Wi Lubele ma i LAIBRARI ME INTANET
Wi Lubele
LAIBRARI ME INTANET
Acholi
  • BAIBUL
  • BUKKE
  • COKKE
  • ie pot 25-28
  • Gen Labongo Akalakala

Vidio mo pe kany.

Timwa kica, peko mo manok otimme i kom vidio.

  • Gen Labongo Akalakala
  • Kwo Mono Tye i Nge To?
  • Wi lok matinotino
  • Pwony macok rom
  • ‘Laremwa Dong Oto’
  • “En Bicer”
  • ‘Jo Ducu Ma Tye i Lyel’
  • Gibicer Kwene?
  • Ngo ma Time i Kom Jowa me Amara ma Guto?
    Ngec Ma Terowa i Kwo ma Per Tum
  • Gen ma Pe Tur pi Jo me Amarani ma Guto
    Baibul Mono Ada Pwonyo Gin Ango?
  • Dano Bicer Woko!
    Baibul Twero Pwonyowa Gin Ango?
  • Nicer Obedo Ngo?
    Lapeny ma Kigamo me Baibul
Nen Mukene
Kwo Mono Tye i Nge To?
ie pot 25-28

Gen Labongo Akalakala

“Cakke i cawa me nywale nitap, cawa ducu no dong tye ni dano moni-ni twero to cawa mo keken; ki labongo bwot, twere man obidoko ada ma otimme.”—ARNOLD TOYNBEE, LANGE TEKWARO ME BRITIAN.

1. Ada ango ma rok pa dano gumedo kiye, ma kelo lapeny ango?

NGA ma twero pyem ki lok ada me tekwaro ma giwaco malo ni? Rok pa dano paka guo i ye ada me rac pa to. Dok kit winy me peko ma wabedo kwede ka ngat mo ma wamaro oto! Rwenyo man nongo nen calo pe romo lokke matwal. Twere me ribbe dok odoco ki jo-wa me amara ma guto? Gen ango ma Baibul tye kwede pi jo muto? Nen kong lok magi.

‘Laremwa Dong Oto’

2-5. (a) Ma lareme Lajaro oto, Yecu onyutu mitti-ne ki teko me cero en nining? (b) Ma pat ki dwoko Lajaro cen i kwo, ngo ma tango me cer otimo?

2 Mwaka ne onongo 32 C.E. I boma matidi me Betania, mail aryo i teng Jerucalem, onongo tye Lajaro ki lumegine Marita ki Maliam. Gin onongo gubedo lurem Yecu macok. Nino mo acel, kom Lajaro odoko lit tutwal. Oyot oyot, lumegine ma onongo giparo pire gucwalo lok-ki bot Yecu, ma onongo tye loka Kulu Jordan. Yecu onongo tye ki mar i kom Lajaro ki lumegine, dong inge kare en ocako aa me cito Betania. Iyo, Yecu owaco bot lukwena ne ni: “Laremwa Lajaro dong onino, acito wek acicoye woko ki i wang nino.” Kit ma lukwena pe guniang cut cut tyen lok man, Yecu owaco kamaleng ni: “Lajaro dong oto.”—Jon 11:1-15.

3 Teke winyo ni Yecu oebino i Betania, Marita ongweco me rwatte kwede. Ma kumu-ne omiyo kico omake, Yecu ocike ni: “Omeru bicer.” Marita ogamo ni: “Angeyo ni en bicer i cer me nino me agik[ki].” Yecu owacce ni: “An nicer ki kwo, ngat ma ye an, kadi oto, dok bikwo.”—Jon 11:20-25.

4 Yecu dong ocito i lyel ci owaco ni kikwany got ma oloro doge-ni woko. Inge lega matek, en owaco ni: “Lajaro katti woko!” Ci ma wang ducu pud omoko i lyel, Lajaro ada okati woko. Yecu ocero Lajaro—odwoko kwo i kom laco ma onongo oto pi nino angwen!—Jon 11:38-44.

5 Marita onongo dong tye ki niye i kom cikke i kom nicer. (Jon 5:28, 29; 11:23, 24) Tango i kom dwoko Lajaro i kwo okonyo me jingo niye-ne ki miyo niye i jo mukene. (Jon 11:45) Ento lok ni “nicer-ni” tyene gikome kong ngo?

“En Bicer”

6. Tyen lok ni “nicer-ni” ngo?

6 Lok ni “nicer-ni” gigonyo ki i lok me Grik a·naʹsta·sis, ma tyene atir-ne “cung malo dok aye.” Lujudaya ma gugonyo leb Grik guloko a·naʹsta·sis ki lok i leb Ibru ni techi·yathʹ ham·me·thimʹ, ma tyene “dwoko jo muto cen.”a Dong, nicer kwako cero ngati moni ki i kit mo ma kwo pe iye i to—dwoko kit me kwo pa ngati moni cen.

7. Pingo cer pa dano acel acel pe bibedo peko bot Jehovah Lubanga ki Yecu Kricito?

7 Pi bedo ki ryeko ma pe gik ki nipo ma pe tye ki roc mo, Lubanga Jehovah twero cero ngati moni labongo ayela. Po pi kit kwo pa jo muto,—kitgi, lok ma otimme i kom ngat acel acel, ki jammi weng ma miyo kingeyo-gi—pe obedo peko bote. (Yubu 12:13; por ki Icaya 40:26.) Jehovah bene obedo Lacak kwo. Dong, en twero dwoko ngati moni-ni kikome cen i kwo, miyo laco nyo dako moni ni kit kitte aceli i kom manyen ma nongo giyubo-ni. Makato, kit ma gin ma otimme i kom Lajaro nyutu, Yecu Kricito mito dok twero cero jo muto.—Por ki Luka 7:11-17; 8:40-56.

8, 9. (a) Pingo nicer ki tam man ni gin makwo pe twero to-ni pe girwatte? (b) Yat me cango to aye ngo?

8 Pwony me Gin Acoya i kom cer, kono, pe rwate ki pwony me gin makwo ni pe twero to. Ka gin makwo ma pe twero to loyo to, cer dong nongo pe mitte pi ngati mo, nyo dwogo cen i kwo. I ada, Marita pe onyuto tam i kom gin makwo ma ni pe twero to ma tye ka kwo ka mapat inge to. En pe onongo ye ni Lajaro onongo dong owoto i lobo pa tipo me mede ki kwo. I olung-tuke, en onyutu niye i yub pa Lubanga me loko adwogi ma to kelo. En owacci: “Angeyo ni en bicer i cer me nino me agik[ki].” (Jon 11:23, 24) I yo acel-li, Lajaro kikome pe oloko gin mo ma ni timme i kwo inge to mogo. Gin mo onogo pe me aboka.

9 Kamaleng, ki tung bot Baibul, gin makwo to ki dong yat cango to aye nicer. Ento jo bilion ki bilion dong guto cakke ma dano me acel, Adam, obedo i lobo. Dong nga-gi ma bicer, dok kwene?

‘Jo Ducu Ma Tye i Lyel’

10. Cikke ango ma Yecu oketo ma dok i kom jo ma tye i lyel me nipo?

10 Yecu Kricito owacci: “Kare bibino ma jo ducu ma tye i lyel me nipo biwinyo iye dwane [Yecu] ci gibikatti woko.” (Jon 5:28, 29, NW) Ada, Yecu Kricito ociko ni jo ducu ma wii Jehovah po i komgi gibicer. Jo bilion ki bilion gubedo dok guto. Ngagi ki i kingi ma wii Lubanga po i komgi, ma gikuro cer?

11. Nga-gi ma gibicero?

11 Jo ma gulubo kit ma atir calo lutic pa Jehovah gibicero-gi. Ento jo milion ki milion mukene guto labongo nyuto ka onongo gin bilubo rwom pa Lubanga me kit atir. Gin onongo ka pe gubedo labongo ngec i kom ngo ma Jehovah mitto ci gubedo labongo kare ma oromo me kelo aloka loka ma onongo mitte. Gin bene gitye i nipo pa Lubanga dong pimeno gibicer, pien Baibul cikko-ni: “Dano gibicer woko, jo ma kitgi atir wa ki jo ma kitgi pe atir.”—Tic pa Lukwena 24:15.

12. (a) Ginanyuta ango ma lakwena Jon onongo i kom nicer? (b) Ngo ma “gibolo i nam mac” ki kodi lokki tyenne ngo?

12 Lakwena Jon oneno ginanyuta ma tugu cwiny i kom jo ma gucer ma gucung i nyim komker pa Lubanga. Me tittone, en ocoyo: “Nam bene odwoko jo ma yam guto i iye-ni woko cen, to ki [l]yel bene gumiyo jo muto ma yam tye botgi; ci gingolo kop pa dano acel acel kun gilubo gin ma yam gin gutiyo. Gibolo [t]o ki [l]yel woko i nam mac. Nam me mac aye meno to me aryo.” (Niyabo 20:12-14) Tam kong i kom gin ma man niango! Jo muto weng ma gitye i nipo pa Lubanga gibigonyo-gi ki i Kadec, nyo Ceol, bur lyel man ata pa dano-ni. (Jabuli 16:10; Tic pa Lukwena 2:31) Ci “to ki Kadec” gibibolo-gi i i gin ma gilwongo ni “nam me mac,” ma cung pi keto woko kwicikwici. Bur lyel man atan-ni pe bibedo tye dong.

Gibicer Kwene?

13. Pingo Lubanga oyubbo ni jo mukene kicer-gi pi polo, ki kodi kom ango ma Jehovah bimiyogi?

13 Wel co ki mon manok kibicero-gi i kwo i polo. Joni biloc ki Kricito calo rwode ki ajwagi ki bene gibinywako gonyo adwogi ma to okelo ducu ma rok pa dano olako ki bot dano me acel, Adam. (Jo Roma 5:12; Niyabo 5:9, 10) Ki bot Baibul, gin kwane gin 144,000 keken dok kiyerogi ki i kin lulub Kricito, cako ki lukwena ma gumoko i niyer. (Luka 22:28-30; Jon 14:2, 3; Niyabo 7:4; 14:1, 3) Jehovah bimiyo bot jo magi mucer-ni acel acel kom me cwiny me wek gubed i polo.—1 Jo Korint 15:35, 38, 42-45; 1 Petero 3:18.

14, 15. (a) I kit kwo ango ma pol pa jo ma oto bicer i iye? (b) Mot ango ma jo ma luwiny bilimo-ne?

14 Pol pa jo ma onongo guto, kono, gibicer i kwo i wilobo. (Jabuli 37:29; Matayo 6:10) Kit lobo ma nining? Lobo kom kareni opong ki daa, onyo remo, wolo jammi, ki tim gero. Ka ni jo muto omyero gudwog cen i kodi lobo-ni, ada kit yomcwiny mo keken rii-ne bedo cek. Ento Lacwec ocikke ni cok cokki ebikelo agikki ikom dano me lobo me kareni ma tye i te loc pa Catan-ni. (Carolok 2:21, 22; Daniel 2:44) Dul pa dano manyen ma kit-gi atir—“lobo manyen”—dong bidoko kome kikome. (2 Petero 3:13) I kare meno “Pe tye ngati mo ma bedo i lobo wa ma biwacci, ‘An koma lit.’” (Icaya 33:24) Kadi wa lit pa to gibikwanyo-ne woko, pien Lubanga “bijwayo pig wangi woko ducu. To bene dong bibedo pe, kadi kumo nyo koko, nyo arem, pien gin macon dong ducu gurwenyo woko matwal.”—Niyabo 21:4.

15 I lobo manyen ma Lubanga ociko-ni, jo ma mwol “gibibedo ki yomwcwiny pi lonyo madwong ma gibilimo.” (Jabuli 37:11) Gamente me polo pa Kricito Yecu ki luwote 144,000 mot mot bidwoko rok pa dano ma luwiny cen i bedo labongo roc mo ma lunywal-wa mukwongo, Adam ki Kawa, gurwenyo. Medo i kin jo ma bedo i lobo bibedo jo mucer.—Luka 23:42, 43.

16-18. Yomcwiny ango ma nicer bikelo-ne bot jo me odi?

16 Baibul miyo wiye manok nok me yomcwiny ma jo ma ocer bikelone bot jo me odi. Goo kong yomcwiny ma da-to me Nain owinyo i kare ma Yecu ojuku lwak matye ka tero lyel ci ocero wode acel keken-ni! (Luka 7:11-17) Lacen, macok ki Nam me Galilaya, kare ma Yecu odwoko latin nyako me mwaka 12 cen i kwo, lunyodo-ne “guuro matek twatwal.”—Marako 5:21-24, 35-42; nen bene 1 Luker 17:17-24; 2 Luker 4:32-37.

17 Pi jo milion ki milion ma komkareni gitye gunino i to, cer bibedo pi kwo i lobo manyen me kuc. Kong itam pi lok man ma anyim ma tugu cwiny-nyi biyabo bot Tommy ki pi latim biacara, ma giloko pir-gi i acakki me brocuwa man! Ka Tommy ocer i kwo i Paradic me lobo, en bibedo en Tommy acel-li ma min-ne onongo ngeyo-ni—ento labongo two mo. En bitwero gudde, tinge i bade, ki mare. Marom aroma, me bedo kalwore i lawala me nywale odoco ma nen pe gik, latim biacara me India tye ki gen mamwonya me yabo wange i lobo manyen pa Lubanga ni ci neno awobe ne-ni.

18 Ngeyo ada i kom gin makwo, i kom ngo ma timme i kom-wa ka wato, ki i kom gen me cer twero bene kelo adwogi madit i kom jo ma tye kwo kareni. Kong wanen kit ma timme kwede.

[Lok ma tye piny]

a Kun lok ni “nicer” pe tye i coc me Ibru, gen me cer giwaco i Yubu 14:13, Daniel 12:13, ki Kocea 13:14.

[Cal ma tye i pot karatac 26]

Nicer bikelo yomcwiny ma rii

    Gin akwana i leb Acholi (1996-2025)
    Kat Woko
    Dony i Iye
    • Acholi
    • Nywakki
    • Jami ma imito
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Cik pi Tic Kwede
    • Privacy Policy
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Dony i Iye
    Nywakki