Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w13 15/2 p. 13-16
  • ʼE Logo Te Kau Solia ʼo Te Hau Loma Ki Te Logo Lelei

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • ʼE Logo Te Kau Solia ʼo Te Hau Loma Ki Te Logo Lelei
  • Te Tule Leʼo—2013
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • ʼE FAIFAKAMAFOLA FAʼITALIHA TE APOSITOLO
  • ʼE FAIFAKAMAFOLA PAULO KI TE KAU LILIKI MO TE KAU LALAHI
  • NEʼE MOLE KEI NATOU MATATAKU ʼI TE FAKAHA ʼO TE EVASELIO
  • “Foaki He Fakamoʼoni Katoa”
    Fakamoʼoni Katoa Ki Te Puleʼaga ʼo Te ʼAtua
Te Tule Leʼo—2013
w13 15/2 p. 13-16

ʼE Logo Te Kau Solia ʼo Te Hau Loma Ki Te Logo Lelei

[Paki ʼo te pāsina 13]

ʼI te taʼu 59 H.T.S.,a neʼe fakahu te kau pilisoni ki Loma ʼi te La Porte Capène e te kau solia neʼe kua gaʼegagaʼe ʼi tanatou faifagona. Neʼe tuʼu te fale hau ʼo te Hau ko Néron ʼi te Moʼuga ʼo Palatin, ʼae neʼe leʼohi e te kau tagata solia ʼo te Hau mo ʼanatou heleta neʼe fufu ʼi ʼonatou teu.b Ko te kamutoa ko Suliusi neʼe fakalaka mo ʼana kau pilisoni ʼi te Forum romain, neʼe ko te fakatahiʼaga mahani ʼaia ʼo te kau Loma moʼo palalau ki te politike, te ekonomi pe ko te lotu, pea natou hake ai ʼi te Moʼuga ʼo Viminal. Neʼe natou fakalaka ʼi te ʼoloto neʼe lahi ai te ʼu ʼaletale ki te ʼu ʼatua Loma pea mo te koga meʼa neʼe ako tau ai te kau solia.

[Paki ʼo te pāsina 13]

Ko te pakī ʼo te kau Solia ʼo te Hau, neʼe ui neʼe togi ʼi te Arc de Claude, ʼae neʼe laga ʼi te taʼu 51 H.T.S.

Neʼe kau te apositolo ko Paulo ʼi te kau pilisoni ʼaia. ʼI ni mahina ki muʼa atu, neʼe nofo ia ʼi te vaka neʼe fueʼi e te tuʼani matagi. Kaʼe neʼe ui fenei e te ʼaselo ʼa te ʼAtua kia Paulo: “E tonu ke ke tuu ia mua o Sesale.” (Gaue 27:24) Neʼe kua tokalelei koa Paulo moʼo tauʼi te ʼu faʼahi ka hoko anai kia ia? ʼI tana maliu ʼo sio ki te kolo muʼa ko Loma, ʼe mahino ia neʼe ina manatuʼi ia te ʼu folafola ʼaeni neʼe fai age e te ʼAliki ko Sesu ʼi Selusalemi, ʼi te Tule ʼo Atonia: “Lotomalohi; koteuhi, o hage ko tau fakamooni kia au i Selusalemi, e tonu foki ke ke toe fakamooni kia au i Loma.”—Gaue 23:10, 11.

Neʼe lagi sioʼi e Paulo te koga meʼa ʼae neʼe higoa ko te Castra Praetoria, neʼe ko he potu neʼe ʼatakai e te ʼu kaupa lalahi ohage ko he ʼu tule, neʼe laga ʼaki te ʼu piliki kula. Neʼe ko te nofoʼaga ʼa te kau Solia ʼo te Hau, ʼae neʼe natou leʼohi te Hau, pea mo te kau polisi ʼo te kolo. Neʼe nonofo ai te ʼu kutuga solia ʼe 12c ʼo te Hau pea mo te ʼatu kutuga solia ʼo te kolo. Koia, neʼe feala ke maʼuʼuli ʼi te nofoʼaga ʼaia te toko lau ʼi afe kau solia, ʼo kau ai mo te kau solia heka hosi. Ko te koga meʼa ʼaia ʼe ina fakamanatuʼi ia te malohi ʼaupito ʼo te ʼu Hau ʼo Loma. Neʼe ko te kau Solia ʼo te Hau ʼae neʼe tokakaga ki te hahaʼi pilisoni ʼae neʼe ʼomai mai te tahi ʼu kolo. Ko ia la ʼae neʼe taki ai e Suliusi tana kutuga pilisoni ki te nofoʼaga ʼaia, ʼo fakalaka ʼi te tahi ʼo te ʼu matapa tafitō ʼe fa. Hili tanatou fagona faigataʼa ʼi ni mahina, neʼe ina ʼave ai tana kau pilisoni ki te potu ʼae neʼe tonu ke natou kaku ki ai.—Gaue 27:1-3, 43, 44.

ʼE FAIFAKAMAFOLA FAʼITALIHA TE APOSITOLO

Lolotoga tanatou faifagona, neʼe sio Paulo ki he ʼaselo ʼa te ʼAtua neʼe ina fakaha age ʼe hao anai te kauvaka katoa ʼi te tuʼutamaki. Neʼe mole mate Paulo ʼi tona ʼuʼusi e te gata kafokona. Neʼe ina fakamalolo te hahaʼi mahahaki ʼi te motu ko Malete, pea neʼe natou kamata ui ai ko ia ko te ʼatua. Neʼe lagi mafola te ʼu fakamatala ʼaia ʼi te kau Solia ʼo te Hau ʼae neʼe natou tui ki te ʼu meʼa fakamanamana.

Neʼe kua felaveʼi Paulo mo te ʼu tehina ʼo Loma ʼae neʼe ʼomai ʼo fakafetaulaki mo ia ʼi te Fakatauʼaga Meʼa ʼo Apiu pea mo Te ʼu Fale Tali Fagona ʼe Tolu. (Gaue 28:15) Kaʼe feafeaʼi leva hana fakahoko tana fia fakamafola ia te logo lelei ʼi Loma kaʼe pilisoni? (Loma 1:14, 15) ʼE manatu e ʼihi neʼe tuku te kau pilisoni ki te pule ʼo te kau tagata solia. Kapau koia, pea neʼe lagi tuku Paulo ki te tagata maʼuhiga ʼo te fale hau ko Afranius Burrus, ʼae neʼe lagi hoa ki te Hau.d Ko te meʼa ʼae ʼe tou iloʼi neʼe mole kei leʼohi Paulo e he kamutoa, kaʼe neʼe ko te Solia ʼo te Hau. Neʼe fakagafua kia Paulo ke maʼu hona ʼapi pea mo ina fakatalitali ai he hahaʼi neʼe ʼomai ʼo fakasiosio ia ia pea mo faifakamafola faʼitaliha kia natou.—Gaue 28:16, 30, 31.

Te Kau Solia ʼo Te Hau ʼi Te Temi ʼo Néron

[Paki ʼo te pāsina 14]

Ko te foʼi piesi ʼaeni neʼe faʼu ʼi te taʼu 100 H.T.S. pea ʼe ha ai te nofoʼaga ʼo te kau Solia ʼo te Hau

Neʼe fai e te kau Solia ʼo te Hau te fakapapau ʼae ke natou puipui te hau mo tona famili.ʼI te ʼu temi tau, neʼe natou hiki ʼanatou fuka ʼae neʼe tuʼu ai te fakata ʼo te hau pea mo ʼamo ʼanatou meʼa tali tau, ʼae ʼi te agamahani neʼe togi ai te ʼu sekolopio, te fakaʼiloga makehe ʼo te Hau ko Tipele. ʼI te takitaki ʼo te ʼu kamutoa, neʼe natou toe taupau te tokalelei ʼi te ʼu faigaoʼi pea mo te ʼu théâtres, pea mo tokoni ki te hahaʼi tamate vela. Neʼe taʼu 16 tanatou gaue ohage ko ni solia ʼo te Hau, kaʼe neʼe taʼu 25 te kau solia mahani. Ko tanatou li totogi neʼe tuʼa tolu age ia ʼi te totogi ʼa he solia mahani, mo lahi te ʼu meʼa ʼofa neʼe foaki kia natou, pea mo lelei ʼonatou letelete. Ko te kau Solia ʼo te Hau neʼe natou toe fakamamahi pea mo matehi te hahaʼi pilisoni. ʼI tana pilisoni tuʼa lua, neʼe lagi matehi Paulo e he kau solia ohage ko natou ʼae neʼe ina faiga ke haofaki.—2 Tim. 4:16, 17.

Courtesy Classical Numismatic Group, Inc./cngcoins.com

ʼE FAIFAKAMAFOLA PAULO KI TE KAU LILIKI MO TE KAU LALAHI

[Paki ʼo te pāsina 15]

Te ʼu kaupa ʼo te Castra Praetoria ia ʼaho nei

ʼI ʼana faifakamau, neʼe lagi fakafehuʼi e Burrus ia te apositolo ko Paulo, ʼi te fale hau pe ʼi te nofoʼaga ʼo te kau Solia ʼo te Hau, ʼi muʼa ʼo tana ʼave kia Néron. Neʼe fakaʼaoga e Paulo te faigamalie pe ʼaia ʼe tahi moʼo fai he “fakamooni ia mua o te kau liliki mo te kau lalahi.” (Gaue 26:19-23) Tatau aipe pe neʼe kotea te tonu ʼa Burrus, kaʼe neʼe mole pilisoniʼi Paulo ʼi te loto nofoʼaga ʼa te kau Solia ʼo te Hau.e

Ko te fale ʼae neʼe lue e Paulo neʼe feʼauga moʼo fakatalitali ai “te kau lalahi o te kau Sutea” pea mo faifakamafola kia natou, ʼo toe feia mo te kauga malie ʼae neʼe ʼomai ki tona loto fale. Neʼe toe fagono foki mo te kau solia ʼo te Hau ki “tana fakamooni” pe faifakamafola ki te kau Sutea ʼo ʼuhiga mo te Puleʼaga pea mo Sesu, “mai te uhu o kaku ki te afiafi.”—Gaue 28:17, 23.

[Paki ʼo te pāsina 15]

Lolotoga te pilisoni ʼo Paulo, neʼe logo te kau solia ki tana laulau age kaʼe tohi e he tahi te ʼu tohi

Neʼe fetogi te kau solia ʼae neʼe natou leʼohi te fale ʼo te Hau ʼi te ʼaho fuli ʼi te hola lua hili hoʼata. Neʼe toe tautau fetogi mo te tagata ʼae neʼe ina leʼohi Paulo. ʼI te ʼu taʼu ʼe lua ʼae neʼe pilisoni ai te apositolo, ko te kau solia neʼe natou logo ki tana laulau age kaʼe tohi e he tahi te ʼu tohi maʼa te kau Kilisitiano ʼi Efeso, mo Filipe, mo Kolose pea mo Hepeleo. Neʼe natou toe sio foki ki tana fai e ia totonu te tohi ki he Kilisitiano neʼe higoa ko Filemo. ʼI tona temi pilisoni, neʼe ʼofa ia Paulo ki te sinifu ko Onesime, ʼae neʼe hola mai tona pule. Neʼe hage Paulo kia ia ko hana tamai ʼi te temi ʼaia, pea neʼe ina toe fakaliliu ia ia ki tona pule. (Film. 10) ʼE mahino ia neʼe toe ʼofa Paulo ki te ʼu tagata ʼae neʼe natou leʼohi ia ia. (1 Ko. 9:22) ʼE feala pe hatatou fakakaukau ki te haga ʼae ʼa Paulo ʼo fakafehuʼi he tagata solia ʼo ʼuhiga mo te ʼu koga kehekehe ʼo tona teu tau, pea mo tana fakaʼaogaʼi leva te ʼu faʼahi ʼaia moʼo fai he lea fakata ʼe lelei.—Efe. 6:13-17.

NEʼE MOLE KEI NATOU MATATAKU ʼI TE FAKAHA ʼO TE EVASELIO

Ko te pilisoni ʼo Paulo neʼe lagolago ki “te fakalakalaka ki mua o te Evaselio” ʼi te lotolotoga ʼo te kau Solia fuli ʼo te Hau pea mo ʼihi atu. (Filp. 1:12, 13) Ko te kau solia ʼae neʼe maʼuʼuli ʼi te nofoʼaga Castra Praetoria, neʼe ʼi ai ʼonatou feʼilo ʼi te Puleʼaga katoa ʼo Loma. Neʼe natou toe felogoʼi mo te hau pea mo tona loto fale ʼae neʼe kauga malie. Neʼe kau ki te loto fale ʼaia te famili ʼo te hau, ʼana kaugana, mo te ʼu sinifu, pea neʼe liliu ʼihi ko he ʼu Kilisitiano. (Filp. 4:22) ʼAki te faifakamafola lototoʼa ʼa Paulo, neʼe maʼu e te ʼu tehina ʼo Loma te lotomalohi ʼae ke natou “fakaha . . . te Evaselio, [ʼo] mole kei natou mataku.”—Filp. 1:14.

[Paki ʼo te pāsina 16]

ʼI he ʼu aluʼaga pe ʼe tou tau mo ia, ʼe lagi feala pe kia natou ʼae ʼe ʼomai ʼo fai mai he ʼu faitoʼo ke natou logo ki te logo lelei

Ko te faifakamafola ʼa Paulo ʼi Loma ʼe ina toe fakalotomalohi tatou moka tou faifakamafola ʼi te ʼu temi faigamalie pe faigataʼa. (2 Tim. 4:2) Ko ʼihi ia tatou ʼe nonofo ʼi te ʼu fale taupau ki te hahaʼi matutuʼa, pe ʼi te lopitali. Pea kua pilisoni pe la ʼihi ʼuhi ko tanatou tui. ʼI te ʼu aluʼaga ʼaia, ʼe lagi feala pe ke tou palalau kia natou ʼae ʼe lagi ʼomai ʼo fakasiosio mai pe fai mai he ʼu faitoʼo. Ka tou lototoʼa ʼo faifakamafola ʼi te ʼu aluʼaga fuli pe, pea ʼe tou sio mata ai ki te mole feala ʼae ke mataʼofi te folafola ʼa te ʼAtua.—2 Tim. 2:8, 9.

Sextus Afranius Burrus

[Paki ʼo te pāsina 16]

Ko te maka ʼe tuʼu ai te higoa ʼo Sextus Afranius Burrus

Neʼe lagi tupu ia Burrus ʼi te kolo ʼo Vaison-la-Romaine, ʼe tuʼu ʼi te temi nei ʼi te potu saute ʼo Falani, pea ʼi te taʼu 1884 neʼe maʼu ʼi ai te maka neʼe tuʼu ai tona higoa. ʼI te taʼu 51 H.T.S., ko Agrippina la Jeune, te ʼohoana ʼo te Hau ko Claude, neʼe ina fakanofo pe ia Burrus ki te tuʼulaga Pule ʼo te kau Solia ʼo te Hau. Neʼe teuteu e Agrippina tana tama ko Néron, ʼae neʼe kei tupulaga, ki te tuʼulaga hau, ʼaki te takitaki ʼo te ʼu tagata faiako ʼe lua. ʼUluaki ko Burrus, neʼe ina ako age te tau he neʼe ko he tagata solia faiva. Pea lua ko Sénèque, te tagata faifilosofia, neʼe ina ako age te poto. Neʼe maʼu leva e Agrippina he faigamalie ke ina matehi ai tona ʼohoana ʼaki te meʼa kafokona. ʼI muʼa ʼo te iloʼi ia te mate ʼa Claude, neʼe ʼave e Burrus ia Néron ki te nofoʼaga ʼo te kau Solia ʼo te Hau, pea fakanofo hau ai e te kau solia, ʼo faigataʼa ai ki te kau Fono hanatou fakafeagai. Neʼe fakatotonu e Néron ke matehi tana faʼe ʼi te taʼu 59 H.T.S., pea neʼe maluʼi ia ia e Burrus. ʼE ui e te ʼu tagata hisitolia Loma ko Suétone pea mo Dion Cassius, neʼe matehi e Néron ia Burrus ʼaki te meʼa kafokona ʼi te taʼu 62 H.T.S.

Musée Calvet Avignon

a Ko te ʼu mata ʼi tohi ʼaeni H.T.S. ko tona fakaʼuhiga: Hili te Temi ʼo Sesu.

b Vakaʼi te fakamatala ʼae ʼe ʼatakai “Te Kau Solia ʼo Te Hau ʼi Te Temi ʼo Néron.”

c ʼI he kutuga solia Loma ʼe tahi, neʼe maʼu ai te toko 1 000 tupu kau solia.

d Vakaʼi te fakamatala ʼae ʼe ʼatakai “Sextus Afranius Burrus.”

e Ko Tipele Sesale neʼe ina pilisoniʼi ia Helote Akelipa ʼi te nofoʼaga ʼaia, ʼi te taʼu 36 pe 37 H.T.S., he neʼe ina tala ia tana fakaʼamu ʼae ke vave fakanofo hau ia Caligula. ʼI te liliu ʼa Caligula ʼo hau, neʼe ina foaki ai kia Helote ni kolo ke pule ki ai.—Gaue 12:1.

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae