BIBLIOTECA NI NUU LU INTERNET Watchtower
Watchtower
BIBLIOTECA NI NUU LU INTERNET
diidxazá
  • BIBLIA
  • PUBLICACIÓN
  • REUNIÓN
  • w21 noviembre yaza 8-13
  • Cadi gusaana de gannaxhiisaanu

Gastiʼ nin ti videu de ca ni guliluʼ riʼ.

Bitiidilaʼdxiʼ, guyuu ti error ora cayaca cargar videu riʼ.

  • Cadi gusaana de gannaxhiisaanu
  • Torre stiʼ ni rapa ni caníʼ de Reinu stiʼ Jehová (estudiu) 2021
  • Subtítulo
  • Laaca zanda gúʼndaluʼ
  • ¿TUU NGA CA NI CADI NAQUIIÑEʼ GUSAANA DE GANNAXHIINU?
  • RUSIIDIʼ LIBRU STIʼ RUT LAANU CADI GUSAANA DE GANNAXHIISAANU
  • TIEMPU RIʼ, ¿XIMODO ZANDA GUSIHUÍNNINU NADXIISAANU?
  • ¿XI RIBEENDUNU ORA QUÉ RUSAANA DE GANNAXHIINU?
  • «Naa ziaaʼ ratiica cheluʼ»
    Chinándanu ejemplu stiʼ cani gupa fe
  • «Naa ziaaʼ ra tiica cheluʼ»
    Torre stiʼ ni rapa ni caníʼ de Reinu stiʼ Jiobá 2012
  • «Ti gunaa nabé nachaʼhuiʼ»
    Chinándanu ejemplu stiʼ cani gupa fe
  • Rut ne Noemí
    Ca lección ni riziideʼ de lu Biblia
Biiyaʼ jma
Torre stiʼ ni rapa ni caníʼ de Reinu stiʼ Jehová (estudiu) 2021
w21 noviembre yaza 8-13

ARTÍCULO DE ESTUDIU 45

Cadi gusaana de gannaxhiisaanu

«Cadi gusaana de gannaxhiisaatu ne laguiá» (ZAC. 7:9).

CANCIÓN 107 Dios rusiidiʼ laanu gannaxhiinu

NI ZAZÍʼDINUa

1, 2. ¿Xi razón nápanu para gusihuínninu nadxiisaanu?

NÁPANU stale razón para cadi gusaana de gannaxhiinu xcaadxi. Caadxi de laacani riete lu ca proverbio zeeda lu Biblia: «Cadi gusaana de gannaxhiiluʼ ne gácaluʼ fiel [...] zacá zuuyaʼ Dios ne binni rúniluʼ ni jneza, ne zunibiáʼcabe lii casi ti binni nuu xpiaaniʼ»; «ti hombre ni qué rusaana de gannaxhii ribeendú ni galán para laa», ne «ni guyubi guni ni jneza ne cadi gusaana de gannaxhii zadxela guendanabani» (Prov. 3:3, 4; 11:17, nota; 21:21).

2 Ca proverbio riʼ ruzeeteʼ ca ni chonna razón xiñee cadi naquiiñeʼ gusaana de gannaxhiisaanu. Primé purtiʼ pa gúninu ni zuuyaʼ Dios laanu casi ti binni risaca. Guiropa, purtiʼ ribeendunu ni galán para laanu. Tobi de laani nga gaca xhamígunu tuuxa ni cadi gusaana laanu. Ne guionna, pa dxandíʼ gannaxhiinu la? zacaanu ndaayaʼ lu ca dxi ni zeeda ca, tobi de laani nga guendanabani ni qué zaluxe. Nga runi, nápanu razón para gúninu ni ná mandatu ni cudii Jehová: «Cadi gusaana de gannaxhiisaatu ne laguiá» (Zac. 7:9).

3. ¿Gunáʼ nga ca pregunta ni zacábinu lu artículo riʼ?

3 Lu artículo riʼ zacábinu tapa pregunta: ¿tuu nga ca ni cadi naquiiñeʼ gusaana de gannaxhiinu?, ¿xi rusiidiʼ libru stiʼ Rut laanu de guendarannaxhii?, ¿ximodo zanda gusihuínninu guendarannaxhii tiempu riʼ?, ne ¿xi ribeendunu ora gúninu ni?

¿TUU NGA CA NI CADI NAQUIIÑEʼ GUSAANA DE GANNAXHIINU?

4. ¿Ximodo rusihuínninu qué rusaana de gannaxhiinu cásica runi Jehová? (Marcos 10:29, 30).

4 Lu artículo gudiʼdiʼ que bizíʼdinu qué rusaana de gannaxhii Jehová ca binni ni nadxii laa ne ca ni runi ni ná (Dan. 9:4). Racaláʼdxinu gúninu ni ná Efesios 5:1: «Maʼ xiiñiʼ Dios laatu ne nadxii laatu, nga runi lachinanda ejemplu stiʼ». Pur nga qué racaláʼdxinu gusaana de gannaxhiinu ca hermanu stinu (biindaʼ Marcos 10:29, 30).

5, 6. ¿Ximodo riene binni gaca tuuxa leal?

5 Jma zannaxhiinu ca hermanu stinu ra guiene chaahuinu ximodo peʼ nga cadi gusaana de gannaxhiinu. Guidúʼyanu xiñee maʼ gadxé nga modo riene binni gaca tuuxa leal ne gadxé nga cadi gusaana de gannaxhiisaanu.

6 Zanda guininu naca tuuxa leal pa maʼ xadxí de cayuni dxiiñaʼ ndaaniʼ ti empresa. Neca xa maʼ zinebe stale iza de cayúnibe dxiiñaʼ ndaaniʼ empresa ca peru zándaca qué runibiaʼbe ca dueñu stini. Ne zándaca qué riuuláʼdxibe ca decisión ni ricaa ca dueñu ca. Cadi nuudibe racá purtiʼ dxandíʼ riuuláʼdxibe ni, sínuque purtiʼ caquiiñebe dxiiñaʼ ca para ganda gápabe ni iquiiñebe. Zúnibe dxiiñaʼ né empresa riʼ dede ora gaca jubilarbe peru pa guidxélabe sti dxiiñaʼ ra guiáxabe jma la? zusaanabe empresa riʼ.

7, 8. a) ¿Xi rucaa ti binni cadi gusaana de gannaxhii? b) ¿Xiñee zadúʼyanu ni riete lu libru stiʼ Rut?

7 Gadxé nga gaca tuuxa leal casi bizéʼtenu lu párrafo xhoopaʼ ne gadxé nga cadi gusaana tuuxa de gannaxhii purtiʼ gadxé gadxé nga ni rucaa tuuxa gusihuínnini. Qué nusaana de ñannaxhiisaa ca xpinni Dios ni bibani dxiqué. Bíʼnicabe ni cadi purtiʼ guyuu tu biʼniʼ obligar laacabe, sínuque biale ni de ndaaniʼ ladxidóʼcabe. Guzéʼtenu ejemplu stiʼ David. Ladxidoʼbe bicaa laabe gusihuínnibe dxandíʼ nadxiibe xhamígube Jonatán, neca xa bixhoze Jonatán gucalaʼdxiʼ ñuuti David. Neca gudiʼdiʼ stale iza de guti Jonatán, qué nusaana David de nusihuinni nadxii Mefibóset, xiiñiʼ Jonatán (1 Sam. 20:9, 14, 15; 2 Sam. 4:4; 8:15; 9:1, 6, 7).

8 Zacané libru stiʼ Rut laanu para cadi gusaana de gannaxhiinu. ¿Xi zanda guizíʼdinu pur modo bisihuinni ca binni ni riete lu libru riʼ nadxiisaacaʼ? ¿Ximodo zanda gusihuínninu ni ndaaniʼ congregación stinu?b

RUSIIDIʼ LIBRU STIʼ RUT LAANU CADI GUSAANA DE GANNAXHIISAANU

9. ¿Xiñee guníʼ ique Noemí maʼ bidxiideche Jehová laa?

9 Lu libru stiʼ Rut riete historia stiʼ Noemí, xuaalídxibe Rut ne ti hombre láʼ Boaz. Nadxii hombre riʼ Dios, ne nácabe pariente stiʼ Noemí. Guyuu hambre guidxi Israel ti tiempu ngue runi yendeza Noemí, xheelaʼ ne chupa xiiñiʼ guidxi Moab, raqué gutiʼ xheelaʼ Noemí. Bichaganáʼ guiropaʼ xiiñibe raqué peru laaca gúticaʼ (Rut 1:3-5; 2:1). Nabé guluu ca cosa riʼ triste Noemí. Tantu naná nuube dede guníʼ íquebe maʼ bidxiideche Jehová laabe. Guidúʼyanu xi guniʼbe de Dios: «Maʼ bidxiideche Jehová naa, [...]. Maʼ bitiidiʼ ni jma napa poder naa lu stale yuubaʼ». Ne laaca guniʼbe: «Maʼ bidxiideche Jehová naa. Maʼ biseendaʼ ni jma napa poder stale yuubaʼ ra nuaaʼ» (Rut 1:13, nota, 20, 21).

10. ¿Xi biʼniʼ Jehová ora binadiaga ca diidxaʼ ni guníʼ Noemí?

10 ¿Xi biʼniʼ Jehová ora binadiaga ca diidxaʼ ni guníʼ Noemí? Qué nusaanabe laa, sínuque biénebe nabé triste nuu ngue runi guníʼ zaqué. Nanna Jehová ora ruquiichinácabe tuuxa ni nuu xpiaaniʼ zándaca guni cosa ni cadi jneza (Ecl. 7:7). Neca zaqué caquiiñeʼ chuʼ tu gacané Noemí para guʼyaʼ caʼruʼ gusaana Jehová laa. ¿Xi biʼniʼ Dios para gacané laabe yaʼ? (1 Sam. 2:8). Biquiiñeʼ Jehová Rut para gusihuinni nadxii Noemí. Né stale cariñu gucané Rut suegra para chuʼ nayecheʼ ne chuʼ gaxha de Dios sti biaje. ¿Xi rusiidiʼ ejemplu stiʼ Rut laanu?

11. ¿Xi rucaa stale hermanu gacané ca ni nuu triste?

11 Guendarannaxhii nga ni rucaa laanu gacanenu ca ni nuu triste. Cásica qué nixeleʼ Rut de Noemí, tiempu riʼ, laaca nuu stale hermanu nachaʼhuiʼ qué rixélecaʼ de tuuxa ni nuu triste o deprimidu. Nadxiicaʼ ca hermanu ne racaláʼdxicaʼ gúnicaʼ guiráʼ ni nuu lu nacaʼ para gacanecaʼ laacabe (Prov. 12:25, nota; 24:10). Zacá rusihuínnicabe zinándacabe conseju ni bidii apóstol Pablo: «Laquixhedxí ladxidóʼ ca ni nuu deprimidu, lagacané ca ni caʼruʼ guzuhuaa chaahuiʼ lu neza stiʼ Dios ne lagapa paciencia guiráʼ binni» (1 Tes. 5:14).

Cucaadiaga ti hermanu ni cayabi sti hermanu laa.

Ti modo zanda gacanenu ca hermanu ni nuu triste nga gucaʼdiáganu laacaʼ. (Biiyaʼ párrafo 12).

12. ¿Ximodo nga jma zacanenu ti hermanu ni nuu triste?

12 Stale biaje jma racanenu ti hermanu ni nuu triste ora gucaʼdiáganu laa ne gábinu laa nadxiinu laa. Ruuyaʼ Jehová guiráʼ ni rúninu para gacanenu ti dendxuhuiiniʼ stiʼ (Sal. 41:1). Proverbios 19:17 ná: «Ni guiá ti binni ni caquiiñeʼ tu gacané laa la? cutiiñeʼ Jehová, ne laabe zaguíxebe laa ni guni».

Biaanané Rut Noemí, suegra stiʼ, peru Orpá biguetaʼ ndaaniʼ guidxi Moab. Sicaríʼ gudxi Rut Noemí: «Naa ziaaʼ ratiica cheluʼ». (Biiyaʼ párrafo 13).

13. ¿Xiñee maʼ gadxé ni biʼniʼ Rut que ni biʼniʼ Orpá, ne ximodo bisihuínnibe dxandíʼ nadxiibe suégrabe? (Biiyaʼ dibuju ni zeeda lu portada).

13 Para guiene chaahuinu ximodo nga cadi gusaana de gannaxhiinu, guidúʼyanu ni bizaaca Noemí despué de guti xheelaʼ ne guiropaʼ xiiñiʼ. Ora binadiaga Noemí bietenalaʼdxiʼ Jehová de xquidxi ne bidii ni gócabe, gudixhe ique guibiguetaʼ xquidxi (Rut 1:6). Yenanda guiropaʼ xuaalídxibe laabe. Peru laga zécabe neza, chonna biaje gudxi Noemí laacabe guibiguétacabe Moab. ¿Xi bizaaca yaʼ? Relatu que ná bidii Orpá ti bixiduʼ suegra ne biguetaʼ, peru Rut qué niná nixeleʼ de laabe (Rut 1:7-14). Biʼniʼ Orpá ni gudxi Noemí laa ne biguetaʼ Moab, peru Rut biʼniʼ sti cosa. Laaca ñanda nibiguétabe ra lídxibe. Peru qué ninabe nusaanabe suégrabe purtiʼ guizáʼ nadxiibe laa ne racaláʼdxibe gacanebe laa (Rut 1:16, 17). Qué nixélebe de suégrabe cadi purtiʼ naquiiñeʼ gúnibe ni, sínuque purtiʼ dxandíʼ nadxiibe laa. ¿Xi rusiidiʼ relatu riʼ laanu?

14. a) ¿Xi maʼ gudixhe ique stale hermanu guni? b) Casi ná Hebreos 13:16, ¿gunáʼ nga ca sacrificiu ni riuulaʼdxiʼ Dios?

14 Ora qué rusaana tuuxa de gannaxhii, rucaani laa guni stale cosa pur xcaadxi. Cásica dxiqué, tiempu riʼ stale Testigu rusihuinni dxandíʼ nadxiicaʼ ca hermanu sticaʼ dede né ca ni qué runibiaʼcaʼ. Casi ora gánnacabe guca ti desastre natural nagueendaca rinabadiidxacabe ximodo zanda gacanécabe. Ne ora gánnacabe qué gapa tuuxa hermanu de congregación bueltu ruyúbicabe ximodo gacanécabe laa. Rinándacabe ejemplu stiʼ ca xpinni Cristu de Macedonia ni bibani lu primé siglu purtiʼ laacaʼ bidiicaʼ jma que biaʼ nápacaʼ (2 Cor. 8:3). Cásica biʼniʼ ca xpinni Cristu que, rudiicabe jma que biaʼ nápacabe. Rúnicabe stipa para ganda gacanécabe ca hermanu ni jma caquiiñeʼ tu gacané laa. Nanna dxíchinu guizáʼ riecheʼ Jehová ora rusihuinni ca xpinni nadxiisaacaʼ (biindaʼ Hebreos 13:16).

TIEMPU RIʼ, ¿XIMODO ZANDA GUSIHUÍNNINU NADXIISAANU?

15, 16. ¿Ximodo bisihuinni Rut qué niree gana?

15 Zanda guizíʼdinu stale cosa risaca de historia stiʼ Rut ne Noemí. Guidúʼyanu caadxi de laacani.

16 Cadi guireʼnu gana. Qué ninagá Noemí niné Rut laa Judá. ¿Xiñee qué niree Rut gana yaʼ? Biblia ná: «Ora biʼyaʼ Noemí nuu Rut chiné laa, maʼ qué niniʼruʼ gastiʼ» (Rut 1:15-18).

17. ¿Xi zacané laanu para cadi guireʼnu gana?

17 Ni zanda gúninu: Caquiiñeʼ gápanu stale paciencia para gacanenu ca ni nuu triste, peru cadi naquiiñeʼ guireʼnu gana. Guzéʼtenu ti ejemplu, zándaca caquiiñeʼ ti hermana tu gacané laa peru zándaca qué zanabe gacanécabe laabe.c Neca zacá, guendarannaxhii ca rucaani laanu gúninu guiráʼ ni nuu lu nanu ne cadi guixélenu de laabe (Gál. 6:2). Cadi guireʼnu gana jma galán guiníʼ íquenu ziuu ti dxi zudiibe lugar gacanenu laabe.

18. ¿Xi zándaca bininá ladxidóʼ Rut?

18 Cadi guidxiichinu pur ni guiníʼ tuuxa. Dxi yendá Noemí ne Rut Belén, bidxaaga Noemí ca ni gucaʼ xpecina ne gúdxibe laacaʼ: «Gupaʼ guiráʼ ni dxi ziaaʼ peru bidxiguetaʼ Jehová naa xieenayaʼ» (Rut 1:21). ¿Ñee ruxuíʼlunu xi biʼniʼ sentir Rut ora binadiaga ni guníʼ suegra la? Bíʼnibe guiráʼ ni nuu lu nabe para gacanebe Noemí: biinanebe laa, gudixedxibe ladxidóʼ ne guzanebe laa zitu. Neca zaqué, guníʼ Noemí: «Bidxiguetaʼ Jehová naa xieenayaʼ». Neca qué nusaana Rut Noemí, peru ruluíʼ qué nusisaca Noemí guiráʼ ni bíʼnibe pur laa. Zándaca gucaná ladxidóʼ Rut pur ni guníʼ suegra. Peru neca zaqué, qué nixélebe de Noemí.

19. ¿Xi zacané laanu para cadi guixélenu de tuuxa ni nuu triste?

19 Ni zanda gúninu: Ti hermana ni nuu triste, zándaca gabi laanu diidxaʼ ni guniná laanu neca cayúninu stipa pur gacanenu laa. Peru galán gúninu stipa cadi gudiʼnu lugar guniná ni laanu. Cadi guixélenu de laabe ne guinábanu Jehová gacané laanu guidxélanu modo quixhedxinu ladxidoʼbe (Prov. 17:17).

Ni rihuinni lu caadxi imagen: 1. Caniʼné Boaz Rut laga cutopa trigu. 2. Caniʼné ti ancianu ti hermana ndaaniʼ Yoo stiʼ Reinu.

¿Ximodo zanda chinanda ca ancianu ejemplu stiʼ Boaz? (Biiyaʼ párrafo 20 ne 21).

20. ¿Xi gucané Rut para cadi guiree gana?

20 Cuʼnu gana xcaadxi. Qué nusaana Rut de nusihuinni dxandíʼ nadxii Noemí. Peru yanna, laaca caquiiñeʼ Rut tu cuʼ gana laa. Ngue runi biquiiñeʼ Jehová Boaz para cuʼ gana Rut né ca diidxaʼ riʼ: «Jehová quixe lii pur ni maʼ bíʼniluʼ. Ne quixe Jehová, Dios stiʼ Israel lii purtiʼ biyúbiluʼ guilaluʼ xaʼnaʼ xhiaabe». Yendá ca diidxaʼ riʼ ndaaniʼ ladxidóʼ Rut ne guníʼ: «Maʼ gudixhedxiluʼ ladxiduáʼ, sierva stiluʼ, nuaaʼ dxieeʼ pur ni gúdxiluʼ naa» (Rut 2:12, 13). Ca diidxaʼ gudxi Boaz Rut gucaneni laa para cadi guiree gana.

21. Casi ná Isaías 32:1, 2, ¿xi runi ca ancianu purtiʼ nadxiicaʼ ca hermanu?

21 Ni zanda gúninu: Ca ni riguu gana xcaadxi, nuu biaje laaca caquiiñecaʼ tu cuʼ gana laacaʼ. Guluu Boaz gana Rut purtiʼ guca nachaʼhuiʼ né Noemí. Tiempu riʼ, laaca riguu ca ancianu gana ca hermanu purtiʼ racanecaʼ xcaadxi. Ca diidxaʼ ni gábicabe ca hermanu rudiini stipa laacaʼ para cadi guireecaʼ gana (biindaʼ Isaías 32:1, 2).

¿XI RIBEENDUNU ORA QUÉ RUSAANA DE GANNAXHIINU?

22, 23. ¿Xi bizaaca Noemí, ne xi bicaa laa guchaa? (Salmo 136:23, 26).

22 Ti tiempu despué, gucané Boaz Rut ne Noemí para gápacaʼ ni gocaʼ (Rut 2:14-18). ¿Xi biʼniʼ sentir Noemí ora biʼyaʼ pabiáʼ nachaʼhuiʼ Boaz yaʼ? Laa guníʼ: «Jehová, ni qué rusaana de gannaxhii ca ni nabani ne ca ni maʼ guti, cuʼ ndaayaʼ laabe» (Rut 2:20a). Guizáʼ maʼ bichaa Noemí purtiʼ ante guníʼ: «Maʼ bidxiideche Jehová naa». Peru yanna dede cayéchebe guniʼbe: «Jehová, ni qué rusaana de gannaxhii». ¿Xi zándaca bicaa laabe guchaabe yaʼ?

23 Bidii Noemí cuenta cayacané Jehová laa. Biquiiñeʼ Jehová Rut para gacané laabe ora guibiguétabe Judá (Rut 1:16). Laaca bidii Noemí cuenta gucané Jehová laa ne Rut ra guca Boaz nachaʼhuiʼ né laacaʼ, purtiʼ Boaz nga ti hombre ni zanda siʼ laacabed (Rut 2:19, 20b). Zándaca sicaríʼ guníʼ ique Noemí: «Yanna huaxa maʼ bieneʼ qué lica huasaana Jehová naa ne qué huaxélebe de naa» (biindaʼ Salmo 136:23, 26). Bidiibe xquixe peʼ Rut ne Boaz purtiʼ qué nixélecaʼ de laabe ne qué nusaana de ñacanecaʼ laabe. Guizáʼ nayecheʼ guyuu Jehová, Rut ne Boaz purtiʼ guyuu Noemí nayecheʼ sti biaje.

24. ¿Xiñee qué racaláʼdxinu gusaana de gannaxhiinu ca hermanu stinu?

24 ¿Ximodo maʼ bisiidiʼ libru stiʼ Rut laanu cadi gusaana de gannaxhiinu? Ora qué rusaana de gannaxhiinu ca hermanu stinu rucaani laanu gacanenu ca ni nuu triste ne cadi guireʼnu gana. Laaca rucaani laanu gúninu sacrificiu para gacanenu laacaʼ. Naquiiñeʼ cuʼ ca ancianu gana ca hermanu ni riguu gana xcaadxi. Guizáʼ riéchenu ora ribiguetaʼ runi ca hermanu xhiiñaʼ Jehová né stale gana (Hech. 20:35). Peru cadi guiaandaʼ laanu qué rusaana de gannaxhiinu ca hermanu stinu purtiʼ riuuláʼdxinu chinándanu ejemplu stiʼ Jehová ne gusiéchenu laa purtiʼ qué rusaana de gannaxhii laanu (Éx. 34:6; Sal. 33:22).

¿RIETENALÁʼDXILUʼ LA?

  • ¿Xiñee maʼ gadxé nga gácanu leal ne cadi gusaana de gannaxhiinu?

  • ¿Ximodo zanda gannaxhiinu cásica gunnaxhii Boaz ne Rut?

  • ¿Xi ribeendunu ora qué rusaana de gannaxhiinu?

CANCIÓN 130 Guizíʼdinu gutiidiláʼdxinu

a Racalaʼdxiʼ Jehová cadi gusaana de gannaxhiinu ca hermanu de congregación. Para gánnanu ximodo gusihuínninu ni, guidúʼyanu ximodo bisihuinni ca xpinni Dios ni bibani dxiqué qué nusaana de ñannaxhiicaʼ. Lu artículo riʼ, zadúʼyanu xi rusiidiʼ ejemplu stiʼ Rut, Noemí ne Boaz laanu.

b Para guiéneluʼ jma de ni riete lu artículo riʼ, zanda gúʼndaluʼ capítulo 1 ne 2 stiʼ libru stiʼ Rut.

c Cumu caninu de ejemplu stiʼ Noemí la? cuzéʼtenu de ca hermana ni caquiiñeʼ tu gacané laa. Peru artículo riʼ laaca zanda gacaneni ca hermanu.

d Zadxélaluʼ jma información de Boaz, ti hombre ni zanda siʼ laacabe, lu libru Chinándanu ejemplu stiʼ cani gupa fe: capítulo gaayuʼ ni láʼ «Ti gunaa nabé nachaʼhuiʼ».

    Libru ne revista zapoteco del Istmo (1993-2025)
    Biteeguʼ sesión
    Bizulú sesión
    • diidxazá
    • Compartir
    • Configuración
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Modo iquiiñeʼ ni
    • Política de privacidad
    • Configuración de privacidad
    • JW.ORG
    • Bizulú sesión
    Compartir