ke nātou fēhihiʼa, pea “ ʼe mole he gāue, he fakatuʼutuʼu, he ʼatamai mālama, pea mo he poto ʼi [te faitoka].” (Tagata Tānaki 9:​5, 6, 10) ʼE toe maʼu te manatu ʼaia ʼi te Pesalemo 146:​4, ʼaē ʼe ʼui ai ka mate he tagata, pea “ ʼe mate ai tana ʼu fakakaukau.” ʼE tou mamate fuli, pea ʼe mole hoko atu totatou maʼuli mokā mate totatou sino. ʼE hage totatou maʼuli ko te ʼuloʼi afi ʼo te foʼi sela. Ka matehi te ʼuloʼi afi, ʼe mole ʼalu ia ki he tahi potu, kae ʼe mate pe ia.

KOTEĀ ʼAĒ NEʼE ʼUI E SESU ʼO ʼUHIGA MO TE MATE?

7. Neʼe fakatatau e Sesu ia te mate kiteā?

7 Neʼe fakahā mai e Sesu Kilisito te ʼaluʼaga ʼo te kau mate. Neʼe ina fakahā mai ia te faʼahi ʼaia ʼo ʼuhiga mo Lasalo, ko te tagata neʼe nā feʼiloʼiʼaki lelei pea neʼe kua mate. Neʼe tala fēnei age e Sesu ki ʼana tisipulo: “E moe totatou kaumea ko Lasalo.” ʼI te manatu ʼa te kau tisipulo, neʼe lagi fia ʼui e Sesu ko Lasalo ʼe moe, pea ʼe mālōlō anai mai tana mahaki. Kae neʼe nātou faihala, he neʼe fakamahino age e Sesu: “Kua mate [ia] Lasalo.” (Soane 11:​11-14) ʼE koutou fakatokagaʼi, neʼe fakatatau e Sesu ia te mate ki te mālōlō pea mo te moe. Neʼe mole ʼalu ia Lasalo ki selo peʼe tutu ʼi ifeli. Neʼe mole nofo mo te kau ʼaselo peʼe nofo mo tona ʼu tupuʼaga. Neʼe mole toe tupu ia Lasalo ʼi he tahi sino. Neʼe kua mate ia, pea neʼe moe mate. ʼE ʼi ai mo te tahi ʼu vaega ʼe nātou fakatatau te mate ki he moe. Ohage la ko te temi ʼaē neʼe tuki makaʼi ai ia Setefano ʼo kaku ai mo tana mate, ʼe ʼui ʼi te Tohi-Tapu “nee malolo ifo ai.” (Gaue 7:60) ʼO feiā mo te ʼapositolo ko Paulo, neʼe ina tohi fēnei ʼo ʼuhiga mo ʼihi Kilisitiano ʼo tona temi, “kua nātou momoe” ʼi te mate.​—1 Kolonito 15:​6, MN.

A husband and wife sitting in a garden, looking at a flower

Neʼe fakatupu e Sehova ia te tagata ke maʼuli ʼo heʼegata ʼi te kele

8. ʼE tou ʼiloʼi feafeaʼi neʼe mole ko he fakatuʼutuʼu ʼa te ʼAtua ke mamate te hahaʼi?

8 Neʼe fakatuʼutuʼu koa e te ʼAtua ʼi te kamata ke mamate te hahaʼi? Kailoa. Neʼe fakatupu e Sehova ia te tagata ke maʼuli ʼo heʼegata ʼi te kele. Ohage ko te faʼahi ʼaē neʼe tou vakaʼi ʼi te kamata ʼo te tohi, neʼe fakatupu e te ʼAtua te ʼuluaki taumatuʼa ʼi te palatiso taulekaleka. Neʼe ina tapuakinaʼi ia nāua, ʼo ina tuku age te maʼuli haohaoa. Neʼe loto e Sehova ke nā māʼuʼuli fiafia. Ko he ʼu mātuʼa ʼofa, ʼe nā loto koa ke hoko ki tanā fānau te ʼu mamahi ʼo te vaivai matuʼa, pea mo te mate? Kailoa ia ! ʼO toe feiā aipe, ko Sehova neʼe ʼofa ki tana fānau pea neʼe loto ia ke nā māʼuʼuli fiafia ʼo heʼegata ʼi te kele. ʼE ʼui fēnei ʼi te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te tagata: “[Ko Sehova] neʼe ina ʼai ki tonatou loto, te ʼu temi ʼaē ʼe mole ʼiloʼi hona gataʼaga.” (Tagata Tānaki 3:11) Neʼe fakatupu tatou e te ʼAtua ʼaki te holi ʼaē ke tou māʼuʼuli ʼo heʼegata, pea neʼe ina fai he ʼu fakatuʼutuʼu ke hoko tatatou holi ʼaia.

HE KOʼE KOA ʼE MAMATE TE HAHAʼI?

9. Koteā te fakatuʼakoi ʼaē neʼe tuku age e Sehova kiā Atama, pea he koʼe koa neʼe mole faigataʼa ia te mulimuli ki te fakatotonu ʼaia?

9 Kae he koʼe koa ʼe mamate te hahaʼi? Moʼo tali kiai, ʼe tonu ke tou vakaʼi te meʼa ʼaē neʼe hoko, ʼi te temi ʼaē neʼe māʼuʼuli ai ʼi te kele, te tagata pea mo te fafine pe e tahi. ʼE fakamahino fēnei ʼi te Tohi-Tapu: “Ko Sehova ʼAtua neʼe ina fakahomo ake ʼi te kele te ʼu fuʼu ʼakau fuape neʼe matalelei ki te sio pea mo lelei ki te kai.” (Senesi 2:9) Kae neʼe ʼi ai te fakatuʼakoi. Neʼe fakatotonu fēnei e Sehova kiā Atama: “Ko te ʼu fuʼu ʼakau fuli ʼo te ʼōloto ʼe feala anai hau kai ki ai ʼo aʼu ki tau mākona. Kae ko te fuʼu ʼakau ʼo te mālama ki te meʼa ʼaē ʼe lelei pea mo te meʼa ʼaē ʼe kovi, ʼe mole tonu anai ke ke kai kiai, heʼe ko te ʼaho ʼaē ka ke kai anai kiai, ʼe ke mate moʼoni anai.” (Senesi 2:​16, 17) Neʼe mole faigataʼa hanā fakalogo ki te fakatotonu ʼaia. Neʼe lahi te tahi ʼu fuʼu ʼakau neʼe lava kakai kiai ia Atama mo Eva. Kae ʼi te lakaga ʼaia, neʼe ko he fealagia makehe kiā nāua ke nā fakahā ai tanā loto fakafetaʼi ki te ʼAtua ʼaē neʼe ina foaki age ia meʼa fuli kiā nāua, ʼo kau ai mo te maʼuli haohaoa. Tahi ʼaē meʼa, ʼaki tanā fakalogo ʼe nā fakahā ai anai ʼe nā fakalogo ki te pule ʼo tanā Tāmai ʼaē ʼi selo, pea ʼe nā fia mulimuli ki tana takitaki ʼofa.

10, 11. (a) Koteā te talagataʼa ʼaē neʼe fai e te ʼuluaki taumatuʼa? (b) He koʼe neʼe kovi ʼaupito te talagataʼa ʼa Atama mo Eva?

10 Kae neʼe filifili e te ʼuluaki taumatuʼa ke nā talagataʼa kiā Sehova. Neʼe fakaʼaogaʼi e Satana te gata moʼo palalau kiā Eva, ʼo ina ʼui fēnei: “ ʼE moʼoni koa la, neʼe ʼui atu e te ʼAtua ke ʼaua naʼa koulua kai ki te fuʼu ʼakau fuli pe ʼo te ʼōloto?” Neʼe tali fēnei age e Eva: “Ki te fua ʼo te ʼu fuʼu ʼakau ʼo te ʼōloto ʼe gafua ke ma kai. Kae ʼo ʼuhiga mo te fua ʼo te fuʼu ʼakau ʼaē ʼi te lotomālie ʼo te ʼōloto, neʼe ʼui mai e te ʼAtua: ‛ʼE mole tonu anai ke koulua kai kiai, kailoa, ʼe mole tonu anai ke koulua fāfā kiai, ke ʼaua naʼa koulua mamate.’ ”​—Senesi 3:​1-3.

11 Kae neʼe ʼui fēnei e Satana: “ ʼE mole koulua mamate anai. Heʼe ʼiloʼi e te ʼAtua, ko te ʼaho pe ʼaē ʼe koulua kai anai kiai, ʼe ava anai tokolua ʼu mata pea ʼe koulua hage anai ko te ʼAtua, ʼo ʼiloʼi te meʼa ʼaē ʼe lelei pea mo te meʼa ʼaē ʼe kovi.” (Senesi 3:​4, 5) Neʼe loto e Satana ke faka tui ia Eva ʼe fua lelei anai kiā ia tana kai te fuaʼi ʼakau ʼaē neʼe tapuʼi. ʼI tana manatu, ʼe feala kiā Eva ke ina filifili te meʼa ʼaē ʼe lelei pea mo te meʼa ʼaē ʼe kovi, pea mo fai te meʼa ʼaē neʼe loto kiai. Neʼe toe tukugakoviʼi foki e Satana ia Sehova, ʼo ina ʼui neʼe loi ʼo ʼuhiga mo te ʼu fua kovi ʼaē ka hoko kiā nāua mo kapau ʼe nā kai ki te fuaʼi ʼakau. Neʼe faka tui ia Eva kiā Satana, ʼo ina toli te fuaʼi ʼakau pea mo ina kai. Pea neʼe ina ʼavage ki tona ʼohoana, pea ʼe toe feiā mo ia neʼe ina kai te fuaʼi ʼakau ʼaia. Neʼe mole pulipuli kiā nāua te aga ʼaē neʼe nā fai. Neʼe nā ʼiloʼi lelei pe neʼe nā fai te meʼa ʼaē neʼe fakatotonu age e te ʼAtua ke mole nā fai. ʼI tanā kai te fuaʼi ʼakau, neʼe nā talagataʼa ʼaki he loto faʼitaliha ki he fakatotonu neʼe mahino gafua pea neʼe mole faigataʼa fau. Neʼe nā fakahā ai tanā mole fakaʼapaʼapa ki tanā Tāmai ʼaē ʼe ʼi selo pea mo tonā pule. Neʼe mole feala ke fakamolemole age tonā Tupuʼaga ʼofa ki tanā aga heʼe fakaʼapaʼapa ʼaia!

12. Koteā te fakatā ʼe feala ke tou fakaʼaogaʼi moʼo mahino ki te meʼa ʼaē neʼe logoʼi e Sehova ʼi tona loto, ʼi te talagataʼa ʼa Atama mo Eva kiā te ia?

12 Koʼeni tona fakatā: ʼE feafeaʼi anai kiā koutou, mo kapau ko hakotou tama peʼe ko hakotou taʼahine neʼe koutou taupau pea mo tokaga ki ai, ʼe talagataʼa kiā koutou, ʼo ina fai he aga ʼe hā ai tana mole fakaʼapaʼapa pea mo tana mole ʼofa ʼaē kiā koutou? ʼE mamahi ʼaupito anai tokotou loto. Kae ʼe feafeaʼi age la te lotomamahi ʼa Sehova ʼi te mole kei fakalogo ʼa Atama mo Eva kiā te ia!

Adam at the time of creation, coming out of the dust

Neʼe fakatupu ia Atama ʼaki te efu, pea neʼe toe liliu pe ki te efu

13. Koteā ʼaē neʼe ʼui e Sehova ʼe hoko anai kiā Atama mokā mate, pea koteā tona faka ʼuhiga?

13 ʼUhi ko te talagataʼa ʼaē ʼa Atama mo Eva, neʼe mole kei tonu kiā Sehova ke ina tuku ia nāua ke nā māʼuʼuli ʼo heʼegata. Koia neʼe nā mamate ohage pe ko tana tala age kiā nāua. Neʼe mole toe hoko atu te maʼuli ʼo Atama mo Eva ʼi he potu fakalaumālie. ʼE tou ʼiloʼi ia te faʼahi ʼaia, ʼuhi ko te faʼahi ʼaē neʼe ʼui age e Sehova kiā Atama, ʼi tana ʼosi palalau age ki ai ʼo ʼuhiga mo tana talagataʼa. Neʼe ʼui fēnei e te ʼAtua: “[ʼE ke] toe liliu anai ki te kele, he neʼe toʼo koe mai ai. Heʼe ke efu pea ʼe ke toe liliu anai ki te efu.” (Senesi 3:19) Neʼe fakatupu e te ʼAtua ia Atama mai te efu ʼo te kele. (Senesi 2:7) ʼI muʼa ʼo tana fakatupu ʼaia, neʼe mole he potu neʼe maʼuli ai ia Atama. Koia, ʼi te temi ʼaē neʼe ʼui ai e Sehova kiā Atama ʼe toe liliu anai ki te efu, neʼe Ina fia ʼui ko Atama ʼe toe liliu pe anai ki te pulinoa. ʼE mole kei maʼu anai he maʼuli iā Atama, ohage pe ko te efu ʼaē neʼe fakatupu mai ai.

14. He koʼe koa ʼe tou mamate?

14 Neʼe feala kiā Atama mo Eva ke nā māʼuʼuli ia ʼaho nei, kae neʼe nā mamate koteʼuhi neʼe nā filifili ke nā talagataʼa ki te ʼAtua pea nā agahala ai. ʼE tou mamate, heʼe ko Atama neʼe ina tuku holo ki tona hōloga fuli, tona ʼuhiga agahala pea mo te mate. (Loma 5:12) ʼE hage te agahala ʼaia ko he mahaki fakamataku neʼe tuku holo mai, pea ʼe mole feala ke hāo ai he tahi. Ko tona ikuʼaga ko te mate. Ko te mate ʼe ko he fili, kae mole ko he kaumeʼa. (1 Kolonito 15:26) Koia ʼe tou loto fakafetaʼi ʼaupito kiā Sehova, ʼi tana foaki mai te totogi moʼo hāofaki ʼo tatou mai te fili fakamataku ʼaia!

ʼE KO HE MEʼA LELEI HATATOU ʼILOʼI TE MOʼONI ʼO ʼUHIGA MO TE MATE

15. He koʼe ʼe ko he meʼa fakaloto fīmālie hatatou ʼiloʼi ia te moʼoni ʼo ʼuhiga mo te kau mate?

15 ʼE ko he meʼa fakaloto fīmālie te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou ako ʼi te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te ʼaluʼaga ʼo te kau mate. Ohage ko te meʼa ʼaē neʼe tou vakaʼi, ko te kau mate ʼe mole nātou maʼuli mamahi peʼe nātou lotomamahi. ʼE mole tonu ke tou mātataku iā nātou, heʼe mole feala ke nātou fai mai he ʼu meʼa kovi kiā tatou. ʼE mole ʼaoga kiā nātou tatatou tokoni, pea ʼe mole feala ke nātou tokoni mai kiā tatou. ʼE mole feala hatatou palalau kiā nātou, pea ʼe mole feala hanatou palalau mai kiā tatou. Tokolahi te kau takitaki lotu ʼe nātou loi, ʼo nātou ʼui ʼe feala hanatou tokoni ki te kau mate, pea ko te hahaʼi ʼaē ʼe nātou tui ki te kau takitaki lotu ʼaia ʼe nātou foaki falā kiā nātou. Kae ʼi tatatou ʼiloʼi ia te moʼoni, ʼe tou hāofaki ia tatou mai te ʼu loi ʼo te kau takitaki lotu ʼaia.

16. Ko te ʼu manatu ʼa ʼai ʼaē ʼe mulimuli kiai te ʼu faiakonaki ʼo te ʼatu ʼu lotu, pea ko te manatu fea?

16 ʼE ʼalutahi koa te ʼu manatu ʼo takotou lotu mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe tuʼu ʼi te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te kau mate? ʼE lahi te ʼu lotu ʼe mole nātou akoʼi ia te faʼahi ʼaia. Koteā tona tupuʼaga? Koteʼuhi ko tanatou ʼu faiakonaki ʼe mulimuli ki te ʼu manatu ʼa Satana. ʼE ina fakaʼaogaʼi te lotu hala moʼo kākāʼi te hahaʼi ke nātou faka tui ki te manatu ʼaē, ka mate tonatou sino, ʼe hoko atu tonatou maʼuli ʼi he potu fakalaumālie. ʼE ko he loi ʼaia neʼe fakatahiʼi e Satana mo te tahi ʼu loi moʼo fakamamaʼo ia te hahaʼi mai ia Sehova ʼAtua. ʼO feafeaʼi?

17. He koʼe ko te akonaki ʼo ʼuhiga mo te ʼu mamahi heʼegata ʼe ko he meʼa fakaufiufi ki te ʼAtua?

17 Ohage ko te faʼahi ʼaē neʼe tou vakaʼi ki muʼa atu, ko ʼihi lotu ʼe nātou akoʼi ki te hahaʼi, kapau neʼe agakovi he tahi ʼi tona maʼuli pea ʼi tana mate ʼe ʼalu anai ʼo maʼuli mamahi ʼo heʼegata ʼi ifeli. Ko te akonaki ʼaia ʼe ko he meʼa fakaufiufi ki te ʼAtua. Ko Sehova ʼe ko he ʼAtua ʼofa pea ʼe mole feala anai ʼi he temi ke ina fakamamahiʼi feiā ia te hahaʼi. (1 Soane 4:8) Koteā takotou manatu mo kapau ko he tagata ʼe ina tutu ʼi te afi te ʼu nima ʼo hana tamasiʼi moʼo tauteaʼi tana talagataʼa? ʼE koutou fakaʼapaʼapa anai koa ki te taʼi tagata ʼaia? ʼE koutou fia feʼiloʼiʼaki koa mo te taʼi tagata ʼaia? Kailoa! ʼE mahino ia ʼe koutou ʼui anai ʼe ko he tagata agakovi ʼaupito. Koia, ʼe loto e Satana ke tou tui ko Sehova ʼe ina fakamamahiʼi ia te hahaʼi ʼi he afi heʼegata​—lotolotoga ni ʼu lauʼi miliale taʼu!

18. Koteā te loi faka lotu ʼaē ʼe fakatafito kiai te tauhi ki te kau mate?

18 ʼE toe fakaʼaogaʼi foki e Satana ʼihi lotu moʼo akoʼi ki te hahaʼi, ʼi tanatou ʼosi mate, ʼe nātou liliu ko he ʼu laumālie ʼe tonu ke fakaʼapaʼapaʼi pea mo faka maʼuhigaʼi e te kau maʼuli. ʼI te akonaki ʼaia, ʼe ʼui ai ko te ʼu laumālie ʼo te kau mate ʼe feala hanatou liliu ko he ʼu kaumeʼa ʼe mālolohi peʼe ko he ʼu fili fakamataku. Ko te tokolahi ʼe nātou faka tui ki te loi ʼaia. ʼE nātou mātataku ʼi te kau mate pea ʼe nātou fakaʼapaʼapa pea mo tauhi kiā nātou. Kae ʼe akoʼi mai ʼi te Tohi-Tapu, ko te kau mate ʼe nātou momoe, pea ko te tokotahi pe ʼaē ʼe tonu ke tou tauhi ki ai, ko te ʼAtua moʼoni, ia Sehova, totatou Tupuʼaga pea mo Maʼuliʼaga.​—Apokalipesi 4:11.

19. ʼI takotou ako ia te moʼoni ʼo ʼuhiga mo te kau mate, koteā te tahi moʼoni faka Tohi-Tapu ʼaē kua koutou mahino kiai?

19 Ko takotou ʼiloʼi ia te moʼoni ʼo ʼuhiga mo te kau mate, ʼe ko he puipui ʼaia kiā koutou ke mole kākāʼi koutou ʼaki te ʼu loi faka lotu. Tahi ʼaē meʼa, ʼaki te moʼoni ʼaia, ʼe koutou mahino ai ki te tahi ʼu akonaki ʼa te Tohi-Tapu. Ohage la, ʼi takotou ʼiloʼi ʼaē ko te hahaʼi ʼe mole nātou ʼolo ki he potu fakalaumālie mokā nātou mamate, kua toe mahino lelei age kiā koutou ia te maʼuli heʼegata ʼi he palatiso kelekele.

20. Ko te fehuʼi fea ʼaē ka tou vakaʼi ʼi te kapite ʼaē ka hoa mai?

20 Kua fualoa ki muʼa atu, neʼe lagaʼi te fehuʼi ʼaenī e te tagata faitotonu ko Sopo: “Kapau ʼe mate he tagata mālohi, ʼe feala koa ke toe maʼuli ake?” (Sopo 14:14) Ko he tahi kua mate, ʼe feala koa ke toe fakamaʼuli ake? Ohage ko te meʼa ʼaē ka tou vakaʼi ʼi te kapite ka hoa mai, ko te meʼa ʼaē ʼe akoʼi mai ʼi te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia, ʼe fakaloto fīmālie ʼaupito.

a ʼI Te Tahi ʼu Fakamahino, ʼi te pasina 208 ki te pasina 211, ʼe ʼi ai te ʼu fakamahino ʼo ʼuhiga mo te kupu “nefesi” pea mo te kupu “laumālie.”

TE ʼU MEʼA ʼAĒ ʼE AKOʼI MAI ʼI TE TOHI-TAPU

  • Ko te kau mate ʼe mole nātou sisio ki he meʼa, ʼe mole nātou logo ki he meʼa, pea ʼe mole nātou fakakaukauʼi he meʼa.​—Tagata Tānaki 9:5.

  • Ko te kau mate ʼe nātou mālōlō; ʼe mole nātou maʼuli mamahi.​—Soane 11:11.

  • ʼE tou mamate ʼuhi ko te agahala ʼaē neʼe tou maʼu mai ia Atama.​—Loma 5:12.

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae