Neʼe Tohi Koa e Josèphe?
Ko Flavius Josèphe, neʼe ko he tagata faihisitolia neʼe maʼuli ki muli mai ʼi te hili ʼo te temi ʼo Sesu. Neʼe ina fai ia te ʼu tohi ʼo ʼuhiga mo te hisitolia ʼo te kau Sutea. Pea ʼi tana ʼuafulu tohi ʼo te ʼu tohi Antiquités judaïques neʼe talanoa ai kia “Sakopo, te tehina ʼo Sesu ʼae neʼe fakahigoaʼi ko te Kilisito.” Tokolahi te hahaʼi popoto ʼe natou ui neʼe tohi e Josèphe ia te ʼu palalau ʼaia. Kaʼe ʼe ui e ʼihi ʼe ʼi ai te koga ʼi te ʼu palalau ʼaia ʼo ʼuhiga mo Sesu neʼe mole ko Josèphe ʼae neʼe ina tohi. ʼE ui fenei ʼi te koga ʼaia ʼae ʼe higoa ko te Testimonium Flavianum:
“ ʼI te temi ʼaia neʼe maʼuli ai ia te tagata poto ko Sesu, neʼe ko he tagata makehe, he neʼe ina fakahoko ia te ʼu meʼa fakatalakitupua pea neʼe fiafia ia te hahaʼi ʼi tanatou fakalogo ki ʼana akonaki. Tokolahi te kau Sutea pea mo te kau Senitile neʼe natou fia fakaovi kia te ia. Neʼe ko [te] Kilisito pea ʼi te temi ʼae neʼe tauteaʼi ai ia ia e Pilato ke tutuki ki te koluse, ʼuhi ko te fakaneke ʼa tamatou kau tagata takitaki, neʼe mole liʼakina ia ia e natou ʼae neʼe ʼoʼofa kia te ia ʼi te kamata. Koteʼuhi neʼe ha kia natou ʼi tana toe tuʼuake mai te mate hili ki ai ʼaho ʼe tolu, ohage pe ko tona fakakikite e te kau polofeta ʼa te ʼAtua pea mo ʼihi atu ʼu meʼa fakatalakitupua neʼe hoko kia te ia. Pea neʼe mole pulihi ia te kau Kilisitiano ʼae neʼe natou toʼo ia te higoa ʼae ko [Kilisito].”—Josephus—The Complete Works, ʼae neʼe fakaliliu e William Whiston.
Kua taʼu fageau tupu ia te fefihiʼaki ʼa te hahaʼi popoto heʼe mole natou iloʼi papau pe neʼe tohi e Josèphe ia te ʼu palalau ʼaia peʼe kailoa. Neʼe faigaʼi e te tagata faihisitolia Falani ʼae ko Serge Bardet, ke ina sivisivi ia te ʼu manatu kehekehe pea mo fai ia he ʼu fekumi. Neʼe ina ta ʼana fekumi ʼi te tohi ʼaeni Le Testimonium Flavianum—Examen historique considérations historiographiques (The Testimonium Flavianum—A Historical Study With Historical Considerations).
Ko Josèphe, neʼe mole ko he tagata faitohi Fakakilisitiano. Neʼe ko he tagata faihisitolia Sutea, kaʼe ko te meʼa ʼae ʼe mata faikehe, peʼe feafeaʼi ki he tagata Sutea hana fakahigoaʼi ia Sesu ko “te Kilisito.” Kaʼe ʼi te sivisivi e Bardet ia te koga ʼaia, neʼe mahino ai neʼe tautau fakaʼaogaʼi e te kau Keleka ia te kupu “te” moka natou talanoa ki te higoa ʼo he tahi. Neʼe toe ui e Bardet, ki te manatu ʼa te kau Kilisitiano pea mo te kau Sutea, neʼe feala pe ke fakaʼaogaʼi e Josèphe ia te kupu Kilisito. Koia neʼe faihala ia natou ʼae neʼe natou vakavakaʼi ia te koga ʼaia ʼi tanatou mole fia tokagaʼi ia te faʼahi ʼaia.
Neʼe feala koa ki he tahi ki muli age ke ina fetogi ia te koga ʼaia ʼaki hana faʼifaʼitakiʼi ia te faʼahiga faitohi ʼa Josèphe? ʼI tana fai he ʼu fekumi, neʼe mahino ia Bardet, neʼe mole faigafua ia te faʼifaʼitakiʼi ʼo Josèphe. Neʼe mole feala ki he tahi age ke ina tohi ia te koga ʼaia, gata pe kia Josèphe.
He ko ʼe neʼe hoko ia te ʼu fihifihia ʼaia? Neʼe mahino ia Bardet, tokolahi neʼe natou lotolotolua ʼo ʼuhiga mo te Testimonium, koteʼuhi neʼe lahi ia te ʼu fehuʼi ʼo ʼuhiga mo te koga ʼaia. Ko ʼihi neʼe mole natou fakatafito ʼanatou manatu ki te sivisivi ʼo te koga ʼaia pea neʼe mole natou maʼu ia he manatu ʼe lelei. ʼI tanatou fai ia te faʼahi ʼaia, neʼe ko he fakamoʼoni ia ʼe moʼoni neʼe tohi ia te Testimonium e Josèphe.
ʼE mole tou iloʼi peʼe fetogi anai ia te manatu ʼa te hahaʼi popoto moka natou lau ia te ʼu fekumi ʼa Bardet. Kaʼe neʼe tui ki ai ia te tagata poto ʼi te hisitolia ʼo te kau Sutea pea mo te kau ʼuluaki Kilisitiano, ʼae neʼe higoa ko Pierre Geoltrain. Talu mai fualoa, neʼe ui e te tagata ʼaia ko te Testimonium neʼe ko he koga neʼe hilifaki ki te tohi ʼa Josèphe pea neʼe ina vaʼi ia te hahaʼi ʼae ʼe tui ki te koga ʼaia. Ki muli age, neʼe fetogi tana manatu ʼuhi ko te ʼu fekumi ʼae neʼe fai e Bardet. Neʼe ui e Geoltrain ʼe mole tonu ki he tahi ke lotolotolua ʼi te ui neʼe tohi ia te Testimonium e Josèphe.
Kaʼe ʼe tui ia te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, ʼe ko Sesu ia te Kilisito ʼuhi ʼe natou maʼu ia te ʼu fakamoʼoni ʼe maʼuhiga age ʼi te Tohi-Tapu.—2 Tim. 3:16.