Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w13 15/2 p. 8-12
  • ʼE Tou Loto Fakafetaʼi Koa ʼo ʼUhiga Mo Totatou Tofiʼa Fakalaumalie?

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • ʼE Tou Loto Fakafetaʼi Koa ʼo ʼUhiga Mo Totatou Tofiʼa Fakalaumalie?
  • Te Tule Leʼo—2013
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • TE TEMI ʼAUNOFO ʼA TE KAU SUTEA
  • KO TE TAHITOLU ʼE MOLE KO HE AKONAKI FOʼOU
  • TE FAIFAKALAUʼAKAU
  • ʼE MAMAHI KOA IA TE KAU MATE ʼI HE TAHI AGE KOGA MEʼA?
  • ʼE ʼAOGA KIA TATOU IA “TE TOTOGI”
  • TOU HAGA TAUHI KIA SEHOVA
  • ʼUluaki Fahaʼi—Neʼe Akonakiʼi Koa e Sesu Pea Mo Tana Kau Tisipulo Te Tahitolu?
    Te Tule Leʼo—1992
Te Tule Leʼo—2013
w13 15/2 p. 8-12
[Paki ʼo te pāsina 8]

ʼE Tou Loto Fakafetaʼi Koa ʼo ʼUhiga Mo Totatou Tofiʼa Fakalaumalie?

“[Neʼe] tuku e te Atua ona mata ki te u puleaga, o ina filifili maia natou he hahai ke ina fua tona huafa.”—GAUE 15:14.

ʼE KOTOU TALI FEAFEAʼI ANAI?

  • Kotea ia te ʼu akonaki hala ʼae ʼe tui ki ai te hahaʼi? ʼE puipui feafeaʼi tatou mo kapau ʼe tou fakafisi ki te ʼu akonaki hala ʼaia?

  • Neʼe haofaki feafeaʼi tatou mai te agahala pea mo te mate?

  • Kotea takotou manatu ʼo ʼuhiga mo te tonu ʼae ke takitaki tatou e Sehova? Kotea takotou manatu ʼo ʼuhiga mo takotou nonofo agatonu kia Sehova?

1, 2. (1) Kotea ia “te falela o Tavite”? Neʼe toe laga feafeaʼi? (2) Ko ai ia te hahaʼi ʼa Sehova ia ʼaho nei?

NEʼE ui fenei e Sakopo ʼi te fono ʼa te kolesi pule ʼi Selusalemi ʼi te taʼu 49 Hili ʼo Te Temi ʼo Sesu: “Kua fakamatala e Simone [Petelo] te uluaki tuku e te Atua ona mata ki te u puleaga, o ina filifili maia natou he hahai ke ina fua tona huafa. Pea e alu tahi te mea aena mo te u folafola a te kau polofeta, o hage ko tona tuu i te tohi: I te hili o te u mea aena, e au toe liliu mai anai, pea e au toe lagai anai te falela o Tavite nee holo, e au toe fakafoou anai te u mea nee maumau, pea e au toe fakatuu anai ia, o tupu ke kumi te Aliki e te toega o te u tagata, pea mo te u puleaga fuli e puaki ai toku huafa. E ui e te Aliki, ae e ina fai te u mea aena, pea nee ina fakaha natou talu mai fualoa.”—Gaue 15:13-18.

2 Ko “te fale” peʼe ko “te falela o Tavite” ʼe fakaʼuhiga ki te ʼu hau ʼae neʼe hifo mai te famili ʼo Tavite. Neʼe “higa” peʼe “holo” ia te falela ʼaia ʼi te temi ʼae neʼe fakahifo ai ia te hau fakamuli ʼo Suta ʼae ko Setesiasi. (Amo. 9:11) Kaʼe ʼe toe fakamahino mai e te lea fakapolofeta ʼaia ʼe “toe lagai” anai e te ʼAtua “te falela o Tavite.” Ko tona fakaʼuhiga ʼae ʼe toe tuʼu anai he tahi age hau, ia Sesu, mai te hologa ʼo Tavite. (Esk. 21:32; Gaue 2:29-36) Neʼe fakaha e Sakopo ʼe talanoa te lea fakapolofeta ʼaia ki te kau Sutea mo te kau Senitile ʼae ʼe fakanofo anai ke natou kauga hau mo Sesu ʼi selo. Ko te kau fakanofo ʼaia ʼe ko te “hahai” ʼae neʼe fakahigoaʼi ki te huafa ʼo Sehova. Pea ʼe tokoni age kia natou ia te tahi ʼu ovi ʼe toko lauʼi miliona ki tanatou fakamafola ia te moʼoni.—Soa. 10:16.

TE TEMI ʼAUNOFO ʼA TE KAU SUTEA

3, 4. Kotea ʼae neʼe tokoni ki te kau Sutea ʼi Papilone ke natou fakaovi kia Sehova?

3 ʼI te temi ʼae neʼe fakaʼaunofo ai te kau Sutea ʼi Papilone neʼe mahino ia neʼe kua holo ia “te falela o Tavite.” Neʼe tauhi ia te kau Papilone ki te ʼu ʼatua hala. Neʼe lava nonofo agatonu feafeaʼi ia te hahaʼi ʼa te ʼAtua lolotoga taʼu ʼe 70 ʼi Papilone? Koteʼuhi ʼae ʼe maʼu e te ʼu kaugana ʼa Sehova te tofiʼa makehe ʼe tokoni age kia natou ke natou nonofo agatonu. Koia ʼe toe feala ki te hahaʼi ʼa Sehova ʼi te temi nei ke natou nonofo agatonu tatau aipe peʼe natou maʼuʼuli ʼi te malama ʼa Satana.—1 Soa. 5:19.

4 ʼI te temi nei, ʼe kau ia te Tohi-Tapu katoa ki totatou tofiʼa. Neʼe mole maʼu e te kau Sutea ʼi Papilone ia te Tohi-Tapu katoa. Kaʼe neʼe natou iloʼi te Lao ʼa Moisese pea mo ʼana Folafola ʼe Hogofulu. Neʼe natou iloʼi ia te ʼu “hiva o Sione” pea mo he ʼu taʼaga lea. Pea neʼe natou iloʼi ia te ʼu fakamatala ʼo ʼuhiga mo natou ʼae neʼe nonofo agatonu kia Sehova ʼi te temi muʼa. Neʼe lotomamahi ia te kau Sutea he neʼe natou fia liliu ki tonatou fenua pea neʼe mole natou galoʼi ia Sehova. (Lau ia Pesalemo 137:1-6.) Neʼe tokoni age ia te ʼu aluʼaga fuli ʼaia ke natou fakaovi kia Sehova logo la te mafola ʼo te ʼu akonaki hala pea mo te tauhi hala ʼi Papilone.

KO TE TAHITOLU ʼE MOLE KO HE AKONAKI FOʼOU

5. Ko te ʼu tahitolu fea ʼae neʼe tui ki ai ia te kau Papilone pea mo te kau Esipito ʼo te temi muʼa?

5 ʼI te temi muʼa neʼe tauhi ia te hahaʼi ki he ʼu ʼatua ʼe tolu neʼe fakatahiʼi. Ohage la, neʼe fakatahiʼi e te kau Papilone ia Sin (te mahina), mo Shamash (te laʼa) pea mo Ishtar (te ʼatua fafine ʼo te ʼofa mo te tau) ʼo natou tauhi kia natou. Neʼe tauhi ia te kau Esipito ki te ʼu ʼatua ʼe tolu ʼo he famili, te tamai, mo te faʼe pea mo te foha. Logo la tona ui ko he tahitolu kaʼe neʼe mole fakaʼuhiga ʼe natou tatau. Neʼe ʼi ai te tahitolu ʼa te kau Esipito neʼe ko te ʼatua ko Osiris, mo te ʼatua fafine ko Isis, pea mo tanā tama ko Horus.

6. Kotea ia te Tahitolu? He ko ʼe ʼe mole tui ki ai ia te hahaʼi ʼa Sehova?

6 Ia ʼaho nei, ʼe akoʼi e te Keletiate ia te Tahitolu, ko te ʼAtua neʼe faʼufaʼu ʼaki ia te Tamai, mo te ʼAlo pea mo te laumalie maʼoniʼoni. Kaʼe ʼaki te akonaki ʼaia ʼe hage ʼe mole mafimafi ia Sehova ʼuhi ʼae ʼe mole ko he ʼAtua ʼe tahi. Neʼe puipui ia te hahaʼi ʼa Sehova mai te akonaki hala ʼaia. Neʼe tou ako “ko [Sehova], totatou Atua, ko te [Sehova] pe aia e tahi.” (Tet. 6:4) Neʼe toe fai e Sesu te ʼu palalau ʼaia pea ʼe tui ki ai ia te kau Kilisitiano moʼoni.—Mko. 12:29.

7. Kotea ʼae ʼe tonu ke tui ki ai he tahi ʼo ʼuhiga mo te ʼAtua ʼi muʼa ʼo tana papitema?

7 Neʼe ui e Sesu ki ʼana tisipulo ke natou “fai ni tisipulo i te u puleaga fuli, pea [mo] papitemai natou i te huafa o te Tamai, mo te Alo pea mo te Laumalie Maonioni.” (Mat. 28:19) Ko tona fakaʼuhiga ʼae ko he tahi ʼe loto ke papitema pea mo liliu ko he Kilisitiano moʼoni pea mo he Fakamoʼoni ʼa Sehova, ʼe tonu ke tui ko te Tamai ia Sehova ʼe pule kia Sesu, pea ko Sesu ko te ʼAlo ʼo te ʼAtua, ʼae neʼe hifo mai ki te kele ʼo foaki tona maʼuli. ʼE mole tonu anai ke tui ia ia ʼaia, ʼe kau ia te laumalie maʼoniʼoni ki te Tahitolu. Kaʼe ʼe ko te malohi gaue ʼo te ʼAtua. (Sen. 1:2, MN) Ko tatatou iloʼi ʼae ko te akonaki hala ʼo ʼuhiga mo te Tahitolu ʼe ina fakalainoaʼi te ʼAtua ʼe kau ia ki totatou tofiʼa makehe.

TE FAIFAKALAUʼAKAU

8. Kotea ʼae neʼe tui ki ai ia te kau Papilone ʼo ʼuhiga mo ʼonatou ʼatua pea mo te ʼu temonio?

8 Neʼe mole gata ʼaki pe te tui ʼa te kau Papilone ki ʼonatou ʼatua kaʼe neʼe natou toe tui ki te ʼu temonio pea mo te faifakalauʼakau. Ohage ko tona ui ʼi te tohi ʼae ʼe ina fakamahino ia te ʼu kupu Fakatohi-tapu, neʼe tui ia te kau Papilone neʼe feala ke fakatupu e te ʼu temonio ia he ʼu mahaki ʼi te hahaʼi. Neʼe tonu ke faikole ia te hahaʼi ki ʼonatou ʼatua pea mo kole age ke natou puipui natou mai te ʼu temonio.

9. (1) Neʼe ako feafeaʼi e te kau Sutea ia te ʼu akonaki hala ʼo ʼuhiga mo te kau temonio? (2) ʼE puipui feafeaʼi tatou mai te ʼu tuʼutamaki ʼo te faifakalauʼakau?

9 ʼI te temi ʼae neʼe natou nonofo ai ʼi Papilone, tokolahi te kau Sutea neʼe natou ako te ʼu akonaki hala. Ki muli age, tokolahi te kau Sutea neʼe natou tui ki te akonaki ʼa te kau Keleka ʼae ʼe ui ai ʼe ʼi ai ʼihi temonio ʼe natou agalelei. Kaʼe ʼe fakaha mai e te ʼAtua, ko te faifakalauʼakau pea mo te felogoi mo te kau temonio, ʼe fakatupu tuʼutamaki pea mo kovi. Ko tatatou iloʼi te ʼu faʼahi ʼaia, ʼe kau ki totatou tofiʼa makehe. (Esa. 47:1, 12-15) Kapau ʼe tou fakafisi ki te faifakalauʼakau ohage ko tona kole mai e Sehova, ʼe puipui anai tatou.—Lau ia Tetelonome 18:10-12; Kalate 5:20-21.

10. Kotea ia te Papilone Lahi? ʼE haʼu maifea ia te faʼahiga tauhi hala pea mo te ʼu akonaki hala?

10 ʼO toe feia aipe ʼi te temi nei, tokolahi ʼi te ʼu lotu hala, ʼe natou faifakalauʼakau, ohage pe ko te kau Papilone ʼo te temi muʼa. Ko te tupuʼaga la ʼaia, ʼe higoaʼi ʼi te Tohi-Tapu ia te ʼu lotu hala ko te Papilone Lahi. (Apk. 18:21-24) Pea ʼe tatau ia te ʼu lotu hala ʼaia mo ʼae ʼo te Papilone ʼafea koteʼuhi ʼe haʼu mai ai te ʼu akonaki hala pea mo te faʼahiga tauhi hala. Kua vave fakaʼauha ia te Papilone Lahi ʼuhi ko tana faifakalauʼakau, mo tana tauhi tamapua pea mo ʼihi atu ʼu agahala neʼe ina fai.—Lau ia Apokalipisi 18:1-5.

11. Kotea ia te ʼu fakatokaga ʼo ʼuhiga mo te faifakalauʼakau ʼe tou maʼu ʼi ʼatatou tohi Fakatohi-tapu?

11 ʼE “mole kei lava katakiʼi” e Sehova ia te faifakalauʼakau. (Isa. 1:13, MN) ʼI te ʼu taʼu 1800, tokolahi neʼe natou faifakalauʼakau. Ko te tupuʼaga la ʼaia ʼo te talanoa ʼo te nusipepa Te Tule Leʼo ʼo Sione ʼo te mahina ʼo Maio 1885 ki te faʼahi ʼaia. ʼE ui ʼi Te Tule Leʼo ʼaia, ʼe akoʼi e te ʼu lotu ʼafeā ʼe maʼuʼuli ia te kau mate ʼi te hili ʼo te mate pea ʼe fakatafito ia te ʼu fagana fuli ki te ui ʼae ʼe nonofo ia te kau mate ʼi te tahi age koga meʼa. ʼE toe ui ai, ʼe ui e te kau temonio ʼe fia felogoʼi ia te kau mate pea mo te kau maʼuʼuli pea ʼe feala ke fakaneke e te kau temonio ia te ʼu manatu pea mo te ʼu gaue ʼa te hahaʼi. Neʼe toe foaki e te kiʼi tohi ʼafeā Que disent les Écritures du spiritisme? ia he ʼu fakatokaga, ohage pe ko tona fai ʼi ʼatatou tohi Fakatohi-tapu ʼi te temi nei.

ʼE MAMAHI KOA IA TE KAU MATE ʼI HE TAHI AGE KOGA MEʼA?

12. Kotea ʼae neʼe fakamahino e Salomone ʼo ʼuhiga mo te kau mate?

12 Ko natou fuli “e natou iloi ia te mooni” ʼe natou iloʼi ʼe mole mamahi ia te kau mate. (2 Soa. 1) Neʼe fakamahino fenei e Salomone ʼo ʼuhiga mo natou ʼae ʼe nonofo ʼi te ʼu faitoka, te “nofoaga o te kau mate”: “Koteuhi e iloi e te kau mauli e natou mate anai; kae e mole iloi he mea e natou ae kua mate . . . Ko te u mea fuli ae e mau e tou nima ke fai, fai ia aki tou malohi; koteuhi e mole he gaue, pee ko he manatu, pee ko he iloilo, pee ko he poto, i te nofoaga o te kau mate ae e ke alu ki ai.”—Ekl. 9:5, 10.

13. Kotea te akonaki ʼae neʼe tali e te kau Sutea mai te lotu pea mo te aga ʼi fenua ʼa te kau Keleka?

13 Neʼe fakaha e Sehova ia te moʼoni ki te kau Sutea ʼo ʼuhiga mo te kau mate. Kaʼe ʼi te temi ʼae neʼe puleʼi ai e te kau takitaki Keleka ia te fenua ʼo Suta pea mo Silia, neʼe natou faiga ke tali e te hahaʼi ia te lotu pea mo te aga ʼi fenua ʼa te kau Keleka. Ko te tupuʼaga la ʼaia ʼo te kamata tui ʼa te kau Sutea ʼe ʼi ai te faʼahi fakapulipuli ʼe maʼuli ʼi te hili ʼo te mate. Neʼe natou tui ko te faʼahi fakapulipuli ʼaia ʼe folau ki he tahi age koga meʼa pea mo fakamamahiʼi ai. Neʼe mole gata pe ki te kau Keleka neʼe natou tui ʼe ʼi ai he koga meʼa fakapulipuli ʼe fakamamahiʼi ai te hahaʼi ʼae kua mamate. ʼE ui ʼi te tohi (The Religion of Babylonia and Assyria) ʼo ʼuhiga mo te lotu ʼi Papilone pea mo Asilia, neʼe tui ia te kau Papilone ki he tahi age koga meʼa ʼe maʼu ai he ʼu ʼatua malolohi pea mo he ʼu temonio ʼe natou fakamamahiʼi ai te hahaʼi. Koia ʼe mahino ia, neʼe tui ia te kau Papilone ʼe ʼi ai te faʼahi ʼe maʼuli ʼi te tagata ʼi te hili ʼo te mate.

14. Kotea ʼae neʼe iloʼi e Sopo pea mo Apalahamo ʼo ʼuhiga mo te mate pea mo te toe fakatuʼuake?

14 Logo la neʼe mole maʼu e Sopo ia te Tohi-Tapu, kaʼe neʼe ina iloʼi ia te moʼoni ʼo ʼuhiga mo he tahi moka mate. Neʼe ina iloʼi kapau ʼe mate, ʼe toe fakatuʼuake anai ia ia e tona ʼAtua ʼofa, ia Sehova. (Sopo 14:13-15) Neʼe toe tui ia Apalahamo ki te toe fakatuʼuake. (Lau ia Hepeleo 11:17-19.) Neʼe tokoni ia te laumalie ʼo te ʼAtua kia Sopo pea mo Apalahamo ke nā tui ki te toe fakatuʼuake. Neʼe tui ia te ʼu tagata ʼaia, ʼe mole maʼuʼuli ia te kau mate ʼi he tahi age koga meʼa. Kotea tona tupuʼaga? Heʼe mole he ʼuhiga ʼo te toe fakatuʼuake ʼo he tagata kei maʼuli. ʼE kau ia te ʼu moʼoni ʼaia ki totatou tofiʼa.

Neʼe Puipui Feafeaʼi Tatou Mai Te ʼu Akonaki Hala?

[Paki]

“Ke ke fakalogo, Iselaele! Ko [Sehova], totatou Atua, ko te [Sehova] pe aia e tahi.”—Tet. 6:4

[Paki]

“ ʼE mole kei au lava katakiʼi ia te fakaʼaogaʼi ʼo te ʼu meʼa fakamanamana.”—Isa. 1:13, MN

[Paki]

“Kae e mole iloi he mea e natou ae kua [mamate].”—Ekl. 9:5, 10

ʼE ʼAOGA KIA TATOU IA “TE TOTOGI”

15, 16. Neʼe haofaki feafeaʼi tatou mai te agahala pea mo te mate?

15 ʼE tonu ke tou loto fakafetaʼi ki te fakaha mai e te ʼAtua peʼe feafeaʼi ia tana haofaki tatou mai te agahala pea mo te mate. (Loma 5:12) ʼE tou iloʼi ko Sesu “nee mole hau . . . ke faifekau age kia ia, kae ke faifekau mo foaki tona mauli ke totogi ai te kaugamalie.” (Mko. 10:45) ʼE tou fiafia ʼi tatatou iloʼi ia “te puleaki o te totogi e mau ia Sesu-Kilisito.”—Loma 3:22-24.

16 ʼI te temi ʼo Sesu, neʼe ʼaoga ke fakahemala ia te hahaʼi mai ʼanatou agahala pea mo natou tui ki te sakilifisio faitotogi ʼa Sesu mo kapau neʼe natou loto ke fakamolemole ʼanatou agahala. ʼE toe feia kia tatou ia ʼaho nei. (Soa. 3:16, 36) Kapau ʼe fia tui he tahi ki te ʼu akonaki hala ohage ko te Tahitolu pea mo te akonaki ʼo ʼuhiga mo te faʼahi fakapulipuli ʼe maʼuli ʼi te hili ʼo te mate, ʼe mole feala ke ina maʼu ia te totogi. Kaʼe ʼe feala ke tou maʼu. ʼE tou iloʼi ia te moʼoni ʼo ʼuhiga mo te ʼAlo ʼo te ʼAtua, “ae e tou mau ai te totogi, pea mo te fakamolemole o te u agahala.”—Kol. 1:13, 14.

TOU HAGA TAUHI KIA SEHOVA

17, 18. ʼE tou maʼu ʼifea ia te hisitolia ʼo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova? He ko ʼe ʼe lelei ke tou iloʼi?

17 Ko totatou tofiʼa makehe ʼe kau ai ʼihi akonaki neʼe akoʼi mai e te ʼAtua, mo ʼihi atu tokoni pea mo tapuakina neʼe tou maʼu. ʼE fakamatala ʼi ʼatatou Annuaires peʼe haga tauhi feafeaʼi ia te hahaʼi ʼa Sehova kia te ia ʼi te kele. ʼE feala ke tou iloʼi lelei ia te hisitolia ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi te ʼu foʼi ʼata ʼe lua La foi en action, parties 1 et 2, pea mo te tohi Les Témoins de Jéhovah : Prédicateurs du Royaume de Dieu pea mo te ʼu nusipepa ʼae ʼe ina fakamatala tuʼumaʼu he ʼu aluʼaga neʼe hoko ki ʼotatou tehina mo tuagaʼane.

18 ʼE lelei ke tou iloʼi ia te hisitolia ʼo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, ohage pe ko te ʼaoga ʼae ki te kau Iselaele ke natou iloʼi pe neʼe tokoni feafeaʼi age te ʼAtua kia natou. (Eke. 12:26, 27) ʼI te temi ʼae neʼe kua matuʼa ai ia Moisese, neʼe ina ui fenei ki te kau Iselaele: “Toe manatui te u aho o te temi mua, toe liliu ki te u tau mo te u taitupu kua hili, fehui ki tau tamai, pea e ina fakaha atu anai kia koe, pea mo tau kau matua, pea e natou fakamatala atu anai kia koe.” (Tet. 32:7) ʼE tou fakavikiviki fakafiafia fuli ki te ʼAtua pea mo tou fakaha ki te hahaʼi ia te ʼu meʼa ʼae neʼe ina fai. (Pes. 79:13) Ko te ʼu meʼa ʼae ʼe tou mahino ki ai ʼo ʼuhiga mo te hisitolia ʼo te hahaʼi ʼa Sehova ʼe tokoni mai anai ke tou haga tauhi kia te ia.

19. Koteʼuhi ʼae kua tou iloʼi ia te moʼoni, kotea ʼae ʼe tonu ke tou fai?

19 ʼI te malama agakovi ʼaeni, ʼe tou loto fakafetaʼi ʼi tatatou iloʼi ia te moʼoni mai te ʼAtua. (Taag. 4:18, 19) Koia tou haga ako ia te Folafola ʼa te ʼAtua pea mo faifakamafola ki te hahaʼi. Tou maʼu ia te faʼahiga manatu ʼaeni ʼa te tagata faipesalemo: “E au fakaha anai au gaueaga mafimafi, Aliki [Sehova]! E au fakamanatu anai tou faitotonu, io, ia ia toko tahi. Oi Atua! Nee ke ako au talu mai toku siisii, pea nee au fakaha au mea lelei o kaku mai ki te aho nei. Aua naa ke siaki au, oi Atua! Tatau foki i te temi o toku temi matua osi, o tupu ke au fakaha tou malohi ki te taitupu aeni, tou mafimafi i te taitupu ka hau!”—Pes. 71:16-18.

20. Kotea ʼae ʼe tou fakaha mo kapau ʼe tou nofo agatonu kia Sehova? Kotea takotou manatu ʼo ʼuhiga mo te tonu ʼae ke takitaki tatou e Sehova pea mo tatatou tauhi ʼae kia te ia?

20 ʼI te temi ʼae ʼe tou agatonu ai kia Sehova, ʼe tou fakaha ai ʼe tou tui ʼe tonu ke ina takitaki tatou pea ʼe tuha ke tou tauhi kia te ia. (Apk. 4:11) ʼE foaki mai e Sehova ia tona laumalie moʼo tokoni mai ke tou tala te logo lelei ki te hahaʼi pea mo foaki age kia natou ia he fakalotofimalie pea mo he ʼamanaki. (Esa. 61:1, 2) ʼE mole toe fakagafua anai e te ʼAtua ke takitaki e Satana ia te kele. ʼE tokoni mai anai totatou tofiʼa fakalaumalie ke tou haga malolohi pea mo tou haga nonofo ovi kia Sehova, ke feala ke tou tauhi ki ai ʼi te temi nei ʼo talu ai.—Lau ia Pesalemo 26:11; 86:12.

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae