Agbenɔnɔ koɖo sumɔsumɔdɔ bɔbɔ nukplawema nyɔsoxuwo
6-12 AOÛT
MAWU NYƆ MƐ DƆKUNUWO | LUIKI 17-18
“Nyi akpedotɔ”
nwtsty enumɛɖeɖe buwo kudo Luiki 17:12, 14 nu
ŋsu amɛwo ciwo yí nyi kponɔwo: Le Izraɛliviwo hwenuɔ, kankandoji li mɔ kponɔwo bɔnɔ doju alo nɔnɔ egbɛbɔbɔwo mɛ. Ecɛ na wokpenɔdo wowonɔnɔwo nu. (2Efy 7:3-5) Mawu Se lɔ biɔ so kponɔwo shi mɔ, woanɔnɔ azɔge. Nɔ kponɔ le fiɖeɔ, ékannɔxle mɛbuwo yí nunɔ mɔ: “Ŋdemɛ o, ŋdemɛ o!” (1Ese 13:45, 46, nwt) Le ɖekawawa koɖo Ese lɔɔ, kponɔ lɔwo le te le azɔge nɔ Yesu.—Kpɔ enumɛɖeɖe bu kudo Mt 8:2 nu koɖo Biblia Me Nya Tɔxɛwo Gɔmeɖeƒe, “Anyidɔ; Kpodɔ.”
dasɛ míwoɖekiwo nɔ avɔnsatɔwo: Yesu Kristo, mɛ ci yí le Ese lɔ gɔnmɛ hwecinu ele nyigban lɔ ji, do jeshi mɔ ŋsɛn gbele avɔnsatɔnyinyi Arɔn tɔ lɔ nu. Eyi taɖo eɖo kponɔ ciwo yí eda dɔ̀ nɔ ɖaɖa avɔnsatɔwo gbɔ. (Mt 8:4; Mk 1:44) Le ɖekawawa mɛ koɖo Moizi Se lɔɔ, avɔnsatɔ glonɔ kponɔ kpɔ nywiɖe keŋ akpɔ mɔ edɔ̀ lɔ vɔ ni ma. Kponɔ ci woda edɔ̀ nɔ yinɔ gbedoxɔ lɔ mɛ keŋ yí hɛnnɔ enunanawo yi, xevi leagbu amɛve, sɛdrici, eka jin, koɖo isopu.—1Ese 14:2-32.
w08-EW 8/1 14-15 mm. 8-9
Nu Ka Tae Nàɖe Ŋudzedzekpɔkpɔ Afia?
Ðe Yesu ŋe aɖaba ƒu ame susɔeawo ƒe akpemadamada dzia? Nuŋlɔɖia yi edzi be: “Yesu ɖo eŋu gblɔ be: ‘Menye wo ame ewo ŋutie kɔ oa? Ke ame asieke mamlɛawo ya ɖe? Ðe womekpɔ ame aɖeke si trɔ be yeatsɔ ŋutikɔkɔe ana Mawu o, negbe dukɔ bubu me tɔ sia koa?’”—Luka 17:17, 18.
Menye ame vɔ̃ɖiwoe kpodɔléla asieke mamlɛawo nye o. Do ŋgɔ la, woɖee fia le gaglãgbe be yewoxɔ Yesu dzi se, eye wolɔ̃ faa wɔ ɖe mɔfiame si wòna wo be woayi Yerusalem aɖatsɔ wo ɖokuiwo afia nunɔlawo la dzi. Gake togbɔ be ɖikeke mele eme o be wokpɔ ŋudzedze deto ɖe dɔmenyo si Yesu wɔ na wo la ŋu hã la, womete ŋu ɖee gblɔ nɛ o. Woƒe nuwɔna te ɖe Kristo dzi. Ke míawo ya ɖe? Ne ame aɖe wɔ nu ɖe mía ŋu nyuie la, ɖe míedaa akpe nɛ enumake, eye ne esɔ la, míeŋlɔa akpedalɛta nɛ tsɔ ɖea míaƒe ŋudzedzekpɔkpɔ fiana?
Bibla mɛ nuxɔafiwo jiji
nwtsty enumɛɖeɖe bu kudo Luiki 17:10 nu
gbali: Yi gɔnmɛɖeɖe tiin yí nyi, “denyi ŋɖe o.” Kpɔwɛ ci Yesu wa denukɔ mɔ, hwashiwo alo yi nukplaviwo asɔnɔ wowoɖekiwo mɔ yewonyi enugbali alo yewodenyi ŋɖe o. Le ɖekawawa mɛ koɖo enu ciwo yí trɔdo enyɔ ci Yesu nuɔ, enyɔgbe “gbali” gɔnmɛ yí nyi mɔ, hwashi lɔwo ɖo akpɔnɔ wowoɖekiwo mɔ yewonyi amɛ hwehwewo yí yewodeje axɔnɔ bubu alo kanfukanfu ɖe koŋ o. Wemanyatɔ gangan ɖewo nu mɔ wozan enyɔgbe lɔ le lɛ shigbe mɔ labalu hannɛ, yí yi gɔnmɛ yí nyi “hwashiwo kpoŋ mìnyi, mìdejenɔ bubu ɖe koŋ o.”
nwtsty enumɛɖeɖe bu kudo Luiki 18:8 nu
xɔse cɛ: Alo “xɔse cɛ hanci.” “Xɔse” ci nyɔ yí Yesu nukɔ le lɛ denyi xɔse le emɔ gbajaa nu o, vɔ xɔse ŋmɛ ɖe koŋ ji ehɛn susu yi, shigbe mɔ xɔse ci kposhu ci nu yí yi kpɔwɛ lɔ kudo ɖo hannɛ. (Lk 18:1-8) Ecɛ gbenyi xɔse ɖoɖo do gbedodoɖa ŋsɛn nu, koɖo xɔse ɖoɖo do Mawu nu mɔ yɛawa enujɔjɔɛ nɔ yi mɛ cancanwo. Eze petii mɔ, Yesu tashi ɖoŋci nɔ enyɔbiɔse ci ewa kudo xɔse nu, keŋ nɔ yi dokplɔtɔwo abu tamɛ kpɔ so xɔse ci ŋmɛ yí le wowoŋtɔwo shi nu. Kpɔwɛ ci yí kudo gbedodoɖa koɖo xɔse nu sɔgbe pɛɛ, ɖo Yesu xo nuxu so tetekpɔ ciwo yí yi dokplɔtɔwo ado go nu dejinjin gbɔxwe ewa kpɔwɛ lɔ o.—Lk 17:22-37.
13-19 AOÛT
MAWU NYƆ MƐ DƆKUNUWO | LUIKI 19-20
“Kpla nu so Mina amɛwo kpɔwɛ lɔ mɛ”
jy-EW 232 mm. 2-4
Lo Si Wòdo Ku Ðe Mina Ewoawo Ŋuti
Egblɔ be: “Bubume aɖe zɔ mɔ yi dukɔ didi aɖe me, be woaɖo ye fia le afi ma, ne yeatrɔ agbɔ.” (Luka 19:12) Mɔzɔzɔ sia axɔ ɣeyiɣi. Eme kɔ ƒãa be Yesue nye “bubume” si zɔ mɔ yi “dukɔ didi” aɖe me, si nye dziƒo, afi si Fofoa ana ŋusẽe le be wòaɖu fia.
Le lododoa me la, hafi “bubume” la nazɔ mɔa la, eyɔ eƒe kluviwo dometɔ ewo vɛ, eye wòtsɔ mina ɖekaɖeka de wo si gblɔ be: “Mitsɔe tsa asii va se ɖe esime magbɔ.” (Luka 19:13) Asixɔxɔ gã le klosaloga si nye mina ŋu. Mina ɖeka ƒe home anɔ abe agbledɔwɔla ƒe ɣleti etɔ̃ kple edzivɔ ƒe fetu ene.
Anɔ eme be nusrɔ̃lawo ase egɔme be yewoe kluvi ewoawo le tsitre ɖi na le lododoa me, elabena do ŋgɔ la, Yesu tsɔ wo sɔ kple nuŋelawo. (Mateo 9:35-38) Edze ƒãa be mebia tso wo si be woaŋe nuku ŋutɔŋutɔwo vɛ o. Ke boŋ nukuawo le tsitre ɖi na nusrɔ̃la bubu siwo hã ava nɔ Mawu Fiaɖuƒea me. Nusrɔ̃lawo awɔ nu siwo wona wo la ŋu dɔ atsɔ adi ame bubu siwo ava nyi Fiaɖuƒea dome.
jy-EW 232 mm. 7
Lo Si Wòdo Ku Ðe Mina Ewoawo Ŋuti
Ne nusrɔ̃lawo de dzesii be yewoe nye kluvi siwo wɔ nu siwo wona yewo la ŋu dɔ bliboe tsɔ wɔ nusrɔ̃la geɖewo la, kakaɖedzi blibo asu wo si be yewoƒe nu adze Yesu ŋu. Eye woate ŋu aka ɖe edzi hã be aɖo yewoƒe kutrikuku teƒe na yewo. Ele eme be Yesu ƒe nusrɔ̃lawo ƒe nɔnɔmewo, mɔnukpɔkpɔwo kple ŋutetewo le vovovo ya. Ke hã, ne wova ‘ɖo Yesu fia’ la, aɖo eteƒe na wo ɖe ale si wowɔ nuteƒe le nusrɔ̃lawɔwɔdɔa me ta, eye wòayra wo.—Mateo 28:19, 20.
jy-EW 233 mm. 1
Lo Si Wòdo Ku Ðe Mina Ewoawo Ŋuti
Esi kluvi sia gbe be yemawɔ dɔ atsɔ adzi yeƒe aƒetɔ ƒe fiaɖuƒea ƒe kesinɔnuwo ɖe edzi o ta la, esia gblẽ nu le eŋu. Apostoloawo le mɔ kpɔm na ɣeyiɣi si Yesu ava ɖu dzi le Mawu Fiaɖuƒea me. Eya ta nya si wògblɔ tso kluvi mamlɛtɔ sia ŋu na wokpɔe be ne yewomedo vevie nu o la, yewomanyi Fiaɖuƒe ma dome o.
Bibla mɛ nuxɔafiwo jiji
nwtsty enumɛɖeɖe bu kudo Luiki 19:43 nu
acu aci xwiɖɛxwiɖɛwo trɔdo: Alo “ekpa.” Elɛ ɖekɛ yí Grɛki nyɔgbe khaʹrax ze le le Kristotɔwo Grɛki Ŋwlɛnŋwlɛn lɔwo mɛ. Woɖe gɔnmɛ ni mɔ yɛnyi “aci ci yí enu le xwiɖɛ nɔ alo aci ciwo yí wozan yí sɔ glɔnnɔ eju ɖe, alo aci.” Wogbeɖe gɔnmɛ ni mɔ yɛnyi “aci ciwo yí sɔjawo ɖyinɔ yí sɔ jannɔ eju ɖe trɔdo; alo ekpa.” Yesu nyɔwo vamɛ le exwe 70 K.H. hwecinu yí Titus ɖe gbe nɔ Rɔma sɔjawo yí wocu ekpa trɔdo Ʒeruzalɛmu. Susu amɛtɔn ciwo yí le Titus shi yí nyi mɔ, ána yí mɛɖe dashi o, woana ta, shive aci wo keŋ nɔ woasɔ wowoɖekiwo do gɔnmɛ ni. Nɔ woatɛnŋ akpɔ enu ciwo yí woasɔ cu ekpa trɔdo Ʒeruzalɛmuɔ, Rɔma hwakɔn lɔ so aci ciwo pleŋ yí le eju lɔ mɛ.
nwtsty enumɛɖeɖe bu kudo Luiki 20:38 nu
wo pleŋ le agbe ni: Alo “wo pleŋ le agbe le yi nukpɔkpɔ mɛ.” Bibla dasɛ mɔ mɛ ciwo yí le agbe, vɔ yí le azɔge nɔ Mawu nyi amɛ kukuwo le yi nukpɔkpɔ mɛ. (Efe 2:1; 1Tim 5:6) Ahanke, Mawu sɛntɔ egbejinɔtɔ ciwo yí ku kpɔtɔ le agbe le Yehowa susu mɛ nɛ, ɖo yi tamɛɖoɖo ci yí nyi mɔ yeafɔn wo avamɛ dandandan.—Rɔm 4:16, 17.
20-26 AOÛT
MAWU NYƆ MƐ DƆKUNUWO | LUIKI 21-22
“Míwo hwlɛngan lɔ gogo”
kr-EW 226 mm. 9
Mawu Fiaɖuƒea Aɖe Eƒe Futɔwo Ða
9 Dzesiwo adze le dziƒo. Yesu gblɔe ɖi be: “Ɣe ado viviti, eye ɣleti mana eƒe kekeli o, eye ɣletiviwo age tso dziƒo.” Efia be amewo magakpɔ subɔsubɔhakplɔlawo sinu ɣemaɣi be yewoaxɔ kekeli alo mɔfiame tso wo gbɔ o. Gake ɖe Yesu ƒe nyawo ate ŋu afia hã be dzesi wɔnuku aɖewo adze le dziƒoa? Ðewohĩ anɔ eme nenema. (Yes. 13:9-11; Yoel 2:1; 3:3, 4) Aleke amewo awɔ nu ɖe nu siwo woakpɔ ŋu? ‘Woatɔtɔ vevie’ le esi “womanya nu si woawɔ o” ta. (Luka 21:25; Zef. 1:17) Nyateƒee, Mawu Fiaɖuƒea ƒe futɔwo katã—tso ‘fiawo dzi va se ɖe kluviwo’ dzi—“aku ƒenyi le vɔvɔ̃ kple mɔkpɔkpɔ na nu siwo gbɔna” ta, eye woaƒu du be yewoadi afi aɖe abe ɖo. Gake womakpɔ bebeƒe gbagbe aɖeke si ate ŋu akpɔ wo ta tso Fia la ƒe dziku nu o.—Luka 21:26; 23:30; Nyaɖ. 6:15-17.
w16.01-EW 7-8 mm. 17
“Mina Miaƒe Nɔvilɔlɔ̃ Nayi Edzi Ðaa”!
17 “Dzi naɖo mía ƒo bliboe.” (Xlẽ Hebritɔwo 13:6.) Ŋuɖoɖo ɖe Yehowa ŋu nana dzi ɖoa mía ƒo míedoa dzi le nɔnɔme sesẽwo me. Dzideƒo sia akpe ɖe mía ŋu be susu nyui nanɔ mía si. Ne míebua susu nyui ɖe mía nɔviwo ŋu la, ke míalɔ̃ wo, ade dzi ƒo na wo ahafa akɔ na wo. (1 Tesalonikatɔwo 5:14, 15) Le xaxa gã la me gɔ̃ hã la, míate ŋu alé dzi ɖe ƒo, le esi míenyae be míaƒe ɖeɖekpɔkpɔ gogo ta.—Luka 21:25-28.
w15-EW 7/15 13 mm. 13
“Miaƒe Ðeɖe Gogo”!
13 Aleke ame siwo le abe gbɔ̃wo ene awɔ nui ne wokpɔe be yewogbɔna tsɔtsrɔ̃ ge? ‘Woafa konyi vevie.’ (Mateo 24:30) Ke aleke amesiaminawo kple ame siwo wɔ ɖeka kpli wo ya awɔ nui? Woawɔ abe ale si Yesu gblɔ ene be: “Ne nu siawo de asi dzɔdzɔ me la, mitsi tre miadzɔ kã, eye miafɔ ta dzi, elabena miaƒe ɖeɖe gogo.”—Luka 21:28.
Bibla mɛ nuxɔafiwo jiji
nwtsty enumɛɖeɖe buwo kudo Luiki 21:33 nu
Jeŋkwi koɖo nyigban avayi: Ŋwlɛnŋwlɛn buwo dasɛ mɔ jeŋkwi koɖo nyigban ani sɔyi mavɔmavɔ mɛ. (Gɔnm 9:16; Eha 104:5; Ŋun 1:4) Eyi taɖo woatɛnŋ anu mɔ Yesu nyɔ ciwo yí le lɛ nyi labalu. Enyɔ lɔwo gɔnmɛ yí nyi mɔ, nɔ enu ci yí datɛnŋ ajɔ gbeɖe o vajɔ yí jeŋkwi koɖo nyigban vayi can ɔ, Yesu nyɔwo akpɔtɔ avakɔmɛ dandandan. (Sɔ sɔ koɖo Mt 5:18.) Ele ahan gan, jeŋkwi koɖo nyigban ciwo yí wozan le lɛ, atɛnŋ ahɛn susu yi “jeŋwki ŋkɔtɔ koɖo nyigban ŋkɔtɔ” ciwo yí wozan le kpɔwɛnunu mɛ le Enyɔdasɛ 21:1 mɛ ji.
anyi nyɔwo davayi kpɔ o: Alo “anyi nyɔwo davayi kpɔ gbeɖe o.” Enyɔgbe “da” koɖo “kpɔ o”, ciwo yí wozan bɔ do Grɛki dɔwanyɔ lɔ nu, dadasɛ susu ɖe gbegbe keŋkeŋ koɖo ekpeɖoɖo yi ji veviɖe mɔ Yesu nyɔwo akpɔtɔ ani tɛgbɛɛ.
w14-EW 10/15 14-15 mm. 15-16
Mianye “Nunɔlawo Ƒe Fiaɖuƒe”
15 Esi Yesu ɖo Aƒetɔ ƒe Fiẽnuɖuɖua anyi la, ebla nu kple eƒe nusrɔ̃la wɔnuteƒeawo; nubabla mae nye Fiaɖuƒe ƒe nubabla la. (Mixlẽ Luka 22:28-30.) Yehowa mele nubabla sia ya me abe ale si wònɔ le nubabla bubuawo gome ene o. Enye nubabla si le Yesu ŋutɔ kple amesiaminawo ɖeɖe dzaa dome. Esi Yesu gblɔ be “abe ale si Fofonye hã bla nu kplim ene” la, anɔ eme be nubabla si Yehowa wɔ kplii be wòanye nunɔla “abe Melxizedek ene yi mavɔmavɔ me” lae wòwɔnɛ.—Hebritɔwo 5:5, 6.
16 Yesu ƒe apostolo wɔnuteƒe 11-awo nɔ Yesu ŋu le eƒe tetekpɔwo me. Fiaɖuƒe ƒe nubabla la ɖo kpe edzi be apostoloawo anɔ fiazikpuiwo dzi eye woanye fiawo kple nunɔlawo aɖu fia kple Yesu le dziƒo. Gake menye ame 11 mawo ko sie mɔnukpɔkpɔ ma asu o. Le ŋutega aɖe si me Yesu ɖe eɖokui fia apostolo Yohanes le me la, egblɔ be: “Ame si ɖu dzi la, maɖe mɔ nɛ wòabɔbɔ anɔ nye fiazikpui la dzi kplim, abe ale si nye hã meɖu dzi, eye mebɔbɔ nɔ anyi ɖe Fofonye ƒe fiazikpui dzi kplii ene.” (Nyaɖeɖefia 3:21) Eya ta Kristotɔ amesiamina 144,000 ye le Fiaɖuƒe ƒe nubabla la me. (Nyaɖeɖefia 5:9, 10; 7:4) Nubabla sia ye na gome amesiaminawo be woaɖu fia kple Yesu le dziƒo. Le kpɔɖeŋu me, ne wotia nyɔnu aɖe tso fiaƒome me be wòazu fia aɖe ƒe ŋugbetɔ la, gome ate ŋu asu fiasrɔ̃a hã si be wòaɖu dzi kple fia la. Le nyateƒe me la, Biblia yɔ amesiaminawo be Kristo la ƒe “ŋugbetɔ,” si nye “ɖetugbui dzadzɛ” si ŋugbe wodo na Kristo.—Nyaɖeɖefia 19:7, 8; 21:9; 2 Korintotɔwo 11:2.
27 AOÛT–2 SEPTEMBRE
MAWU NYƆ MƐ DƆKUNUWO | LUIKI 23-24
“Lɔn faa asɔ enu kenɔ mɛbuwo”
cl-EW 297 mm. 16
‘Be Nàdze Si Kristo ƒe Lɔlɔ̃’
16 Yesu ɖe Fofoa ƒe lɔlɔ̃ fia le mɔ vevi bubu aɖe hã nu—‘elɔ̃na faa be yeatsɔ ake.’ (Psalmo 86:5) Eƒe lɔlɔ̃ faa sia dze esime wònɔ fuwɔametia ŋu gɔ̃ hã. Esime wodi be Yesu naku ŋukpedoameku, eye woƒo gatagbadzɛwo ɖe eƒe asi kple afɔ wònɔ veve sem la, nya kae wògblɔ? Ðe wòdo ɣli yɔ Yehowa be wòahe to na ye wulawoa? Kura o, ke boŋ Yesu ƒe nya mamlɛtɔwo dometɔ aɖewoe nye: “Fofo, tsɔe ke wo, elabena womenya nusi wɔm wole o.”—Luka 23:34.
g-EW 4/08 25 mm. 5-6
Ðe Mawu Tsɔa Nu Vɔ̃ Gãwo Kena?
Menye nu vɔ̃ si ƒomevi ame wɔ ŋu koe Yehowa léa ŋku ɖo o, ke eléa ŋku ɖe nɔnɔme si nu vɔ̃ wɔlaa ɖe fia hã ŋu. (Yesaya 1:16-19) De ŋugble tso nu vɔ̃ wɔla eve siwo woklã ɖe ati ŋu le Yesu xa la ŋu kpɔ. Anɔ eme be woa kple evea siaa wɔ nu vlo dziŋɔ geɖewo, elabena wo dometɔ ɖeka gblɔ be: “Míele nu siwo míedze na le nu siwo míewɔ ta la xɔm bliboe; gake ame sia [Yesu] ya mewɔ nu tovo aɖeke o.” Nu vɔ̃ wɔlaa ƒe nya siawo ɖee fia be enya nanewo tso Yesu ŋu. Eye esia kpe ɖe eŋu wòwɔ tɔtrɔ ɖedzesi le eƒe nɔnɔme ŋu. Esia dze le nya siwo wògblɔ kplɔe ɖo la me esime wòƒo koko na Yesu be: “Ðo ŋku dzinye ne èɖo wò fiaɖuƒe la me.” Aleke Kristo wɔ nu ɖe kokoƒoƒo nɛ tso dzi blibo me alea ŋu? Egblɔ be: “Vavã mele egblɔm na wò egbea be: Ànɔ Paradiso me kplim.”—Luka 23:41-43.
Bu eŋu kpɔ: Nublanuikpɔkpɔ dze le nya mamlɛtɔ mawo siwo Yesu gblɔ le eƒe agbenɔnɔ abe amegbetɔ ene, siwo wògblɔ na ŋutsu aɖe si lɔ̃ ɖe edzi be yedze na ku, la me. Aleke gbegbe wòde dzi ƒo na amee nye esi! Eya ta míate ŋu aka ɖe edzi be Yesu Kristo kple Fofoa, Yehowa, siaa akpɔ nublanui na ame siwo katã ɖea dzimetɔtrɔ vavãtɔ fiana, nu baɖa ka kee woɖawɔ va yi o.—Romatɔwo 4:7.
cl-EW 297-298 mm. 17-18
‘Be Nàdze Si Kristo ƒe Lɔlɔ̃’
17 Ðewohĩ Yesu ƒe tsɔtsɔke faa ƒe kpɔɖeŋu bubu si wɔ dɔ ɖe ame dzi wu enye alesi wòwɔ nu ɖe apostolo Petro ŋui. Ðikeke mele eŋu o be Petro lɔ̃ Yesu vevie. Le Nisan 14 lia ƒe zã si nye mamlɛtɔ le Yesu ƒe agbenɔnɔ le anyigba dzi me la, Petro gblɔ nɛ be: “Aƒetɔ, mesu te be, mía kpli wò míayi gaxɔ me kple ku me.” Gake le gaƒoƒo ʋɛ aɖewo megbe la, Petro gbe zi gbɔ zi etɔ̃ sɔŋ be yemenya Yesu gɔ̃ hã o! Biblia gblɔ nusi dzɔ esi Petro sẽ nu zi etɔ̃lia na mí, be: “Eye Aƒetɔ la trɔ kpɔ Petro dũ.” Esi nuvɔ̃ si Petro wɔ ƒe agba te ɖe edzi vevie ta la, ‘edo go, eye wòfa avi vevie.’ Emegbe esi Yesu ku le ŋkeke ma dzi la, apostoloa anya nɔ nya sia ŋu bum vevie be, ‘Ðe nye Aƒetɔ tsɔ nye vodada kema?’—Luka 22:33, 61, 62.
18 Petro melala ɣeyiɣi didi hafi kpɔ ŋuɖoɖoa o. Wofɔ Yesu ɖe tsitre le Nisan 16 lia ƒe ŋdi me, eye anye be le ŋkeke ma ke dzi la, eya ŋutɔ ɖe eɖokui fia Petro. (Luka 24:34; Korintotɔwo I, 15:4-8) Nukata Yesu ɖe ameŋububu tɔxɛ sia fia apostolo si sẽ nu sesĩe hegbe nu le Egbɔ la? Anɔ eme be ɖe Yesu di be yeaka ɖe edzi na Petro si trɔ dzime la be ye si nye eƒe Aƒetɔ la yekpɔtɔ lɔ̃e eye yedea asixɔxɔ eŋu. Gake Yesu gawɔ nusi yi ŋgɔ wu ema tsɔ na kakaɖedzi Petro.
Bibla mɛ nuxɔafiwo jiji
nwtsty enumɛɖeɖe bu kudo Luiki 23:31 nu
hwecinu yí aci lɔ le mumu ɖe, . . . nɔ éxu: Eze petii mɔ Ʒuifuwo jukɔn lɔ ji yí Yesu hɛnkɔ susu yi. Jukɔn lɔ le shigbe mɔ aci ci yí kukɔ yí mumu hwɛɖeka kpɔtɔ le mɛ hannɛ, ɖo Yesu kpɔtɔ li yí ʒuifu ɖewo xɔɛ ji se. Vɔ le majinjinɖe mɛɔ, woawu Yesu yí woasɔ gbɔngbɔn kɔkɔɛ shi ami nɔ Ʒuifu egbejinɔtɔwo nɔ woanyi akpaxwe ɖe nɔ gbɔngbɔnmɛ Izraɛli. (Rɔm 2:28, 29; Gal 6:16) Le gaxoxo ŋtɔ́ mɛɔ, Izraɛli ŋcilanmɛtɔ aku le gbɔngbɔnmɛ yí ale shigbe mɔ aci xuxu hannɛ.—Mt 21:43.
nwtsty enyɔtakankanwo
Flɛnŋgo le afɔŋguinuxu mɛ
Ecɛ nyi foto nɔ agbetɔ fɔŋguinuxu ci mɛ wokan flɛnŋgo do. Flɛnŋgo lɔ jinjin shigbe mɔ alɔgba ɖeka madove hannɛ (11.5 cm). Wokpɔ agbetɔ fɔŋguinuxu lɔ le exwe 1968 mɛ, hwecinu yí wokukɔ nyigban mɛ le tagbe nɔ Ʒeruzalɛmu. So keke hwecinu yí Rɔmatɔwo kpakpa acɛ do Ʒeruzalɛmu ji yí wowɛ. Édasɛ mɔ wozannɔ flɛnŋgo yí sɔ kannɔ amɛ do aci nu hwenɔnu. Atɛnŋ anyi flɛnŋgo cɛ hanci yí Rɔmatɔwo zan yí sɔ kan Yesu Kristo do aci nu. Wokpɔ afɔŋguinuxu lɔ le ekpedu ɖeka ci woyɔnɔ mɔ exuwoɖoxu mɛ. Exuwoɖoxu lɔ nyi fini yí wosɔ amɛ kuku ciwo yí be ɖe gbɔ xuwo danɔ do. Edasɛ mɔ, woatɛnŋ aɖyi mɛ ciwo yí wokan do aci nu.