Wodadasɛ fini yí amɛwo nɔ yí xo nuxu koɖo eɖo gangan ci ji woŋwlɛ nu do ci yí zezeɛ le eji
1922 Ewa Exwe Sanŋdi Ðeka Yɛ
“MAWU . . . na ejiɖuɖu mì . . . sɔ to . . . Yesu Kristo ji.” (1 Kor. 15:57) Enyɔ cɛwo yí nyi exwe 1922 mawunyɔkpukpui. Enyɔ cɛwo na Bibla nukplaviwo kando ji mɔ woacu shi nɔ yewo nɔ yewokpɔtɔ nɔ egbeji. Le exwe ŋtɔ́ mɛɔ, Yehowa cu shi nɔ eŋɛnywidratɔ cɛ ciwo yí ɖe kunu koɖo ezolelanmɛ. Ci wotɔ wowoŋtɔwo wemawo wawa yí blanɔ wo yí gbezan hladio yí sɔ dra Fyɔɖuxu nyɔnɔnwi lɔɔ, Yehowa cu shi do ji nɔ wo. Yí le yiyimɛ le xwe 1922 mɛɔ, egbevaze gbawlɛɛ ke mɔ Yehowa cucuɔ shi nɔ yi mɛwo. Bibla nukplaviwo bɔ doju le Cédar Point, Ohio, le États-Unis yí wa takpekpegan ɖeka ci wodaŋlɔbe kpɔ o. Takpekpe cɛ do zo lanmɛ nɔ Yehowa habɔbɔ lɔ yí etrɔ lé ewanɔ yi dɔwo do keke vaje egbɛ.
“SUSU NYWI ÐEKA”
Ci nɔviwo ɖekɔ kunu nɔ amɛ sugbɔ dojiɔ, wovaʒan nɔ wema sugbɔ. Nɔvi ciwo yí le Betɛli Brooklyn tɔ wanɔ enyɔdrawemawo, vɔ dɔwaxu buwo yí wanɔ wema ciwo yí akpa trinɔ nɔ wo. Eyi vana nɔ wleci sugbɔɔ, dɔwaxu lɔwo detɛnŋ vawa wema sugbɔ nɔ nɔviwo akpɔ asɔ aɖe kunu o. Eyi taɖo nɔviŋsu Rutherford biɔ nɔviŋsu Robert Martin, ci yí kpɔnɔ wema wawa nyɔwo gbɔ mɔ yewoatɛnŋ awanɔ wemawo yewoŋtɔwo ma.
Wemawaxu ci yí le Concord Street le Brooklyn, le New York
Ci nɔviŋsu Martin ɖo ŋwi hwenɔnu jiɔ, énu mɔ: “Susu nywi yɔ, edasɛ mɔ mìaji mashini ci yí awanɔ wemawo yí ablanɔ wo.” Eyi nɔviwo vayi haya exɔ ɖeka le 18 Concord Street le Brooklyn yí xwle mashini ciwo yí woʒan do mɛ.
De mɛshiamɛ yí toto yoyu cɛ jɔ ji nɔ o. Mɛ ci yí kpa nɔ dɔwaxu ɖeka ci yí wanɔ wemawo nɔ mì va kpɔ texwe yoyu lɔ. Énu mɔ: “Míɖo mashini nywi ci woasɔ wa wemawo, vɔ mɛɖe dele mí mɛ yí nya lé woazin do o. Keke wleci amadɛn ɔ, míadahɛn mashini ŋtɔ́wo pleŋ.”
Nɔviŋsu Martin nu mɔ: “Eze mɔ nyɔnɔnwi yí enukɔ, vɔ mìnya mɔ Axwetɔ akpedo mì nu shigbe lé ekpenɔdo mì nu sa nɛ.” Nyɔnɔnwi yí nɔviŋsu Martin nu. Ðo wemawaxu yoyu lɔ vawakɔ wema 2 000 gbeɖeka.
Edɔwatɔwo le ŋkɔ nɔ wowo mashini ci wosɔ wanɔ wemawo
AMƐ KOTOKUN NƐNIÐE SE NYƆ LƆ TOTO HLADIO JI
Sɔ kpe nɔ wemawo wawa wowoŋtɔwoɔ, Yehowa mɛwo zan mɔnu yoyu bu yí sɔ dra eŋɛnywi lɔ; eyi nyi to hladio ji. 26 février 1922 yí nyi gbecigbe yí nɔviŋsu Rutherford xo nuxu ŋkɔtɔ le hladio ji. Kwɛshilagbe fiɛfi mɛ yɔ. Yi nuxu lɔ nyɔta yí nyi “Amɛ miliɔn nɛniɖe le agbe gbɛ yí wodaku gbeɖe o.” Éxo nuxu cɛ le KOG hladio ji le Los Angeles, Californie, États-Unis.
Amɛ 25 000 han yí se wana lɔ hwenɔnu. Mɛɖewo ŋwlɛ wema ɖaɖa yí sɔ do akpe mɔ wana lɔ jɔ ji nɔ yewo. Willard Ashford, ci yí le Santa Ana, Californie can ŋwlɛ wema ɖaɖa. Ékanfu nɔviŋsu Rutherford mɔ yi “nuxu lɔ nya sese yí gbedo jijɔ nɔ amɛ.” Énu kpi mɔ: “Amɛ amɛtɔn lé dɔ̀ le mìwo xomɛ, eyi taɖo nɔ denyi hladio ji yí èxo nuxu lɔ le saɔ, mìdatɛnŋ asi o. Nɔ fini àxo nuxu lɔ le degbe jinjin le mìwo gbɔ sa can ɔ, mìdatɛnŋ ava o.”
Wogbexo nuxu buwo le kwɛshila ci yí kplɔɛdo mɛ. Le vɔvɔnu nɔ exwe lɔɔ, wonu do Jutakpɔxɔ mɛ mɔ, “amɛ 300 000 han yí se ŋɛnywi lɔ le hladio ji.”
Wema ci amɛwo ŋwlɛ ɖaɖa koɖo nyɔ ciwo yí wonu do ŋsɛn Bibla nukplaviwo yí woɖui mɔ yewoaɖo yewoŋtɔwo hladio do Staten Island, ci yí dejinjin le Betɛli Brooklyn tɔ gbɔ o. Le exwe ciwo yí kplɔɛdo mɛɔ, Bibla nukplaviwo zan hladio cɛ yí sɔ dra Fyɔɖuxu ŋɛnywi lɔ le texwe sugbɔ. Hladio cɛ yí woyɔnɔ mɔ WBBR.
“ADV”
Le Jutakpɔxɔ 15 juin 1922 tɔ mɛɔ, wonu le mɛ mɔ, woawa takpekpegan ɖeka le Cédar Point Ohio so 5 septembre yi 13 septembre 1922. Eji jɔ Bibla nukplaviwo hwenu wovaɖo Cédar Point.
Le nuxu ŋkɔtɔ ci nɔviŋsu Rutherford xo mɛɔ, énu nɔ enyɔsetɔwo mɔ: “Ŋkando ji keŋkeŋ mɔ Axwetɔ acu shi do takpekpegan cɛ ji yí ana woaɖe kunu ci han wodeɖe kpɔ o le nyigban ji lɛ.” Mɛ ciwo pleŋ yí xo nuxu le takpekpegan lɔ mɛ do ŋsɛn nɔviŋsu koɖo nɔvinyɔnuwo mɔ wole ɖe kunu.
Amɛahwa ciwo yí va takpekpegan lɔ le Cédar Point Ohio le 1922
Le xɔsuzangbe 8 septembre jiɔ, amɛ 8 000 han yí ɖɔ exɔ lɔ mɛ, yí jijiɛ veviɖe mɔ yewoase nuxu ci yí nɔviŋsu Rutherford axo. Wojikɔ veviɖe mɔ yiaɖe gɔnmɛ nɔ “ADV” ci woŋwlɛ do amɛyɔwemavi lɔ ji nɔ yewo. Hwenu wonɔkɔ anyinɔnɔɔ, mɛɖewo kpɔ eɖo gangan ɖeka ci ji woŋwlɛ do mɔ “ADV” le tamɛ nɔ fini yí amɛwo anɔ yí axo nuxu. Tulsa Oklahoma yí Arthur Claus so yí va takpekpe lɔ, evayi ji texwe do fini asɛnŋ anɔ ase enyɔ lɔwo nywiɖe, ɖo hwenɔnuɔ miklo alo bafu deli ci yí adɔ yí enyɔ lɔwo aɖyi akpe exɔ lɔ pleŋ mɛ o.
“Mìɖoɖoɔ to enyɔ lɔwo nywiɖe”
Nɔ ŋɖe ŋgbevadɔ nɔ woaɖo te nuxu lɔɔ, mɛ ci yí kpɔ takpekpe lɔ ji gbenɔgbe nu mɔ nɔ mɛɖe ji gamɛɔ, wodalɔn yí aɖo exɔ lɔ mɛ hwecinu yí nɔviŋsu Rutherford ale yi nuxu xokɔ o. Le 9h 30mn (gashiɖekɛ koɖo fan) mɛɔ, nɔviŋsu Rutherford yɔ Yesu nyɔ ciwo yí le Matie 4:17 mɛ. Émɔ: “Jeŋkwimɛ fyɔju lɔ a va le sabaɖe mɛ”. Ci exokɔ nuxu so lé amɛwo awɛ yí ase Fyɔɖuxu cɛ nyɔɔ, énu mɔ: “Yesu ŋtɔ nu mɔ le anyinɔnɔ yetɔ hwenuɔ, yeanɔ ŋkɔ nɔ jinukuɖeɖedɔ lɔ ci mɛ yí yeabɔ amɛnywiwo koɖo egbejinɔtɔwo do yeɖeki nu.”
Nɔviŋsu Claus ci yí le nyinɔnɔ le ŋkɔ nu mɔ: “Mìɖoɖoɔ to enyɔ lɔwo nywiɖe.” Vɔ zeɖeka tɔntɔn ɔ, lanmɛ dekɔkɔ ni nywiɖe o, yí eɖo ato le exɔ lɔ mɛ, ewa ɖeka ni mɔ yeato ɖo énya mɔ wodagbelɔn nɔ ye mɔ yeagbetrɔ aɖo exɔ lɔ mɛ o.
Le minici ɖewo goduɔ, ekando mɛ ni. Énu mɔ ci yezɔn yí trɔ gbɔkɔ exɔ lɔ mɛɔ, yese amɛwo xo ashikpe sɛnsinɖe. Ecɛ na kpakpa sɔɛ veviɖe mɔ yeanya enu ci yí jɔkɔ! Ésɔ gbeta mɔ yealia nu ayi exɔ lɔ tamɛ keŋ atɛnŋ ase nuxu vivi cɛ kpɛtɛ nywiɖe. Nɔviŋsu Claus ci yí ɖo exwe 23 hwenɔnu, vakpɔ enu ci ji alia keŋ ayi eji. Wohun flɛsɛ ciwo yí le exɔ lɔ tamɛ ɖɛ, yí emɔ ci yeɖo flɛsɛ lɔwo gbɔɔ, yesekɔ “nuxu lɔ nywiɖe.”
De Arthur ɖekɛ yí le enɔ o. Yi xlɔ ɖekawo can le exɔ lɔ tamɛ. Eyi Frank Johnson va gbɔ yí biɛ se mɔ, “Èɖo ewi hwɛhwɛ ci yí wosɔ donɔ akpo mɛa?”
Arthur ɖo ŋci mɔ, “Ɛɛ.”
Eyi Frank trɔ nu ni mɔ, “Eo yí nyi ɖoŋci nɔ mìwo gbedodoɖa. Èkpɔ avɔn gangan cɛa? Wosa eka ni do flɛngo cɛwo nu. Ðoɖoɔ eto Kojoɖotɔ lɔ nywiɖe.a Nɔ émɔ, ‘Eyi míɖo aɖe kunu, aɖe kunuɔ,’ naso eka amɛnɛ cɛwo.”
Eyi taɖo Arthur le yi wivi do alɔmɛ, yí yi koɖo nɔviŋsu kpɛtɛwo le te kpɔ nyɔ ci nɔviŋsu Rutherford anu yí woaso eka lɔwo. Dejinjin o, nɔviŋsu Rutherford ɖo adomɛ nɔ yi nuxu lɔ. Nɔviŋsu Rutherford sɔ jijɔ koɖo ezolelanmɛ xo nuxu yí nu koɖo egbe sɛnsin mɔ: “Mínyi kunuɖetɔ egbejinɔtɔ koɖo nyɔnɔnwitɔwo nɔ Axwetɔ lɔ. Míyi ahwa lɔ ji keke aje hwecinu woagu Babiloni keŋkeŋ. Mídra eŋɛnywi lɔ yi texwe jinjinwo koɖo fiɖekpokpui. Xexe lɔ ɖo anya mɔ Yehowa yí nyi Mawu yí Yesu nyi Efyɔ nɔ efyɔwo yí gbenyi Axwetɔ nɔ axwetɔwo. Egbɛ ŋkeke lɔ yɛ to akpo nɔ ŋkeke kpɛtɛwo pleŋ. Míkpɔ Efyɔ lɔ le acɛ kpakɔ! Yí wodɔ mí mɔ míwo le vayi nui nɔ amɛshiamɛ. Eyi taɖo, míɖe kunu, míɖe kunu, míɖe kunu, Efyɔ lɔ koɖo yi Fyɔɖuxu lɔ!”
Nɔviŋsu Arthur nu mɔ ye koɖo nɔviŋsu kpɛtɛwo so eka lɔwo yí eɖo gangan lɔ ɖyiɖyi blɛwu keke yí ke yí amɛwo kpɔ enu ci woŋwlɛ do eɖo lɔ ji. “ADV” nyi Ŋlɛshigbe nyɔgbe: ‘Advertise’ ŋwlɛŋwlɛ le kleŋ mɛ. Nyɔgbe Advertise gɔnmɛ yí nyi ‘Ðe kunu.’ Enu ci woŋwlɛ do eɖo gangan lɔ ji yí nyi “Míɖe kunu Efyɔ lɔ koɖo Fyɔɖuxu lɔ.”
EDƆ VEVI ÐEKA
Takpekpegan ci wowa le Cédar Point kpedo nɔviwo nu yí wosɔ susu ɖo edɔ vevi ci yí nyi kunuɖeɖe so Fyɔɖuxu lɔ nu, egbedo ŋsɛn mɛ ciwo yí ɖo edro mɔ yewoawa eɖe le edɔ cɛ mɛ. Mɛɖeka ci yí wanɔ gashiagamɛ sumɔsumɔdɔ lɔ hwenɔnu (ci woyɔnɔ egbɛ mɔ mɔɖetɔ) ci yí so Oklahoma, le États-unis ŋwlɛ mɔ: “Texwe ci yí mìɖenɔ kunu le nyi fini yí wokunɔ akan ci yí nɔnɔ nyigban mɛ le yí amɛwo je abɔ le ŋnɔtɔxu haan.” Énu mɔ nɔ amɛwo se enyɔ ciwo yí le enyɔdrawema ci yí nyi Âge d’Or mɛɔ, “wotɔnɔ avin fanfan.” Émɔ: “Eji jɔ mì sugbɔ, ɖo mìatɛnŋ afa akɔn nɔ wo.”
Bibla nukplavi cɛwo kpɔ lé enyɔ ciwo Yesu nu le Luiki 10:2 le veviɖe do. Yesu nu le nɔ mɔ: “Jinuku ɖeɖe lɔ sugbɔ, vɔ edɔwatɔwo hwe.” Ci exwe lɔ gogokɔ vɔvɔnuɔ, woɖui gligaan mɔ yewoadra Fyɔɖuxu ŋɛdu lɔ yi afi jinjinwo koɖo fiɖekpokpui.
a Woyɔnɔ nɔviŋsu Rutherford hweɖewonu mɔ “Kojoɖotɔ” ɖo enyi kojoɖotɔ vayi le Missouri, États-Unis.